Pokazujem rezultate 1 do 5 od 5

Skola tambure

Raspravljate o temi Skola tambure u Glazba forumu, dio Kultura i Zabava foruma; ...

  1. #1
    Starter
    Datum registracije
    22-01-06
    Poruka
    4
    Liked
    0 times

    Skola tambure

    Berda (bas, begeš):
    Berda je najveći instrument tamburaškog orkestra. Zbog veličine berdu se uglavnom svira samo stoječki. Uz pomoć ruka ili jedne malo veće trzalice od kože udaraju se žice.
    Berda tamburaškog orkestra ne svira se sa gudalom, kako je to obično u klasičnim orkestrima. Jako duboki zvuk.
    Berda je glavni instrumenat, na kojemi se cijeli orkestar slaže. U grupi je karakteristička suigra berde i bugarije (glavni udar i kontra).



    Bugarija (kontra):
    Bugarija je gitari jako slična, osim što ima samo 3 ili 4 žice.

    Bugarija je tipični instrumenat pratnje, koja većinom igra kontru protiv berde. Jedini je instrumenat orkestra koji svira akorde. Zvuk je malo višlji od gitare.




    Bisernica (prim, prima):
    Bisernica je najmanji instrumenat tamburaškog orkestra - kako se po imenu već može prepoznati. Ima 3 žice, koje su u paru ugođene. Svira se tehnikom trzanja.

    Mekani, trajni zvuk, koji nastaje putem takve tehnike jako sličan je tome drugih instrumenata kao što su mandolina ili balalaika. Bisernica većinom preuzima prvi ili najviši glas, svira prijelaze, itd. Jako visoki, fini zvuk.



    Brač (basprim):
    Brač je malo veći instrument nego bisernica, ali se uglavnom svira na isti način. Zbog veličine zvuk je malo dublji od bisernice.
    Brač obično preuzima sviranje melodije, drugi ili treći glas pjesama. Naš orkestar se sastoji od velikog broja tih instrumenata.






    Čelo i Čelović:
    Po veličini čelo i čelović su slični kao i bugarija. Ne da su samo odgovorni za dinamiku, nego i ističu druge specijalne "finoče", kao što su interpretacije, prijelazi itd. - poslušajte pozorno.










    Iz prošlosti tambure

    Tambura je glazbalo (instrumenat) sa žicama, srodno ruskoj balalajci, ukrajinskoj banduri, talijanskoj mandolini, španjolskoj gitari i drugim sličnim instrumentima.
    Sva su ta glazbala svojim porijeklom potekla iz krajeva Perzije (današnjeg Irana), gdje su stari Asirci još prije 5000 godina imali glazbalo posve slično našoj tamburi.

    Ne zna se, kad je tambura došla iz te svoje pradomovine k nama Hrvatima i ostalim južnim Slavenima. Jedni misle, da su južni Slaveni s tamburom došli već prije više od 1300 godina u ove današnje krajeve, a drugi misle, da su tek Turci tamburu donijeli k nama prije 500 godina.

    Svakako je Bosna naše staro središte narodne tambure, a iz Bosne se onda proširila po Slavoniji i Bačkoj (danas Vojvodina), gdje su se prije više od sto godina počeli stvarati prvi tamburaški zborovi, koji su tamburu proširili u posljednjih 70 do 80 godina po svim našim krajevima.

    (povijest tambure)



    Sustavi (sistemi) Tambura

    Imamo nekoliko sustava tambura, koji se razlikuju po tom, u koliko raznih tonova su im ugođene (štimane) prazne žice.

    Dvoglasni sustav:
    Ima tambure s 4 žice, koje su u paru t.j. dvije po dvije ugođene u razmaku kvinte g-d (samo neke c-g).
    U taj su sustav prije bile uvrštene i jednoglasne bisernice i brač prvi (tako zvane farkaševske tambure), kojima su sve 4 žice bile ugođene u istom tonu d. I sad još ima tamburaških zborova s takvim jednoglasnim (farkaševskim) tamburama, ali se i te tambure većinom već također ugađaju dvoglasno.

