Mit

[Balian]

Postoji teme o Grčkoj mitologiji, religijama, filozofiji, sektama, i ateizmu, ali još nisam našao temu o samom mitu.

Mit se danas često poistovjećuje s lažju, izmišljotinom, no mitovi su ujedno temelji svake kulture, religije i civilizacije, čak i znanosti.

No što je mit?"Mit je iskustvo života..." rekao je jedan od mojih najdražih autora, Josepha Campbell. Pa zato evo samo djelić jednog od boljih serijala koja je izbacila američka televizija u zadnjih 30 godina, "Moć Mita"s Joshepom Cambellom i Billom Moyersom. Knjiga prema serijalu čak je i izdana na Hrvatskom, no sam serijal je i dalje nedostupan.

The Power of Myth-The Message of the Myth, part 1



The Power of Myth-The Message of the Myth, part 2



The Power of Myth-The Message of the Myth, part 3



Ako nekog zanima više, samo sljedite linkove.

[Balian]

Da pokušamo ovo nekao nastaviti iako me je youtube izdao.

Pa što je onda mit? Campbell je jednom bio gost u jednoj radio emisiji i voditelj je započeo razgovor s njime sljedećim riječima. "Vi s bavite mitovima." ustvrdio je, "Da" potvrdio je Campbell. "Mit" nastavio je voditelj "Mit je laž." "Ne" odgovio je Capbell "Mit je metafora", voditelj se zbunio i inzistirao "Ne! Mit je laž!", Campbell se nasmiješio i rekao voditelju"Pa dobro recite mi jednu metaforu." Voditelj se stresao "JA..." zamucao je "Ja vodim ovu emisiju Vi recite metaforu" "Ne" Campbell je inzistirao "Vi recite, jel' znate što je metafora?" upitao ga je. "Paaaa." izvlači se voditelj dok je vrijeme polako istjecalo "PA recimo, kad kažemo John trči brzo, brz je kao zec, to bi bila metafora." Campbell ga je pogleda i rekao "Ne. Metafora bi bila John je zec." Voditelj se namrgodio i uzviknuo "Ne! To je laž!", Campbell se nasmiješio "Ne to je metafora."

[Balian]

Knjiga Postanka i Zmija

Nakon što je u razgovoru s Billom Moyersom prenesenom u knjizi "[B]Moć Mita"[/B], Joseph Campebll usporedio Biblijski mitove o stvaranju s mitovima drugih kultura Moyers nastavlja s pitanjem koje pokreće po mome mišljenju jedan od najzqanimljivih djelova cijelog razgovora.

"MOYERS: Ali Geneza nastavlja: '"Jesi li jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti?' Covjek odgovori: 'Zena koju si stavio uza me - ona mi je dala plod sa stabla, pa sam jeo.' Onda Gospod, Bog, rece zeni: 'Sto si to ucinila?' 'Zmija me prevarila, pa sam jela', odgovori zena."
Ovdje govorite da prebacivanje odgovornosti na drugoga, pocinje vrlo rano.

CAMPBELL: Da, to je bilo ostro prema zmijama. Bassari legenda se nastavlja na isti nacin. "Jednoga dana Zmija rece: 'Mi bismo takoder trebali jesti to voce. Zasto bismo stalno bili gladni?' Antilopa rece: 'Ali mi nista ne znamo o torn vocu.' Onda su Covjek i njegova zena uzeli nesto voca i pojeli ga. Unumbotte se spustio s neba i pitao: Tko je jeo voce?' Oni odgovorise: 'Mi'. Unumbotte je pitao: 'Tko vam je rekao da mozete jesti to voce?' Oni odgovorise: 'Zmija nam je rekla.'" Toje doista ista prica.

MOYERS: Sto iz toga zakljucujete - da u tim dvjema pricama glavni glumci upiru na nekoga drugoga kao pokretaca Istocnog grijeha?

CAMPBELL: Ali se pokazuje da je to zmija. U obje ove price zmija je simbol zivota koja odbacujuci proslost nastavlja zivjeti.

MOYERS: Zasto?

CAMPBELL: Sila zivota prouzrocuje da zmija odbacuje svoju kozu, has kao sto mjesec odbacuje svoju sjenu. Zmija odbacuje svoju kozu Ja bude ponovno rodena, kao sto to i mjesec cini da bude ponovno roden. Oni su ekvivalentni simboli. Ponekad je zmija predstavljena kru-znicom jeduci svoj vlastiti rep. To je predozba zivota. Zivot odbacuje jednu generaciju za drugom, da bude ponovno roden. Zmija predstavlja besmrtnu energiju i svjesnost ukljucenu u polju vremena, stalno odbacujuci smrt i bivajuci ponovno rađana. U zivotu je nesto strahovito zastrašujuće kada na nj gledate na taj nacin. I tako zmija u sebi nosi sniisao zivota koji i ocarava i uzasava.

