Hrvatskoj Narodnoj Banci - Industrijska Revolucija i Modernizacija

[duric]

Hrvatskoj Narodnoj Banci - Industrijska Revolucija i Modernizacija

Poštovana gospodo,
evo i vas da pozdravim u ovim teškim vremenima.

Razmišljam i razmišljam, ali nikako da dokučim:
jel mi to proizvodimo da bi imali, ili proizvodimo samo zato da bi trošili i poslije još više proizvodili?
Ljudi su znate primjetili da je sva ova nova roba, čak i ona vrhunske kvalitete, u stvari vrlo kvarljiv proizvod.
Mnogi već opravdano sumnjaju u serijsku proizvodnju namjerno ugrađenih grešaka.

Bilo je to davne 1921 godine, kada su Američki industrijalac Henry Ford i izumitelj Thomas Edison
posjetili istraživački projekat Muscle Shoals, u blizini Florence-a u Alabami.
Njih su dvojica iskoristili tu priliku da popričaju malo o svojim monetarnim teorijama i o novcu,
a diskusija je objavljena 4 i 6 Prosinca u novinama The New York Times.

Pa je tako Thomas Edison kritizirao činjenicu da Vlada planski, kao što je to i uobičajeno,
povećava količinu novca u opticaju izdavanjem obveznica, koje onda kupuje bankarski i onaj ne-bankarski sektor.
Obveznice se onda sa kamatama moraju isplatiti iz poreza, pa je predložio da Vlada umjesto
dužničkih obveznica jednostavno izdaje potreban novac, kojeg će onda potrošiti društvo.

Ovako je pisalo 6 Decembra u The New York Times:
"Svaki puta kada povećamo, ili želimo povećati društveno bogatstvo, moramo povećati i Javni Dug".

To je bilo ono što je Henry Ford htio spriječiti tvrdeći da je suludo da Nacija, uzimajući kredit
u vlastitom novcu, mora za $30,000,000 posuđenih od samih sebe vratiti $66,000,000.
Dodao je još i to da na taj način, svaki projekat i izgradnja koštaju više nego duplo, sa pripadajućim kamatama od 120 do 150%.
Kako bi ga shvatili, ovako je Henry Ford to pojednostavio:
"Ako novac kojega bi izdavala Vlada nije dobar, onda to nisu niti obveznice
koje izdaje Vlada. Razlika između obveznice i novčanice je u tome što obveznica
nekome donosi duplo, plus još dodatnih 20%, dok bi novčanica isplaćivala samo onoga koji
direktno doprinosi istraživačkom projektu Muscle Shoals.
Kada bi Vlada izdavala novac, onda bi sebe opskrbila sa dovoljno novca za povećanja bogatstva
u Muscle Shoals-u, bez narušavanja poslovanja u ostalim dijelovima zemlje i bez povećanja Javnog Duga niti za jedan, jedini peni.
Apsurdno je reći da naša zemlja može izdati $30,000,000 u dužničkim obveznicama, a ne
može izdati $30,000,000 u novčanicama. Oboje su obećanja za isplatu, samo što obveznice bogate Zelenaša, a novčanice pomažu ljudima."

Danas, nakon evo sto godina ili jednog stoljeća, situacija je još gora:
"Onako kako je to zamislila i zacrtala pritoda, ljudska vrsta treba novu robu i usluge u racionalnim proporcijama.
Sve veći dug zahtjeva sve više novca za isplatu samog duga i pripadajućih kamata.
Više novog novca zahtjeva više novog posla i novog rada. Neprirodno, više novog posla i novog rada znači
više novih nepotrebnih roba i više novih nepotrebnih usluga.
Za razmjenu više roba i usluga, trebamo više novca.
Čisto, kratko i jasno, žalosno ali istinito, što više proizvodimo i što više novca stvaramo,
manje potrebnih vrijednosti i više nepotrebnog duga posjedujemo".

Dakle gospodo, nismo li industrijalizacijom, modernizacijom i pojavom strojeva i mašina
trebali svi biti sve bogatiji i slobodniji?

Zašto smo onda sve siromašniji, sputaniji i tupaviji?

Nije li pravi cilj industrijalizacije i modernizacije u stvari kroz lažno i korumpirano
školovanje i obrazovanje, stvoriti od normalnih ljudi glupu i tupastu, lako kontroliranu
masu poslušnih, odanih, šutljivih i porobljenih radnika?

Diomede Falconio (1842 – 1917, Američko Državljanstvo), Oficijalni Predstavnik Katoličkog Pape:
"Porijeklo Ljudske Vrste je u Bogu i sastoji se od dvije vrste ljudi: bogatih i siromašnih, koji pak predstavljaju kapital i radnu snagu.
Odatle dakle proizlazi da je po Božjoj odredbi, ljudska vrsta podijeljena na nadređene i podređene,
na gazde i sluge, na obrazovane i neobrazovane, na bogate i siromašne te na velikaše i one koji su to malo manje".

Duric Aljosa,
Crom Time Bank pripada svim ljudima svijeta.