ulaganje 3,5 milijardi eura u elektroprivrede FBiH

[energent]

Neovisni online Business magazin - PROJEKT VRIJEDAN 3, 5 MILIJARDI EURA











Drži se teme! Ne spamaj okolo!

[energent]

PROJEKT VRIJEDAN 3, 5 MILIJARDI EURA
Saturday, 24.11.2007.
Dan nakon što je Vlada FBiH odobrila izvještaj o odabiru strateških partnera za pripremu gradnje, gradnju i korištenje elektroenergetskih objekata u Federaciji, resorni ministar industrije i energije Vahid Hećo ...

... nije krio zadovoljstvo. Tek sada nam predstoji naporan rad, u smislu da se odabere konsultant koji će pratiti sve poslove, kojim ćemo riješiti i budući deficit električne energije, ali i u skladu s programom rada Vlade, pokrenuti velike investicijske poslove. Konkretno, radovi, koje će "Elektroprivreda BiH" i "Elektroprivreda HZHB" obavljati sa strateškim partnerima, vrijedni su 3,5 milijardi eura,kazao je Hećo .
Stručna komisija, na čijem čelu je bio Hilmo Šehović, a čije prijedloge je usvojila Vlada FBiH, odabrala je tri kompanije za strateške partnere, nakon što se na javni poziv iz juna 2006. godine projavilo 37 firmi, piše Dnevni avaz.

Austrijska "Apet grupa" sa EPBiH gradit će HE Ustikolina i Vranduk, a sa EPHZHB dobila je posao na HE Vrilo i rudniku i TE Kongora. Ukupno, austrijska kompanija, čiji osnivač je vlada Austrije, a u sklopu koje djeluje i firma "Porr", dobila je poslove gradnje novih objekata koji trebaju proizvoditi ukupno 679 megavata.

Njemački EnBW, sa sjedištem u Karlsrueu i više od 21 hiljade uposlenih, radit će sa sarajevskom EP na bloku 7 TE Tuzla, HE Unac i rudniku i TE Bugojno. Ove građevine trebale bi proizvoditi nova 742 megavata električne energije. Kazahstanski "KazTransGas", koji u ime te države radi sve strateške projekte i čiji profit je prošle godine iznosio 360 miliona američkih dolara, gradit će TE Kakanj, kapaciteta 250 megavata.

Na pitanje zašto nijedan posao nije dodijeljen češkom ČEZ-u, koji kupuje šta stigne u RS, Hećo je odgovorio "da ta kompanija nije željela potpisati dokument o strateškom partnerstvu, jer ovo nije privatizacija elektroenergetskog sektora". Partnerstvo se zasniva na principima da FBiH ostaje vlasnik resursa, a da zajednički s partnerima uvodimo nove tehnologije, izrađujemo dokumentaciju, biramo opremu, što će sve biti definisano posebnim ugovorom - naglasio je Hećo.


ovo bi moglo dionice elektroprivreda i fondova koji ih najvise posjeduju:herbos,cro bih i prevent fond,poprilicno lansirati na berzi

[elektronik 007]

Objavljeno 25.11.2007. u 10:51
FBiH: Investicioni projekti u elektroenergetskom sektoru
Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici prihvatila je Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o odabiru strateških partnera za pripremu izgradnje, izgradnju i korištenje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH.

Informacija obuhvata pregled aktivnosti i dokumenata Vlade FBiH koji ilustriraju napore i pokušaje u definiranju mogućih novih proizvodnih kapaciteta u ovom sektoru, kao i rezultate dosadašnjih aktivnosti Stručnog tijela za odabir strateškog partnera u novim investicionim projektima, koje je formirano i radi u skladu sa zaključcima Vlade FBiH.

Donošenjem Odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateškog partnera i pristupanju dodjeli koncesija (od 28. septembra 2006.) Vlada FBiH je učinila prvi značajniji korak na planu izgradnje novih kapaciteta u ovoj oblasti u Federaciji BiH.

