ulaganje 3,5 milijardi eura u elektroprivrede FBiH

[mudri007]

HEĆO: RADIMO PO MODELU KOJI MNOGE BOLI
Tuesday, 22.01.2008.


Federalni ministar energije rudarstva i industrije Vahid Hećo smatra da vladin model strateškog partnerstva za gradnju novih proizvodnih objekata ...

... u oblasti elektroenergetskog sektora BiH, smeta onima koji su rasprodali svoj energetski sektor, te onima koji ne mogu kroz taj model ostvariti određenu dobit.

Na konferenciji za novinare održanoj danas u sjedištu Vlade FBiH U Sarajevu, ministar Hećo je kazao da medijska kampanja koju posljednjih dana protiv njega vodi „Dnevni avaz", upravo proizilazi iz takvih razloga, demantirajući pri tome sve navode tog lista, pa i objavljene faksimile.

Tim povodom, kako kaže, danas je uputio i pismo visokom predstavniku u BiH Miroslavu Lajčaku, u kojem, između ostaloga, preporučuje i kontrolu njegovog dosadašnjeg rada kao i rada njegovog ministarstva. „Radimo po modelu koji mnoge boli, gdje nema privatizacije, niti koncesije na prirodno bogatstvo. Novih osam objekata koje planiramo izgraditi do 2020. godine sa strateškim partnerima, ostaju u vlasništvu Federacije BiH, što znači da time osiguravamo suverenitet našeg elektroenergetskog sektora, a što nekima smeta" kazao je ministar Hećo.

On je dodao da se također radi o modelu koji će rudnike dovesti na „zelenu granu" i sačuvati postojeća radna mjesta u njima. „Ukoliko padne ovaj model, past će i Vlada, jer izgradnja novih elektroenergetskih objekata je spas i za rudnike i za 7.000 radnih mjesta u njima", rekao je ministar Hećo. On je istaknuo da će strateški partner sa sobom donijeti nove tehnologije i znanja, te da će se to partnerstvo zasnivati na Feasibility study, partnerskom finansiranju i izradi tenderske dokumentacije.

Ministar Hećo je dodao kako će Vlada uskoro donijeti odluku o strateškim partnerima za izgradnju elektroenergetskih objekata, te da se radi o ukupno tri partnera koji su pristali na sve njene uvjete.

Hećo je kazao i to kako je namjera Vlade FBiH, da u ovoj godini, donošenjem četiri zakona, bude završen proces uspostave jedinstvenog elektroenergetskog sektora BiH.

(Biznis.ba/Fena)

[mudri007]

KONZORCIJ APET(PORR AG, WIENNSTORM) I AUSTRIJSKA AMBASADA ODRŽALI U SARAJEVU PRESS KONFERENCIJU

Friday, 25.01.2008.

Predstavnici austrijskog konzorcija APET, zajedno sa predstavnicima Ambasade Austrije u BiH, danas su na press konferenciji u Sarajevu predstavili projekat investiranja u izgradnju...
... elektroenergetskih objekata na području Federacije BiH.
Pored austrijskog ambasadora Wernera Almhofera, o projektu su govorili i predstavnici koncerna PORR AG i Wienstrom koji su nosioci APET grupe, Johannes Dotter, Alfred Lehner i Friedrich Pink, te konsultant APET grupe, Safet Oručević.
Prezentirane su reference i mogućnosti APET grupe, te PORR-a i Wienstroma, kompanija koje skupa imaju godišnji promet veći od 5 milijardi eura, sa posebnim naglaskom na reference u izgradnji i upravljanju elektroenergetskim objektima od malih i velikih hidroelektrana, preko termoelektrana koje kao pogonsko gorivo koriste ugalj, gas i biomasu, do vjetroelektrana.


Johannes Dotter, član uprave koncerna PORR AG, pojasnio je značaj ove investicije za Bosnu i Hercegovinu i njene gradjane, te dodao da osim nesumnjivog finansijskog potencijala, austrijski investitori kroz ovaj projekat nude i transfer znanja i tehnologije i izgradnju elektroenergetskih kapaciteta čiji je stepen iskorištenosti veći od 80 % i predstavlja sami vrh tehnologije u ovoj oblasti u Evropi.
Friedrich Pink, generalni direktor kompanije Wien Energie, predstavio je mogućnosti svoje kompanije naglasivši njen stogodišnji kontinuitet postojanja i činjenicu da je samo u prošloj godini investirala 380 miliona eura vlastitih sredstava u izgradnju elektroenergetskih kapaciteta. Pink je poseban akcenat stavio na poštivanje najmodernijih ekoloških standarda i očuvanja životne sredine navodeći to kao jedan od glavnih principa svoje kompanije. Kao primjer naveo je izgradnju elektrane u srcu Beča, na području koje je kao spomenik pod zaštitom države, obećavši da će isti standardi biti primjenjeni i u Bosni i Hercegovini.
Neovisni online Business magazin - KONZORCIJ APET(PORR AG, WIENNSTORM) I AUSTRIJSKA AMBASADA ODRŽALI U SARAJEVU PRESS KONFERENCIJU

