Pokazujem rezultate 1 do 3 od 3

kako izliječiti išijas

Raspravljate o temi kako izliječiti išijas u Medicina forumu, dio Zdravlje foruma; ...

  1. #1
    prof. Foruma Avatar od korisnika Outlaw
    Datum registracije
    02-09-06
    Lokacija
    Zagreb
    Starost
    24
    Poruka
    1,196
    Liked
    20 times

    kako izliječiti išijas

    ljudi dajte mi savjet neki ili ako neko ima iskustva kako izliječiti taj išijas?kreme sam probao nista,ledio sam,nista,jedino kaj je pomoglo su bile tablete erazon koje su pomogle i nestalo je i bilo je ok 5 dana i opet me primilo..a ne namjeravam se kljukat tabletama stalno,tek mi je 17
    Outlaw stize sonjo moja!

  2. #2
    Uvaženi forumas Avatar od korisnika Mean girl
    Datum registracije
    01-05-07
    Lokacija
    Rijeka
    Starost
    28
    Poruka
    941
    Liked
    0 times

    Re: kako izliječiti išijas

    ŠTO JE IŠIJAS ?

    Ishijaldični živac najdulji je živac u tijelu. Izlazi iz kralježnične moždine u području doljnjih kralježaka i grana se niz stražnju stranu svake noge. Išijas je bol koja se javlja kad jer živac ukliješten ili pritisnut.To može biti posljedica prolapsa diska, koštane izrasline na kralješku izazvane osteartritisom ili posljedica ozljede.Bol se osjeća u stražnjici,gornjem bedru ili niz nogu. Kad je pritisak na živac vrlo jak, može izazvati trnce ali i klijenut, te dovesti do potpune slabosti i oduzetosti noge. Kronični išijas zahtijeva obavezno postavljlanje pravilne dijagnoze i liječenje uzroka poremećaja.



    Kralješci se obično dijele u tri skupine: gornjih sedam čine vratnu (cervikalnu) kralježnicu; srednjih 12 - od kojih svaki ima pričvršćeno po jedno rebro na desnoj i jedno na lijevoj strani - zovu se prsni (torakalni) kralješci, a donjih pet slabinski ili lumbalni. Križna je kost savijena u obliku klina i usidruje kralježnicu u zdjelicu.

    Kralježnica je vrlo pokretna jer sadrži više od 100 odvojenih zglobova koji joj omogućuju da se savija u gotovo svim smjerovima. Slabinska se kralježnica posebno mnogo savija i zakreće tijekom dana. Istodobno, ona mora nositi i najveći dio težine tijela. Ne iznenaduje stoga što je glavnina problema s leđima najčešće smještena upravo u donjih pet kralježaka. Bol u tom slabinskom (lumbalnom) području općenito se naziva lumbago.

    Svaki kralježak ima otvor u sredini, a svi ti otvori zajedno tvore kanal nazvan spinalni (medularni) kanal odnosno kralježnična cijev. Kralježnična ili leđna moždina, debeli snop živaca okružen čvrstom ovojnicom nazvanom dura, prolazi kroz tu cijev od mozga sve do zdjelice. Toje nešto poput glavnog voda u složenoj mreži živčanih komunikacija. Na raznim dijelovima duž kralježnice pojedinačni živci izlaze iz ledne moždine i prolaze kroz otvore koje čine usjeci u kralješcima, pa se granaju prema različitim dijelovima tijela.

    Izmedu svaka dva kralješka nalazi se okrugla, plosnata medukralješčana pločica ili intervertebralni disk, građen od čvrstog vlaknatog vanjskog sloja u obliku prstena oko mekog središta nalik želatini. Te pločice djeluju kao amortizeri udaraca, primjerice pri skoku, i omogućuju kralješcima da se pomiču bez međusobnog trenja.

    Kralješke drži zajedno složena mreža ligamenata ili sveza. Glavni ligament kralježnice je čvrsta traka građena od elastičnih vlakana, koja se proteže duž cijele kralježnice. Drugi ligamenti se isprepliću ulazeći i izlazeći iz procijepa izmedu pojedinih kralješaka.

    Oko svega toga omotani su mišići leđa: veliki, plosnati koji okružuju ramena, rebra i zdjelicu, te manji, koji se uvlače izmedu kralješaka.



