siromaštvo

[romano]

prema podacima Svjetske banke više od 1.5 milijarde ljudi na svijetu živi s manje od 1 dolara na dan.

gotovo polovina svijeta, 3 milijarde ljudi, žive s manje od 2 dolara na dan.

više od milijarde ljudi nema pristup čistoj, pitkoj vodi.

svake godine 6 milijuna djece umre od neuhranjenosti prije svog 5. rođendana.

više od 800 milijuna ljudi liiježe u svoj krevet gladno svaki dan, 300 milijuna od toga su djeca.

svakih 3.5 sekundi netko u svijetu umre od gladi, 75% od tog broja su djeca.











unatoč svim problemima, da li ikad pomislite koliko ste zapravo sretni?

što ljudi kao pojedinci mogu učinit kako bi se stvari promijenile?

[ševa]

možeš odigrati ovaj kviz:

FreeRice

sistem je objašnjen na toj stranici, ali glupost nije jer je povezan s programom ujedinjenih naroda.

p.s. rep+ za temu, romano.

[romano]

hvala na linku.

možda sam malo loše formulirao pitanje.
ono treba glasit - što ljudi kao pojedinci mogu učinit kako bi se stvari promijenile?...pa bi molio moda iz ovog dijela foruma da promijeni...

unaprijed hvala.

[ševa]

hmm.. ova tema bi čak mogla u društvene znanosti..

[Wamp]

Svjesna sam toga koliko sam zapravo sretna... i uživam u malim stvarima, pogotovo otkad sam imala prilike upoznati i vidjeti kako žive stvarno siromašni ljudi. Osim same osvještenosti o tom problemu mi kao pojedinci možemo puno toga učiniti... ali nažalost nisu svi u mogućnosti.

Super tema.. ja sam je namjeravala davno otvoriti

[Pravaš]

International inequality - Wikipedia, the free encyclopedia

"An American having the average income of the bottom US decile is better-off than 2/3 of world population." (Milanovic 2002, p.50)
"The top 10 percent of the US population has an aggregate income equal to income of the poorest 43 percent of people in the world, or differently put, total income of the richest 25 million Americans is equal to total income of almost 2 billion people." (Milanovic 2002, p.50)
With regard to wealth inequality (researchers defined wealth as the value of physical and financial assets minus debts), a 2006 report with data from 2000 concluded that:

"India dominates the bottom third of the global wealth distribution, contributing a little under a third (27 per cent to be precise) of this group. The middle third of the distribution is the domain of China which supplies more than a third of those in deciles 4-8. At the top end, North America, Europe and high-income Asia monopolise the top decile, each regional group accounting for around one third of the richest wealth holders" (Davies et al. 2006, p.27)
"the top 10 per cent of adults own 85 per cent of global household wealth, so that the average member of this group has 8.5 times the global average holding. The corresponding figures for the top 5 per cent, top 2 per cent, and top 1 per cent are 71 per cent (14.2 times the average), 51 per cent (25 times the average) and 40 per cent (40 times the average), respectively. This compares with the bottom half of the distribution which collectively owns barely 1 per cent of global wealth. Thus the top 1 per cent own almost 40 times as much as the bottom 50 per cent. The contrast with the bottom decile of wealth holders is even starker. The average member of the top decile nearly 3000 times the mean wealth of the bottom decile, and the average member of the top percentile is more than 13,000 times richer." (Davies et al. 2006, p.26)
"for the world as a whole the share of the top 10 per cent was 85 per cent in the year 2000 and the Gini equalled 0.892 using official exchange rates" (Davies et al. 2006, p.32)
"only $2161 was needed in order to belong to the top half of the world wealth distribution, but to be a member of the top 10 per cent required at least $61,000 and membership of the top 1 per cent required more than $500,000 per adult." (Davies et al. 2006, p.25)
James Davies, Professor of Economics at the University of Western Ontario, and one of the authors of the report, said: "Income inequality has been rising for the past 20 to 25 years and we think that is true for inequality in the distribution of wealth." "There is a group of problems in developing countries that make it difficult for people to build assets, which are important, since life is so precarious." [3]

Other disparities can be better appreciated when rich individuals (or corporations) are compared against poor individuals. According to some estimates, for instance:

"The richest 1 percent of people in the world receive as much as the bottom 57 percent, or in other words, less than 50 million richest people receive as much as 2.7 billion poor." (Milanovic 2002, p.50)
The three richest people possess more financial assets than the poorest 10% of the world's population, combined [4].
As of May 2005, the three richest people in the world have assets that exceed the combined gross domestic product of the 47 countries with the least GDP, (calculation based on data from list of countries by GDP (PPP) and list of billionaires) (Annan, 1998)
However, the three richest individuals' wealth consists largely of stock in their own companies. The value of these assets was largely created by the economic conditions in their respective countries.

As of May 2005, the 125 richest people in the world have assets that exceed the combined gross domestic product of all the least developed countries (calculation based on data from list of countries by GDP (PPP) and list of billionaires).

[automaton]

Pravi autor: romano

unatoč svim problemima, da li ikad pomislite koliko ste zapravo sretni?

što ljudi kao pojedinci mogu učinit kako bi se stvari promijenile?

Nismo sretni, nego ravnodušni. Svatko je okupiran sobom i svojim egoizmom.