Nadalje, zmija predstavlja primarnu funkciju zivota, uglavnom jedenja. Zivot se sastoji od jedenja drugih stvorenja. O tome ne mislite mnogo kada pravite lijepo i fino jelo. Ali ono sto cinite je jedenje necega sto je nedavno bilo zivo. I kada pogledate na Ijepotu prirode, i gledate kako ptice oko vas kljucaju - one jedu ziva bica. Gledate kako krave pasu, one jedu ziva bica. Zmija je putujuca prehrambena cijev, i to je ono o cemu se radi. I to Vam daje taj primarni osjecaj soka, zivota u njegovom najiskonskijem smislu. S torn zivotinjom uopce nema nikakvog raspravljanja. Zivot zivi od ubijanja i jedenja samoga sebe, odbacujuci smrt i bivajuci ponovno roden, poput mjeseca. To je jedna od tajni koju ti simbolicki, paradoksalni oblici pokusavaju predstavljati. E sad, zmiji se u vecini kultura daje pozitivno tumacenje. U Indiji je, cak i najotrovnija zmija, kobra, sveta zivotinja, a mitoloski Kralj-zmija jest bice odmah do Buddhe. Zmija predstavlja moc zivota uklju-cenog u polju vremena, i smrti, no vjecno zivog. Svijet je tek njegova sjena - oljustena koza.

Zmiju su stovali i u americkoj indijanskoj tradiciji. O zmiji se mislilo kao o veoma vaznoj sili s kojom se treba sprijateljiti. Odite do pueblosa, na primjer, i promatrajte zmijski ples Hopija, gdje oni u svoja usta stavljaju zmije i sprijateljuju se s njima i onda ih odasilju natrag u brda. Zmije su poslane natrag da brdima ponesu ljudsku poruku, bas kao sto su one ljudima donijele poruku brda. U torn odnosu sa zmijom ilustrirana je meduigra covjeka i prirode. Zmija tece poput vode i tako je vlazna, ali njezin jezik neprestano plamsa vatrom. Dakle, u zmiji imate par suprotnosti..."(Joseph Campbell, Moć Mita, 69 -71)

[Balian]

Knjiga Postanka i Zmija - nastavak

U nastavku razgovora Campbell pokazuje što je Jedinstvenost Biblijske slike svijeta kao iskvarenog mjesta i mjesta grijeha, koja se ne nalazi u drugim kulturama, a imale je snažan utjeca na cijelu misao "Zapada".

MOYERS: U krscanskoj prici zmija je zavoditeljica.

CAMPBELL: To gotovo znaci odbijanje afirmiranja zivota. Iz biblijske smo tradicije bastinili da je zivot pokvaren i da je svaka prirodna pobu-da grijesna ukoliko nije obrezana ili krstena. Zmija je bila ona koja je u svijet donijela grijeh. A zena je bila ona koja je predala jabuku
covjeku. Ovo poistovjecivanje zene s grijehom, zmije s grijehom, i na taj nacin zivota s grijehom, jest izmijenjeni smisao koji je citavoj prici dan u biblijskom mitu i ucenju o Istocnom grijehu.

MOVERS: Pojavljuje li se u drugim mitologijama ideja zene kao gresnice?

CAMPBELL: Ne, to mi nije poznato nigdje drugdje. Najbliza stvar tome bi bila mozda Pandora sa svojom kutijom, ali to nije grijeh, to je samo nevolja. Ideja Istocnog grijeha u biblijskoj tradiciji jest da je pri-roda, onakvu kakvu je mi znamo, pokvarena, da je spolni odnos sam po sebi nesto pokvareno, a zensko kao epitom spolnog odnosa je kvari-telj. Zasto je Adamu i Evi bilo zabranjeno znanje o dobru i zlu? Bez tog znanja, mi bismo svi bili mnostvo dojencadi jos uvijek u Raju, bez ikakvog sudjelovanja u zivotu. Zena donosi zivot u svijet. Eva je majka ovog vremenskog (zemaljskog) zivota. Prije toga ste u Rajskom vrtu imali raj vremena snova - u kojem nema vremena, nema rodenja, nema smrti - nema zivota. Zmija, koja umire i uskrsnuta je, odbacujuci svoju kozu i obnavljajuci svoj zivot, gospodar je sredisnjeg stabla, gdje se spa-jaju vrijeme i vjecnost. Ona je, ustvari, glavni bog u Rajskom vrtu. Jahve, onaj koji tamo sece u svjezini veceri, je samo posjetitelj. Vrt je zmijino mjesto. To je stara, stara prica. Imamo sumerske pecate, koji datiraju jos od 3.500 godina p.n.e. pokazujuci zmiju, stable i bozicu, i gdje bozica muskarcu-posjetitelju daje voce zivota. Stara mitologija bo-zice je tocno tamo u Genezi.

Sada, vidio sam fantasticnu stvar u filmu, jos davno, prije mnogo godina, o burmanskoj zmijskoj svecenici, koja je morala donijeti kisusvome narodu penjuci se planinskim stazama, dozivajuci kraJjevsku ko
bru iz njezine duplje, i stvarno ju ljubeci tri puta u nos. Tu je bila kobra, da(ro)vateljica zivota, da(ro)vateljica kise, bozanska pozitivna figura, nikako negativna.

MOVERS: Ali kako objasnjavate razliku izmedu te predodzbe i predodzbe zmije u Genezi?

