Nenamjenski dug 46,6 milijardi kuna

[silence]

Jutarnji.hr

U samo dvije godine, zaduženost je povećana za 70 posto ili čak 13 milijardi kuna, a građani su na kartice svoju zaduženost povećali za dodatnih milijardu kuna.

Zabrinjavajuća je činjenica da su građani, od kraja 2000. godine svoju zaduženost na razne gotovinske kredite (za kupnju auta, preko kreditnih kartica i nenamjenske) povećali čak više od četiri puta, s početnih 13,6 milijardi na nevjerojatnih 55,8 milijardi kuna.

kaj reći, osim katastrofa ... ovo je ustvri najbolji pokazatelj koliko loše stojimo .. sve, od osnovnih namjernice, pa na dalje se kupuje na kredit, a Vlada ne uspijeva pokrenut proizvodnju ili strane investicije ...

[Lovel]

ma šta dijete zna koliko je 46,6 milijardi kuna

[Iochannes]

Guverner Rohatinski: HNB će se usprotiviti mogućim novim političkim ucjenama

Naravno da je bilo političkih pritisaka, ali je HNB imala snage da im se odupre. Isto će biti i ako se u okviru nastavka pregovora s Europskom unijom ponovno aktualizira pitanje Nove ljubljanske banke i s njom povezane KBC banke

Pritom nismo nerealni i nesvjesni činjenice da pristupanje Hrvatske Europskoj uniji ima i svoju cijenu

kaže Rohatinski, ali dodaje kako ta cijena

ne može biti takva da dezavuira pravni poredak i legitimno pravo na zaštitu nacionalnih interesa

O nadolazećoj 2008. godini guverner Rohatinski naglasio je kako bi najveći rizik bio pokušaj da povećana inflacija s kraja 2007. preraste u opću indeksaciju cijena, kamata i dohodaka i time potakne inflacijsku spiralu.

HNB će odlučno djelovati da se to ne dogodi, a očekujemo slično ponašanje i od svih drugih aktera u politici cijena,

O staroj temi - inozemnom dugu i nedavno predstavljenom istraživanju Hrvatske udruge banaka u kojem se spominje «umjereni kratkoročni vanjski dug» uz zaključak «da smo na niskom stupnju ranjivosti na financijsku krizu» - Rohatinski kaže kako je riječ o obmanjivanju javnosti:

Krajem studenog 2007. ukupan inozemni dug iznosio je 31,8 mlrd eura, a čisti kratkoročni dug 4 mlrd eura ili samo 12,5 posto. Tome, međutim, treba dodati gotovinu i pro forma oročene depozite nerezidenata u domaćim bankama u iznosu od 2,9 mlrd eura, te otplate glavnice inozemnog duga u narednih godinu dana u iznosu od 5,6 milijardi eura, tako da stvarne kratkoročne obveze temeljem inozemnog duga iznose 12,5 milijardi eura. To je 40% od ukupnog duga ili oko 30% procijenjenog BDP-a, što predstavlja vrlo visoki stupanj kratkoročne izloženosti zemlje. Pored toga, u 2008. godini treba platiti preko 1,1 mlrd eura kamata na kredite, odnosno oko 3% BDP-a, što ilustrira visoke troškove servisiranja inozemnog duga

Rohatinski također objašnjava kako raspoloživa devizna sredstva pokrivaju tek 55% ukupnih, kratkoročnih ili potencijalno kratkoročnih deviznih obveza (26,3 milijarde eura). U to su uključene i neto devizne pričuve HNB-a od 7,1 mlrd eura, koje imaju protustavku u emitiranim kunama i koje bi se samo iznimno i u vrlo ograničenom obujmu mogle koristiti za podmirivanje deviznih obveza poslovnih banaka.

E sad- kad šef HNBa i čovjek od struke - ne da upozorava već kuka da je stanje alarmantno - da li vjerovati njemu ili superekspertima koji vode Vladu?