    Vrste boli u leđima

    Ponekad tegobe u svezi s leđima nastaju tjednima ili mjesecima, a započinju s ukočenošću i sve jačom boli. No te se tegobe mogu javiti i iznenada, s naglom oštrom boli koju potakne, primjerice, podizanje nekog tereta. Zapravo, samo podizanje tereta vjerojatno je posljednja kap, a ne osnovni razlog bolova. Novija istraživanja pokazuju da u praktički svim slučajevima bol u leđima proizlazi iz lošeg držanja, zapravo "zlouporabe" kralježnice tijekom dugog razdoblja. Ako dopustite da oslabe mišići i ligamenti koji podupiru kralježnicu, iznenadni napor ili pokret mogu potaknuti očitovanje problema koji je možda prikriven postojao godinama.

    Često je vrlo teško točno dijagnosticirati uzrok boli u leđima. U slučajevima iznenadne, akutne boli, trenutni uzrok vjerojatno je pomicanje kralješka ili protruzija (stršanje) dijela diska, do čega dolazi ako čvršći, prstenasti dio medukralješčane pločice pukne pa meki, želatinozni dio prodre van i pritisne živac koji na tom mjestu izlazi iz leđne moždine. Bol u leđima koja se javlja sporije može biti izazvana pomakom u jednom od zglobova, artritisom ili osteoporozom. Jačina boli koju osjećate obično nije dobar pokazatelj ozbiljnosti promjene. Naime, čak i blago oštećenje bilo koje strukture leđa može izazvati jaku bol, a možete imati i znatne promjene kralježnice a ne osjećati većih tegoba.



    Problemi s mišićima i ligamentima



    Ako stojite na osobnoj vagi i podignete ruke iznad glave, primijetit ćete da se kazaljka pomiče više udesno. Dodatna težina je sila, odnosno tlak kojim pritišćete na kralježnicu tim jednostavnim pokretom. Zamislite koliko opterećujete svoja leđa tijekom svakoga dana. Sve što radite, od trenutka kad ujutro ustanete iz kreveta, uključuje savijanje, okretanje i istezanje kralježnice.

    Sve dok čvrsti, rastezljivi mišići i ligamenti dobro podupiru kralježnicu odnosno leđa, ona mogu podnijeti sav taj dnevni pritisak, pa i više. No ako su mišići slabi a ligamenti meki, trajno naprezanje imat će ozbiljne posljedice. Često leđa polako slabe godinama ili mjesecima, i na kraju popuste nakon iznenadnog većeg napora. Liječnici, koji se u svojoj praksi susreću s bezbroj problema u svezi s leđima, često mogu odrediti aktivnost koja će potaknuti bolove u leđima u odredenom razdoblju godine. U proljeće se često javlja bol u ramenima zbog košnje trave, kad ljudi po prvi put u godini guraju teške kosilice vrtom. Jesenje pak vrijeme za "kopačka leđa", a Božić uvijek dovodi u ordinaciju ljude koji su postavljali ukrase za blagdan.

    Bol u leđima zbog istegnutog ili prenapregnutog mišića nastaje zbog grča (spazma) muskulature. To je obično tupa bol koja se širi, ali ponekad mišići pritišću živac pa bol može biti iznenadujuće oštra. Možete je osjećati samo na jednoj strani leđa ili na obje. Svi ledni mišići simetrično su rasporedeni na lijevoj i desnoj strani, pri čemu nijedan od njih ne prelazi na drugu stranu leđa. Da bismo izveli glavninu savijanja i zakretanja, mišići na obje strane moraju biti uskladeni. Za savijanje trupa, na primjer, jedna se strana mora istegnuti, a druga stegnuti. Svaka strana je pritom i te kako "svjesna" što se dogada njenom "blizancu", pa i bol u leđima na jednoj strani može izazvati bol na drugoj strani.

    Fibrozitis je bolest uzrokovana upalom vezivnog (fibroznog) tkiva koje povezuje mišiće, a često se javlja u leđima, vratu i ramenima. Očituje se bolnim točkama, područjima u kojima se javlja jaka bol na pritisak. Fibrozitis je uobičajen u starijih ljudi i često je potaknut napetošću, tjeskobom i nepravilnim držanjem tijela. Tople kupke i nježna masaža ublažavaju bol, dok je hladnoća, stres i propuh pogoršavaju.