CAMPBELL: Ustvari postoji povijesno objasnjenje temeljeno na dolasku Hebreja u Kaanan i njihovog podjarmljivanja naroda Kaanana. Glavno bozanstvo naroda Kaanana bila je Bozica, a s Bozicom je bila povezana zmija. To je simbol tajne zivota. Skupina koja je bila orijentirana na muskog boga to je odbacila. Drugim rijecima, implicitno je u prici o Rajskom vrtu povijesno odbijanje Majke Bozice.

MOVERS: Izgleda da je ta prica ucinila zenama veliku nepravdu bacajuci na Evu odgovornost za Istocni grijeh. Zasto su zene one koje se drzi odgovornim za pad?

CAMPBELL: One predstavljaju zivot. Covjek ne ulazi u zivot osim preko zene, i zena je ona koja nas donosi na ovaj svijet parova suprotnosti i patnje.

MOYERS: Sto nam mit o Adamu i Evi pokusava reći o parovima suprotnosti? Sto je smisao toga?

CAMPBELL: Vidite, pocelo je s grijehom - drugim rijecima, izlazenjem iz zone mitoloskog vremena snova Rajskog vrta, gdje nema vremena. i gdje covjek i zena cak niti ne znaju da su razliciti jedno od drugoga. To dvoje su jednostavno stvorenja. Bog i covjek su prakticno isto. Bog se sece u svjezini veceri u vrtu gdje su i oni. A onda oni pojedose jabuku, sto je predstavtjalo spoznaju o suprotnostima. I kada su otkrili da su razliciti, pokrili su svoju golotinju. Vidite, o sebi nisu promisljali kao o suprotnostima. Musko i zensko je jedna suprotnost. Druga je ljudsko bice i Bog. Dobro i zlo je treca suprotnost. Primarne suprotnosti su spolna suprotnost i ona izmedu ljudskih bica i Boga. Tek onda u svijet ulazi ideja o dobru i zlu. I tako su se Adam i Eva, mogli biste rećl, bas tim cinom prepoznavanja dualnosti, izbacili iz Vrta Bezvremenskog Jedinstva. Da biste izasli van, u svijet, morate djelovati u terminima parova suprotnosti.
Postoji hindu slika koja pokazuje trokut, koji je Bozica-majka, i tocka u sredistu trokuta, koja je energija transcendentnog koja ulazi u polje vremena. I onda iz tog trokuta izlaze parovi trokuta u svim smjerovima. Iz jednoga izlaze dva. Sve stvari u polju vremena su parovi suprotnosti. Dakle, to je pomak svjesnosti od svjesnosti identiteta prema svjesnosti sudjelovanja u dualnosti. A onda ste u polje vremena..."(Joseph, Campbell, Moć Mita, 71-74)

[Balian]

Junakovo putovanje

Evo zahvaljujući google konačno prvi dio serijala Moć mita - Junakov putovanje.

Kroz sve mitove koje su naši preci ispripovijedali nalazimo zajedničke elemente, a središnji je lik junaka i putovanja na koj on mora krenuti. Zov na pustolovinu može doći izvana, kroz osobu ili biće koje junaka poziva ili može doći iz same nutrine junaka. Ako junak taj poziv prihvati kreće u pustolovinu koja će zauvijek promijeniti njega i njegov svijet. Kako god se on zvao Buda, Perzej, Dioniz ili Isus Krist, on je zapravo jedan junak, junak s tisuću lica.

[Balian]

Vrijeme bez junaka

Možda danas kada više nema toliko osobne interakcije među ljudima, a većina ljudi nama dovoljno koncentacije i volje da pročita kakvu knjigu, filmovi su jedan način na kojim se mitske ideje mogu prenjeti širokom krugu ljudi. U vremenu koje tvrdi da nema junaka, na filmskom platnu ili Tv ekranu ili monitoru ih srećemo gotovo svakodnevno.

The Matrix as monomyth

[Scorpy]

Nađi knjigu Jednostavni oblici Andrea Jollesa, izvrsna je. Vjerojatno najbolja kada je posrijedi književnoteorijska obrada mita, legende, sage, vica i sličnih fenomena.

[Balian]

Potražit ću je, thanks.

[Balian]

Maske Vječnosti

Postoji mnogo prikaza Boga Joseph Campbell ih je zvao Maske vječnosti, one ujedno skrivaju i otkrivaju lice slave. Sva naša imena i prikazi Boga su maske koje označuju krajnju stvarnost koja prema defniciji nadizali jezik i umjetnosti. Mit je također maska boga, metafora za ono što leži onkraj vidljivog svijeta.

http://www.guba.com/watch/2000815919

[lofi]

kao prvo megarep za sve ovo.

kao drugo zar je on bio nekakav atleticar ?

kao trece nije mi bas jasan u onom dijelu o "ljepoti" i "epiphany" i to. zar to nije iskljucivo podsvjesna finta koja "probija" u svijest ?

ono s krugom je isto malo nategnuto zar ne.

kako bi bilo moguce pobiti njegovu shemu o "mitu kao (pra) metafori" ?



p+r