    Troglasni sustav:
    Ima tambure sa 6 žica, koje su u paru ugođene u razmacima kvinte g-d-a (neke c-g-d)

    Četveroglasni sustav (sistem):
    Ima tambure sa žicama, koje su ugođene u 4 tona u razmacima kvarte. To su takozvane srijemske tambure. Obično imaju 5 žica, od kojih su samo dvije najsitnije parno ugođene, a ostale su žice jednostruke.

    (pregled žica)

    Kod svih tih sistema ima tambura i u kruškolikom i gitarskom obliku, a kod srijemskog je uveden i violinski oblik basa (berdeta).



    Veličine i nazivi tambura

    U tamburaškom zboru postoje tambure raznih veličina: za sitnije tonove su manje, a za krupnije veće tambure.

    Za najsitnije tonove su bisernice, kojih ima u tamburaškom zboru dvije ili tri: bisernica I., II. i III. Prije se bisernica II. zvala kontrašica, ali to se tuđe ime sad izpušta. Srijemski tamburaši zovu prvu bisernicu tuđinskim nazivom prim ili prima, a bisernicu II. tercprim ili tercprima. Bolje je upotrebljavati narodno ime bisernica, nego tuđinsko ime prim.

    Za srednje tonove su bračevi, kojih ima u tamburaškom zboru opet dva ili tri: brač I., II. i III. Srijemski tamburaši zovu prvi brač tuđim nazivom basprim, a brač II. tercbasprim ili basprimterc. I tu je bolje upotrebljavati narodni naziv brač, nego tuđinski basprim.

    Za krupnije tonove su čelo-tambure: čelović, čelo-brač i čelo. Obično ima u tamburaškom zboru samo po jedna takva tambura, rjeđe dvije, a samo u tamburaškom orkestru s većim brojem tamburaša su sve tri čelo-tambure, dapače i dva čelovića.

    Za pratnju kod sviranja u tamburaškom zboru služe bugarije, kojih ima opet tri: bugarija I., II. i III. Najobičnije se upotrebljava samo bugarija II. (kod dvoglasnih tambura) ili samo bugarija III. (kod srijemskih tambura), a bugarija I. se sve rjeđe upotrebljava. Bugariju zovu srijemski tamburaši tuđim nazivom kontra (nekad su je zvali brač). Bolje je upotrebljavati narodni naziv bugarija, nego tuđinski naziv kontra.

    Za najkrupnije tonove u tamburaškom zboru služu berde, koje srijemski tamburaši zovu bas. Bolje je zadržati od našeg naroda stvoreni naziv berde, nego talijanski naziv bas.

    Bisernice (prime), bračevi (basprimi) i čelo-tambure su melodijski instrumenti, jer se na njima u tamburaškom zboru sviraju melodije. A berde (bas) i bugarije (kontre) su tamburaška pratnja, jer se na njima u akordima i ritmičkom udaranju prati sviranje melodijskih tambura. Prema tome je drukčije sviranje na melodijskim tamburama, a drukčije opet na tamburama pratnje.



    Ugođenje tambura

    Sve dvoglasne tambure ugađaju se na isti način (g-d), samo što su jedne sitnijih tonova, a druge krupnijih.

    Jedino čelović i bisernica III. ugađaju se drukčije, jer su im prazne žice ugođene c-g, a pišu se i sviraju, kao da su g-d (to su takozvana transponirana glazbala, jer im se note drukčije pišu, nego što zvuče). Dakle na bisernici III. ton c zvuči zapravo f za kvartu više, a na čeloviću za kvintu niže.

    Tamburaš svira na tim tamburama posve jednako kao i na ostalim dvoglasnim (ili troglasnim) tamburama.



    Tehnika sviranja tambura

    Žice tambura se mogu udarati prstom (palcem), ali to se radi samo iznimno, kada se hoće posve tiho svirati. Karakteristično i redovito je sviranje sa trzalicom (terzijom, terzijanom perom) od višnjine kore, roga ili celuloida, a kod berdeta može biti i od kože. Svira se na dva načina: udaranjem u žice i trzanjem.

