Tabloidizacija

[ševa]

kolega dark potaknuo me u temi 'akcija šok' da napišem nešto o novinama i njihovu načinu funkcioniranja. tako mi je palo na pamet da u odlomcima objavljujem dijelove moga diplomskog rada.

evo, da znate što otprilike ide:

Sadržaj


1.Uvod.............................................................................................................3

2. Određenje pojmova tabloida i tabloidizacije u tiskanim
medijima......................................................................................................3

3. Komercijalni aspekti tabloidizacije.............................................................7
3.1. Komparativne prednosti i nedostaci tiska.........................................................10

4. Razlikovanje anglosaksonskih i njemačkih tabloida.................................14

5. Hrvatsko iskustvo tabloidizacije...............................................................22

6. Zaključak...................................................................................................33

sada ću zalijepiti uvod i nakon nekoga vremena, kada vidim reakcije i interes za čitanjem, stavljam sljedeći.

ajmo, muzika! je'n, dva, tri i:

1. Uvod

Misao vodilja pri odabiru teme za ovaj rad bila je obraditi fenomen i trend tabloidizacije u novinarstvu. Kako se radi o vrlo širokoj temi, kojom se bave stotine svjetskih autora i na koju su napisane tisuće stranica literature, bilo je svrsishodnije suziti fokus samo na jedan medij. Tako je pala odluka da svu pažnju usmjerimo na tisak, s kojim je započelo kreiranje javnoga mnijenja liberalne građanske javnosti, te autoru rada omiljeni tradicionalni medij. Ako je atletika kraljica sporta, tada je tisak kraljevstvo novinarstva. Ili je barem nekada to bio.

Također, s obzirom na zahtjevnost transnacionalne komparacije pa makar i samo u domeni tiskanih medija, odlučili smo dati samo okvirni pregled tabloida i tabloidizacije u Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama te u Ujedinjenu Kraljevstvu. Hrvatska situacija zazuzet će posebno poglavlje u kojemu ćemo se osvrnuti na povijest i nastanak tabloidnoga tiska, te na koncu presjek i viziju sadašnjosti hrvatskih novina.

Kao podlogu za razmatranje teme, u drugomu smo i trećemu poglavlju, odlučili približiti viđenja samoga koncepta, zatim nedostatke i prednosti, te uzroke i povode tabloidizaciji kao dominantnoj medijskoj paradigmi.


2. Pojam tabloida i tabloidizacije u tiskanim medijima

Govoreći o tiskovnim tabloidima, u smislu njihove forme, podrazumijevamo novine formata A3 (297 x 420 mm) ili manjega. Ovaj standard, karakterističan za Europu, valja međutim uvjetno shvatiti, budući da formati mogu varirati od zemlje do zemlje.

Dimenzije papira, ali i konotacije vezane uz njihov sadržaj, razlikuju tabloidna izdanja od broadsheeta, papirnatih plahti, koje se smatraju ozbiljnim, analitičkim novinama. Broadsheet obično izlazi u formatu A2 (594 x 420 mm) ili čak, kao nekoć u Britaniji, seže do glomaznoga A1 (841 x 594 mm), Tabloide također karakteriziraju veliki, bombastični naslovi, velike slike i njihova dominacija nad tekstom, svojstven izbor tema, uglavnom iz šoubiznisa: zabavne industrije i estrade; svijeta slavnih osoba, sporta, te jednostavniji način prezentacije sadržaja.

Vrlo jednostavnu definiciju tabloida dao je John Ryan, ugledni britanski novinar i voditelj Odjela za novinarstvo “Thomson foundation” iz Cardiffa, označavajući ga kao novinski proizvod koji se primarno bavi plasiranjem sadržaja o tri “S”-a:
• skandalu
• seksu
• sportu

To ne znači da tabloidi zaobilaze složenije teme, ali obrađuju ih na svoj, pojednostavljen način, ciljajući tako na što širu čitateljsku publiku, uglavnom iz komercijalnih interesa. Selimas Miller sa Sveučilišta Charles Sturt detaljno pojašnjava tabloidno novinarstvo na Zapadu i govori o trima temeljnim zadaćama tabloidnih novina: “prva je zadaća informirati i zabaviti čitatelja * , druga je prodati što je moguće više primjeraka, a treća je privući što veći broj oglašivača.” Millerovo logično objašnjenje ujedno je i jednostavna računica: što je širi krug čitatelja, interes oglašivača je veći, pa je veći i profit izdavača.


