Kreativnost, blagoslov ili prokletstvo

[MATILDA]

Pod kreativnošću podrazumijevamo proces, proizvod ili osobu i definiramo ju kao intristički i ekstristički motivirani međuljudski proces u značenju kojeg su razvijeni originalni, jako kvalitetni proizvodi. Kad radimo s malom djecom, moramo se fokusirati na proces razvoja i generiranja novih ideja, koje smatramo osnovom kreativnog potencijala. Da bi shvatili ovaj proces moramo shvatiti razliku između konvergentnog i divergentnog razmišljanja. Konvergentno u pravilu ide najkraćim putem i završava ispravnim rješenjem. Ali problemi rješavani divergentnim razmišljanjem traže od kreatora mnogo rješenja. Svega nekoliko takvih rješenja će predstavljati rješenje problema, neka od njih će biti i neobično dobra, kvalitetna i originalna pa prema tome i kreativna.
Za pravilno razumijevanje dječje kreativnosti, moramo razlikovati kreativnost od inteligencije i talenta. Ward je još 1974. god. postavio tezu da je kreativnost kod djece posebna sposobnost različita od svih ostalih kognitivnih sposobnosti. Kreativnost je važnija osobina od same inteligencije. Pa možemo tvrditi da kreativnost nije ovisna o inteligenciji. Moramo uočiti da je i kreativnost oblik nadarenosti.
Kreativnost može biti povezana i s nekim drugim oblicima nadarenosti. Vrhunski glazbenici posjeduju talent za muziku, ali vrhunska tehnička izvedba ne podrazumijeva da će muzičar biti i dobar kompozitor. Likovni umjetnik može imati perfektne tehničke sposobnosti za slikanje, ali neće biti uspješan ako ne uspije svoje emocije prenijeti na jedinstven način na platno. Moramo uočiti da kreativnost nije ograničena samo na umjetnost - slikanje, pisanje i komponiranje. Naprotiv, kreativnost postoji i u tehničkim znanostima, psihologiji, didaktici, zakonodavstvu i u skoro svim ljudskim djelatnostima.
Većina mjerenja dječje kreativnosti se zasniva na protoku ideja. Zadatak protoka ideja traži od djece da pronađu što više odgovora kao početni stimulans, slično kao u oluji ideja. Protok ideja potiče kritičnu fazu kreativnog procesa. Dječji odgovori mogu biti trivijalni, svakodnevni ili originalni što će kasnije biti uočeno kao kreativni potencijal. Kada četverogodišnjake pitamo »što je crveno« dobit ćemo očekivane odgovore kao što su: jabuka, rajčica, jagoda, automobil. Ali, od neke djece ćemo dobiti i originalnije odgovore: dječje kozice ili promrzle ruke. Kod male djece se trebamo fokusirati na generiranje ideja. Kad odrasli prihvaćaju njihove ideje, u atmosferi ne ocjenjivanja pomoći će djeci da generiraju još više ideja i da prijeđu na viši nivo autoevaluacije. Kako djeca budu razvijala autoevaluacijsku sposobnost to će im i kvaliteta rješenja postajati sve važnija. U ranoj dobi moramo staviti naglasak na autoevaluacijske sposobnosti djece tako da sami istražuju svoje sposobnosti generiranja i autoevaluacije hipoteza, te vrše reviziju ideja baziranu na evaluaciji. Evaluacija drugih kao kriterij originalnosti se provodi samo s odraslima i starijim adolescentima.