Na osnovu objavljenog javnog poziva, kao i na osnovu utvrđenih kriterija, Stručno tijelo je izvršilo odabir strateških partnera elektroprivredama u FBiH.

Tako je za strateškog partnera JP Elektroprivreda FBiH za pripremu izgradnje, izgradnju i korištenje objekata HE Ustikolina i HE Vranduk predložen konzorcij iz Austrije APET Grupa, za TE Tuzla, Blok 7, RiTE Bugojno i HE Unac-EnBW (Energie Baden-Wurttemberg) iz Njemačke, a za izgradnju TE Kakanj KazTransGas - BMG Grupa AG (konzorcij) iz Kazahstana.

Za strateškog partnera JP Elektroprivreda HZ HB za pripremu, izgradnju i korištenje objekata PHE Vrilo i RiTE Kongora izabran je konzorcij APET Grupa iz Austrije.

Rukovodeći se zaključcima Parlamenta FBiH o tim pitanjima, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pripremi Odluku o izboru strateških partnera za pripremu izgradnje, izgradnju i korišćenje elektroenergetskih objekata u FBiH.

To ministarstvo je zaduženo da pripremi i Odluku o objavljivanju javnog poziva za izbor najpovoljnijeg ponuđača za dodjelu ugovora za nabavku-pružanje konsultantskih usluga kod pripreme izgradnje i izgradnje ovih objekata, kao i rješenje o imenovanju Stručne komisije za izbor konsultanta.

To, kao i federalna ministarstva prostornog uređenja, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma dužna su da svako iz okvira svoje nadležnosti pripremi dokumenta kojima će se definirati osnovni uvjeti i kriteriji za izgradnju planiranih energetskih objekata.

(FENA

[mudri007]

07. 01. 2008. | 14:23

FBiH: U parlamentarnoj proceduri odluka Vlade o izboru kompanija – partnera za gradnju novih elektrana
Odluka Vlade Federacije BiH o izboru strateških partnera za pripremu izgradnje, izgradnju i korišćenje novih elektroenergetskih objekata u Federaciji dostavljena je u proceduru Federalnog parlamenta u Sarajevu.
Za ovu odluku Vladi je potrebna saglasnost oba parlamentarna doma. Činjenica da je ona već u parlamentarnoj proceduri govori i da bi ubrzo mogla biti na dnevnom redu Parlamenta.
U njoj je Vlada navela planove o izgradnji četiri hidroelektrane u Federaciji: Ustikolina, Vranduk, Unac i Vrilo te četiri nova termoenergetska objekta - blok sedam u postojećoj termoelektrani (TE) Tuzla, zatim TE Kakanj te kompleksa rudnik i termoelektrana (RiTE) Bugojno, kao i kompleksa rudnik i termoelektrana Kongora.
U odluci je navedeno i koje su firme odabrane kao budući strateški partneri Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnom preduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar, dođe li do gradnje najavljenih objekata.
Konzorcij APET Grupa iz Austrije (Austrian Power and Environment Technology GmbH) određen je za strateškog partnera Elektroprivredi u Sarajevu za pripremu izgradnje, izgradnju i korišćenje budućih hidroelektrana Ustikolina i Vranduk. Ovaj konzorcij je predviđeni partner i mostarskoj Elekrtroprivredi u vezi s najavljenom gradnjom i korišćenjem objekata HE Vrilo i RiTE Kongora.
Njemačka kompanija EnBW, Energie Baden-Wurttemberg AG je izabrani partner za planiranu gradnju novog bloka u tuzlanskoj termoelektrani, zatim za kompleks rudnici i termoelektrana Bugojno te za buduću hidroelektranu Unac (ranije Rmanj Manastir).
Konzorcij JSC KazTransGas i BMG Grupa iz Kazahstana odabrani su partneri za pripremu izgradnje, gradnju i korišćenje buduće termoelektrane Kakanj.
U Vladinoj odluci je navedeno i da strateško partnerstvo s odabranim firmama treba da se zasniva na više principa. Jedan od najbitnijih je da Federacija ostaje vlasnik resursa u sadašnjem odnosu, odnosno elektroprivrede iz Federacije ostat će vlasnici izgrađenih objekata.
Model strateškog partnerstva zasnivat će se na zajedničkom upravljanju novoizgrađenim modernim objektima u ravnopravnom odnosu, stoji u odluci.



