Anketa: Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore...

Budite svjesni da je ovo javna anketa: ostali korisnici mogu vidjeti izbor koji ste izabrali.

Pokazujem rezultate 1 do 4 od 4
Like Tree1Likes
  • 1 Post By Frankie-rote

Južnoslavenski jezici

Raspravljate o temi Južnoslavenski jezici u Društvena forumu, dio Znanost foruma; ...

  1. #1
    Regularni forumaš
    Datum registracije
    20-04-10
    Poruka
    111
    Liked
    9 times

    Južnoslavenski jezici

    Dajem svoje viđenje...

    Dakle, po meni postoje književni slovenski, hrvatski, srpski, bugarski i makedonski jezik. Bošnjački i crnogorski postoje, ali nisu standardizirani. Staroslavenski je izumro. Srpskohrvatski (hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, BHS, srpskohrvatskoslovenski itd.) je politički projekt koji nikada nije zaživio. .

    Dakle, uvjeti za postojanje jezika:

    * prihvaćeno ime (po narodu)
    * poseban pravopis
    * posebna slovnica
    * poseban rječnik
    * poseban pravogovor (uključuje naglasak)

    Dakle, hrvatski i srpski ispunjavanju sve uvjete. Postoje! Ono što se obično naziva srpskohrvatskim ne postoji jer nema jedno od bilo koga prihvaćeno ime. U Jugoslaviji su bila dva prijevoda: na zapadni i na istočni srpskohrvatski. Da je riječ o jednom jeziku, dovoljan bi bio jedan prijevod. Pogrješno se misli da su u Hrvatskoj devedesetih izmišljane nove riječi kako bi se razlikovao od srpskog. Ne, samo su pohrvaćene riječi koje su tijekom srpske dominacije u Jugoslavijama rashrvaćene. Ako je koja riječ izmišljena, nije da bi se razlikovalo od Srba, već da bi se imalo svoju riječ za nešto novo. Tastatura uopće nije srpska riječ, tako je glupo reći da je riječ tipkovnica izmišljena kako bi se razlikovalo od srpskoga. U zanosu je nastalo par suvišnih novootvorenica (munjosprem, samokres itd.), no one nikad nisu zaživjele među govornicima niti su mnogo korištene ili nametane. Različitost hrvatskoga i srpskoga je vidljiva. Kad se zbroje razlike u svemu, hrvatski i srpski se razlikuju oko 40%, s time da su prisilno spajani u prošlosti. Zamislite da nisu. Danas bi se hrvatski i srpski razlikovali kao portugalski i španjolski.

    Bošnjački jezik svakako postoji, ali to nije "standardni bosanski jezik" (preimenovani srpski). Bošnjaci trebaju stvoriti bošnjački jezik arhaizacijom i ubacivanjem turcizama. Rečenica na bošnjačkom: "Bakterija je šejtan baja koja ako uđe u insana i ufati furseta, ako ne odeš za heftu kod hećima ne gine ti dženaza. " Znači, standardizirati jezik te ga plasirati u škole i medije. Nastat će bošnjački jezik i narod. Dotad tzv. Bošnjaci govore preimenovanim srpskim (inačicom srpskoga), tzv. bosanskim.

    Slično i crnogorski. On postoji. Rečenice na crnogorskom: "Metni kušin i lencun u koćetu. "Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše. " "Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin. " "Bidzin iźede koźetinu iz brondzina. " "Śastanak je dura' tri ure. " Ovaj (pravi) crnogorski treba standardizirati i isti treba zaživjeti. Ovo što se sada zove crnogorskim je preimenovani srpski (inačica srpskoga).

    Dalje, treba napomenuti da ne postoji srpska latinica. Jedino pismo srpskog jezika je Vukova ćirilica. Ovo što Srbi zovu srpskom latinicom i čime pišu po svemreži je HRVATSKA LATINICA (GAJICA). Dalje, srpski ima štokavsko i torlačko narječje te ekavski i (i)jekavski izgovor jata. Hrvatski ima štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje te ikavski, ekavski i (i)jekavski izgovor jata.

