Arabizmi

[Scorpy]

Arabizmi su, kao što im i ime kaže, riječi iz arapskoga jezika. Stigli su nam posredno, iz drugih jezika, s obzirom na to da su islamski znanstvenici kao Ibn Sina ili inženjeri kao al-Džazari značajno utjecali na formiranje novovjekog svjetonazora. Podcjenjivanje njihova utjecaja utkano je međutim u europsku tradiciju – još u srednjem vijeku učeni europski redovnici hulili su na one od kojih su kriomice učili.
U sedmom stoljeću učeni pojedinci i praktični uporabnici počinju prevoditi antičko znanje, djela antičke znanosti na arapski. Preneseno znanje plodno je tlo znanstvenicima koji su tada u službi islamskih država na Bliskom istoku, španjolskom zapadu i iranskom istoku, genijalnim matematičarima i astronomima, vještim geografima i liječnicima, ali i vizionarskim filozofima.

Arapska znanost, oblikovana od sirijskih, perzijskih, indijskih, mezopotamijskih, egipatskih i grčkih sastojaka, bila je od devetoga stoljeća vodeća u gotovo svim tadašnjim znanstvenim područjima: astronomiji, matematici, geografiji, fizici, kemiji i medicini. Nije joj bilo ravne u praktičnoj primjeni tehnoloških znanja, koja se odrazila u napravama za navodnjavanje, satovima, nautičkim spravama, građevinskim strojevima i oružju. Astrolab za određivanje položaja Sunca, Mjeseca, planeta i mjesnog vremena, modeli zvjezdarnica, glazbeni automati, vodeni satovi, naprave za zahvatanje vode i vodene crpke, vitla i precizne vage, ručno vatreno oružje, blagajničke brave i kirurški instrumenti – ta umjetnička djela fine mehanike i inženjerske spretnosti uvjerljivo svjedoče o tome kako su napredne u ono vrijeme bile strojogradnja i mjerna tehnika. Za razliku od znanosti starih Grka, čija su istraživanja većinom spekulativna i opterećena teoretiziranjem, arapsko-islamska znanost pripada kulturi opažanja, mjerenja i eksperimentiranja, a njezine su temeljne značajke pragmatičnost i primjenjivost.

Nagao uspon trgovačkih gradova Venecije, Genove i Pise teško bi pak bio zamisliv bez arapske aritmetike. Računanje rimskim brojkama bilo je mučno a antički su Grci uglavnom bili posvećeni geometriji. Tek su arapski matematičari povezali izvorno indijsko umijeće računanja s grčkom geometrijom u sasvim revolucionarnu metodu kojom će racionalizirati i ubrzati trgovanje. Osim što su na Zapad prenijeli nulu (na arapskom «as-sifr»), razvili su i računanje s nepoznanicama te poboljšali trigonometriju, potrebnu u izračunavanju udaljenosti. Jedan od najstarijih arapskih matematičara Muhamed ibn Musa al-Kvarizmi utemeljuje u devetom stoljeću algebru («al-džabr») kao samostalnu disciplinu, ali slava će u 13. stoljeću pripasti majstoru računanja Leonardu iz Pise (zvanom Fibonacci).

Kraljica arapsko-islamske znanosti bila je astronomija. I dan-danas mnoge zvijezde nose arapska imena. Od Córdobe, na zapadu Andaluzije, do Marage, na perzijskom istoku mreža najsuvremenijih zvjezdarnica dostavljala je neprekidno nove podatke, nadmašivši tako beduinsko praktično zvjezdoznanstvo. U tim opservatorijima popravljene su Ptolomejeve astronomske tablice i utemeljena je, osim toga, posebna disciplina unutar fizikalne astronomije – optika, s ponekim tehničkim nusproizvodom: u rasponu od kamere opskure do paraboloidnog zrcala. U tim istraživačkim središtima razvijeni su i takvi precizni instrumenti kojima će se poslije služiti te ostvariti revolucionarna otkrića Nikola Kopernik, Tycho Brache i Johannes Kepler.