E kapija - FBiH: U parlamentarnoj proceduri odluka Vlade o izboru kompanija – partnera za gradnju novih elektrana
.
FERK: Struja Elektroprivrede BiH skuplja u prosjeku za 4,2 posto
Napisao Investitor.ba
Petak, 28 Decembar 2007
Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK) održala je sjednicu u Mostaru na kojoj su donesene odluke o promjeni cijena elektirčne energije, saopšteno je iz te komisije.
Promjena cijena električne energije tarifnim (nekvalificiranim) kupcima na području geografske opskrbe JP Elektroprivreda BiH Sarajevo iznosi u prosjeku 4,25 posto. Za kategoriju kućanstva povećanje inosi 4,03 posto.

Uslijedit će poskupljenje od 5,91 posto za kupce na nivou napajanja 10 kV; 10,13 posto za kupce na nivou napajanja 35 kV; 14,92 posto za kupce na nivou napajanja 110 kV. Osim ovih kategorija, mala poduzeća (ostala potrošnja) koja električnu energiju kupuju na naponskom nivou 0,4 kV imat će smanjenje cijene električne energije u odnosu na postojeću, i to: I tarifna grupa smanjenje iznosi 0,79 posto, II tarifna grupa smanjenje iznosi 2 posto, stoji u saopštenju.

U saopštenju se ističe kako je donesena i Odluka o tarifnim stavovima za korisnike distributivnih sistema JP Elektroprivrede BiH.

FERK je, kako se navodi, u razmatranju zahtjeva JP Elektroprivreda BiH Sarajevo u drugom tarifnom postupku u najvećoj mogućoj mjeri poštivao osnovna načela koja propisiju da će tarife biti pravedne i razumne, ravnopravne i određene na transparentan način, uvažavajući da postupnost u primjeni tarifne metodologije u prijelaznom razdoblju podrazumijeva i postupnost u izmjenama tarifa, koja će tek na kraju prijelaznog razdoblja u potpunosti biti zasnovane na opravdanim troškovima.

„Bitan elemenat u donošenju odluke o cijenama električne energije su priznati troškovi nabavke ugljena, čiju cijenu je odredila Vlada, Odlukom donesenom u augustu 2006. godine, gdje je cijena ugljena povećana za 12,5 posto, ranija cijena od 4KM/GJ je povećana na 4,5 KM/GJ.

Uvažavajući načelo postupnog uvođenja međunarodno prihvaćene regulatorne prakse FERK vodi računa o izbjegavanju naglih i velikih promjena tarifa u prijelaznom razdoblju. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od 1. januara 2008. godine“, stoji u saopštenju.

Osim toga do Marta se ocekuje pripajanje 7 rudnika elektroprivredi BiH koji posjeduju velika lezista ugljena za termoelektrane.

Vlada Federacije BiH, odnosno resorno Ministarstvo industrije, energije i rudarstva, pripremila je protokole o strateškom partnerstvu s nekoliko inostranih kompanija u izgradnji novih energetskih objekata u FBiH.
Prema dostupnim informacijama, lavovski dio ovog krupnog investicijskog kolača od preko 2,5 milijardi eura pripao je Nijemcima, odnosno tamošnjoj kompaniji EnBW Baden-Wurttemberg AG koja je izabrana za strateškog partnera na tri objekta: TE Tuzla (novi blok od 370 MW), RITE Bugojno (rudnik i dva termo bloka od po 300 MW) te na hidrocentrali na Uncu (dvije turbine od po 36 MW). Nijemci će dakle ukupno izgraditi postrojenja za proizvodnju više od 1.000 MW, što je puno više nego što će dobiti svi ostali inostrani investitori zajedno!