    Slovenskim jezikom govori kao prvim oko 2 200 000 ljudi, hrvatskim oko 7 000 000, srpskim oko 14 000 000, makedonskim oko 3 000 000 te bugarskim oko 13 000 000.

  2. #2
    dr.sc. Foruma Avatar od korisnika Frankie-rote
    Datum registracije
    02-03-12
    Poruka
    3,168
    Liked
    3273 times

    Re: Južnoslavenski jezici

    Upravo sam procitao jednu odlicnu knjigu koja se bavi pitanjem jezika kod juznoslavenskih naroda.
    Jezik i nacionalizam autorice Snjezane Kordic!
    Autorica tvrdi a uz svoje tvrdnje iznosi jako dobre argumente da Hrvati, Srbi, Bosnjaci i Crnogorci govore jednim te istim jezikom!
    Standardni jezik je nadregionalni jezik svih slojeva drustva. Nadregionalnost je njegovo osnovno svojstvo i istovremeno glavni motiv njegovog nastanka. Svojom nadregionalnoscu standardni jezik se razlikuje od dijalekata , koji su regionalni jezici.

    S obzirom da je stokavski ionako bio najraspostranjeniji na teritoriju o kojem je rijec, razumljivo je sto je upravo on uzet za nadregionalni jezik.
    Da je uzet cakavski ili kajkavski kao nadregionalni jezik, onda bismo mogli reci da se radi o drugom jeziku. S obzirom da je uzet stokavski, radi se o jednom te istom jeziku.

    Kriteriji medjusobne razumljivosti gledan bilo kao lingvisticki bilo kao sociolingvisticki,takodjer pokazuje da se radi o jednom standardnom jeziku. Kad bi se pocelo govoriti o zasebnom srpskom i zasebnom hrvatskom jeziku ili bosanskom, to bi znacilo udvarati se nacionalizmu jer jezik sam jest i ostaje lingvisticki zasnovano samo jedan sa svoje dvije ili tri normativne varijante.
    Daleko vise od 90% tipicno srpskih rijeci razumije preko 90% Hrvata, i obrnuto. To ne mogu izmjeniti ni ciljani zahvati u jezik od strane hrvatske i srpske nacionalne filologije.
    serrabjj likes this.

  3. #3
    Liže čim zine Avatar od korisnika Scorpy
    Datum registracije
    18-10-08
    Poruka
    4,101
    Liked
    159 times

    Re: Južnoslavenski jezici

    Citat Pravi autor: Frankie-rote Pogledaj Poruke
    Upravo sam procitao jednu odlicnu knjigu koja se bavi pitanjem jezika kod juznoslavenskih naroda.
    Jezik i nacionalizam autorice Snjezane Kordic! (...)
    Samo ću nabacati, kao lopatom, nekoliko ključnih sitnica vezanih uz Kordićevu:

    prvo, lingvistika jest znanost, ali lingvistika se po egzaktnosti ni po čemu ne može mjeriti s prirodnim znanostima poput matematike i fizike. Štošta je u lingvistici stvar konsenzusa, konvencije, tradicije. I Kordićeva to prilično dobro iskorištava zastupajući teze slavista iz 19. stoljeća. Drugo, o tome jesu li hrvatski i srpski isti ili različiti jezici dalo bi se pisati. Istina je u ovom slučaju relativna. Evo činjenica:

    1. ako se u obzir uzmu samo genetičko-tipski kriteriji, strukturni kriteriji – riječ je o jednom jeziku. I to nitko normalan nije ni pokušao zanijekati. Ne negiraju to ni hrvatski akademici, što god se o njima pisalo;