[mudri007]

Prestrukturiranje rudnika u Federaciji BiH



Piše: V. JAHIĆ
26/01/08
Vizija ima, traže se pare
.
O prestrukturiranju rudnika uglja u Federaciji BiH i njihovom pripajanju elektroenergetskom sektoru, na sastanku u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, govorili su ministar industrije, rudarstva i energetike Vahid Hećo, te njegovi saradnici Hilmo Šehović i dr. Sead Softić.
“Modernizacija rudnika i izmirenje rudarskih obaveza prema fondovima (PIO/MIO, zdravstvo) može se osigurati samo ako Vlada donese zakon i iz budžeta obezbijedi potrebna sredstva. Jučer sam nacrt takvog zakona uputio Vladi, a potom će ga ona uputiti prema Parlamentu Federacije BiH. Mislim da će ga obje instance prihvatiti. Za saniranje stanja u rudnicima uglja godišnje bi se iz budžeta izdvajalo oko 46 miliona maraka“, rekao je ministar Hećo.
U dužoj elaboraciji o elektroenergetskom sistemu, a posebno prestrukturiranju rudnika uglja, rečeno je da u rudnicima Federacije BiH ima oko 13.500 zaposlenih. Od toga je oko 20 posto ratnih ili invalida rada.
Od rata do danas viziju za saniranje stanja nudili su stručnjaci iz SAD i Njemačke. U oba slučaja predviđano je masovnije otpuštanje rudara. Vlasti u Federaciji BiH to nisu prihvatile. Sadašnja garnitura na čelu sa ministriom Hećom obećava da u prestrukturiranju neće biti otpuštanja rudara. Navodno će ih radno zbrinuti u novim energetskim projektima.
Prestrukturiranje Kreke, Breze i Gračanice trebalo je da bude okončano do kraja prošle godine. Sada se kao rok pominje polovina 2008.

DELEGACIJA EnBW U POSJETI SARAJEVU

Sunday, 27.01.2008.
Delegacija njemačke kompanije EnBW (Energie Baden-Wurttemberg AG), zajedno sa ambasadorom Njemačke u BiH Michaelom Schmunkom, posjetiće u ponedjeljak 28. januara Vladu Federacije BiH i sastati se ...
... sa premijerom Nedžadom Brankovićem.
Tema razgovora biće ulaganje u elektroenergetski sektor Federacije BiH i aktuelna situacija oko razvoja ovog projekta.
Inače, njemačka kompanija EnBW je, prema odluci Vlade Federacije, najveći partner u izgradnji elektroenergetskih kapaciteta u Federaciji BiH. Prema toj odluci, EnBW bi trebao investirati u termoelektrane u Tuzli i Bugojnu, te hidroelektranu Rmanj.

Izgradnja osam novih hidro i termoelektrana procijenjena je na oko 2,7 milijardi eura, uz dodatnih 750 miliona eura potrebnih za izgradnju prateće infrastrukture. Riječ je dakle o najvećem poslijeratnom investicijskom projektu u BiH kojim bi se skoro udvostručio energetski potencijal Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB. Prema ranije potpisanom protokolu, novac za izgradnju novih elektrana obezbijedile bi inostrane kompanije koje bi s dvije federalne elektroprivrede formirale zajedničko poduzeće s podjednakim vlasničkim udjelom.



Uloženi novac inostrani investitori bi vratili prodajom električne energije proizvedene u novim elektranama, a elektrane bi nakon toga prešle u stopostotni posjed dviju elektroprivrede. Ovim modelom potpuno bi dakle bio zaštićen energetski suverenitet BiH, na čemu su posebno insistirali opozicioni zastupnici u federalnom Parlamentu, poučeni negativnim iskustvom Vlade RS-a, koja je skoro u potpunosti energetski sektor prepustila strancima.

[mudri007]

Objavljeno 29.01.2008. u 15:10
Struja skuplja za 8,12 posto
Električna energija od 1. siječnja ove godine poskupjet će za kućanstva 5,88 posto, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik FERK-a Risto Mandrapa te dodao da povećanje za sve potrošače Elektroprivrede HZHB-a u prosjeku iznosi 8,12 posto.

Direktnim kupcima koji se opskrbljuju s prijenosne mreže (Aluminij, B.S.I. d.o. o. Jajce i Željeznice BiH) električna energija će poskupjeti za 13,55 posto, za kategoriju potrošnje 35 kV električna energija će poskupjeti za 6,42 posto, za kategoriju potrošnje 10 kV 5, 43 posto, za kategoriju potrošnje ostala potrošnja 5,14 posto, a Javnoj rasvjeti cijena električne energije bit će viša za 4, 90 posto.

Mandrapa je istaknuo kako je prosjeći račun za kućanstva električne energije iznosio 42 marke tako da će ovim povećanjem električne energije prosječni račun biti veći za 2,5 marke.
Osnovni razlog povećanja cijene je taj što je Elektroprivreda morala kupiti 35 posto energije za potrebe tarifnih kupaca.