    Problemi s međukralješčanom pločicom

    Svaki pločica čvrsto je pričvršćena za kralješke koji se nalaze iznad i ispod nje, no pločica može napuknuti pa meki sadržaj njene jezgre strši van. Ta vrst ozljede zove se prolaps ili hernija diska i najčešći je uzrok jake, kronične boli u leđima. Oštećene pločice mogu se uspješno liječiti. Ipak, nakon što nastane početno oštećenje, izmijenjena će pločica vjerojatno praviti probleme i u budućnosti.

    Pločice oslabe zbog nespretnih, neugodnih kretnji leđima koje izazovu pritisak kralježaka smještenih iznad i ispod nje, prvo na jednoj strani, a onda iznenada i na drugoj. Najlakše se pritom oštete diskovi u donjem dijelu kralježnice, jer oni preuzimaju najveći dio tjelesne težine. Na krajuje elastična pločica zbog pritiska kralješaka tako pritisnuta da se počne širiti. Zbog toga strši pa pritišće susjedne živce. Ako pritisak na kralježnicu potraje, želatinozna jezgra može prodrijeti kroz napuknuće na vanjskoj ovojnicu i razliti se.

    Ozljede medukralješčanog diska mogu se očitovati postupnim kočenjem leđa ili naglim ukočenjem, potaknutim možda nekom sasvim bezazlenom kretnjom, primjerice čupanjem korova. Bol može biti oštra ili tupa, ovisno o tome na što pritišće pločica, i širiti se duboko u debelo meso, bok ili prepone. Savijanje i naslanjanje vjerojatno će pogoršati bol, a ležanje na leđima na tvrdoj podlozi može donijeti olakšanje. Naime, ležanjem se dopušta da se povećaju razmaci između kralježaka, što smanji pritisak na pločicu.

    Bol se osjeća u širokom području jer će se mišići leđa oko ozljede vjerojatno stegnuti tj. nastat će spazam, što je obrambena reakcija kojom tijelo štiti ozlijeđeno područje, no koja i sama po sebi izaziva bol. Ako izmijenjena pločica pritišće živac, to će se prenijeti i na mišiće koje taj živac nadzire. Oni mogu boljeti, trnuti ili obamrijeti. U najgorem slučaju javlja se privremena parali za dijela noge. Većina protruzija diska povlači se sama od sebe, no tegobe mogu potrajati danima, čak tjednima. Oko 50 posto oboljelih oporavi se unutar četiri tjedna, a 90 posto u roku od 6 tjedana.

    Problemi s leđima su rijetki u djece. Većina problema s medukralješčanom pločicom javlja se u mladih odraslih ljudi. Nakon 50. godine života pločice postanu tvrde i tanje pa su manji izgledi za. prolaps. No ta promjena vezana uz životnu dob donosi druge probleme: tanki, neelastični diskovi čine leđa krućima i ne amortiziraju dobro kretnje kralježaka.



    Problemi s kostima

    Kralješci mogu puknuti ili napuknuti kao bilo koja druga kost. Snažna tjelovježba može izazvati pucanje ligamenta, koji pritom odlomi komadić kosti, a prometna nesreća ili pad mogu izazvati napuknuće jednog ili više kralježaka. Neke frakture ne uzrokuju nikakve tegobe i spontano zacijele, no teški prijelomi mogu oštetiti čak i leđnu moždinu i izazvati potpunu paralizu donjeg dijela tijela.

    Degenerativne promjene, zbog bolesti ili starosti česti su uzroci problema u svezi s kostima. Osteoporoza izaziva slabljenje i krhkost svih kostiju, a najgore su posljedice upravo na kralježnici. Svaka četvrta žena i svaki deseti muš karac obole od osteoporoze u starijoj životnoj dobi. Oni s težim oblikom te bolesti sve se više pogrbljuju jer se kralješci urušavaju, stišću i počinju propadati.

    Osteoporoza se može spriječiti hormonskim nadomjesnim liječenjem nakon menopauze (u žena) i pripravcima kalcija. Vježbe opterećenja, primjerice hodanje ili gimnastika, te uravnotežena prehrana s mnogo kalcija (mlijeko i mliječni proizvodi) već od djetinjstva, također sprječavaju razvoj bolesti.

    Problemi sa zglobovima

    Svaki je kralježak u doticaju s onim iznad i ispod sebe malim plosnatim zglobom. Ti se zglobovi podmazuju, a pokriveni su hrskavicom koja amortizira udarce i omogućuje da zglobne površine glatko klize jedna uz drugu kad se kralježnica savija. No, ponekad ti zglobovi omlitave i kosti malo iskliznu s mjesta, što izaziva jaku bol i ukočenost.