Pojedinac ne može ništa. Može samo glumiti Samarićanina. Ako sve svoje dam drugima, javit će se jedan siromah više na svijetu, a drugi će ostati i dalje u istom položaju.

Svijet treba promijeniti iz temelja, ali to je druga priča...

[romano]

Pravi autor: automaton

Pojedinac ne može ništa.

nekad je potrebno zaista malo...



Dobročinitelj: Hrvat koji navodnjava Afriku


Velik pothvat – samo u Ugandi Ryan je, uz pomoć svoje zaklade, financirao iskopavanje čak 88 bunara

Mama, tata... Treba mi 70 dolara za bunar u Ugandi! Tim je riječima mladi Kanađanin hrvatskog podrijetla Ryan Hreljac zaskočio roditelje čim su stigli s posla. Susan, savjetnica u ontarijskom Ministarstvu kulture i sporta te Mark, policajac, samo su se pogledali. Valjda je dječji hir, proći će ga, mislili su.

Jer Ryanu je te 1998. bilo samo šest godina. Bili su potpuno u krivu jer je iz te spontane dječje ideje izrasla moćna zaklada za pomoć Africi “Ryan’s Well” (Ryanov bunar), a Ryan, danas 16-godišnjak, pitku je vodu doveo do pola milijuna ljudi. Osjećajan plavooki dječak iz Kemptvillea toga je dana slušao nastavnicu kako govori o siromaštvu u Africi.

– Svaki novčić pomaže, objašnjavala je. Za peni im možemo kupiti olovku, za 60 centi dvomjesečnu zaliha lijekova, a za 70 dolara sagraditi bunar – prisjetio se Ryan za Večernji list.

Radio da bi pomogao
– Govorila nam je kako svakoga dana šest tisuća djece umre jer pije zaraženu vodu. To je 20 jumbo jetova! To mi nije izlazilo iz glave. Danima je bio vrlo uzbuđen, na rubu suza, prisjeća se njegova majka. Napokon ga je ozbiljno shvatila.

– Posjela me i kazala da ću, želim li zaraditi, morati dodatno raditi po kući. Nacrtala je termometar sa 35 horizontalnih linija, a svaka je označavala dva dolara – govori Ryan.
Usisavao je, prao prozore... Kad se živa na termometru približila vrhuncu – blizu 70 dolara – prijateljica Ryanove majke, volonterka i aktivistica, preporučila im je da se jave neprofitnoj organizaciji Watercan. Sastanak s njima bio je kao hladan tuš Ryanu – 70 dolara dostaje samo za ručnu pumpu, dok za bušenje treba nekoliko tisuća.



– Nisam mogao stati. I dalje sam radio, a mama je počela pisati e-mailove prijateljima, organizacijama i medijima – govori Ryan. Priča je izašla u lokalnim novinama, odaziv je bio izniman. Nakon devet mjeseci, Ryan je napokon skupio dovoljno novca za jedan bunar.

Iskopali 319 bunara
– Sasvim slučajno ostvarila mi se najveća želja – da bunar bude blizu škole. Iskopan je nedaleko od osnovne škole Angolo u sjevernoj Ugandi – kaže Ryan.
Nije stao na tome. Nastavio je suradnju s Watercanom, a majka je osnovala zakladu Ryan’s Well. Tim naporima, u kojima Ryanu pomaže cijela obitelj, dosad je prikupljeno milijun i pol dolara, s pomoću kojih je iskopano 319 bunara u 14 zemalja. O budućnosti je, kaže, još rano razmišljati.

– Sada mi je najvažnije završiti školu, a onda ću vidjeti – kaže. Ove godine polazi poseban program nazvan “Ploveća škola”. Do veljače je u Kanadi u školi, a onda se s kolegama ukrcava na jedrenjak kojim će otploviti do Južne Amerike, Afrike, Europe, Dominikanske Republike.

– Mnogo putujem, držim predavanja u školama, razgovaram s vršnjacima. Pokušavam im objasniti da sve u svijetu djeluje po principu valova koji se šire od kamenčića bačenog u vodu. Nitko nije malen i nevažan, kad pokreneš stvari, tko zna kakav val možeš izazvati – poručuje Ryan.

Pravi autor: automaton

Nismo sretni, nego ravnodušni. Svatko je okupiran sobom i svojim egoizmom.

A u ovom ima jako puno istine.

ali vjeruj mi, kut gledišta na neke stvari je tako lako promijenit...

[automaton]

Romano, sve je to dirljivo što si napisao, ali to neće promijeniti svijet koji se temelji na osiromašivanju jednih da bi se mogli nenormalno bogatiti drugi. Tko je opljačkao ovu planetu? Sirotinja? Ni slučajno! Opljačkali su je oni koji vladaju tom planetom i plivaju u novcu (psihoanaliza - govna su simbol za zlato, novac).

[romano]

pa ja ni ne pokušavam promijeniti svijet....sasvim mi je dovoljno što sam u tom pogledu promijenio sebe.

da li će netko učiniti isto kao i ja to sigurno ne mogu odlučit umjesto njega, ali mi zasigurno ne škodi da za to dam poticaj.

ovdje sam samo želio ukazati da problem siromaštva postoji (iako su toga svi više manje svijesni, ali većinom prihvaćaju to zdravo za gotovo).

a moram reć da baš i ne razumijem kakve direktne veze ima to tko krade po planeti s činjenicom da treba pomoći onome kome je pomoć potrebna?!