Tokom protekle godine, kada je Vlada FBiH javnim pozivom oglasila interes za izgradnju novih energetskih objekata, odziv inostranih kompanija bio je iznad svakog očekivanja: pristiglo je čak 38 ponuda među kojima je bilo i dvadesetak kompanija iz samog energetskog vrha. Medu njima bila je i ponuda EnBW-a, druge po veličini elektro-privredne kompanije u Njemačkoj, iza koje stoji golemo iskustvo u izgradnji i eksploataciji energetskih objekata.

Njima uz rame stajao je austrijski konzorcij APET sastavljen od četiri tamošnje kompanije s golemim finansijskim potencijalom i vrhunskim referencama u energetici i građevinarstvu. EnBW i APET izdvojili su se kao apsolutni favoriti pri čemu je APET bio u blagoj prednosti. Utoliko je veće iznenađenje izbor EnBW-a kao apsolutnog favorita i marginalizacija ostalih investitora kojima je Vlada FBiH ostavila samo mrvice.



Nacrt Protokola Vlade FBiH s EnBW-om (čiju kopiju objavljujemo) u potpunosti se oslanja na preporuke federalnog Parlamenta koji je ranije ustao protiv prodaje ili privatizacije elektroprivrednih kapaciteta i naložio uspostavu partnerskih odnosa s inostranim investitorima na principu zajedničkog ulaganja. Dakle, sve nove energetske objekte gradit će Elektroprivreda BiH u partnerstvu s inostranim investitorima, pri Čemu će izgrađeni objekti ostati u vlasništvu EPBiH dok će inostrani partneri uložena sredstva izvući preko isporuke električne energije. Drugim riječima, EPBiH će s inostranim partnerima osnovati privremenu zajedničku kompaniju - Joint Venture - koja će raditi onoliko dugo koliko bude trajao period povrata uloženih sredstava.
Neovisni online Business magazin



Od 1999 godine do danas u obnovu elektroprivrede BiH je ulozeno oko 560 miliona KM najvise kroz medjunarodne prorame over I,II,III,i IV.
Po godinama to izgleda ovako:
1999-oko 90 mil.KM
2000- 90
2001- 80
2002- 90
2003- 60
2004- 60
2005- 30
2006- 50
2007- 20 mil.KM

elektrane kandidati koji su za izgradnju u okviru elektroprivrede bih do 2012 god.

HE Konjic snaga 120 MW proizvodnja 284 GWh inv.troskovi 300 mil KM
He Vrhpolje 62 170 110
He Ustikolina 45 147 140
He Caplje 12 70 40
He Glavaticevo 170 310 400
Te-to Tuzla VI 400 2340 760
Te-to Kamengrad 60 390 190
Te-to Kakanj 95 480 120
slijede Te Bugojno,He Vranduk,rite kongora
Konzorcij Elektroprivrede BiH I Turboinstitut d.d.iz Ljubljane vec grade 15 mini hidroelektrana na slivu Neretvice u opcini Konjic.

Zalihe ugljena u bih iznose oko 3,9 milijardi tona sto je dostatno za 150-200 god.


U Aprilu mjesecu ove godine istice petogodisnji ugovor po kojem je Elektroprivreda BiH isporucivala Hrvatskoj elektroprivredi struju po 32 eura na osnovu prijeratnih ulaganja Hrvatske u elektroprivredu BiH.Time je isplaceno to ulaganje JPESR-a prema Hrvatskoj cime se stvara mogucnost da se ta kolicina struje sada plasira na trziste po trzisnim cijenama koje u ovom trenutku dostizu i 100 eura.Time istekom ugovora JPESR je sada u mogucnosti da na osnovu te razlike godisnje zaradi oko 100 miliona eura prihoda vise.