Prosječna cijena 1 kV sata u JP Elektroprivreda BiH iznosi 12,84 pfeninga dok prosječna cijena 1 kV sata u JP Elektroprivrede HB iznosi 12, 67 pfeninfa po kV satu.

(FENA)

[mudri007]

POKRENUTI POSTUPAK DONOŠENJA PROPISA
IZ OBLASTI STRATEŠKOG PARTNERSTVA

Vlada Federacije BiH danas je razmotrila, prihvatila, te Parlamentu FBiH uputila Informaciju o toku vođenja postupka odabira strateških partnera u skladu sa zakonima FBiH i FBiH, koju je sačinila Komisija formirana na 43. sjednici Vlade održanoj 23.1.2008. godine.

Osmočlana Komisija je, nakon pregleda kompletne i relevantne dokumentacije, konstatovala da u toku dosadašnjeg procesa vođenja postupka odabira strateških partnera za pripremu izgradnje, izgradnju i korištenje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, nije bilo kršenja propisa ni zakona FBiH i BiH.

U Informaciji, koja ja sa kompletnom pripadajućom dokumentacijom, dostavljena i Uredu visokog predstavnika, Komisija konstatira da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 27.2.2007. godine objavilo Javni poziv za iskazivanje interesa za strateško partnerstvo u realizaciji novih investicionih projekata u elektroenergetskom sektoru, a tekst poziva dostavljen je i na adrese 19 ambasada u BiH.

U toku daljih aktivnosti za izbor strateških partnera potrebno je odluke diferencirati po oblastima i normirati ih u skladu s njihovim sadržajem kako se ne bi stvarale nedoumice u pogledu predmeta odluke - šta je dodjela koncesije, a šta strateško partnerstvo, kaže se u Informaciji.
Sjednice Vlade Federacije BiH

O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI RUDNIKA UGLJA

U skladu sa Zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 25.7.2007. kojim su podržane aktivnosti Vlade FBiH na restrukturiranju rudnika uglja, kao sastavni dio restrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je pripremilo, a Vlada razmotrila Prednacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH u periodu od 2008. do 2014. godine.

Osnovni razlog za njegovo donošenje je teška situacija u rudnicima uglja u Federaciji, koju zbog visokih dugovanja, zastarjele tehnologije, kao i strukture zaposlenog kadra, rudnici ne mogu prevazići bez finansijske podrške Federacije BiH.

Vlada je danas podržala donošenje ovog zakona, s tim da, do sljedeće sjednice, premijer FBiH, federalni ministar financija i federalni ministar energije, rudarstva i industrije predlože realne izvore finansiranja s akcentom na modalitet otplate sredstava kojima bi se konsolidiralo stanje u rudnicima uglja i njihovo pripajanje elektroprivredi.

[mudri007]

Piše: Administrator
04/02/08
Izgradnja ne znači i izvođenje radova
Ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid Hećo uputit će prijedlog Parlamentu Federacije BiH da se formira parlamentarna komisija koja bi pratila provođenje cijelog projekta izgradnje osam novih elektroenergetskih objekata u saradnji sa odabranim strateškim partnerima iz Njemačke, Austrije i Kazahstana.
- Svaki detalj, od ugovaranja do puštanja objekta u pogon, bio bi na uvidu parlamentarnoj komisiji, tvrdi resorni ministar Hećo i dodaje kako se namjerno pravi medijski haos.
Zaštićen projekat
“Cijeli projekat je zaštićen od bilo kakvih nezakonitih radnji, i ja o svemu informišem Ured OHR-a. Samo onaj ko želi uništiti ovu zemlju, može posao od sedam milijardi potencijalnih stranih investicija nazvati pljačkom stoljeća. Nastavlja se hajka iz Avaza i od Radončića protiv projekta. Nažalost, mnogi nasjedaju na kampanju koja za cilj ima sprečavanje posla po nalogu iz Beograda i Banje Luke”, kaže Hećo, te dodaje kako je premijer Republike Srpske Milorad Dodik, za razliku od Federacije, bez ikakvih procedura, bez ikakvog javnog poziva i nadzora javnosti dodijelio resurse stranim partnerima.
“Niko ga ne pita ni za jedan dokument, a mi sve dajemo našim elektroprivredama. Ovo je očigledno strategija da se u Federaciji napravi ekonomski i politički kolaps”, Hećin je stav.
Hećo demantuje i da se izgradnja objekata nije mogla odobriti jer je u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama i Zakonom o javnim nabavkama.
Sve po zakonima
“U svakom od tih protokola piše da će sve biti po zakonima FBiH. Svi investitori su bili saglasni da će biti angažirana domaća preduzeća Hidrogradnja, Energoinvest te mnogi drugi. Treba samo pročitati te protokole, odluke i druga dokumenta i svakome će biti jasno. Ali očigledno je nekome jako stalo da se ovo zaustavi, da se otjeraju i kompromitiraju renomirani investitori i sve vrati na početak.
Izgradnja ne znači izvođenje radova, jer investitori donose novac i najsavremenije tehnologije, i zajedno sa dvije elektroprivrede trebaju da izgrade i koriste te objekte na osnovu tendera i zakona o javnim nabavkama. Ovo su potencijalni projekti, Austrijanci, Nijemci i Kazahstanci su među najvećim svjetskim investitorima.
Prihvatili su sve uslove Vlade, da ćemo zajedno izvesti istraživanje, ekonomske studije, izgradnju i korištenje”, kaže Hećo uz ogradu kako će se graditi tamo gdje postoji podrška lokalne zajednice i studije pokažu isplativost projekta.
Ministar Hećo podsjeća i na činjenicu da objekti ostaju u posjedu elektroprivreda, koje bi kroz određeni vremenski period ne bi više vrijedile četiri, nego - jedanaest milijardi, čime postajemo energetska sila u regiji i rješavamo pitanje naših rudnika.


