Stranica 1 od 44 12345611 ... ZadnjeZadnje
Pokazujem rezultate 1 do 10 od 439
Like Tree254Likes

Poezija...

Raspravljate o temi Poezija... u Književnost, Knjige i Časopisi forumu, dio Kultura i Zabava foruma; ...

  1. #1
    prof. Foruma
    Datum registracije
    13-03-07
    Poruka
    1,017
    Liked
    0 times

    Post Poezija...

    Mislim da, nažalost, nedostaje ova tema...
    Pišite neke dobre stihove koji vam padnu napamet...
    za početak...

    ISKRENA PESMA - Milan Rakić

    O sklopi usne, ne govori, ćuti,
    Ostavi misli nek se bujno roje,
    I reč nek tvoja ničim ne pomuti
    Bezmerno silne osećaje moje.

    Ćuti, i pusti da sad žile moje
    Zabrekću novim, zanosnim životom,
    Da zaboravim da smo tu nas dvoje
    Pred veličinom prirode; a potom,

    Kad prođe sve, i malaksalo telo
    Ponovo padne u običnu čamu,
    I život nov i nadahnuće celo
    Nečujno, tiho potone u tamu,

    Ja ću ti draga, opet reći tada
    Otužnu pesmu o ljubavi, kako
    čeznem i stradam i ljubim te, mada
    U tom trenutku ne osećam tako.

    I ti ćes, bedna zeno, kao vazda
    Slušati rado ove reči lažne,
    I zahvalićeš Bogu što te sazda,
    I oči će ti biti suzom vlažne.

    I gledajući vrh zaspalih njiva
    Kako se spušta nema polutama,
    Ti nećeš znati šta u meni biva-
    Da ja u tebi volim sebe sama,

    I moju ljubav naspram tebe, kad me
    Obuzme celog silom koju ima,
    I svaki živac rastrese i nadme,
    I osećaji navale ko plima!

    Za taj trenutak života i milja,
    Kad zatreperi cela moja snaga,
    Neka te srce moje blagosilja.
    Al' ne volim te, ne volim te, draga!

    I zato ću ti uvek reći: ćuti,
    Ostavi dušu nek spokojno sniva,
    Dok kraj nas lišće na drvetu žuti
    I tama pada vrh zaspalih njiva.

  2. #2
    dr.sc. Foruma Avatar od korisnika Bahamut
    Datum registracije
    14-03-07
    Starost
    29
    Poruka
    2,820
    Liked
    6 times

    Re: Poezija...

    UTJEHA KOSE

    Gledao sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu.
    U dvorani kobnoj, u idili cvijeća,
    Na visokom odru, u agoniji svijeća,
    Gotov da ti predam život kao žrtvu.

    Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao
    U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,
    Sumnjajući da su tamne oči jasne
    Odakle mi nekad bolji život sjao.

    Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke,
    Sve što očajanjem htjedoh da oživim
    U slijepoj stravi i u strasti muke,

    U dvorani kobnoj, mislima u sivim.
    Samo kosa tvoja još je bila živa,
    Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.

    ANTUN GUSTAV MATOŠ
    I'm not sorry to say we just ran out of give a shit.

  3. #3
    charolastra Kick Da PC Champion, Sponge Champion Avatar od korisnika daidza
    Datum registracije
    24-09-06
    Lokacija
    u granapu Sedrenika
    Poruka
    34,123
    Liked
    5842 times

    Re: Poezija...

    Iskopao na jednom blogu

    Oprostite

    Ne palite svijetlo
    ponekad volim sama
    drhtati u mraku
    Uživati u trenutku
    Upijati mjesečinu
    Kad već u životu
    Izvučem najkraću slamku

    Zašto svi ko topovi spavaju
    Iako uznemireni psi
    Kroz noć laju
    Prepoznajem u vrtu
    Krvi žednu siluetu
    Usred mraka
    gledaju me oči
    u mjesečevom sjaju

    Nikakve koristi
    Od zidnog raspela
    Češnjak u bočici
    kao začin za stotinu jela
    Ili kanadska šindra
    Umjesto glogova kolca
    A za srebrne metke
    Ionako nemam novca

    Mogu se prepustiti samo
    Šarmu
    Divljeg pogleda
    i feromona
    što osvaja u vampirskom stilu
    Bez debilnih upadica
    Kao kod birtijaških morona

    Jedna prava riječ
    taj pogled oči u oči
    i taj seksi smiješak
    i ja sam spremna
    o uzmi me
    kralju noći

    Učini me vječno tvojom
    Jer ne želim kraj,
    neka ovo bude tek početak
    Reci mi da nisam
    Samo tvoj Fast food curetak
    Osjećaš li mi srce
    otkucava ponoć
    Lupa kao teška kazaljka
    Na zidnome satu

    Oprostite,
    Vaši zubi su na mome vratu
    'Now I am become Death, the destroyer of worlds.'