Ipak, najdalekosežniji je utjecaj arapska znanost imala na zapadnjačku medicinu. Dok su u Europi još raznorazni nadriliječnici i kostolomci sijali zlo, arapski stručnjaci odavno su izvodili terapiju u dobro opremljenim bolnicama. Arapske zdravstvene ustanove pod istim su krovom imale laboratorije, ambulante, operacijske dvorane, ljekarne, predavaonice i odjele za liječenje. U njima je velik broj liječnika ordinirao, istraživao i poučavao. Priručnici koje su pisali bili su prožeti praktičnim duhom. Kirurgija – u Europi do kasnog 12. st. osuđena kao «nekršćanska» – postiže čudo; isto tako okulistika.

Krajem desetog ili početkom jedanaestoga stoljeća poznati je liječnik Muhamed ibn Zaharija ar-Razi, na Zapadu poznatiji kao Razes, dovršio svoju opsežnu enciklopediju bolesti. Zapadnjački će je liječnici tek kasnije pa sve do 17. st. rabiti kao studijsko gradivo. I Abu Ali al-Husein ibn Sina, poznat kao Avicena, napisao je svoj Kanon medicine. Tom će djelu u 16. st. iskazati divljenje i sam Andreas Vezalius, utemeljitelj suvremene znanstvene anatomije.

Arapski liječnici već u 12. st. poznaju narkozu, izazivaju je hašišem i crnom bunikom (Hyoscyamus niger). Rane dezinficiraju kompresama natopljenim crnim vinom. Provode zaštitno cijepljenje s oslabljenim klicama, protiv otekline upotrebljavaju vrećice leda, poznaju liječenje snom, za uspavljivanje rabe opijum. Istražuju psihičke uzroke psihosomatskih bolesti, a terapiju provode kupkama, mirisima i bojama.

Ta muslimanska znanstvena kultura oslonac nalazi prije svega u ljubavi prema knjizi. Za razliku od Zapada, gdje kler čak i u 13. stoljeću zabranjuje čitanje prirodoznanstvenih spisa, islam izričito potiče stjecanje nereligioznih znanja. «Sve do Kine» naložio je Muhamed hodočašće muslimanima, jer je «potraga za znanjem obveza svakog muslimana». Bagdad u devetom stoljeću raspolaže s više od 100 javnih biblioteka: državni službenici, trgovci i učeni ljudi natječu se međusobno u tome tko će bolje opremiti svoju privatnu knjižnicu. Svatko tko je imalo držao do sebe pokupovao bi raspoloživ knjižni fond u Carigradu/Istanbulu ili nekoj drugoj metropoli. Potkraj desetoga stoljeća kalifova biblioteka u Córdobi obuhvaćala je navodno 400.000 svezaka, a bagdadska i kairska biblioteka svaka po više od milijun. I sve to znanje moguće je bilo prenijeti na papir jer su u osmom stoljeću kineski ratni zarobljenici isporučili Arapima recept za izradu papira.

[Scorpy]