Maximalna cijena dionice JPESR-a je bila 210.00 KM u Aprilu prosle godine,dok je trenutna cijena na Sarajevskoj berzi 129.00 KM.

[mudri007]

Objavljeno 09.01.2008. u 08:11
Danas i sutra zasjeda Predstavnički dom FBiH
U Sarajevu je za danas i sutra najavljeno zasjedanje Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Očekuje se rasprava o novim zakonskim propisima koje Vlada FBiH od iduće godine namjerava primijeniti u oblasti oporezivanje plaća u Federaciji BiH.

Diskusija o tim zakonskim propisima aktuelna je u Federalnom parlamentu još od prošlog saziva zakonodavne i izvršne vlasti, od kada je bilo riječi o više različitih zakonskih varijanti.

Razlike se uglavnom odnose na to kojom visinom stopa treba oporezivati dohodak u FBiH te koliko treba da iznosi neoporezivi dio plaće, terminološki definisan kao 'osnovni lični odbitak' svakog poreznog obveznika ove vrste.

U najnovijoj varijanti zakona dostavljenoj u Parlament iz aktuelnog Vladinog kabineta predloženo je da mjesečni neoporezivi dio plaća (osnovni lični odbitak) bude 300 KM. Stopom od 10 posto oporezovan bi bio iznos čija je mjesečna visina do visine trostrukog osnovnog ličnog odbitka (900 KM).

Lični dohotci veći od tog iznosa trebali bi biti oporezovani stopom od 15 posto, predlaže Vlada u najnovijem zakonskom tekstu.

Svaki porezni obveznik može, prema ovoj varijanti, imati mogućnost da mu se ne oporezuje još jedan dio plaće, a to je određeni procenat na osnovu izdržavanja jednog ili više djece, izdržavanja nezaposlenog bračnog druga, invalida ili drugih članova koji novčano ne privređuju domaćinstvu.

Ranije su predlagane jednoobrazne porezne stope, pa zatim četiri. U opticaju je bila i zakonska varijanta prema kojoj je visina neoporezivog dijela plaće trebalo da bude 200 KM, ali nijedan od ovih prijedloga nije pretočen u zakonski propis.

Najjača opoziciona parlamentarna stranka u aktuelnom sazivu Federalnog parlamenta, Socijaldemokratska partija BiH (SDP), nedavno se na pres-konferenciji usprotivila najnovijoj varijanti jer je, prema njenom obrazloženju, nepravedna pošto predviđa oporezivanje jednakom stopom (od 15 posto) plaća većih i za jednu marku od 900 KM, jednako kao i onih od nekoliko hiljada KM. Rješenje je uvesti više stopa i najjače oporezovati ekstra visoke plaće, obrazloženo je tada na pres-konferenciji SDP-a.

Vladini dužnosnici, pak, između ostalog naglašavaju da zakonom o porezu na dohodak, kao i izmjenama Zakona o dopinosima u Federaciji BiH žele jedinstveno urediti ovu oblast u cijelom entitetu i eliminisati aktuelno šarenilo propisa.

Osim ovog zakona, u proceduru Federalnog parlamenta iz Vlade je upućena i njena odluka o izboru kompanija - strateških partnera za pripremu izgradnje, gradnju i korišćenje elektronergetskih objekata u Federaciji BiH.

Predsjedavaći Doma Safet Softić nije mogao potvrditi da li će i ova odluka biti na dnevnom redu današnjeg i sutrašnjeg zasjedanja Predstavničkog doma, što je, prema njegovim riječima, sugerirano iz Federalne vlade. Na dnevnom redu će biti ako se na zahtjev resornog federalnog ministarstva s tim saglase i poslanici, izjavio je Softić Feni.

Za ovu odluku Vladi je potrebna saglasnost oba doma Federalnog parlamenta.