  4. #4
    prof. Foruma
    Datum registracije
    13-03-07
    Poruka
    1,017
    Liked
    0 times

    Re: Poezija...

    Pablo Neruda

    ZNAT ĆEŠ


    Znat ćeš da te ne volim i da te volim,
    jer živjet je moguće na dva načina,
    riječ je samo krilo tišine,
    a vatra čuva polovinu studeni.

    Volim te da bih te počeo voljeti,
    da bih ponovo počeo beskraj,
    da te ne bih prestao voljeti nikada:
    zato te još uvijek ne volim.

    Volim te i ne volim, kao da imam
    u svojim rukama ključeve sreće
    i nesigurnu sudbinu nesretnika.

    Moja ljubav ima dva života da bi te voljela.
    Zato te volim kada te ne volim
    i zato te volim kada te volim.

  5. #5
    Uvaženi forumaš Avatar od korisnika Ulysea
    Datum registracije
    15-03-07
    Poruka
    911
    Liked
    2 times

    Re: Poezija...

    My favorite:

    GLE, IDE LIJEPA KAO NOC

    Gle, ide lijepa kao noc kraja
    Zvjezdanog neba, vedrih klima,
    Sve najljepše od mraka i sjaja
    U liku svom i oku ima,
    Umekšanom svijetlom raja,
    Što od neba ga dan ne prima.

    Tek sjena jaca, manja zraka-
    I slabi slast neiskazana
    U valu njenih uvojaka,
    Il' blaga svjetlost, licu dana,
    Gdje kaže slatka misao svaka
    Svu draž, cistocu svoga stana.

    S tog obraza i cela nježna
    -Što tiho je, a rijec ne gubi-
    Smiješci zbore i boja nježna,
    Da njenu prošlost blagost rubi,
    Da ne zna duh njen zemnih cežnja,
    A srce njeno cisto ljubi.

    (L. Byron)
    There was a long silence, during which I found this incredible horror assuming the hues of reality.

  6. #6
    Najveći car foruma
    Datum registracije
    01-10-05
    Poruka
    10,207
    Liked
    25 times

    Re: Poezija...

    Milan Fošner

    DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD LJUDI

    noćas sam prebio svoga psa,

    ubio sam boga u njemu. baš šteta,

    bio mi je tako dobar - a ja sam ga razbio.

    pili smo pivo, moj vjerni pas i ja,

    i dobro nam je išlo, mi nikada nismo

    imali problema s pićem.

    lijepo smo se zabavljali i

    sve je bilo u redu dok se ispred mene

    nije pojavilo jedno lice iz prošlosti.

    da, to je bila ona, stala je kraj mene,

    i samo mi dodirnuvši rame

    tiho je rekla: 'griješiš'.

    rekla je da griješim i brzo nestala za vratima.

    naglo sam ustao i krenuo za njom,

    htio sam samo još vidjeti je na trenutak,

    htio sam je pitati - što je time htjela reći?

    želeći me zaustaviti, pas mi je polizao ruku:

    rekao je da vani ništa neću naći,

    rekao je da se ne isplati,

    rekao je da se prošlost uhvatiti ne da.

    pao mi je mrak na oči,

    baš se on našao to da mi objasni,

    taj kujin sin, ta vreća dlaka

    koja noći provodi lajući na mjesec,

    zar će mi i on govoriti da griješim!?

    pljunuo sam mu ravno u oči,

    a on je sakrio njušku među šape.

    htio sam sad vidjeti njegovu pseću facu

    pa mu svom snagom stadoh na šapu.

    glasno je zacvilio zbog tog,

    a ja sam ga, potpuno izgubivši razum,

    udarao vrhom čizme sve dok nije odletio do zida.

    ostao je ležati ondje, sav krvav i nikakav.

    vani se je čula graja,

    okupljalo se društvo za zaštitu životinja.

    ja sam naručio još jedno crno pivo,

    ne mareći za glupane što uzvikuju parole,

    njih ovoj zemlji nikada nije nedostajalo.

    ova moja džukela već je lizala rane,

    nekako se dovukavši do mojih nogu.

    počeo sam razmišljati kako bi bilo dobro

    da napokon netko osnuje društvo za zaštitu od ljudi.

    ljudi poput mene i ljudi poput njih...

    čim dovršim pivo, uzet ću svoje pseto pod ruku,

    pa ću sa njime izaći napolje.

    kao pravi kujini sinovi,

    zajedno ćemo zalajati na sve ljude

    koji nam se nađu na putu.


