Rodu o jeziku

[Scorpy]

To je dubleta, dobro su ti rekli, pravilno je i osmjeh i osmijeh. Jat se skraćuje zbog skraćivanja naglaska izazvanog prefiksacijom (ob + smijeh) i njegovim premještanjem na (staroslavenski) prijedlog, no kako se u međuvremenu pojavilo mnogo sličnih riječi u kojima je jat ostao nepromijenjen, analogijom se nije mijenjala ni ta.

Usporedbe radi, neke imenice muškoga roda ne krate korijenski slog u množini. U tom slučaju zadržavaju ije: lijekovi (prema lijek) i brijestovi (prema brijest). No kako prve, u kojima se jat skraćuje (cvijet, cvjetovi), djeluju na druge, u kojima se ne skraćuje (lijek, lijekovi) - i one poput lijek kratile su korijenski slog pa je nekad bilo propisano isključivo ljekovi.

Što ćeš, u jeziku nisu vječna pravila nego mijena.

[Moneypenny]

dobro, jel se kaže irak ili iran??




sad stvarno : jel ispravno reći kupaona il kupaonica? isto - pekara il pekarnica?

[Scorpy]

Kupaonica, to je naš sufiks. A pekarnica je ako misliš na obrt u kojem se peče i prodaje kruh. Dočim pekara označava veći kompleks - primjerice industrijski, u kojem se peče opeka. Znači, obje riječi pripadaju hrvatskom standardu, ali značenje im je drukčije.

Upitna je (i nepravilna) jedino pekarna.

[dark_zg]

Zna se da sam jedan od forumaša koji su nepismeni, ili možda je bolje reći, polupismen, pa ću s toga revno pratiti o čemu se tu piše, a možda nešto i uđe u glavu!!

[Scorpy]

Smiješ i više od toga, Dark; što ne znaš, slobodno pitaj.

[dark_zg]

Hvala, i odmah da kažem da je kod mene najveći problem č i ć, pa kad uhvatiš vremena malo piši o tome!!( vjerovatno ima još netko od forumaša, ali se možda srame)

[Scorpy]

I da, zaboravih spomenuti kad sam se bavio onim pekarima - posve je pravilno reći hljeb kruha. Hljeb znači "okrugao kruh" - pa tako imamo i hljepčiće - i to nisu sinonimi, niti je hljeb srbizam. Riječ označava oblik, isto kao i posuđenice (germanizmi) štruca ili vekna (kruh izdužena oblika).

[jaiopetja]

posve je pravilno reći hljeb kruha. Hljeb znači "okrugao kruh"

Baš i nisam skužio ovo. Ako hljeb znači "okrugao kruh", a ako mi kažemo "hljeb kruha", zar nismo onda dva puta rekli "kruh"?
Ili sam se ja zajeb'o negdje...

Zapravo, javljam se zbog ovog: prijamnik ili prijemnik?


ps. dobra tema.

[Scorpy]

Prijam, prijma, prijmu... (kao zajam, zajma, zajmu...; dojam, dojma, dojmu...); sukladno tomu i prijamnik.

A nisi se zajebao nego sam ja mogao biti precizniji, priznajem da je ovako dvojbeno pa čovjek može dobiti pogrešan dojam.

Idemo polako: hljeb kruha znači kruh okrugla oblika, isto kao što vekna kruha znači kruh duguljasta oblika.

Moglo bi se nazvati pleonazmom (nepotrebnim viškom) ako kažeš hljeb kruha, ali samo zato što ne može ništa drugo biti. No morao sam se baš tako izraziti poante radi, odnosno poučavanja. Da je to bilo drukčije sročeno, izostala bi bit, razlog posta.

Usporedbe radi, neke imenice muškoga roda ne krate korijenski slog u množini. U tom slučaju zadržavaju ije: lijekovi (prema lijek) i brijestovi (prema brijest).

Da komu (opet) ne bi bilo nejasno, primjer sam naveo zbog naglasaka i njihova utjecaja na morfologiju. Osmijeh i lijekovi nisu baš iste stvari, ali htio sam nekako približiti problem čitateljima.

[anthlon]

Opet ja .


Mislim da bi bilo dobro i korisno progovoriti stručno o tuđicama koje nisu vlastita imena u jeziku našem svagdašnjem. Negdje na forumu postoji i tema pogriješnog naziva: Jel hrvatska gubi svoj jezik.

Pišu li se tuđice (i izgovaraju) izvorno po jeziku iz kojega potječu ili koristimo prilagođene oblike?

Znam da ovdje isto tako ima pravila i "pravila", tumačenja i "tumačenja".

Posebno bih izdvojio tuđice sa engleskog govornog područja (džins, džip, džudo, hardver, softver, Devis Kup, ....).


Još jedna sitnica: na srpskoj TV često čujemo da se Papa zove Jovan Pavao II, a na hrvatskoj nisam nikada čuo da je Metropolit Ivan??

I ponovit ću opet da razloga za žurbu nema iako me neka obrazloženja jako zanimaju.