    Udaranje je onda, kad prstom ili trzalicom za svaki ton samo jedanput udarimo u žicu odozgo dolje. Tako se sviraju sve kratke note (osminke, šesnaestinke itd.) i one, iznad kojih je točkom označeno, da ih treba svirati kratko (staccato=stakato).

    Trzanje (neki kažu: titranje) je, kad trzalicom što brže zatitravamo žice, pa njihovo titranje postaje kao neprekinuto, trajno. Trzanjem se izvode tonovi dužeg trajanja (četvrtinke, polovinke, cijele note) i oni koji su u notama legatom (spojkom) označeni, da ih treba povezati. Trzanje mora biti što brže, što gušće, što finije, pa se po tom poznaje vrstan tamburaš, što mu je bujnije i sitnije trzanje. Tamburaš kod trzanja samo pomiće šaku od zgloba, nikada cijelu ruku od lakta.

    Bugarijaši (kontraši) udaraju preko svih žica odozgo dolje i to također samo gibanjem šake od zgloba. Tako se jednim udarcem po svim žicama dobije trozvuk, to jest akord. Osim udarcem po praznim žicama ostale akorde bugarijaš mora hvatati pritiščući prstima lijeve uke sve žice u isti mah. (Glavni su dur-, mol- i septim-akordi)
    Katkad treba i na bugarijama trzati sve žice na jedanput: to se zove tremolo.

    Na berdetu (basu) se svi tonovi udaraju, osim ako je označen tremolo, a onda se trzalicom što gušće udara, ponavlja ton. Srijemski tamburaši obično udaraju samo tonove osminke i šesnaestinke, a četvrtinke, polovinke i cijele note sviraju uvijek trzanjem, no pravilnije je, da se sve note sviraju udaranjem, a trzanjem samo one koje su označene kao tremolo.



    O tamburaškim zborovima

    Nekad je tamburaš svirao sam uz tamburu samicu. I danas se to još katkad nađe u gdjekojem selu. Lijepo je, kad i jedan tamburaš svira, a još lijepše, kad sviraju dvojica, trojica i više njih. Već trojica mogu sačinjavati najmanji zbor, koji zovemo tercet (trio), kvartet, kvintet, itd.

    Obično mali tamburaški zbor ima 7 do 10 tamburaša. Ako ih ima više, onda je to već veći tamburaški zbor. A ako ima 20 i više tamburaša, takav zbor možemo zvati tamburaški orkestar.

    Ima puno načina kako se može složiti tamburaški zbor. Najobičniji je sastav od 8 tamburaša:
    Bisernica I. i II., Brač I., Brač II., Brač III., Čelo-Brač (ili Čelović), Bugarija II. i Berda
    pa se za takav sastav najviše štampaju tamburaške kompozicije.
    Zadnji Uredio gudo16 : 22-01-06 u 18:35
    gudo16

  2. #2
    prof. Foruma Avatar od korisnika BoBo
    Datum registracije
    20-10-05
    Lokacija
    Rijeka
    Starost
    30
    Poruka
    1,051
    Liked
    3 times
    manje teksta vise slika
    Buffalo theory - my theory

  3. #3
    Starter
    Datum registracije
    22-01-06
    Poruka
    4
    Liked
    0 times
    Bit ce ,bit ce.
    gudo16

  4. #4
    Photoshop freak Avatar od korisnika fL/.\Sh
    Datum registracije
    31-01-05
    Lokacija
    north west
    Starost
    92
    Poruka
    2,075
    Liked
    2 times
    i to s nekim trebama

  5. #5
    Veteran par excellence Planet Racer Champion Avatar od korisnika Joks
    Datum registracije
    02-06-04
    Lokacija
    Zagreb
    Starost
    36
    Poruka
    19,090
    Liked
    4904 times
    Za tekst!
    Fali još koja slika da ljudi koji nemaju pojma o tome i vide o čemu pričaš
    Kad me vidite možete me se nadati!

Lajkaj nas na Facebooku