Deflacija: Smrzavanje ekonomije i rast nezaposlenosti

[GajbaPive]

preuzeto s vecernji.hr

Hrvatsku bi sljedeće godine mogla pogoditi deflacija. Nakon godina u kojima su se Hrvati panično plašili inflacije, tj. rasta cijena, 2009. mogli bismo provesti u jednako takvom paničnom strahu, ali ovoga puta od snižavanja cijena. Iako naizgled niže cijene obećavaju blagostanje, a pad cijena nafte ispod 50 dolara za barel, što se dogodilo danas, čini se sjajnom novošću koja će potaknuti pad svih cijena – ipak nije sve kako izgleda na prvi pogled.

Zabrinuti Jurčić
Naime, analitičari su složni, deflacija može biti strašnija od inflacije i iz nje je puno teže izaći. U slučaju deflacije očekivani daljnji pad cijena odgađa potrošnju i investicije, što za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i BDP-a. Mogućnosti monetarne politike znatno su ograničene, a izlazak iz deflacije moguć je jedino uz pomoć izrazito ekspanzivne fiskalne politike. Primjer iz ovog desetljeća je Japan, koji je izrazito teško izašao iz deflacije, objašnjava Zdeslav Šantić, analitičar RBA.

– Kad padne potražnja, prejeftinu robu i robu koja nema kupca te neisplativu proizvodnju plaća radnik, koji ostaje bez zaposlenja, odnosno dohotka. Taj radnik tada ne troši, cijene i dalje padaju i sve je više ljudi bez posla jer tvrtke propadaju. Takva negativna spirala dovodi do ekonomske depresije – rekao je Ljubo Jurčić, oporbeni ekonomist i član Sanaderova kriznog savjetničkog tima te dodaje: – Investitori prestaju ulagati jer ne znaju u što bi uložili i ekonomija se jednostavno zamrzne.

Federalne rezerve Sjedinjenih Država već ozbiljno raspravljaju o opasnosti deflacije. Štoviše, strah od deflacije jedan je od razloga za pripremu vrlo izdašnih stimulativnih paketa pomoći kako financijskom sektoru, tako i realnoj ekonomiji. U Britaniji već upriličuju masovne rasprodaje.

Amerika i Velika Britanija u velikoj su opasnosti, objasnio je Jurčić, kriza naplaćuje danak, nezaposlenih je sve više. Autoindustrija već trpi 30-postotni pad potražnje. Srednja klasa postaje bivša srednja klasa i kroči na rub siromaštva. Već možemo govoriti o psihosociološkim problemima i političkoj volji koju treba smoći i izbaviti se iz potpunog društvenog kolapsa.

U Hrvatskoj je, kazuje Jurčić, premijer Sanader izazvao osjećaj krize prije nego što je ona doista stigla i bez pravih mjera koje kani provesti. Učinak je nesiguran sentiment ljudi koji se sustežu od kupnje.

– Upravo u krizama valja odlučno krenuti s reformama pa, ako se u prvom kvartalu dogovore mjere i upusti u njihovo ispunjavanje, 2010. mogli bismo se početi oporavljati. U suprotnom, mogla bi nas pokositi deflacija – poručuje Jurčić.

Jeftinije sirovine
– Inflacija više nije problem, nagli pad cijena sirovina na svjetskom tržištu upozorava na naglo hlađenje inflatornih očekivanja, primjerice terminski ugovori za naftu već su oko 30 dolara po barelu. Takve snažne korekcije cijena sirovina mogu biti rani signali deflacije, koja vodi u produbljivanje recesije, nagli gubitak velikog broja radnih mjesta – tvrdi Damir Novotny, član Savjeta HNB-a, koji kaže da treba potaknuti inozemnu potražnju i investicije.

ovo sve je istina. kada bi izvor dizanja cijene bila povecanja potraznja. i kada bi deflacija iznosila 20% ili vise.
usredotocit cu se iskljucivo na prehrambenu industriju.
prije skoro godinu dana poceo je val poskupljenja s jednom jedinom izlikom - rast cijena goriva. nitko nije spominjao porast potraznje, pogotovo u prehrambenoj industriji. stovise, upravo je rodna godina (kakva je bila 2008.) trebala biti temeljem snizavanja cijena, no poljoprivrednici su zadrzali stare cijene, jos ih malo i digli, a potraznja sigurno nije rasla proporcionalno rastu uroda.
deflacija o kojoj oni pricaju je deflacija u razvijenom svijetu, a ne kod nas, jer kod nas 40% place odlazi na prehranu, dok je u razvijenim zemljama taj postotak 10-15%.
vjerujem da se ovom pricom zele amnestirati prodavaci kako bi, ne spustajuci cijene, ostvarili sto vece profite (citaj: extra profite) od nas malih gradjana te tako bili slamka spasa hrvatskom gospodarstvu.
edit: smanjivanje cijena prehrambenih proizvoda od 5-10% smanjilo bi inflaciju za mozda 1%, a time poboljsalo gospodarski rast. ili sam u krivu?

zelim samo navesti jedan primjer extra profita. u zadnjih godinu dana cijena Dukat posnog sira porasla je u prosjeku 3,5 kn. ajmo reci da je nabavna cijena tog sira porasla 0,5kn, inflacija uzela 1kn, sto ostaje, na staru marzu, s obzirom na smanjenje cijene goriva, cisti extra profit od 2 kn. plus stara marza. i to je prosjecan extra profit, gdje je primjerice metro digao cijenu 2 kn, a konzum skoro pa 5 kn.



joj... kako mi je zao sto smo mi mali gradjani premali da se cuje nas glas...

