ulaganje 3,5 milijardi eura u elektroprivrede FBiH

[mudri007]

Sad ce ovo da uradi i elektroprivreda BiH :

Vrijednost Elektroprivrede 6,7 milijardi eura

7.3.2008 12:26:00 | Powered by PressCut
Knjigovodstvena vrijednost Elektroprivrede Srbije procijenjena je na 6,7 milijardi eura, objavila je ta kompanija. Taj iznos je za 44 posto veći nego vrijednost kompanije 2004. godine.

Novu procjenu vrijednosti kapitala napravila je konzultantska kuća Arthur D. Little, Entel i stručnjaci EPS-a, a tijekom 10 mjeseci procijenjena je vrijednost nepokretne imovine, postrojenja i opreme EPS-a i privrednih društava čiji je ta kompanija osnivač. Procjena je u skladu sa međunarodnim standardima, rađena po dvije metode, čiji su rezultati uspoređeni kako bi se došlo do realne vrijednosti.
(B92)

[mudri007]

RADNA GRUPA SDA, SBiH I SDP-a ZADUŽENA DA SAČINI PLAN IZGRADNJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Thursday, 13.03.2008.


Održan kolegij SDA - Branković na čelu komisije

Kolegij Stranke demokratske akcije danas je u Sarajevu održao sjednicu na kojoj je zaključeno da zajednička radna grupa SDA, SBiH i SDP-a BiH na čelu sa premijerom Nedžadom Brankovićem sačini energetsku strategiju i plan izgradnje elektroenergetskih objekata, saopćeno je iz ove stranke.
Ovim se deblokira izgradnja novih 8 hidro i termoelektrana u Federaciji vrijednih oko 7 milijardi KM.



Sjednica Predsjedništva SDA bit će održana 20. marta u Sarajevu, a redovna

(Biznis.ba/Fena)

Elektroprivreda ulaže 300 miliona KM
JP Elektroprivreda BiH Sarajevo je u 2007. godini, prema nerevidiranom bilansu uspjeha, ostvarila operativni prihod od 721 milion KM, a dobit je iznosila 11,5 miliona KM, što predstavlja dobar trend, izjavio je izvršni direktor za pogon i održavanje JP EP BiH Emir Aganović. Akumulirani gubitak iznosi 832 miliona KM, a energetski pokazatelji govore da je saldo između proizvodnje i potrošnje iznosio sedam posto. "U 2008. godini EP BiH planira rast dodatne prodaje električne energije, odnosno prodaje na tržištu, od 6,9 posto", dodao je Aganović, najavljujući prihod za 2008. godinu od 824 miliona KM. Na prihode od prodaje električne energije odnosi 93 posto, od čega 63 posto od prodaje tarifnim kupcima, dok su troškovi planirani u iznosu od 818 miliona KM. Planirana dobit u 2008. godini iznosi šest miliona KM. "Sredstva predviđena za ulaganja u ovoj godini iznose 171 milion KM, a sredstva rezervirana po ranije donesenim odlukama 130 miliona KM, tako da ukupna ulaganja iznose 300 miliona KM", kazao je Aganović, te dodao da će za ulaganja biti korištena i sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj. Izvršni direktor JP EP BiH za razvoj investicije Sead Spahić objasnio je da eksperti ove kompanije nisu u dilemi da li treba graditi nove kapacitete, odnosno da su novi objekti neohodni, te da je potrebno vršiti pripremu jer će BiH, u suprotnom, postati ovisnica o električnoj energiji. Naglašeno je da JP EP BiH ima vlastiti kadar za izgradnju ovih kapaciteta, a u mogućnosti je i da dobije kreditna sredstva od banaka. ...više o ovoj temi

[mudri007]

Pušten u rad Blok 5 TE Tuzla
Riječ o jednom od najvećih poslijeratnih projekata u BiH u vrijednosti od 102 miliona maraka...
18.03.2008. 18:55
U Tuzli je danas pušten u rad rekonstruirani Blok 5 Termoelektrane Tuzla. Riječ je o jednom od najvećih poslijeratnih projekata u BiH i po njegovoj tehničkoj složenosti i po financijskim ulaganjima. Rekonstrukcija je trajala više od godinu i pol dana, a cijeli projekat stajao 102 miliona maraka i u najvećoj mjeri finansirala ga je Elektroprivreda BiH.