Arapi, Arabija – arab = doslovno "stanovnik pustinje", povezano s hebrejskim "arabha" = pustinja
admiral – amir al-bahr = "zapovjednik mora"
albatros – vjerojatno od španj. alcatraz = pelikan, ali budući da su imali dodira, možda je izvedeno od al-ghattas = neka morska ptica, ali izraz je promijenjen pod utjecajem latinskog albus = bijel. Druga je mogućnost da je od port. alcatruz = vjedro vode (zbog kljuna), a to je od arapskog al-qadus = vjedro, kantica
algebra – al jebr = ujedinjivanje polomljenih dijelova – u engleski je primljeno u značenju namještanja kosti. Prvi rabio bagdadski matematičar Abu Jafar Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi kao naslov djela – "Kitab al Jabr w'al-Muqabala" (Pravila o reintegraciji i redukciji). Postoji i algoritam prema njegovu prezimenu
algoritam – kao i algebra
Aladin – Ala' al Din = plemenitost vjere
Alhambra – al hamra = crveni (dvorac)
alkohol – al-kuhul = puder koji se upotrebljavao za tamnjenje kapaka, od "kahala" = zamrljati, obojiti, "al-" = određeni član
almanah – al-manakh = kalendar (španjolsko-arapski)
asasin – arapska je riječ "hashishiyyin" = oni koji troše hašiš (legenda o Starcu s planine i sekti Asasi)
azimut – as-sumut = putovi (plural od as-samt)
barbar – moguća povezanost arapskog "barbara" (zbunjeno blebetati) s grčkim onomatopejskim "barbaria" za Barbare
cifra – sifr = nula
fakir – faqir = siromah, od fakr = siromaštvo
gazela – ghazal = gazela
genij – jinni = duhovi, množina od "jinn" = duh
harem – haram = žene i priležnice, ženine odaje. Doslovno nešto što je čuvano, zabranjeno i sigurno, od korijena "harama" = čuvao je, zabranio
hašiš – hashish – doslovno suha biljka, od "hashsha" = osušilo se
islam – doslovno: podčinjavanje, podvrgavanje (Alahovoj volji), od korijena "aslama" = predao se, podvrgnuo se, kauzativ od "salima" = bio je siguran; srodno sa "salam" = mir. Muslim = onaj koji se predaje
kalibar – qualib = kalup; rabili su i riječ za kalup u koji se stavljaju meci, a tako su je Europljani primili. Prvo je značenje bilo kvaliteta, položaj (u smislu višeg društva)
magazin – makhazin = skladišta, plural od "makhzan", od "khazana" = spremiti, skladištiti
majmun – maimun = majmun. Doslovno – sretan; svojevrstan eufemizam, jer je viđenje majmuna bila nesreća
minaret – manarah, manarat = svjetiljka, minaret, srodno s "manar" = svijeća, "nar" = vatra
safari – safar = put
sirup – sharab = piće, vino, doslovno "nešto pijano"
soda – suwwad = biljka, povezano sa "sawad" = crno, boja te trave
sultan – sultan = vladar, kralj (možda iz aramejskog "shultana" = moć)
svahili – sawahil = obale, plural od "sahil"
šeik – shaykh = šef, doslovno starac, od "shakha" = ostarjeti
šerbet – sharba(t) = piće, od "shariba" = pio je
zenit – od okljaštrenog latinskog "cenit", "senit", nekakva nazovitransliteracija arapskog "samt" = cesta, put – skraćenica od "samt ar-ras" = put iznad glave
taliban – talib = učenik; plural
tobacco – tabbaq = ime raznih biljaka
vezir – wazir = potkralj, doslovno "onaj koji nosi" (teret kraljevanja), od "wazara" = nosio je

[tendre poison]

Zanimljivo.
Vidiš, uopće mi ne bi palo na pamet da su albatros i sirup arabizimi

[Emperor666]

Stvarno zanimljivo...

Hvala, Scorpy.

[Scorpy]

Nema na čemu, Emp. Dodat ću ovdje link o onoj legendi, da ne editiram post.

[Emperor666]

Za mene je to do sada bio samo ubojica (assassin)...

Svaka čast! Za nijansu sam pametniji danas...

[Scorpy]

Ima i djelić koji ondje ne piše, davno sam ga negdje pročitao. Svi su članovi sekte smrt očekivali s veseljem jer su vjerovali da ih vodi ravno u raj, s obiljem napaljenih djevica i hašiša.

Postoji tako priča o tome kako je Starac s planine jednom prekinuo opsadu tvrđave koja je bila sjedište Asasina. Starac je pozvao protivničkog zapovjednika na pregovore. Šetali su se zidinama tvrđave smještene visoko u planini i zaustavili na mjestu s kojega se u podnožju vidjela moćna vojska koja je držala utvrdu pod opsadom. Pokazavši na nju, zapovjednik je zatražio predaju.

No Starac je na to samo podignuo ruku. Jedan od dvojice njegovih pratitelja izvukao je nož i prerezao si grkljan. Potom je Starac podignuo drugu ruku. Drugi je pratitelj bez oklijevanja preko ruba zidina skočio u sigurnu smrt.

Starac se potom okrenuo svom protivniku i rekao: "Imam još dvije tisuće takvih junaka. Koliko ih vi imate?"

Idućeg jutra, priča kaže, vojske pod zidinama više nije bilo.