    2. ako se u obzir uzme stupanj razumijevanja, to je relativan kriterij pa prva činjenica gubi na težini. Em ne postoji točno određen postotak na osnovi kojega se utvrđuje istost ili različitost, em se u istom jeziku mogu naći goleme razlike (razumije li prosječni Istranin stanovnika Bednje, primjerice?), em se ni sama lingvistika ne drži toga kriterija pa se u svijetu mogu naći prijepori oko toga što su isti, a što različiti jezici;

    3. ako se u obzir uzme standardizacija (što uključuje i tzv. jezično-kulturnu nadgradnju), to su po svemu različiti jezici jer ne postoji duži tekst npr. na hrvatskom koji će Srbin ili Bosanac smatrati svojim – i obrnuto;

    4. ako se svemu tomu dodaju retoričke smicalice (lažne generalizacije, selektivno čitanje literature, podmetanja) – a ja sam na forumima 15-ak godina, i sve ih znam – što je u znanosti nedopustivo, doslovce skandalozno, to su opet različiti jezici, jer mnogo argumenata suprotne strane slijedom toga ne drži vodu.

    Mogao bih još, ali ne da mi se. Sve dakle ovisi o tome što se gleda. Hrvatski jezik predaje se na 60-ak svjetskih sveučilišta (dvije razine lektorata, razni zavodi i sl.). Neka su vrlo poznata. Rimsko, Sorbona u Parizu, da ne nabrajam. Dijalektički, taj će se broj samo povećavati – jer će se i razlike povećavati. Za sto godina trebat će nam titlovi, najvjerojatnije, neovisno o internetu i svijetu koji je globalno selo. Jednostavno zato što iza svega ovoga stoji namjera, svjestan napor da se sadašnje stanje promijeni.

    A znanost je spora. Sad se stvari polako mijenjaju, što zbog inercije, što zbog nezainteresiranosti stranaca, što zbog financija, i hrvatskih i stranih. No nemojmo se zavaravati. Ne postoji gomila svjetskih znanstvenika zainteresirana za nekakvu svetu potragu. To su, ispričavam se zbog francuskog – Snježanine pizdarije. Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom, stara je istina. A mi Hrvati imamo i jedno i drugo. Pa gospođi – koja nigdje u inozemstvu ne radi, čisto usput! – ne preostaje ništa osim kukanja i povlačenja novinara za rukav.

    (I da, pritom provodi istu nacionalističku politiku poput onih koje za to optužuje. Te Hrvati nisu Hrvati, te hrvatski rječnici nisu hrvatski rječnici, te ovo, te ono. Možda se razumije u lingvistiku, ali u povijest i sociologiju kuži se ko Mara u krivi kurac. Pola knjige može se opisati starom narodnom: trla baba lan da joj prođe dan.)

    Što se pak tiče hrvatske akademske zajednice – kako ne bi ispalo da neupitno podržavam te veleumnike – ona u startu pogrešno postavlja stvari. Koncentrira se na zaradu i novac, a ne na korist vlastita naroda. Da nije tako, ne bismo imali pet-šest pravopisa, ne bismo imali zastarjelu i neujednačenu gramatiku, ne bismo imali toliko loše jednojezične rječnike... Kroatisti su besprimjerni škopitelji hrvatskoga jezika, štetočine koje trijebe riječi, broje im krvna zrnca i bave se perifernim, kozmetičkim stvarima poput pisanja "neću" umjesto da se uhvate bitnog. Zašto ne napišu rječnik čakavskog narječja, recimo? Zašto ne dovrše rječnik kajkavskoga? Silno će nam bogatstvo propasti jer nitko ne mari za dijalektologiju. Umjesto da jezik shvaćaju više deskriptivno, a manje preskriptivno, umjesto da bilježe, fotografiraju stanje, oni se bave standardizacijom, ali u laserskom opsegu, standardizacijom shvaćenom samo kao purizam. Da se odmah razumijemo, purizam sam po sebi ne mora biti loš – primjerice, francusko je ministarstvo kulture 2003. godine zabranilo upotrebu naziva "e-mail" u službenoj korespondenciji radi zaštite francuskog jezika od pretjerane upotrebe engleskih riječi. Preporučilo je termin "courriel", skraćenicu za "elektroničku poštu" (courrier electronique), jer to "više odgovara duhu francuskog jezika". Znači, svi su puristi, u manjoj ili većoj mjeri. Ali pretjerani purizam zaglupljuje narod, čini ga jadnim i nesigurnim. Čini ga stadom bez naslijeđa, bez baštine – bez mozga i muda, na posljetku.
    Potpisi su za budale.