[GajbaPive]

ne mogu editirati pa cu ovako napisati


pise za deflaciju:
''hocemo li morati proizvoditi i raditi sve vise za sve manje novca na sve manje radnih mjesta''
pa manje novca moze biti jedino proizvodjacima koji su digli cijene zbog rasta cijene goriva. sada ima mjesta snizavanju tih cijena, barem za cijenu goriva.

[Maslow]

[GajbaPive]

ne vidi se dobro, ali pretpostavljam da se radi o zeni koja novcima lozi vatru.
ili to rohatinski povlaci novac s trzista?
postoji prica iz njemacke za vrijeme 2. svjetskog rata u vrijeme hiperinflacije gdje je netko s kosarom novca dosao u ducan po kruh i ostavio kosaru bez nadzora na pol minute, netko je dosao, istresao novac iz kosare i uzeo kosaru. ))

ali dobro, ovdje se radi o inflaciji, a tema je deflacija...

[GajbaPive]

22. 11. 2008. naslovnica Vecernjeg lista:
Ljubo Jurčić (SDP) iznosi katastrofične gospodarske prognoze
Val pojeftinjenja vodi u recesiju i otkaze

nisam primjetio da su se u valu poskupljenja unazad godinu dana drasticno otvarala radna mjesta.
mislim da ovdje Jurcic nastupa kao politicar, s ne ekonomist, koji mora braniti visoke cijene od kojih i drzava ima velike koristi .
nadovezat cu se na prvi post koji sam napisao, recesija znaci otkaze u razvijenim zemljama, gdje su gospodarstva temeljena na proizvodnji, od elektronike, autiju, itd., a u takvim zemljama poduzeca imaju i preko 10 000 zaposlenih. i naravno da smanjena potraznja za autima znaci i manje zaposlenih.
kod nas najveca poduzeca su INA, HT i Elektra, oni ne proizvode nista materijalno (izuzev INE, ali ona formira cijenu goriva neovisno o domacoj potraznji) da bi njihova kolicina proizvedenog ovisila o potraznji i bilo podlozno drasticnom broju otkaza. tim vise sto je HT u privatnom vlasnistvu, a on je vec odavno smanjio broj zaposlenika na potrebnu brojku.

ono sto jurcic mozda zeli poruciti je da ce se u skorije vrijeme morati napraviti racionalizacija radnih mjesta u drzavnim firmama , tako da vise nece u uredu ili bilo kojem drugom radnom mjestu gdje realno treba raditi 2 osobe, sjediti 4-5 besposlicara.

[Supremeus]

Hrvatska i nema tako loše gospodarstvo kao što Hrvati misle, problem je više u loše vođenoj politici koja je dovela do današnjeg stanja...vidjeli smo svi kakvi se ljudi nalaze u saboru i kakvi na čelnim pozicijama u vladi...
Ali isto tako problem je i u mentalitetu ljudi, jer deprecijacijom kunom bi se mogao potaknuti izvoz i tako djelomično poboljšati situaciju u gospodarstvu ali zbog prezaduženosti hrvatskih građana došlo bi do financijskog sloma pola stanovništva jer su prezaduženi, a isto tako ni država ne kotira ništa bolje. Zatim pogledajte situaciju kada Sanader priča da ne treba trošiti i treba štedjeti, a u Washingtonu čelnici najjačih država govore kako baš treba trošiti, i šta sada raditi...
Moje stajalište prema pojedincima je jednostavna, treba smanjiti potrošnju, ali ne zbog štednje, već sve šta ostane nakon šta namirimo osnovne potrebe treba iskoristiti za smanjiti svoj dug prema vjerovnicima ( bankama i sl. )
Isto tako, vođena je jako loša politika što se tiče prodaje Hrvatskih poduzeća koje su pozivitno poslovale, kao Ina, Pliva i dr. , jer prodati tvrtke u Hrvatskom vlasništvu koje godišnje donose ipak određeni profit zbog financiranje određenih projekata je samoubojstvo, jer tako dugoročno previše država izgubi, izgubi dugoročno određeni profit a i zna se da čim tvrtka dođe u privatno vlasništvo prvo što se radi je evaluacija radnika i u velikim slučajevima otkazi, i onda ti nezaposleni idu na biro i opet idu državi na štetu...
Mislim da treba oformiti jedan tim od ekonomskih stručnjaka ( bez obzira koja su stranka već da su iskusni ) i njima povjeriti određene mjere koje treba donijeti za stabilizirati ovu situaciju...