"Uglavnom je sve urađeno vlastitim sredstvima, a iznos od sto miliona maraka nije mali. U ovom projektu Evropska banka za obnovu i razvoj sudjelovala je samo s nekoliko procenata", kazao je generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić.

Rekonstrukcijom su urađena najmodernija rješenja za ovaj blok, čime će se u velikoj mjeri udovoljiti strogim ekološkim standardima. Ono što je posebno važno jest da se rekonstrukcijom ovog bloka omogućava stabilna proizvodnja električne energije i stabilan prijem milion tona uglja godišnje u sljedećih petnaest godina, koliko se očekuje da će raditi ovaj blok.

Instaliranje dodatnih 200 MW snage u energetski sistem BiH, odnosno proizvodnja novih 1.000 GWh struje godišnje, po riječima federalnog resornog ministra Vahida Heće, imat će golem utjecaj na cjelokupni energetski sistem i privredu BiH.
"Mi smo s ovom proizvodnjom svakako planirali da nam TE Tuzla bude osnova i za naš izvoz, odnosno za rebalansiranje izvozne i uvozne komponente električne energije. Mislim da ćemo zahvaljujući ovom revitaliziranom bloku moći zaraditi desetine miliona maraka i tako povratiti uložena sredstva", kazao je ministar Hećo.

U svom obraćanju prisutnima premijer Tuzlanskog kantona Enes Mujić istaknuo je kako se nada da je uspješna rekonstrukcija bloka 5 najava i rekonstrukcije bloka 6 i izgradnje zamjenskog bloka 7, čime bi se osiguralo da Termoelektrana dugoročno bude siguran davalac i električne i toplinske energije.

"Želimo, naravno, da se taj proces odvija u skladu s onim što propisuje Evropska unija, posebno kada je riječ o zaštiti okoliša i standardima kvalitete", kazao je premijer Mujić.

Autor: Fena

[mudri007]

Ministar Vahid Hećo o energetskom projektu<br><br> koji ne prestaje dizati praąinu u BiH - Oslobodjenje

[mudri007]

Objavljeno 08.04.2008. u 18:30
Predstavnički dom FBiH odobrio nacrt Strateškog plana u energetskom sektoru
Nacrt Strateškog plana i programa energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine, obimni materijal upućen u Federalni parlament iz Vlade FBiH, odobren je većinom glasova na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta u Sarajevu.

Poslanici su također zaključili da u naredna dva mjeseca o ovom materijalu treba provesti javnu i stručno-naučnu raspravu.

U Nacrtu su navedeni sadašnje stanje i planovi za razvoj u više segmenata energetskog sektora, a to su: ugalj kao primarmi resurs te gas i elektroenergetika.

Materijal je sačinjen na 250 strana i ima za cilj da utvrdi potrebe i mogućnosti razvoja energetskog sektora u FBiH, deblokira zastoj investiranja i izgradnje savremenih energetskih objekata i infrastrukture, kako bi se omogućio održivi razvoj energetskog sektora, obrazloženo je.

[mudri007]

Objavljeno 09.04.2008. u 17:27
Elektroprivreda BiH počinje pripreme za gradnju elektrana
Javno preduzeće Elektroprivreda BiH (EPBiH) pokreće pripremne radove iz svoje nadležnosti za izgradnju hidroelektrane Ustikolina na Drini, snage 3x22 MW, HE Vranduk na Bosni, snage 21 MW, HE Unac, na Uncu, snage 2x36 MW, Bloka 7, snage 370-450 MW na lokaciji TE Tuzla, Bloka 8, snage 250 MW na lokaciji u TE Kakanj i Bloka 1, snage 350 MW na novoj lokaciji u Bugojnu, saopćeno je danas iz te kompanije.
Najavljujući ove radove, kompanije se pozvala na odluke Vlade Federacije BiH o usvajanju izmjena Plana za izgradnju novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u FBiH od 23. juna 2005. i od 28. septembra 2006. godine o proglašenju javnog interesa, a u skladu s modelom strateškog partnerstva na izgradnji novih elektroenergetskih objekata.