    Ako dođe do pomaka zgloba u donjem dijelu leđa, simptomi će vjerojatno biti slični onima hernije diska. Dođe li do pomaka na sredini leđa, bol se može proširiti poput trake oko prsa, a ako se javi u vratnoj kralježnici ukočit će se vrat.

    Sakroilijakalni zglob (spoj križne s bočnom kosti) drugije zglob koji može stvarati probleme. On povezuje završni dio kralježnice, križnu kost, s kostima zdjelice. Križna kost (sakrum) ima dvije zglobne plobe poput dva polukružna "krila" koja se uklapaju u udubine na unutrašnjoj površini svake zdjelične kosti. Ligamenti drže ovaj zglob čvrsto na mjestu jer u njemu nema velikib pomicanja. Ako ligamenti postanu jako mlitavi, ili ako izvedete neki pokret koji pritisne zglob prije no što su mišići na to spremni, primjerice okliznete se o rub pločnika, kosti mogu blago iskliznuti iz zgloba.

    Ako se to dogodi osjetit ćete oštru, prodornu bol u gornjem unutrašnjem području stražnjice, koja se širi u donji dio stražnjice. Bol se može širiti i niz stražnju stranu bedra. Neće biti oštećen nijedan od glavnih živaca pa nećete osjetiti slabost, obamrlost ni kljenut u udovima.

    Ove tegobe u svezi sa sakroilijakalnim zglobom mogu spontano nestati, ali slab zglob može uvijek iznova stvarati probleme. Zahvati kiropraktičara često su vrlo učinkoviti u slučaju da je pomaknut zglob. Takoder je važno redovito se baviti tjelovježbom, nakon što jenja početna bol, da biste ojačali mišiće i ligamente koji drže zglobove namjestu.

    Artritis oštećuje površinu kostiju u području zglobova, a kralježnica ima više od sto zglobova. Kad se razvije artritis, hrskavica koja štiti zglobove postupno se troši pa koštana površina postaje hrapava. Zglobna tijela više ne klize glatko jedno uz drugo, već se taru hrapavim površinama. Ponekad se na kralježnici razviju koštane izrasline poput trnova (osteofiti) koje mogu pritiskati živce, izazivajući bol sličnu onoj pri prolapsu diska. U teškim slučajevima liječenje ovih promjena uključuje operativni zahvat.

    Artritis obično nastaje polako, s godinama. Najčešće započinje u zglobovima ruku. kukova i u koljenima, šireći se kasnije do kralježnice posebno vratnog dijela. Reumatoidni artritis je pak upalna bolest zglobova. Ako se javi u kralježnici, bolje obično tupa, uporna i ne ublažava se ležanjem. Najčešće se liječi protuupalnim lijekovima.

    Ankilozirajući spondilitis je oblik upalnog artritisa u kojem dolazi do upale malih zglobova kralježnice. Ukočenost i bol u zdjelici najčešći su prvi simptomi da bi u kasnijem tijeku bolesti zglobovi okoštali. Stoga kralježnica postaje ukočena (na rendgenskoj snimci nalikuje bambusovu štapu). a leđa povijena. Važno je rano prepoznati ovu bolest da bi liječenje protuupalnim lijekovima i fizikalnom terapijom što dulje održalo zglobove pokretnima i spriječilo njihovo potpuno ukočenje. U protivnom. cijela se kralježnica pretvori u jedinstvenu, krutu kost.



    Da kretnje ne povećaju bol



    Sjedenje

    Da biste sjedili na običnom stolcu, morate se saviti za 90 stupnjeva. Većina Ijudi savije zdjelicu oko 60 stupnjeva, a leda oko 30 stupnjeva. To mijenja prirodnu zakrivljenost kralježnice i uzrokuje pritisak na nju. Ako radite sjedeći, nabavite dobar stolac koji drži kralježnicu ravnom, ili prilagodite običan stolac postavljanjem jastuka iza stražnjice.

    Ustajanje iz kreveta

    Okrenite se na bok, gledajući rub kreveta. Spustite noge na pod i dignite se uz pomoć ruku u sjedeći položaj. Odaberite čvrsti madrac, ali ne jako tvrd, i koristite samo jedan jastuk. Ako je madrac jako mekan, postavite ispod njega dasku.

