Jeste živili vani i kako vam je bilo?

[kvazimodo007]

Orlando-Miami 5 godina i opet bih

[firiz]

Živim vani, kada ste negdje stalno, slažu se obaveze jedna za drugom, tako da ako želite nazad morate sve prekidati mjesecima unaprijed. Vraćam se sigurno jer sam u mislima uvijek u Hrvatskoj.

[dalmacija moja i]

vanka san od 1969 onega vika u NL...a sad supruga i ja putujemo simo tamo kako nas je voja...pokupija san sve najboje od dvi države...i mogu van reč da je takav život puno kvalitetniji...problem mnogih judi iz Cro je u tome ča se ne ukjučuju u život u državi di su došli živit...samo rade i druže se sa takozv.zemljacima...previše se idealizira o životu u Cro a uvik se traže negativnosti u državi di su došli živit...oslanjanje na Cro klubove povečava tu negativnost...jer su klubovi rasadnici nostalgije...ali svak ima svoj pogled na život...i neka tako bude...iman osječaj da je kod Hrvata takozvani Kalimero efekt...koliko je poznato Kalimero je mala figura iz crtiča u kojem on uvijek ponavlje da su svi protiv njega jer je on mali...



http://dalmacija.kovacevic.nl

[EvilM@ster]

Ja sam zivio na kratko vani dok me je stari ostavio ispred kuce da se otrjeznim.. i nebi vise

[Clank]

nisam ,ali bi volio na kratko

[_Sylar_]

Eto ja sam u italiji vec cetvrtu godinu ali se cesto vracam doma na vikend pa mi dozivljaj mozda i nije potpun.
Ali sto sam duze "vani" sve vise vidim da mi okolina ne pase i da mi je bilo bolje doma, mozda je to samo navika ali tako se osijecam.
Najvise mi fale prijatelji koje ne stignem vidjeti kad sam doma na par dana . Tu ih bas i nisam stekao jer su uglavnom neki glumci i sminkeri (za moj pojam), sto mi ne pase. Isto tako su i veliki nacionalisti pa ako nisi talian nece bas pokusavat stvorit neko prijateljstvo...

Fali mi jos i cist zrak ali i more.

Uglavnom, da zakljucim. Stvarno sam sretan sto imam priliku zivjeti vani, da se osamostalim i da upoznam drugu kulturu, ali isto tako da se uvjerim u to kako nije zlato sve sto sija, kako je vec netko napomenuo

[deedee00]

nisam otisla daleko,ali opet druga drzava,drugi jezik drugi mentalitet! sad vec 4. godinu zivim u italiji,a trebalo mi je 2 i pol da se naviknem na pastare i njihov stil zivota! zato sam prve dvije godine izbjegavala druzenje s njima i uglavnom sam bila u drustvu balkanskih studenata!onda sam nasla part-time posao i to me prisililo da se opustim i da ih prihvatim! ne mogu reci da ih obozavam,ali naviknula sam se! to mi je i jako pomoglo sto se tice faksa jer je puno lakse uciti i prolaziti na ispitima kad usavrsis jezik,sa svojima sigurno nikad nebi pricala na talijanskom! kad diplomiram (a nadam se ubrzo) ostati cu u italiji jedino ako nadjem jeben posao,ako ne idem dalje ili doma! jos uvijek su sve opcije otvorene!naucila sam puno,osamostalila sam se i u svakom slucaju dobro iskustvo! nije mi nimalo zao!

[_Sylar_]

nisam otisla daleko,ali opet druga drzava,drugi jezik drugi mentalitet! sad vec 4. godinu zivim u italiji,a trebalo mi je 2 i pol da se naviknem na pastare i njihov stil zivota! zato sam prve dvije godine izbjegavala druzenje s njima i uglavnom sam bila u drustvu balkanskih studenata!onda sam nasla part-time posao i to me prisililo da se opustim i da ih prihvatim! ne mogu reci da ih obozavam,ali naviknula sam se! to mi je i jako pomoglo sto se tice faksa jer je puno lakse uciti i prolaziti na ispitima kad usavrsis jezik,sa svojima sigurno nikad nebi pricala na talijanskom! kad diplomiram (a nadam se ubrzo) ostati cu u italiji jedino ako nadjem jeben posao,ako ne idem dalje ili doma! jos uvijek su sve opcije otvorene!naucila sam puno,osamostalila sam se i u svakom slucaju dobro iskustvo! nije mi nimalo zao!

Same with me samo sto nisam upoznao nikoga sa balkana jer sam znao da nikad nebih usavrsio jezik, bar ne koliko mi treba za davat ispite, iako sam talijanski znao zahvaljujuci osnovnoj talijanskoj.

[waitaminute]

Ja zivim isto vani vec 16 god.,ali svake godine dolazim u Hrvatsku(Zagreb,Rudes) posjetit ostalu rodbinu(bake,tetke,strine itd) i onda na more,i svaki puta kada ulazim u Hrvatsku je to dozivljaj.

[daidza]

Nisam srećom, uvijek smo imali kuću i krov nad glavom