Saturday, 02.02.2008.


Javno preduzeće Elektroprivreda BiH (EPBiH) d.d. Sarajevo oglasilo se danas saopćenjem za javnost u kojem navodi da je proteklih dana u javnost ...
... plasirano više netačnih podataka o finansijskim sredstvima kojima raspolaže JP Elektroprivreda BiH koja se nalaze deponovana na računima kod banaka.
"Radi objektivnog informiranja javnosti i transparentnosti poslovanja, JP Elektroprivreda BiH javnost obavještava o sljedećim i jedino tačnim činjenicama. JP Elektroprivreda BiH na računima kod poslovnih banaka ima oročena i sredstva na tekućim računima koja su isključivo namijenjena za likvidno poslovanje JP EPBiH i realizaciju već donesenih, iz ranijih godina, investicionih odluka za ulaganja u razvoj kompanije u visini od 130 miliona KM koje su u toku ili se privode kraju", navodi se u saopćenju.



Istovremeno, JP Elektroprivreda BiH, kako se ističe u saopćenju, ima i nove investicione odluke čija je vrijednost oko 170 miliona KM koje će se realizirati u 2008. godini.
"Sredstva na računima banaka su, prema tome, isključivo namijenjena za likvidno poslovanje kompanije i za realizaciju planskih investicionih odluka i u skladu s računovodstvenim praksama, ta sredstva se ne mogu koristiti u druge svrhe. Radi preciznijeg informiranja, a zbog netačno plasirane informacije u javnosti naglašavamo da postoje i "sredstva tzv. neutrošene amortizacije" koja se obračunava, ali se ne uplaćuje na bankovne račune i koja služe isključivo za investiciona ulaganja JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo", ističe se u saopćenju JP "Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo.
(Biznis.ba/Fena)

Sunday, 03.02.2008.
Na prvoj sjednici Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH izabranog na Osmoj Skupštini Društva, kojoj je poslije ostavke Zehrudina Sikire predsjedavao Edhem Bičakćić, doneseno je nekoliko odluka ...
... koje će omogućiti normalan i efikasan nastavak poslovanja JP EPBiH.
Tokom rada članovi NO usvojili su više odluka kojima se omogućava efikasniji rad Uprave JP EPBiH uključujući Pravilnik o radu i Pravilnik o zaštiti na radu koji su usklađeni sa novim Kolektivnim ugovorom, te prihvaćen izmijenjeni pravilnik o organizaciji Društva i Uprave.
Usvojen je zaključak da se pokrene procedura javnog oglašavanja za popunu i kompletiranje Uprave a razmatran je i izvještaj Komisije za izbor i imenovanje generalnog direktora.
Odlučeno je da se od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije zatraži mišljenje o predloženom kandidatu u skladu sa zakonom.
Jedan od zaključaka je i da se pripremi primopredajni zapisnik prethodne Uprave Društva te da se na dnevnom redu naredne sjednice Nadzornog odbora nađe i ocjena rezultata poslovanja u 2007. godini.
Na sjednici je usvojeno i nekoliko odluka i zaključaka vezanih za poslovanje JP EPBiH, a dogovoreni su i pravci djelovanja Nadzornog odbora u narednom periodu.
Odlučeno je,također, da se Deveta Skupština Društva sazove krajem marta ove godine, a kojoj će predsjedavati Edhem Bičakćić, saopćeno je u subotu iz JP EPBiH.
(Biznis.ba/Fena)

[mudri007]

Friday, 15.02.2008.


FBiH ostaje trajni vlasnik novoizgrađenih objekata

Prije nepune dvije godine Vlada Federacije BiH uputila je javni međunarodni poziv referentnim kompanijama da investiraju kapital u izgradnju ...

... novih osam energetskih objekata u BiH - četiri hidro i četiri termocentrale. Riječ je o jednom od najznačajnijih projekata u modernoj povijesti BiH, procijenjenom na oko 3,5 milijardi eura i čijom bi realizacijom BiH učvrstila lidersku poziciju u regiji u oblasti proizvodnje elektroenergije.