    Stajanje

    Ne grbite se jer loše držanje opterećuje leđa. Izbjegavajte satima mirno stajati. Ako to nikako ne možete izbjeći, onda bar nastojte stajati ravno, uvučene brade i ramena zabačenih unatrag. Težinu ravnomjerno raspodijelite na oba stopala.

    Podizanje i nošenje tereta

    Savijte koljena da podignete teret s poda. Približite se koliko najbliže možete teškim predmetima i nikad ne nosite ništa odmaknuto za dužinu ruke od tijela jer ruke djeluju kao poluga, snažno opterećujući kralježnicu. Kad nosite tešku prtljagu, pokušajte ravnomjerno raspodijeliti težinu. Stoga nosite u svakoj ruci po jednu torbu i držite leđa ravna.

    Pranje/Brijanja

    Savijanje nad umivaonikom kod svakodnevnog brijanja može istegnuti mišiće. Upotrijebite malo ogledalo učvršćeno na zidu, koje se izvlači. Perite kosu u kadi koristeći ručku tuša.

    Kućanski poslovi

    Razdijelite poslove tako da ne ostanete predugo u jednom položaju. Primjerice, glačajte rublje u dva navrata, a ne sve odjednom. Postavite krevet na nogice da se ne morate savijati dok ga pospremate: Upotrebljavajte metlu s dugom drškom, a kad se sagibate, savijte koljena i držite leđa ravna. Malo tekućine za pranje u kadi spriječit će da se stvori rub, pa je nećete morati ribati.

    U kuhinji

    Posude držite u visini struka i klonite se teških stvari poput željeznih lonaca. Radne plohe trebaju biti dovoljno visoke da se ne morate sagibati. U protivnom, podmetnite nešto ispod da ih podignete.

    U vrtu

    Kupite alat za čupanje korova i obrezivanje s dugim drškama. Kad koristite teške alate, držite leda ravna i noge malo razmaknute, s težinom ravnomjerno raspodijeljenom na oba stopafa. Kupite lopatu duge drške da osigurate maksimalnu dužinu poluge jer ćete si time olakšati rad.

    U automobilu

    Pobrinite se da lako i bez istezanja možete dosegnuti sve kontrolne instrumente. Ako morate voziti više sati, stanite svakih sat vremena i protegnite noge. Za stajanja na semaforu pomičite ramena i vrat da spriječite ukočenost. Pokušajte ne živcirati se jer napetost potiče stezanje mišića pa oni teže apsorbiraju vibracije automobila. Pri izlasku iz automobila tijelo najprije okrenite u stranu i tek onda izvucite noge van.

    Sport

    Redovita tjelovježba neophodna je za zdrava leđa, ali izbjegavajte tek povremeno bavljene napornim sportom. Muškarci koji cijeli tjedan provode u uredu a onda nedjeljom do iznemoglosti igraju nogomet, sami prizivaju probleme. Želite li igrati naporne igre sportske igre, pobrinite se da vam tjelesna kondicija bude odgovarajuća i svaki se puta obvezno prije utakmice dobro zagrijte.



    Fantomska bol

    Ponekad u leđima traje i nakon izlječenja početne ozljede. Naime, mozak reg istrira bol kao tijek električnih impulsa koji stvaraju odredeni "uzorak" u moždanoj kori. Jaka, uporna bol može tako duboko "urezati" taj uzorak da uspomena ostaje i kad se uzrok ukloni, a bol se osjeća kao ponavljanje originalne boli. Osjećate kao da bol dolazi iz leđa, no zapravo nastaje u glavi iako zbog toga nije ništa manje bolna. Fenornen je sličan onome kad bole snik nakon amputacije još dugo osjeća bol u amputiranoj nozi ili ruci iako tog uda više nema.



    Alternativna medicina Kiropraktičarska manipulacija

    Izravna manipulacija pomaže kod nekih problema s leđima, no važno je da se obratite stručnom i odgovarajuće izobraženom kiropraktičaru. Nažalost, ima ih mnogo koji nisu završili prave, akreditirane studije kiroprakse. Naime, mnoga se bolna stanja mogu pogoršati kiropraktičarskom manipulacijom. Kiropraktičar se usredotočuje na pojedinačne kosti kralježnice i nastoji postići pravilnu poravnatost zglobova.Osteopati rade na kostima, zglobovima i ligamentima, i koriste snagu poluge a ne potiska koju koriste kiropraktičari. Tehnike koje rabe jedni i drugi u mnogome se podudaraju.