Radi definiranja obima pripremnih radova, potrebnih finansijskih i kadrovskih resursa, kao i utvrđivanja realnih rokova za pripremu i moguću izgradnju novih elektroenergetskih objekata, urađeni su programi pripremnih aktivnosti za svaki od navedenih objekata.

Ovi programi će biti razmatrani na 30. sjednici uprave preduzeća i nakon rasprave očekuje se da će na slijedećoj sjednici Nadzornog odbora EPBiH biti donesene odluke o usvajanju programa pripremnih aktivnosti s odgovarajućim investicionim odlukama o potrebnim finansijskim sredstvima.

Kao osnovne parametre koji ukazuju na potrebu hitne pripreme i izgradnje novih elektroenergetskih objekata, EPBiH navodi između ostalog svoj vrlo nepovoljan odnos u instaliranoj snazi i proizvedenoj energiji u hidroelektranama i termoelektranama (u snazi 30:70, a u energiji 25:75 procenata), iz čega proizlazi da treba maksimalno iskoristiti sve raspoložive hidropotencijale.

Drugi parametar je starost termo objekata i izlazak postojećih blokova iz pogona, zbog čega, kako je saopćeno, treba izgraditi zamjenske kapacitete u TE Tuzla snage oko 364 MW (umjesto 2x32 MW, 1x100 MW i 1x200MW), a u TE Kakanj oko 238 MW (umjesto 4x32 MW i 1x110 MW).

Izgradnja novih blokova u TE Tuzla i TE Kakanj je neophodna i zbog osiguranja kontinuiteta proizvodnje uglja u ovim rudnicima i njihovog budućeg prestrukturiranja, kao i zbog dugoročnog osiguranja grijanja za gradove Tuzla, Kakanj i Lukavac.

Za dugoročno pokrivanje elektroenergetskog bilansa i predviđeni rast potrošnje neophodno je otvarati i nove lokacije za izgradnju, a u ovom investicionom ciklusu to je rudnik i TE Bugojno.

Rokovi za pripremu i izgradnju novih elektroenergetskih objekata su u poslednje vrijeme, zbog velike potražnje i prezauzetosti proizvođača energetske opreme, produženi s uobičajenih pet do šest godina na sedam do osam godina i to je dodatno utjecalo na EPBiH da odmah krene u novi investicioni ciklus, saopćeno je također.

Potrebna sredstva za realizaciju svih programa pripremnih aktivnosti u 2008./2009. godini su 16.345.000,00 KM, od čega je 6.845.000,00 KM za hidroelektrane, a 9.500.000,00 KM za termoelektrane.
Elektroprivreda BiH počinje pripreme za gradnju elektrana - Sarajevo-x.com

[mudri007]

Ove sedmice istice orocenje 130 miliona maraka,koje je prethodna uprava sa Enverom Kresom na celu deponovala u ovdasnjim bankama,a koji fakticki nisu racunati kao novac koji se nalazi na raspolaganju.Ako se tome doda 130 miliona maraka koje je EPBIH imala na racunima,a koji su,prema tvrdnjama sadasnje uprave s Amerom Jerlagicem na celu,neophodna za likvidno poslovanje i realizaciju vec donesenih odluka,postaje jasno da najveca drzavna kompanija ima prostor za konkretnije samostalne poteze.Zvanicno ulaganja EPBIH u ovoj godini iznosit ce 170 miliona maraka,ali su u taj novac ukljuceni i povoljni strani krediti.Dakle,postaje sve jasnije da EPBIH ima rezerve i za pomoc rudarima i za velike investicije.