[Maslow]

Ako ne možeš otplaćivati (nepotrebni) kredit, moraš nešta prodati.
Prodati možeš samo ono što vrijedi, nadam se da sam odgovorio na pitanje, zašto su prodani INA, Pliva, HT, hoteli....

Kapitalizam je potrošačko društvo.
Ne može egzistirati bez potrošnje.
Krizu je izazvao pad kupovne moći stanovništva.
Porast cijena je izazvao jačanje krupnog kapitala, ali se kapital nije pretvorio u investiranje, nego je pobjegao iz zemlje.

Čini mi se da smo (Sanaderova Vlada) malo potrčali u EU, ne razmišljajući da li je naše gospodarstvo spremno za tu Europu.

[GajbaPive]

Ako ne možeš otplaćivati (nepotrebni) kredit, moraš nešta prodati.
Prodati možeš samo ono što vrijedi, nadam se da sam odgovorio na pitanje, zašto su prodani INA, Pliva, HT, hoteli.....

mislim da je ovdje bitna stavka pritisak zapadnih zemalja da kupe ono sto moze biti profitabilno. ali to se ne iznosti u javnost.
vec sam u jednom postu napisao da ce hrvatsku zadesiti sudbina africkih zemalja, koje su, zbog nemogucnosti otplacivanja kredita koje im je MMF velikodusno davao, bile prisiljene ustupiti kontrolu nad prirodnim resursima (dijamanti, zlato, nafta,...). a u hrvatskoj bi taj resurs mogao postati voda. upravo zbog interesa medjunarodne zajednice da u buducnosti dodje do nasih resursa, hrvatska ce i dalje vrlo lako dolaziti do ''povoljnih'' kredita kod MMF-a, te povecavati svoj ukupan dug. a za 10-15 godina morat cemo priznati da je nemoguce vratiti toliki dug i pitat cemo ''Sto Vam mozemo ponuditi za otpis duga?''. ''IZVORE VODE'' odgovorit ce.

Kapitalizam je potrošačko društvo.
Ne može egzistirati bez potrošnje.
Krizu je izazvao pad kupovne moći stanovništva.

a pad kupovne moci je izazvalo dizanje cijena pod izlikom rasta cijena inputa (prvenstveno goriva), dok se sada te cijene ''bezrazlozno'' odrzavaju kako bi drzava sto vise profitirala preko ledja gradjana.

Porast cijena je izazvao jačanje krupnog kapitala, ali se kapital nije pretvorio u investiranje, nego je pobjegao iz zemlje.

slazem se s napisanim, osim sto bi nadodao za podebljano da nije ''pobjegao'' iz zemlje nego je utosen na vracanje dugova, sto hrvatskim gradjanima i penzionerima, sto za otplatu kredita, a nesto za krpanje dugova poduzeca u drzavnom vlasnistvu (brodogradilista), u kojima se veliki broj pojedinaca obogatio.

Čini mi se da smo (Sanaderova Vlada) malo potrčali u EU, ne razmišljajući da li je naše gospodarstvo spremno za tu Europu.

iako EU je osmisljena kao gospodarska unija, ona je odavno izasla iz tih okvira i postala jedan centar koji funkcionira na vise razina.
ovdje bi rekao, koliko god EU bila nesavrsena: ''Bolje biti zadnji na Zapadu, nego prvi na Istoku''.

[Maslow]

iako EU je osmisljena kao gospodarska unija, ona je odavno izasla iz tih okvira i postala jedan centar koji funkcionira na vise razina.
ovdje bi rekao, koliko god EU bila nesavrsena: ''Bolje biti zadnji na Zapadu, nego prvi na Istoku''.

Da nebi ostao neshvaćen.
Nisam ja protiv ulaska u EU.
Sanader je postavio krivi prioritet.
Njegov cilj je što prije i pod bilo koju cijenu.
Ja mislim da je važnije kakvi ćemo ući u EU, nego kad ćemo ući.

[tzukius]

Da nebi ostao neshvaćen.
Nisam ja protiv ulaska u EU.
Sanader je postavio krivi prioritet.
Njegov cilj je što prije i pod bilo koju cijenu.
Ja mislim da je važnije kakvi ćemo ući u EU, nego kad ćemo ući.

slažem se djelomično, EU je spas za hrvatsko gospodarstvo, ali na dugi rok tek... samo kao što kažeš bitno je kakvi ćemo ući, dakle treba imati dobro organiziranu proizvodnju da bi se ostvarila dobra trgovina sa zemljama EU koja će biti moguća

isto tako, treba znati da će velike tvrtke otvoriti veliki broj poslovnica ovdje kada uđemo u EU, što otvara nova radna mjesta... da bi došli ulagači treba srediti korupciju i pravosuđe jer inače se oni boje uložiti u Hrvatskoj

a što se tiče deflacije, nadam se da se to neće dogoditi nego bi bolje bilo da dođe do dezinflacije, usporavanja rasta cijena... inflacija je prirodna pojava u ekonomiji ako se regulira do najviše 5% iako je idealno negdje oko 3%