    Akupunktura

    Smatra se da potiče mozak na oslobađanje endorfina, prirodnih tvari koje suzbijaju bol, i da zato može ublažiti bol u leđima. Također može stimulirati živce da se blokira prijenos boli do mozga.

    Masaža

    Ovu vrst pomoći nude fizioterapeuti, maseri i kupeljari. Kad su mišići kralježnice u grču, masaža može trenutno ublažiti prateću ukočenost i napetost. Vjeruje se da masaža oslobađa endorfine kao i akupunktura.

    Joga

    Koristi se već tisućama godina. Ovaj cjelovit sustav vježbi i načina disanja učinkovit je i za Ijude s bolnim leđima. Joga navodno pomaže u 98 posto slučajeva. Važno je da se položaji pravilno izvode pa, ako pohađate tečaj joge, napomenite učitelju da imate problema s leđima.



    Rijetki krivci boli u leđima

    Arahnoiditis je rijetka bolest kod koje dolazi do upale unutrašnje opne koja, kao i vanjska opna - dura, štiti leđnu moždinu. Obično se razvije kao nuspojava uzimanja odredenih lijekova ili kao komplikacija operativnog zahvata.

    Infekcija može izazvati apsces blizu kralješka, koji može pritiskati na živce koji izlaze iz kralježnice i time izazvati jaku bol. lako vrlo rijetko, upala se može javiti i u medukralješčanoj pločici. Osteomalacija je bolest u kojoj dolazi do omekšavanja kostiju u odraslih Ijudi.Pagetova bolest izaziva zadebljanje vanjskog sloja kosti, što dovodi do teških deformacija. Ovaj rijetki poremećaj, češći u muškaraca nego u žena, tek se iznimno susreće u Ijudi mlađih od 60 godina.



    Doktore, pomozite!

    Bol me ubija, no moj mi liječnik kaže da samo uzmem aspirin i legnem.

    Mirovanjem i uzimanjem paracetamola, u devedeset posto slučajeva bol u leđima nestane unutar šest tjedana. Cesto je teško postaviti preciznu dijagnozu bez opsežnih pregleda, koji gdjekada mogu čak i pogoršati stanje. Zato većina liječnika u početku preporučuje konzervativno liječenje.

    Hoće li mirovanje doista pomoći mojim leđima?

    Ležanje na ravnom dovodi do proširenja prostora izmedu kralježaka. Ako su tegobe uzrokovane prolapsom diska, ležanjem se smanjuje pritisak kralježaka na medukralješčanu pločicu i ona može ponovno zauzeti pravilan položaj. Ako je problem u mišićima, opuštanje će smanjiti grčenje koje izaziva bolove.

    Osjećam da ne mogu izdržati bol.

    Ako ibuprofen ili paracetamol ne pomognu, zatražite od svog liječnika nešto jače protiv bolova. Tople kupke i nježna masaža takoder pomažu. U slučaju jake boli liječnik vam može dati injekciju za opuštanje mišića da popusti grč, ili analgetik odnosno protuupalni lijek koji se daje izravno u zglob. Lokalni anestetik može se uštrcati u prostor između ovojnice (dure) i kralježnične moždine, kao što se radi primjerice pri porodu. Ako sve ostalo zakaže, može vam načiniti tzv. blokadu, pri čemu se anestetik uštrca izravno uz korijen živca. U odredenim okolnostima, na taj se način može postići dugoročno ublažavanje boli.

    Mogu li neke posebne potpore pomoći leđima?

    Potpore za leđa, korzeti ili Schanzov ovratnik imaju dva zadatka:

    Podupiru leđa i ograničavaju kretnje u kralježnici pa se smanjuju izgledi da dode do daljnjeg oštećenja. Pomažu na kraći rok ali se ne smiju koristiti dugo jer, budući da ograničavaju kretnje, slabe mišiće. Ako smatrate da bi vam takva potpora pomogla, jako je važno da odaberete pravu vrstu i da vam odgovara po veličini.

    Koji još oblici liječenja postoje?

    Kemonukleoliza je tehnika koja se ponekad koristi umjesto operacije prolapsa diska. Uključuje uštrcavanje enzima u središte oštećene međukralješčane pločice, što dovodi do razgradnje njezinog tkiva i time ublažava pritisak na živac.