[mudri007]

RUKOVODSTVO ELEKTROPRIVREDE BiH S PREMIJEROM ZDK-a RAZGOVARALO O REALIZACIJI DVA PROJEKTA

Tuesday, 20.05.2008.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević danas je u sjedištu ZDK-a primio Amera Jerlagića, generalnog direktora Elektroprivrede BiH. Tema sastanka bila je prezentacija planova za izgradnju novih proizvodnih ...
... objekata Elektroprivrede BiH na području ZDK-a.

Kako je saopćeno iz Vlade ZDK-a, riječ je o projektima izgradnje Hidroelektrane Vranduk i bloka 8 Termoelektrane Kakanj.

Tokom sastanka, predstavnici menadžmenta Elektroprivrede BiH prezentirali su način izgradnje, finansijsku konstrukciju i ostale elemente ovih projekata. Izgradnjom ovih energetskih postrojenja na području Zeničko-dobojskog kantona značajnije bi se riješili ne samo problemi u snabdijevanju električnom energijom već bi to bila i šansa za veće zapošljavanje u lokalnim zajednicama gdje ovi projekti budu realizirani.

Nakon prezentacije, premijer Galijašević izjavio je da ovi projekti trebaju biti zajednički jer su od izuzetne važnosti za ZDK, ali i Elektroprivredu BiH, zbog čega će na adekvatan način biti prezentirani lokalnoj zajednici koja u budućnosti od njihove realizacije treba imati najviše koristi.

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić izjavio je da će izgradnja objekata biti od obostrane koristi za ovo javno preduzeće i stanovnike Zeničko-dobojskog kantona. Kapacitet hidroelektrane Vranduk bio bi 120 metara kubnih u sekundi, planirano je da izgradnja traje četiri godine, a vrijednost projekta je oko 93 miliona KM. Ova hidroelektrana bila bi rađena ambijentalnom tehnikom i bila bi uklopljena u krajolik, tako da ne postoji opasnost narušavanja ekološke ravnoteže.

(Biznis.ba/Fena)

Osvrt na nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH
19.05.2008. 13:04
Brzina razvoja alternativnih izvora energije u svijetu ne prati rastuće potrebe za energijom pa su klasični oblici izvora energije još uvijek nezamjenjivi, zato ne začuđava činjenica da su u svijetu ugalj i rudnici uglja vruća investicijska tema. Da je to tako potvrđuje ulaganje kompanije EFT Group u TE Stanari u Doboju.

Vlada FBiH Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora Federacije BiH nudi prijedloge rješenja razvoja energetskog sektora u FBiH, pa tako i rudnika uglja. U skladu s tim, nedavno je Vlada FBiH utvrdila Nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u FBiH prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u razdoblju od 2009. do 2015. godine. U utvrđenom Nacrtu zakona je, između ostalog, specificiran dug (obaveze po osnovu: MIO, zdravstvenog osiguranja, obaveza za nezaposlene i poreza na platu) na dan 31.12.2007. godine za devet rudnika uglja u FBiH, čija konsolidacija i način realizacije iste se predlaže pomenutim Nacrtom. Bitno je napomenuti da su, od ukupno devet rudnika, osam privredna društva organizovana kao društva s ograničenom odgovornošću, a samo jedan - Rudnik mrkog uglja «Banovići» d.d. Banovići je organizovan kao dioničko društvo, čijim se dionicama aktivno trguje na Sarajevskoj berzi. Upravo ova činjenica zavređuje posebnu pažnju postojećih - manjinskih vlasnika dionica Rudnika mrkog uglja «Banovići» d.d. Banovići, čiji je registrovan broj u momentu izrade ovog članka 1507, s vlasništvom od 30,47% ukupnog broja emitovanih dionica.

Nacrtom zakona predviđeno je da se u periodu od 2009. do 2015. godine trebaju osigurati sredstva u budžetima FBiH u ukupnom iznosu od 323.786.738 KM (46.255.248 KM godišnje), a prema članu 4 Nacrta zakona «sredstva koja FBiH ulaže u konsolidaciju rudnika knjižit će se kao povećanje učešća državnog kapitala u ovim rudnicima koji je ranije umanjivan usljed iskazanih gubitaka u poslovanju».