* Kombinacijom informiranja i zabave, nastao je suvremeni termin infotainment (eng. information + entertainment), koji jednom rječju imenuje i opisuje dominantnu paradigmu današnjega novinarstva.

(...)

[Korozija]

"Novine prodaju publiku oglašivačima", tako reče Noam Chomsky. I slažem se. Dakle, novine su uglavnom put kojim potrošač treba ići da bi ispraznio svoje džepove. Različite novine, različiti ukusi, različit krug konzumenata. Što su komercijalnije novine njihov (konzumentski) krug je širi. Masovni mediji su usmjereni na masovnu potrošnju. Po meni novine imaju prvenstveno marketinšku funkciju i do kraja su selektive, pristrane i ovisne od onih koji ih plaćaju. To je čista realnost i računica.

[fat_boy_slim]

ševa ovo što sam pročitao mi se sviđa
pretpostavljam da postoji jedan dio u tvom diplomskom koji obrađuje tabloidizacija hrvatskih medija (prvenstveno tiskanih). ne možeš pogriješiti ako se referiraš prvenstveno na 24sata

[ševa]

dečki, vi mora da ste vidoviti jer - poglavlje o komercijalizaciji medija počinje s citatom chomskoga, a dio o hrvatskoj tabloidizaciji i zaključak u znatnoj mjeri bave se s 24 sata.

[Korozija]

Chomsky je bog. obožavam ga. svako ko se bavi medijima, indoktrinacijom, manipulacijom, ideologijom bi trebao Chomskog znati deklinirat po padežima. nezaobilazno štivo, a što se tiče tebe ševa, samo naprijed i razvali taj diplomski. želim ti puno sreće. ja sam svoj već razvalio prije skoro tri godine.

[ševa]

pa kad smo se već toliko uhvatili chomskoga, evo koji sam citat iskoristio:

(...)

Ili, kako je odnose u svijetu medija, artikulirao američki teoretičar i analitičar medija, Noam Chomsky: Novinske kuće, zapravo ne prodaju novine i njihova je glavna preokupacija oglašivač, a ne čitatelj. Elitne američke novine prodaju svoj proizvod oglašivačima, a njihov je proizvod onda čitalačka publika.

a to je u biti to, što si ti spomenuo, korozija.

nego, očekujem da se više forumaša uključi ovdje. svako je mišljenje dobrodošlo jer smo svi akupa svaki dan u dodiru s tabloidnim medijima. recimo, danas je za 24 sata najvažnija vijest razlijepljena preko čitave naslovnice činjenica da rina dehni nije završila srednju školu. bravo, majstori!

[fat_boy_slim]

recimo, danas je za 24 sata najvažnija vijest razlijepljena preko čitave naslovnice činjenica da rina dehni nije završila srednju školu. bravo, majstori!

upravo to
ili prva vijest u dnevniku Nove TV automobilska nesreća ili tuča učenika u školi...a taj dan se raspravlja o proračunu za sljedeću godinu, najvažnijem financijskom dokumentu za jednu državu

[marinkoM8]

ja san jednon već otvorija sličnu temu ssa naslovon novinari. il nešto slično.

ma novinari u nas su gamad.
neobrazovani, tendenciozni, korumpirani, tabloidizirani.

jednon riječju: gamad

[fat_boy_slim]

ševa, mogao bi u zaključak diplomskog staviti i rečenicu da su hrvatskoj (po tvom mišljenju) pod hitno potrebne jedne ozbiljne novine općenitog tipa

p.s. samo ne znam da li ćeš onda dobiti posao ako ti to pročita budući poslodavac

[ševa]

pa da.. sad bih opsovao ali neću jer bih želio da ova tema bude na malo višoj razini od toga.