No, ovaj ambiciozni “projekat generacije”, kako ga neslužbeno nazivaju u Vladi FBiH, već od samog začetka izaziva kontroverzne reakcije stručne i još više laičke javnosti: jedni ga nazivaju “masovnom rasprodajom i pljačkom prirodnih resursa BiH”, dok se na drugoj strani projekat veliča kao idealan način da Federacija BiH privuče strani kapital i da pri tome ne izgubi energetski suverenitet, kao što je to učinila Republika Srpska brzopletom rasprodajom energetskih potencijala.
Odgovore na otvorena pitanja pokrenuta u javnosti potražili smo u razgovoru s magistrom elektrotehnike Hilmom Šehovićem, koji je neposredno sudjelovao u kreiranju ponuđenog modela izgradnje novih centrala u FBiH.

Šehović je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 1971. godine, a godinu kasnije zaposlio se u Energoinvestu koji je u to doba predvodio veliki vizionar Emerik Blum. Kao mladi inžinjer, Šehović je neposredno sudjelovao u realizaciji nekoliko najvećih prijeratnih investicionih poduhvata Energoinvesta, poput izgradnje Aluminijskog kombinata Mostar, izgradnje Jugoslovenskog naftovoda JUNAF (kasnije preimenovanog u JANAF), modernizacije i proširenja Rafinerije ulja Modriča, podizanja IV i V baterije Koksno-hemijskog kombinata Lukavac i još desetak drugih megaprojekata realiziranih na prostoru bivše Jugoslavije, ali i državama Bliskog istoka, gdje je Energoinvest uživao zavidnu reputaciju.

.

Na početku razgovora za Slobodnu Bosnu, mr. Hilmo Šehović kaže da je dobrodošla javna polemika oko izgradnje novih elektroenergetskih objekata u FBiH, ali da je istovremeno i razočaran medijskom bukom koja ne dozvoljava vođenje ozbiljne i argumentirane diskusije.

Već na početku razgovora za Slobodnu Bosnu Šehović kaže da su se u regiji desile neke krupne promjene koje su nas zatekle “na spavanju”. Cijeli prostor Balkana susreće se s nestašicom električne energije zbog gašenja nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj iz koje se donedavno pokrivalo 80 posto deficita u regiji. Osim toga, region se užurbano razvija, a taj razvoj prati i povećana potrošnja električne energije. Šehović kaže da je većina država već iskoristila raspoložive potencijale i u najskorijoj budućnosti, za 3-5 godina, regija će se na dramatičan način suočiti s nestašicom električne energije.
Nasuprot tome, situacija u BiH puno je povoljnija. BiH naime koristi samo oko 40 posto raspoloživog hidropotencijala tako da bi izgradnjom novih elektrana mogla postati jedan od najznačajnijih regionalnih igrača u ovoj oblasti. Svim zemljama iz našeg okruženja nedostaje električne energije od 20 do 40 posto, i BiH je praktično jedina država u regiji koja može proizvoditi značajne viškove.

Objašnjavajući model koji zagovara Vlada Federacije BiH kod izgradnje novih elektroenergetskih objekata, Šehović kaže da su sasvim neosnovane tvrdnje opozicionih krugova kako je na sceni “rasprodaja nacionalnih resursa”.
Vlada FBiH, tvrdi Šehović, bezrezervno insistira da svi resursi ostanu u vlasništvu Federacije BiH. “Nema rasprodaje, nema privatizacije, nema tajkunizacije”. Svi postojeći, ali i novoizgrađeni objekti ostaju u vlasništvu dvije elektroprivredne kompanije a naši strateški partneri uložena sredstva u izgradnju novih objekata mogu vratiti isključivo preuzimanjem električne energije po berzanskim cijenama.

Prema riječima našeg sagovornika, model koji zagovara Vlada Federacije BiH neuporedivo je bolji od modela Republike Srspke, jer se zasniva na konceptu očuvanja pune energetske suverenosti. To potkrepljuje argumentacijom da će sadašnja vrijednost dvije federalne elektroprivrede s oko 4 milijarde KM, nakon izgradnje novih centrala, porasti na preko 11 milijardi KM. “Mi smo dakle od prethodnih generacija naslijedili elektroprivrede vrijedne četiri milijarde KM, a naši potomci će od nas naslijediti elektroprivrede vrijedne preko 11 milijardi KM. To sve objašnjava”, kaže Šehović.
Strateški partneri za izgradnju novih centrala izabrani su na javnom pozivu koji je objavljen krajem juna 2006. godine. Poziv je imao izuzetan odjek u svijetu jer se prijavilo čak 37 renomiranih kompanija od kojih su neke iz samog evropskog, pa i svjetskog vrha.

Vlada je, kaže Šehović, postavila četiri ključna kriterija: prvi, da FBiH ostaje trajni vlasnik novoizgrađenih objekata; drugi, da se primjenjuje sva pozitivna zakonska regulativa FbiH; treći, da strateški partneri mogu biti samo referentne kompanije čija je godišnja dobit preko 100 miliona eura i, četvrti, da će strateški partneri graditi centrale u partnerstvu s dvije federalne elektroprivrede.