U njoj je Vlada navela planove o izgradnji hidroelektrana u Federaciji: Ustikolina, Vranduk, Unac i Vrilo te četiri nova termoenergetska objekta - bloka sedam u termoelektrani (TE) Tuzla, zatim TE Kakanj te kompleksa rudnik i termoelektrana (RiTE) Bugojno, kao i kompleksa rudnik i termoelektrana Kongora.

U odluci je navedeno i koje su firme odabrane kao budući strateški partneri Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnom preduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar, dođe li do gradnje najavljenih objekata.

Konzorcij APET Grupa iz Austrije (Austrian Power and Environment Technology GmbH) određen je za strateškog partnera Elektroprivredi u Sarajevu za pripremu izgradnje, izgradnju i korišćenje budućih hidroelektrana Ustikolina i Vranduk. Ovaj konzorcij je predviđeni partner i mostarskoj Elektroprivredi u vezi s najavljenom gradnjom i korišćenjem objekata HE Vrilo i RiTE Kongora.

Njemačka kompanija EnBW, Energie Baden-Wurttemberg AG je izabrani partner za planiranu gradnju novog bloka u tuzlanskoj termoelektrani, zatim za kompleks rudnici i termoelektrana Bugojno te za buduću hidroelektranu Unac (ranije Rmanj Manastir).

Konzorcij JSC KazTransGas i BMG Grupa iz Kazahstana odabrani su partneri za pripremu izgradnje, gradnju i korišćenje buduće termoelektrane Kakanj.

U Vladinoj odluci je navedeno i da strateško partnerstvo s odabranim firmama treba da se zasniva na više principa. Jedan od najbitnijih je da Federacija BiH ostaje vlasnik resursa u sadašnjem odnosu, odnosno elektroprivrede iz Federacije BiH ostat će vlasnici izgrađenih objekata.

Model strateškog partnerstva zasnivat će se na zajedničkom upravljanju novoizgrađenim modernim objektima u ravnopravnom odnosu, stoji u odluci.

(FENA

[mudri007]

Saturday, 12.01.2008.
Osma skupština dioničara Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine održana je danas u Sarajevu. Skupština je imenovala Nadzorni odbor, a za predsjednika Odbora Zehrudina Sikiru. ...

... Pored Sikire, za članove Nadzornog odbora, prema broju osvojenih glasova, imenovani su: Adil Trgo, Edhem Bičakčić, mr. Elvir Čizmić, mr. Hilmo Šehović, Željka Marković - Sekulić i Enes Čengić kao predstavnik malih dioničara.

Skupština je usvojila revidirani plan poslovanja JP Elektroprivreda za 2008. godinu i odobrila izmjene i dopune Statuta. Jedna od najvažnijih izmjena je da će u budućoj upravi, pored generalnog direktora, biti i šest izvršnih direktora.

(Fena/Biznis.ba)

[potemkin.hr]

Pametno ulaganje isto kao i Maksimir (a bolnice i škole se urušavaju)...

[mudri007]

dokument vlade FBiH o privatizaciji u ovoj godini:
http://www.apf.com.ba/info/izvj/pril...%20F%20BiH.pdf

[mudri007]

Friday, 18.01.2008.


Federalni ministar industrije, energije i rudarstva Vahid Hećo bio je neraspoložen za razgovor s novinarima koji posljednjih dana opsjedaju njegov kabinet. Ipak, pristao je za Slobodnu Bosnu odgovoriti na nekoliko optužbi plasiranih u Dnevnom avazu. ...
... "Ordinarna je laž da su strateški partneri Elektroprivrede BiH za izgradnju novih elektroenergetskih objekata izabrani bez tendera. Na javni tender koji je objavljen u svim relevantnim novinama u BiH, pa i u nekim novinama izvan BiH, javilo se 37 inostranih kompanija, među kojima je bilo desetak iz samog svjetskog vrha. Izabrali smo tri strateška partnera koji će s EP BiH graditi energetske objekte, ali neće biti njihovi vlasnici. Svoju investiciju naplatit će preko isporuke električne energije nakon čega će sve izgrađene centrale ostati u vlasništvu EP BiH. Nastojali smo sačuvati energetski suverenitert FBiH i u tome smo uspjeli", rekao nam je na početku razgovora ministar Hećo, pišu BH Dani.