Čini se da je Vlada prilikom izrade Nacrta zakona fokusirala samo na pozitivne efekte: niža cijena uglja za termoelektrane, niža proizvodna cijena struje, povećanje standarda rudara, zaboravljajući pri tom negativne efekte, koji bi u slučaju Rudnika Banovići manjiske dioničare stavili u nepovoljan položaj u smislu smanjenja njihovog procentualnog učešće u vlasništvu u onom iznosu u kojem bi se državno vlasništvo povećalo, a da ih se pri tome ništa ne pita.
Postavlja se pitanje, da li se zatvaranje finansijske konstrukcije za konsolidaciju Rudnika Banovići može drugačije izvesti, da bude «vuk sit i ovce na broju», da se ne dogodi varijacija na temu »RiTE Gacko»?

Uvjeren sam, da Nacrt zakona nije prihvatljivo rješenje konsolidacije Rudnika Banovići za njegove manjinske dioničare. Eventualnim usvajanjem Nacrta zakona, u slučaju Rudnika Banovići mogu nastati komplikacije izazvane krajnostima: FBiH dobiva povećanje vlasništva u Rudniku Banovići, elektroprivrede u FBiH, JP Elektroprivreda BiH DD Sarajevo i JP Elektroprivreda HZHB DD Mostar dobivaju rudnike bez obaveza, a da nisu uložile niti jednu KM (u toku je pripajanje rudnika sistemu obje elektroprivrede u FBiH), a manjinski dioničari gube postojeću vlasničku poziciju.

Niko ne želi «tek tako da gubi»! U prošlosti su gubili i jedni i drugi: usljed gubitaka u poslovanju umanjivan je cjelokupni kapital Rudnika Banovići, što znači i kapital manjinskih dioničara a ne samo državni kapital, a sada će se priliku za uvećanje kapitala imati samo država, jer se predloženim aktom jedino državi i daje mogućnost da uplati novac za finansijsku konsolidaciju rudnika!

Svima je jasno da je vrijeme jeftine energije prošlost, da je Vlada FBiH kao većinski vlasnik rudnika imenovala nadzorne odbore i uprave rudnika, da je rudnicima određivala prodajne cijene uglja i tako onemogućila poslovanje rudnika po tržišnim principima. Za potrebe proizvodnje struje za domaću potrošnju, Rudnik Banovići «prodaje» ugalj JP Elektroprivredi d.d. Sarajevo po cijeni od samo 4,50 KM/GJ (cijena koštanja u Rudniku Banovići za 2006. godinu iznosila je 4,46 KM/GJ). Cijena uglja za potrebe proizvodnje struje koju izvozi Elektroprivreda je još niža, što je totalni besmisao u uslovima visokih svjetskih tržišnih cijena struje. Naime, cijene svih energenata u 2007. godini značajno su porasle, među njima i cijena uglja, koja, prema podacima Evropske energetske berze u Lepzigu u Njemačkoj, za isporuku u junu 2008. godini, u sjeverno evropskim lukama (Amsterdam, Roterdam, Antwerpen) iznosi 7,70 KM/GJ. U cijenu nisu uključeni troškovi pretovara, jer padaju na teret kupca.

Krajem 2008. godine prestaje obaveza JP Elektroprivrede BiH DD Sarajevo o isporuci električne energije Hrvatskoj Elektroprivredi, na ime povrata sredstava za uložena sredstva Hrvatske Elekroprivrede u izgrađena energetska postrojenja u BiH. Ako će se Elektropriveda BiH od 2009. godine značajnije orijentisati izvozu viškova električne energije po tržišnim cijenama onda bi i rudnicima uglja trebalo povećati prodajne cijene uglja, odnosno «dozvoliti» im da izvoze ugalj po tržišnim cijenama.