Prvi eliminatorni kriterij bila je ostvarena dobit od 100 miliona eura i taj kriterij je zadovoljilo 11 kompanija. Nakon toga, nastavljeni su pregovori s onim kompanijama koje su pristale da u partnerstvu s dvije elektroprivrede grade nove objekte, ali to nisu uvjetovale sticanjem vlasničkih prava. Taj uvjet prihvatile su četiri kompanije, ali nakon što je ČEZ preuzeo TE Gacko, izašao je iz natjecanja tako da su u igri ostale tri komapnije.

Za sve tri komapnije Šehović kaže da su referentne, i pri tome ekonomski vrlo snažne. Potkrjepljuje to konkretnim podacima. EnBW je njemačka kompanija koja potrošače snabdijeva električnom energijom, gasom, grijanjem i toplom vodom, ima preko šest miliona potrošača, ostvaruje prihod od preko 13 milijardi eura godišnje. EnBW je investirao kapital u zemljama EU, a sada se usmjerava na srednju Evropu, Balkan, Rumuniju, Tursku.

APET Grupu je osnovala Vlada Republike Austrije sa zadatkom da koordinira investicione projekte. Svoje strateško partnerstvo potvrdile su kompanije Porr AG i Wien Energie-Wienstrom.

Porr AG je prisutan u 16 evropskih zemalja s godišnjim prometom od oko 2,7 milijardi eura. Zahvaljujući internacionalnoj povezanosti, može da osigura učešće i transfer znanja u oblastima visokogradnje, niskogradnje, elektrana, željezničke i putne infrastrukture itd.
Wien Energie Wienstrom, sa prometom od oko 2 milijarde eura u prethodnoj godini, najjača je kompanija u opskrbi energijom u Austriji. Wien Energie Wienstrom je 100% vlasništvo grada Beča, a obavlja sve djelatnosti u oblasti energije. Obje kompanije imaju iskustvo i tradiciju dugu više od 100 godina.

Kaztransgas je dio državnog naftnog i gasnog društva Kazmunaygas sa 135.000 zaposlenih, a sada djeluje kao dioničko društvo Kaztransgas. Zainteresirani su da preko investiranja u Bosnu i Hercegovinu budu prisutni na tržištu Evrope sa svojim energetskim potencijalima, naročito prirodnog gasa.

Osnovne djelatnosti Kaztransgasa uključuju proizvodnju i preradu gasa, transport prirodnog gasa na domaćem i međunarodnom planu, proizvodnja i prodaja električne energije, proizvodnja i distribucija toplotne energije. Posjeduje vlastite izvore nafte i rafinerije, najveći je partner ruskog Gasproma, snabdjevača prirodnim gasom Bosne i Hercegovine, što je posebno važno za BiH. Vlasnik je firme Rompetrol u Rumuniji.

Sva tri strateška partnera izabrana su dakle na javnom pozivu, ali to nikako ne znači da je izbjegnut tender. Dapeče, Šehović tvrdi da će za sve poslove, od projektovanja i nadzora, od nabavke opreme do izgradnje centrala, bito raspisan tender i da će se sva procedura uskladiti s postojećim Zakonom o javnim nabavkama.
“Dobronamjernima, kojima ovo nije baš sve jasno, nije problem objasniti, ali nedobronamjerni imaju svoje parcijalne motive, osporavaju i ono što je očigledno, često iz politikantskih interesa”, kaže Šehović.

Jedan od primarnih ciljeva ovog grandizonog projekta jeste i angažiranje domaćih kompanija na visokostručnim poslovima preko kojih se podiže ukupno znanje i iskustvo domaćih potencijala za buduće projekte. Šehović kaže da je posebno važno što će biti uključeni naši mladi ljudi, koji će sutra upravljati ovim objektima i graditi nove objekte.
Stalnim odugovlačenjem s realizacijom ovoga projekta BiH svakog mjeseca gubi najmanje 100 miliona! Šehović to potkrepljuje slijedećom računicom: predviđeni instalirani kapaciteti iznosi 1970 megavata, a raspoloživi će biti nešto manji. Kada se raspoloživi kapaciteti pomnože sa sadašnjom cijenom struje, dobije se iznos od 100 miliona KM mjesečno, odnosno preko 1,2 milijarde KM godišnje!

Vrijeme jeftine energije je prošlo, kaže naš sagovornik. Potrebe za električnom energijom u Evropi će rasti, a samim tim rast će i cijene. Postoje dva scenarija, od kojh jedan uključuje stroga ograničenja emisija gasova i zaštite okolina. To naravno poskupljuje proizvodnju električne energije. Procjena je da će u narednih 10-15 godina to povećanje biti dva do tri puta. Treba imati na umu činjenicu da je već sada cijena električne energije u zapadnoj Evropi dva do tri puta viša od cijene u BiH. “To našoj privredi otvara neslućene mogućnosti razvoja”, tvrdi Šehović napominjući da postojeći termoblokovi u Tuzli i Kaknju imaju planiranu dinamiku gašenja od 2012. do 2028. tako da neće biti energije iz termoelektrana ukoliko ne počne izgradnja novih blokova. Isto je i sa postojećim TE Gacko i TE Ugljevik koje su u planu izlaska iz pogona oko 2025. i 2026. godine.
Nakon 2028. godine sve postojeće termoelektrane prestaju s radom.