SUKOB DVIJU STRUJA

Ta se strategija umnogome razlikuje od energetske strategije u Republici Srpskoj?
Da, razlikuje se dijametralno. Ni jedan naš partner neće postati vlasnik novoizgrađenih energetskih objekata. U Republici Srpskoj to nije slučaj: tamo će svi strateški partneri postati suvlasnici ili pak većinski vlasnici novoizgrađenih objekata. Mislim da je naša strategija bolja jer smo privukli strane investitore ali im nismo dali vlasništvo.
VIŠAK - MILION MEGAVATA

Interes trgovaca strujom za energetsko tržište BiH dodatno je pojačan u posljednjih nekoliko mjeseci jer će Elektroprivreda BiH u 2008. godini po prvi put nakon rata raspolagati sa značajnim viškom električne energije. Naime, u aprilu 2008. godine ističe petogodišnji aranžan između EP BiH i hrvatskog HEP-a kojim je BiH bila obavezna isporučiti Hrvatskoj električnu energiju na ime prijeratnih ulaganja u energetske objekte u BiH. Taj golemi višak električne energije od milion kilovatsati godišnje, vrijedan oko 150 miliona KM, EP BiH najvećim će dijelom plasirati na regionalno tržište a posrednici u tom poslu bit će licencirani trgovci iz susjedstva i Evrope. Pored ovog viška, EP BiH će raspolagati i dodatnim količinama električne energije pa bi ukupni izvoz u 2008. godini mogao premašiti 240 miliona KM.
Osim toga, u narednih nekoliko godina Elektroprivreda BiH u partnerstvu s tri inostrane kompanije započet će izgradnju deset novih hidro i termocentrala čijom će izgradnjom proizvodnja električne energije biti skoro udvostručena. U tom konstekstu treba posmatrati i najnovija trvenja energetskih lobija koji na sve načine nastoje instalirati svoje ljude u upravi EP BiH i tako kontrolirati predstojeće iznimno unosne poslove s preprodajom električne energije

Neovisni online Business magazin - LOV LAZAREVIĆA I FAZLIĆA NA ELEKTROPRIVREDU BIH
business.hr - Struja posvađala stranke, tajkune i medije u BiH

[mudri007]

U Elektrorivredu Sarajevo (JPESR) ce se uloziti 2 milijarde eura kroz izgradnju novih hidro i termo elektrana a u Elektroprivredu Mostar (JPEMR) blizu milijardu eura u izgradnju novih objekata.Trenutna knjigovodstvena vrijednost JPESR je nesto manja od predvidjenih ulaganja u nju i sa tim ulaganjima ona u startu dobiva dvostruko vecu vrijednost od sadasnje.Isti slucaj je i sa JPEMR.Tome treba dodati i to da je u toku pripajanje sedam rudnika ugljena JPESR sto ce njenu vrijednost jos dodatno povecati.
Osim sto ce na dobitku biti ove dvije Elektroprivrede to ce se odraziti i na pojedine investicione fondove u Federaciji BiH.(posebno:CRO BIH.PREVENT,HERBOS i BIG)
Tako recimo JPESR cini 42%,a JPEMR 11,5% portofilja fonda CRO BiH(ostalo cine:14%Telekom BiH, 3% Klas , 2% Telekom Mostar itd.)
Kod IF PREVENT-a JPESR cini 40% portofilja,dok telekom BiH cini 28% a Energoinvest oko 23%.
Kod IF BIG JPESR cini 32% portofilja.
SASE Fondovi - Page 201 - Moj Novac -> Forumi
tema #2002 tablice Investicionih Fondova