    MOMCI IZ PROVINCIJE

    momci iz provincije su izašli na piće,

    sada se trbusima - naslanjaju na šank.

    sport i sportska prognoza,

    pivo, pelin i naravno - loza,

    tako oni iz dana u dan...

    ne znaju oni za Hemingwaya, i ne znaju

    tko je bio ili što je bio Warhol, ali znaju

    da je zemlja u krizi, i sasvim su sigurni

    da je bog stvorio ljude.

    svoje cure vole zvati svojim ženama, iako

    su to tek, i samo, obične cure

    koje nemaju nikakve ambicije, osim da

    rode djecu - tim momcima iz provincije.

    životni luzeri htjeli bi biti bluzeri,

    ali ne mogu - crnce su vidjeli samo na televiziji.

    dragi dečki, dok vi prepričavate

    subotnji izlazak iz '95 kao da je bio jučer,

    ja znam da još nisam uspio

    pobjeći

    dovoljno daleko od vas.

    ali, trudim se, i dalje se trudim.

    znate to, jel' da?

  7. #7
    Uvaženi forumaš Avatar od korisnika Optimyst
    Datum registracije
    02-09-06
    Lokacija
    Iza ugla
    Poruka
    691
    Liked
    200 times

    Re: Poezija...

    Uhapšen u svojoj magli

    Uhapšen u svojoj magli,
    zakopčan u svojem mraku,
    svako svojoj zvijezdi nagli,
    svojoj ruži, svojem maku.

    I svak žudi svetkovine
    djetinjastih blagostanja,
    sretne mrene i dubine
    nevinosti i neznanja.

    I na oblak koji tišti,
    i na munju koja prijeti,
    naša blaga Nada vrišti;
    biti čisti. Biti sveti.

    I kad nema Našeg Duha
    među nama jednog sveca,
    treba i bez bijela ruha
    biti djeca, biti djeca.



    Tin Ujević
    What we've got here is failure to communicate!

  8. #8
    Regularni forumas Avatar od korisnika Chica_latina
    Datum registracije
    18-08-07
    Poruka
    304
    Liked
    0 times

    Re: Poezija...



    Pjesma o kuji

    Jutros je kuja pri štali,
    gdje rogoz se zlati pod gredom,
    oštenila sedmero mladih,
    riđih štenadi redom.

    I jezikom, sve do tmine,
    mati ih češljala nježna;
    od trbuha njene topline
    voda se topila snježna

    A uveče, kao i vazda,
    kad koke na lijegala kreću,
    tmuran je stigao gazda
    i strpao štenad u vreću.

    Trčati snijegom je stala
    slijedeć mu tragove hoda
    i dugo uz val do vala
    hladna se mreškala voda.

    A kad se od trčanja vruća
    i znojna probi kroz sjene,
    njoj se mjesec vrh kuća
    ko njeno pričini štene.

    U plavet je zurila jasnu
    i cvilila nasred druma,
    a mjesec na putu kasnu
    sakri se iza huma.

    I tiho, kao kad s brijega
    za bačenim kamenom kreće,
    ko zlatne zvijezde sred snijega
    kotrljahu oči se pseće.
    Sad tek vidimo da je Orwell bio optimist.

  9. #9
    Regularni forumas Avatar od korisnika Chica_latina
    Datum registracije
    18-08-07
    Poruka
    304
    Liked
    0 times

    Re: Poezija...

    Do svidanья, drug moй, do svidanья.
    Milый moй, tы u menя v grudi.
    Prednaznačennoe rasstavanьe
    Obeщaet vstreču vperedi.

    Do svidanья, drug moй, bez ruki, bez slova,
    Ne grusti i ne pečalь broveй,-
    V эtoй žizni umiratь ne novo,
    No i žitь, konečno, ne noveй.

    Dovidjenja, dragi, dovidjenja;
    Ti mi prijatelju jednom bijese sve.
    Urecen rastanak bez naseg htjenja
    Obecava I sastanak, zar ne?

    Dovidjenja, dragi, bez ruke, bez slova
    Nemoj da ti bol obrve povije-
    Umrijeti nije nista na ovom svijetu nova,
    Al’ ni zivjeti bas nije najnovije.
    Sad tek vidimo da je Orwell bio optimist.

  10. #10
    dr.sc. Foruma Avatar od korisnika Bahamut
    Datum registracije
    14-03-07
    Starost
    29
    Poruka
    2,820
    Liked
    6 times

    Re: Poezija...

    T.S.Eliot

    We are the hollow men
    We are the stuffed men
    Leaning together
    Headpiece filled with straw. Alas!
    Our dried voices, when
    We whisper together
    Are quiet and meaningless
    As wind in dry grass
    Or rats' feet over broken glass
    In our dry cellar

    Shape without form, shade without colour,
    Paralysed force, gesture without motion;

    Those who have crossed
    With direct eyes, to death's other Kingdom
    Remember us -- if at all -- not as lost
    Violent souls, but only
    As the hollow men
    The stuffed men.

Stranica 1 od 44 12345611 ... ZadnjeZadnje

Lajkaj nas na Facebooku