Izgradnjom novih osam centrala FBiH će imati dodatnih 1970 MW, čime će svoj energetski potencijal uvećati za preko 50 posto. Osim ovoga, u planu je izgradnja još oko 2500 MW, koja uključuje TE, HE i vjetroelektrane. Sve zavisi od fisibility studija, koje će obrađivati svaki konkretni slučaj i utvrditi opravdanost izgradnje. Tako da bi FBiH, u narednih 20-tak godina, uz gašenje postojećih termoblokova, raspolagala sa oko dva puta više instaliranih kapaciteta nego danas.

[mudri007]

SARAJEVO - Vlada FBiH juče je utvrdila izmjene zakona o javnim preduzećima i privrednim društvima, kojima omogućava formiranje koncerna i holdinga, ali i onemogućava da pojedinci budu članovi većeg broja nadzornih odbora, saopšteno je nakon sjednice.

“Cilj nam je omogućiti prestrukturiranje energetskog sektora i pripajanje rudnika elektroprivredama, ali i povezivanje namjenske industrije”, kazao je ministar energetike Vahid Hećo. Pojasnio je da ovo neće izmijeniti vlasničku strukturu u namjenskoj industriji, gdje su investicijski fondovi ušli u vlasništvo.
Juče usvojenim izmjenama definisane su i razlike između javnih preduzeća, poput telekoma ili željeznice, i državnih komercijalnih preduzeća, poput “Energoinvesta”. Istovremeno su povećane ovlasti sekretara u dioničkim društvima “kako bi NO bili onemogućeni da opstruišu vlasnika kapitala u vođenju vlasničke politike”.
Vlada je juče prvi put razmatrala rezultate finansijskih davanja nižim nivoima vlasti, koja su prošle godine iznosila oko 755 miliona KM.
“Želimo da na osnovu rezultata ovih poticaja utvrdimo kriterije za dodjelu transfera u narednim godinama. Kriteriji će biti dvojaki: fiksni, kao poticaj nerazvijenim područjima, i promjenjivi, koji će zavisiti od djelatnosti”, pojasnio je premijer FBiH Nedžad Branković.
On je juče ponovio da je Ministarstvo energetike dobilo zadatak da izabere nezavisnog revizora za provjeru zakonitosti procedure izbora strateških partnera za gradnju osam elektroenergetskih objekata u FBiH, čija se vrijednost procjenjuje na sedam milijardi KM.
“U poslovima vezanim za ovaj projekat imam neupitnu podršku svoje stranke SDA i predsjednika stranke”, rekao je Branković.
Najavio je da će u sudskim sporovima po odlukama o poništenju smjena direktora “Elektroprivrede BiH” i predsjednika NO ovog preduzeća “štititi interes vlasnika kapitala

[mudri007]

Dobit Elektroprivrede BiH 11,5 milijuna KM

Elektroprivreda BiH je u 2007. ostvarila operativni prihod 721 milijun KM. Troškovi su iznosili 606 milijuna KM, a zarada prije amortizacije i poreza je 115 milijuna KM.




Dobit državne kompanije na kraju godine iznosi 11,5 milijuna KM.
Prema danas predstavljenim pokazateljima, zabilježen je rast proizvodnje i potrošnje, a odnos proizvodnje i potrošnje povećan je za 7%.
Planirani operativni prihod za ovu godinu je 800 milijuna KM, operativni troškovi 676 milijuna KM, zarada prije amortizacije bi trebala iznositi 124 milijuna, a dobit 6 milijuna KM.
Sredstva predviđena za ulaganje su 171,6 milijuna KM (ranijih 130 milijuna KM i krediti EBRD 37 milijuna KM, IDA 25 milijuna KM, EIB 68 milijuna KM).
28.2.2008.
Pincom.biz



UTVRĐEN NACRT ZAKONA O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI RUDNIKA UGLJA

U skladu sa Zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 25.7.2007. kojim su podržane aktivnosti Vlade FBiH na restrukturiranju rudnika uglja, kao sastavni dio restrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH, Vlada je utvrdila Nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH prema obračunatim a neuplaćenim javnim prihodima u periodu od 2009. do 2015. godine i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Osnovni razlog za njegovo donošenje je teška trenutačna situacija u rudnicima uglja u Federaciji, kako sa stanovišta visokih dugovanja, zastarjele tehnologije, tako i strukture zaposlenog kadra, koju rudnici ne mogu prevazići bez finansijske podrške Federacije BiH.

Predmet, obim i djelokrug finansijske konsolidacije devet rudnika uglja u FBiH obuhvata dug rudnika za neplaćene poreze i doprinose javnim fondovima i javnim prihodima na dan 31.12.2007. godine u iznosu 216.876.521 KM, te iste obaveze rudnika za 2008. godinu od 81.120.923 KM i Rudnika “Kreka” d.o.o. u Tuzli za 2009.godinu u visini od 25.789.294 KM. Finansijska sredstva za ove namjene osiguraće se u godišnjim budžetima Federacije BiH u periodu od 2009. do 2015. godine, a na osnovu prijedloga godišnjeg plana koji utvrđuje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Riječ je o ukupno 323.786.738 konvetibilnih maraka. Donošenjem ovog zakona stvaraju se uvjeti da rudnici, rasterećeni dugovanja, uđu u proces reintegriranja sa elektroprivrednim preduzećima.