  4. #4
    Liže čim zine Avatar od korisnika Scorpy
    Datum registracije
    18-10-08
    Poruka
    4,101
    Liked
    159 times

    Re: Južnoslavenski jezici

    Citat Pravi autor: Scorpy Pogledaj Poruke
    (...) 4. ako se svemu tomu dodaju retoričke smicalice (lažne generalizacije, selektivno čitanje literature, podmetanja) – a ja sam na forumima 15-ak godina, i sve ih znam – što je u znanosti nedopustivo, doslovce skandalozno, to su opet različiti jezici, jer mnogo argumenata suprotne strane slijedom toga ne drži vodu.
    Dokazat ću to analizirajući malo argumentaciju kojom se služi Kordićeva. Ovo je samo letimičan prikaz, čisto da svi dobiju uvid.

    Fraza "istraživanja moralne panike pokazuju da..." (str. 28.) – navodi se jedno istraživanje.
    Fraza "ispitivanja izvornih govornika pokazuju da..." (str. 44.) – navodi se jedno ispitivanje.
    Fraza "lingvisti znaju da..." (str. 87.) – poziva se na jednog autora.
    Fraza "inozemni autori zapažaju da..." (str. 89.) – navodi se jedan autor.
    Fraza "brojni inozemni lingvisti već su pisali o..." (str. 117.) – navodi se jedan autor.
    Fraza "znanstvenici, nadalje, ističu da..." (str. 198.) – navode se četiri urednika u naslovu jednoga zbornika.
    Fraza "osim toga, inozemni znanstvenici su svjesni da..." (str. 266.) – navodi se jedan autor.
    Fraza "istraživači su utvrdili da..." (str. 345.) – navodi se jedan autor.

    Mogao bih ovako unedogled. Tih sedam-osam slučajeva mogli bismo nazvati omaškama, ali problem je u tome što ih nema sedam-osam – prije će biti da ih je najmanje stotinu, provlače se kroz cijelu knjigu. Ne’š ti općega konsenzusa.

    Ili žena jednostavno ne zna kako se citira znanstvena literatura?

    A što ćemo onda s lažima? Npr. Jonke negdje veli da su hrvatski lingvisti kadšto takvi i takvi, Kordićeva izbaci to kadšto, citira ostatak i zaključi da je i Jonke na njezinoj strani.

    Ili tehnika kolaža pri citiranju. Nema tu znanstvenog pristupa tvrdnja – argumentacija (potkrepa tuđim radovima) – zaključak, to su uglavnom kentaurski gemišti sastavljeni isključivo od onoga što joj ide u prilog, pažljivo lišeni konteksta, bez suprotnih istraživanja i stavova.

    Intelektualno poštenje nula. Objektivnost i znanstvenost isto nula.
    Potpisi su za budale.

Slične Diskusije

  1. jezici
    By free007 in forum Školarci i Studenti
    Odgovora: 60
    Zadnja poruka: 26-11-08, 16:30
  2. Stani jezici
    By SerbianGirl in forum Školarci i Studenti
    Odgovora: 2
    Zadnja poruka: 30-12-07, 09:26
  3. jezici muškaraca i žena-true
    By pharaoh in forum Vicevi i Smiješni Tekstovi
    Odgovora: 5
    Zadnja poruka: 30-01-06, 22:50

Lajkaj nas na Facebooku