SAD optužio EU i Ukrajinu za prodaju oružja Iranu i Kini

[kgb_on_line]

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko potvrdio je u petak da je prethodna ukrajinska vlada tajno prodavala projektile koji mogu nositi nuklearne bojeve glave Iranu i Kini, prenosi njemačka agencija dpa pozivajući se na Interfax.

"Potvrđujemo to i to s tugom", rekao je Juščenko.

Optužbe da je Ukrajina 2000. i 2001. prodala između 12 i 18 krstarećih projektila Kh-55 prvi je put u veljači ove godine iznio Hrihorij Omelšenko, ukrajinski zastupnik koji se bavi borbom protiv korupcije.

Prethodna ukrajinska vlada odbacila je sve njegove optužbe i prozvala ga lažljivcem.

Ukrajinski dužnosnici doista su prodali dvanaest projektila, šest Iranu i šest Kini, rekao je Juščenko. Projektili su isporučeni bez bojevih glava, potvrdio je.

Pojasnio je da su projektili bili predviđeni za demontiranje u Rusiji temeljem sporazuma o ograničenju strateškog naoružanja koji je Ukrajina 1990-ih potpisala sa Sjedinjenim Državama.

Ukrajinski dužnosnici lažirali su transfer oružja u Rusiju i prodali ga za još neutvrđeni iznos, rekao je Juščenko, pozivajući se na rezultate istrage o transakciji koju je provela ukrajinska obavještajna služba SBU.

Članovi Juščenkove administracije tvrde da je oružje prodano preko ukrajinske tvrtke za izvoz oružja Ukrspetsexport. Predstavnici tvrtke to, međutim, opovrgavaju.

Juščenko je otkrio da su u posao bile upletene i privatne osobe iz Rusije, Ukrajine i Australije.

Vrlo vjerojatna je i upletenost ruskih dužnosnika budući da je ruska tvrtka za izvoz oružja Rosvoorouzhenie Russia objavila da nema ništa protiv toga da Ukrajina izvozi oružje u Iran i Kinu radije nego da ga uništi kako nalaže sporazum, navodi se u izvješću ruske agencije.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova opovrgnulo je bilo kakvu ulogu Moskve u tom transferu.

Jedan ruski državljanin koji je navodno sudjelovao u prodaji šest projektila Kini uhićen je prošle godine u Češkoj Republici. Ukrajina pregovara s Pragom o njegovu izručenju. Dvojica sumnjivaca koji bi mogli biti povezani s prodajom oružja Iranu poginula su pak u automobilskim nesrećama 2002. i 2004. godine. Juąčenko potvrdio da je Ukrajina prodavala projektile Iranu i Kini - Vijesti.net

Projektili Kh-55 mogu nositi bojevu glavu od 200 kilotona, a domet im je 3.000 kilometara.

(Hina) xzt ysd

Europska unija je, prema nalazima medjunarodne organizacije Amnesty International, postala idealan partner krijumčarima oružja svih vrsta. Nepostojanje čvrstih mjera kontrole izvoza naoružanja i krajnjih adresa kupaca, učinili su da europsko oružje završava često u rukama ekstremista i "sumnjivih" režima.

Prema izvještaju Amnesty International, čije objavljivanje se, slučajno ili ne, poklapa sa održavanjem sastanka europskog komiteta za kontrolu naoružanja, brojni su primjeri izvoza ružja i opreme, koji se, pod velom tajnovitosti, odvija izmedju europskih proizvodjača i "korisnika".

Tako AI navodi da jedan specijalizirani proizvodjač iz Italije snabdijeva kinesku vladu "mobilnim sobama smrti", vozilima preuredjenim za potrebe brojnih "legalnih ekzekucija" u toj zemlji. Nezvanični podaci humanitarnih organizacija govore o čak 10.000 smaknuća godišnje, koje vlada u Pekingu izvrši nad svojim stanovnicima- za mnoga od njih, koristi se specijalizirano vozilo italijanskog proizvodjača.

I pored jos uvijek važećeg embarga na izvoz europskog naoružanja u Kinu, jedna britanska kompanija krišom redovno snabdijeva Peking dijelovima za avionske motore, na šta do sada nije reagirala ni britanska vlada, ni zvanični Brisel.

Istovremeno, iz Holandije se u Izrael izvoze borbena vozila koja se obilato koriste u napadima izaelskih vlasti na civilne ciljeve, dok nove europske članice, poput Češke Republike i Poljske, masovno izvoze svoje viškove naoružanja u zemlje, koje poput Jemena, imaju "dugu istoriju prosljedjivanja oružja trećim, često sumnjivim režimima".

Ni tu se ne završava europska lista tajne trgovine oružjem: pouzdano je utvrdjeno da se viškovi oružja iz Danske, posredstvom firme iz Njemačke, javno prodaju putem Interneta, kao što je potvrdjena tvrdnja nevladine organizacije iz Belgije, da pet najvećih banaka u toj zemlji aktivno ulaže novac svojih štediša u tvornice oružja u Turskoj.

Medjunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava, Amnesty International, upozorava da čak i na nivou Unije predloženi Kod ponašanja, kada je u pitanju proizvodnja i prodaja oružja zemalja EU, neće postići značajnije efekte u zaustaljanju ovog "nečasnog posla", koji je najčešće korišteni mehaizam kršenja ljudskih prava u svijetu.

Samo u slučaju kršenja embarga na izvoz oružja u Kinu učestvuje, prema AI, najmanje 7 europskih država, koje Pekingu prodaju oružje, opremu, bombe, mine i municiju.

Iako, i pored velikih europskih izvoznika oružja, poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Švedske, najveći svjetski izvoznici oružja ostaju Amerika i Rusija, medjunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava upozorava da se prilike mijenjaju nedavnim proširenjem EU za 10 novih članica. Tim proširenjem u "europsku porodicu" su ušli i veliki proizvodjači i izvoznici oružja, čije bi "ponašanje trebalo prilagoditinovim okolnostima".

"Europska unija sada ima mogućnost da postane više jedinstven i efikasan medjunarodni faktor u pravcu pozitivnih promjena", ukazuje AI, koja i upozorava:" Da bi to dostigla, Unija mora, prije svega, dovesti u red stvari u svojoj kući"

[kgb_on_line]

Amnesty International upozorava na ilegalnu trgovinu oruĹľjem zemalja EU - 2004-05-14 Link o europskoj ilegalnoj trgovini oružja imate ovde.