Sredstva koja Federacija BiH ulaže u konsolidaciju rudnika uglja knjižiće se kao povećanje učešća državnog kapitala u ovim rudnicima koji je ranije umanjivan radi iskazanih gubitaka u poslovanju.

[mudri007]

JPESR ima u izvanbilansnoj evidenciji vrijednost od 5,5 milijardi KM

UKUPNO PASIVA (163+171+183) 3,639,835,024 3,607,943,976
Izvanbilansna evidencija 5,788,216,846 5,547,994,053

http://www.elektroprivreda.ba/np/pus...vosti%2053.pdf

http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=7&mp=28

ELEKTROPRIJENOS BIH
Pocetna vrijednost kompanije:803 996820 KM
2. NASTANAK KOMPANIJE
Član 8.
Osnivački akt Kompanije
Kompanija je osnovana Zakonom o osnivanju kompanije za prijenos električne energije u
Bosni i Hercegovini, Službeni glasnik BiH broj 35/04 (u daljem tekstu Zakon) i nastala je
prijenosom sredstava, obaveza i vlasničkih prava nad imovinom neophodnom za prijenos
električne energije i djelatnosti koje se odnose na prijenos, od sljedećih elektroprivrednih
preduzeća u Bosni i Hercegovini:
a) JAVNOG MATIČNOG DRŽAVNOG PREDUZEĆA "ELEKTROPRIVREDA"
REPUBLIKE SRPSKE sa p.o., TREBINJE, Ulica Stepe Stepanovića b.b.;
b) JAVNOG PREDUZEĆA ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE
dioničko društvo, 71000 SARAJEVO, Vilsonovo šetalište 15;
c) JAVNOG PODUZEĆA ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE
HERCEG-BOSNE dioničko društvo, MOSTAR, Zagrebačka 1.
3. NAZIV I SJEDIŠTE KOMPANIJE
Član 9.
Naziv Kompanije
1. Naziv Kompanije je: «Elektroprenos Bosne i Hercegovine» akcionarsko društvo Banja
Luka – «Elektroprijenos Bosne i Hercegovine» akcionarsko društvo Banja Luka.
2. Skraćeni naziv je: «Elektroprenos – Elektroprijenos BiH» a.d. Banja Luka.
3. Odluka o promjeni naziva ne može se donijeti bez izmjena Zakona.
Član 10.
Sjedište Kompanije
1. Sjedište Kompanije je u Banjoj Luci, u ulici Marije Bursać br. 7.
2. Odluka o promjeni sjedišta Kompanije ne može se donijeti bez izmjena Zakona.

Statut, 01.12.2005.
12
Član 25.
Odgovornost za obaveze
Kompanija odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
Član 26.
Imovina Kompanije
Imovinu Kompanije čine sva sredstva, obaveze i vlasnička prava nad imovinom, uključujući
pokretnu, nepokretnu, materijalnu ili nematerijalnu imovinu, finansijska sredstva, kao i svako
drugo pravo ili interes na dio ili cjelokupnu imovinu, koju su upravni odbori
elektroprivrednih preduzeća u BiH, uz saglasnost vlada entiteta, odobrili za prijenos u
Kompaniju i koje su Odlukom od 12.02.2005. godine, potvrđene od strane nezavisnog člana
Upravnog odbora, te sva druga imovina, prava i obaveze koje je nezavisni član Upravnog
odbora, posebnom odlukom, alocirao na Kompaniju, odnosno isključio iz Kompanije.
Član 27.
Akcije/dionice Kompanije
1. Početni kapital Kompanije sastoji se od 80.399.682 (slovima: osamdeset miliona tri
stotine devedeset devet hiljada šest stotina osamdeset dvije) obične (redovne)
akcije/dionice, od kojih svaka nominalne vrijednosti od 10 (deset) KM.
2. Akcije/dionice iz stava 1. ovog člana sastoje se od:
a) -serije A: 80.399.682 osnivačke akcije/dionice.
3. Svaka naredna serija akcija/dionica označavat će se slijedećim slovom abecede.
4. Akcije/dionice navedene u stavu 1. alocirane su na sljedeći način:
a) Federacija Bosne i Hercegovine: 45.901.105 (slovima: četrdeset pet miliona,
devet stotina jedna hiljada stotinu pet) akcija/dionica;
b) Republika Srpska: 34.498.577 (slovima: trideset četiri miliona četiri stotine
devedeset osam hiljada pet stotina sedamdeset sedam) akcija/dionica.
5. Akcije/dionice iz stava 1. ovog člana su obične (redovne) akcije/dionice i glase na ime.
6. Akcije/dionice iz stava 1. ovog člana akcionarima/dioničarima daju pravo na učešće u
upravljanju Društvom, pravo na učešće u dobiti i pravo na dio likvidacione mase.