[MATILDA]

Danas nama poznati svijet su stvorili kreativci. Kreativnost je sposobnost divergentnog traženja rješenja problema uz visoko razvijenu autoevolvaciju. Kreativnost nije obavezno povezana s inteligencijom. U povjesti najkreativniji umovi nisu imali visoki IQ. (Einstein, Fardej i mnogi drugi) Kreativnost nije samo umjetnička kategorija. Kreativnost je poseban oblik nadarenosti, koji omogućuje nova originalan rješenja u svim područjima ljudske djelatnosti. Za kreativnost nije obavezno biti visoko obrazovan, ali danas bez poznavanja dosadašnjih postignuća kreativac se neće moći autoevaluirati, pa će samo "otkrivati toplu vodu"....
Da li netko zna neki bolji link za poticanje kreativnosti kod adolescenata. Da li postoje testovi za kreativnost?
Radim kao profesorica i zanima me da li se može i kako poticati kreativnost kod srednješkolaca i odraslih.
Ovdje su linkovi kojima sam se do sada služila.
http://www.stnews.org/Books-2586.htm
http://mzu.sbnet.hr/cgi-bin/download...vnost-poze.ppt
http://www.acei.org/creativepp.htm

[Maslow]

Preporuke za razvoj kreativnosti u školi na nastavi:

Obrazovanje je potpaljivanje vatre, a ne sipanje vode u prazne (šuplje) posude. Sokrat

Putevi koji vode razvoju kreativnosti su tako dostupni i primjenjivi:

1. školsko osoblje treba se truditi smanjiti stres i anksioznost kod djece i kod sebe,
2. proces se vrjednuje više od proizvoda,
3. iz aktivnosti u kojima sudjeluju djeca ukloniti vremensko ograničenje,
4. uspostaviti slobodno i otvoreno ozračje, a samoizražavanje ohrabriti i cijeniti,
5. djecu ohrabriti da razmjenjuju ideje ne samo s učiteljem, već i između sebe,
6. natjecanje i nagrađivanje nastojati što manje primjenjivati.

[anunaki]

Možda je kreativnost i inteligencija jedna obična devijacija u našoj vrsti. Zašto?
Statistički gledano za izuzetno mali procenat pripadnika vrste može se reći da je kreativan ili inteligentan.
Najčešće je prisutan mentalitet stada u kojem su najdominantniji najgluplji primjerci vrste. Pogledajmo samo najjaču silu - USA - zar nije tako?
Još k tomu navodim i zaštitni mehanizam koji je vrsta razvila - najkreativniji i najinteligentniji primjerci vrste obično se ne razmnožavaju tako da ne dolazi do akumulacije kreativnosti.
Nadalje, ničim nije garantirano da će kreativan čovjek ostaviti kreativnog potomka.
Dakle, kreativnost je nus-pojava, čak devijacija, i kao takvu ju vjerojatno i ne treba poticati.
Smatram da se ta osobina razvija neovisno o poticaju okoline, da je genetski uvjetovana.

[automaton]

Kreativnost je i jedno i drugo - i blagoslov i prokletstvo.

[mafijas]

10 brace jedne gace. ma proklestvo.... ja sam zivi primjer

ps blagoslov je dok si mlad, a kasnije je proklestvo u oko ne kreativca

[automaton]

[quote=mafijas;89156ps blagoslov je dok si mlad, a kasnije je proklestvo u oko ne kreativca[/QUOTE]

Kasnije ti to pređe u naviku...

[mafijas]

Pravi autor: automaton

Kasnije ti to pređe u naviku...

ma vec je. ziva bica na ovom svijetu dijelim na:

zivotinje... vise vrsta insketi, dvonozci, itd...
ljude: na brze i sporije ovce
kreativce kao: predatore, prozdrljivce, oni koji ne mogu stajati na jednom mjestu opcenito i na pozitivne kreativce koje opet ne mozes svrstat u totalno pozitivine jer su opet individulake i imaju svoja videnja i predvidanja i opet su djelom negativni

ali s tim da zivimo u civiliziranom drustvu to se sve malo stopilo u jedno. da nema organizacija bilo bi kao jungla.

sto je s jedne strane dobro i jedini moguce a da sve stima... a opet s druge strane je jako arogatno jer se na taj nacin jednostavno stvaraju skupine...

i bla bla...ionako cemo ostarit pa sto nam vrijedi ova rasprava? sad treba odradit ono sto mozemo i koliko mozemo ako uspijemo zlato nama, ako ne uspijemo ostat cemo pripovjedaci... haha