čuj, proračun treba zamračiti tako da i političarima kao i izdavačima odgovara takva agenda - skretanje pažnje s bitnoga. a to je da nam korito državnih financija pušta vodu na sve strane.

ali da ovdje ne zalazimo previše u ekonomiju, a pošto smo se već dotakli 24 sata, evo još malo o njima i među ostalim, što prvi glavni urednik ima reći o uspjehu tih novina:

U tri i pol godine izlaženja, 24 sata postaju najtiražnije dnevne novine. Prema Styrijinim službenim podacima, dnevno se proda 181.541 primjerak, uz još 100.000 besplatnih promotivnih popodnevnih izdanja koja razdijele kolporteri.

Prvi glavni urednik 24 sata, Matija Babić (koji ne bježi od činjenice da ga je proslavio naslov Imamo Severinin pornić! ) u nekoliko točaka skicira uspjeh prvoga hrvatskoga tabloida:

Vijesti koje ponekad objavljujemo nisu vrhunac hrvatskoga novinarstva i nisu za “pulitzera”, ali je isto tako činjenica da one prodaju novine. (...) Čitava naša medijska scena je polutabloidna, dok u razgovoru s ljudima ispada da svi čitaju Banku ili National Geographic, no to je očito neistina. (...) Svi mediji teže senzaciji i atrakciji. Otkriti senzaciju nikako ne može biti negativno. Izmisliti senzaciju je negativno. Nijedna vijest koju smo dosad objavili u 24 sata nije bila neistina. (...)

Što se tiče uspjeha 24 sata, glavni razlog je u posve novom konceptu novina. Iako su neki, nakon što su prvi put vidjeli te naše kratke tekstove i velike slike, to možda doživjeli kao “Miki Maus” novine, mudrost nekog teksta ne mjeri se dužinom rečenice. Jednako bitne stvari mogu se postaviti na jednu karticu kao i na njih pet, osim što je tekst manje dosadan i vizualno je atraktivniji. Uostalom, mi se ne bojimo biti i zabavni. (citat prema: Skender, Melisa: Matija Babić - tvorac prvog hrvatskog dnevnog tabloida, Nacional, br. 491, 12. travnja 2005. (Matija Babić - tvorac prvog hrvatskog dnevnog tabloida (Revija) – NACIONAL))

ševa, mogao bi u zaključak diplomskog staviti i rečenicu da su hrvatskoj (po tvom mišljenju) pod hitno potrebne jedne ozbiljne novine općenitog tipa

p.s. samo ne znam da li ćeš onda dobiti posao ako ti to pročita budući poslodavac

hrvatsko društvo definitivno treba ali mislim da tržište nažalost ne treba, odnosno da to, na nesreću, ne bi prošlo.

drago mi je da na neka vaša pitanja direktno mogu odgovoriti citatima iz rada, a u ovom slučaju to je:

Zanimljivo je da su, s iznimkom Jutarnjega lista, sve druge dnevne novine pokrenute nakon 1990. godine – propale. Prvi broj Jutarnjeg pojavio se na kioscima 6. travnja 1998.; tiskan na najsuvremenijoj opremi, u bojama, tabloidnog profila, list je nametnuo nove standarde u dotadašnjem novinarstvu: agresivnost s kojom je krenuo prema čitateljima i način prezentacije sadržaja utjecali su na promjenu i u drugim listovima, osobito u Večernjem listu kao jedinoj izravnoj konkurenciji. (Vilović, 2004., str. 53.)

Jutarnji list svojom je pojavom utjecao na stupanj tabloidizacije dnevnih novina u Hrvatskoj , odnosno diktirao je tempo na način na koji je to u Velikoj Britaniji činio The Sun u odnosu na The Daily Mirror. U nas je dakle Večernji list, tadašnji tržišni lider morao prilagoditi svoj izgled i sadržaj...

dakle, jutarnji je uspio jer nije bio sasvim ozbiljan, a iz dana u dan sve je više tabloidnih obilježja u 'žutarnjem listu'. sve je više trača, celebrityja, zabave...