    Ultrazvuk se katkad koristi za liječenje oštećenja mekog tkiva, posebno kod sportskih ozljeda. Ultrazvučni valovi opuštaju tkiva, smanjujući bol i ubrzavajući cijeljenje.

    Kratkovalna i mikrovalna dijatermija djeluju slično kao ultrazvuk, koristeći višu frekvenciju ultrazvučnih valova.

    Transkutana stimulacija živca (nadraživanje preko kože) primjenjuje se također za ublažavanje boli. Slaba električna struja podražava živce blizu onog koji je ukliješten. To sprječava da bolni poticaj dode do mozga.

    Trakcijom se isteže kralježnica i razdvajaju zglobovi. To omogućuje da se medukralješčana pločica vrati na svoje prirodno mjesto. Trakciju može provoditi fizioterapeut ili, ako je tegoba dugotrajna, možete razmisliti o kupnji uređaja koji vam omogućuje da visite naglavačke obješeni o gležnjeve.
    Hidroterapija, odnosno uranjanje u toplu vodu donosi olakšanje jer se smanjuje opterećenje kralježnice i opuštaju mišići.

    Kada je potrebna operacija?

    Vrlo rijetko, primjerice kod apscesa ili tumora kralježnice, operacija se mora izvesti odmah jer o njoj može ovisiti život bolesnika. No, obično se operativni zahvat poduzima tek kad svi drugi oblici liječenja nisu doveli do olakšanja.

    Operacije kralježnice u velikom su postotku uspješne ali, kao i svaki kirurški zahvat, nose odredeni rizik. Pri jednoj od svakih 5000 operacija kao posljedica nastaje paraliza, a nakon jedne od svakih 50 kao neželjena nuspojava javlja se upala mokraćnog mjehura. Nažalost, katkada operacija uopće ne uspije, iako je to vrlo rijetko. Najčešće vrste operacije kralježnice su diskektomija (uklanja se iz bočeni dio diska) i dekompresija (uključuje proširivanje kanala kraIježnice, obično odstranjenjem koštane izrasline iz jednog od kralježaka). Spinalnom fuzijom povezuju se zglobne plohe koje su iskliznule iz zgloba.

    Uskoro ću roditi i leđa me jako bole. Kako da ublažim bol?

    Tijekom posljednja tri mjeseca trudnoće težina bebe prisiljava trudnicu da se naginje prema natrag,što savija kralježnicu i dodatno opterećuje potporne mišiće i ligamente. Kako se približava porod, ligamenti zdjelice postaju mekši da omoguće prolaz čeda kroz porođajni kanal. Taj dodatni napor pojačava već postojeću slabost kralježnice pa zato s vježbama jačanja mišića i ligamenata treba započeti prije začeća. Za ublažavanje boli u leđima, isprobajte ovu blagu vježbu zabacivanja zdjelice:

    1. Legnite na leđa s rukama uz tijelo, stopala ravno oslonjenih na pod i savijenih koljena.

    2. Nježno pritisnite stražnji dio struka o pod i zabacite zdjelicu prema naprijed stežući stražnjicu i trbušne mišiće. Ostanite u tom položalu šest sekundi, a zatim se polako onustite. Ponovite to 10 puta. "



    Povezane bolesti !

    Tegobe u leđima mogu potaknuti niz drugih zdravstvenih problema. Mnogi slučajevi migrene, umor, loša probava i artritis posljedica su ozljede leda koja nikad nije potpuno izliječena.Ako se zglobovi kralježnice ozlijede, dolazi do grčenja mišića i pritiska na živce; koji ne kontroliraju samo mišiće leda več i mnoge funkcije tijela. Krvni tlak i lučenje adrenalina mogu se pri tome poremetiti pa tjelesni mehanizam koji služi za "borbu ili bijeg" postaje preaktivan.

    Posljedica mogu biti sljedeći zdravstveni problemi:

    Migrene i glavobolje - oštećeni živci prekidaju dotok krvi mozgu

    Umor, tjeskoba i depresija - jer je tjelesni živčani sustav desinhroniziran

    Loša probava - poremećen živčani sustav potiče stvaranje previše želučane kiseline.

    Infekcije - imunosni sustav je prigušen.

  3. #3
    prof. Foruma Avatar od korisnika Outlaw
    Datum registracije
    02-09-06
    Lokacija
    Zagreb
    Starost
    24
    Poruka
    1,196
    Liked
    20 times

    Re: kako izliječiti išijas

    vjeruj da sam sve to procitao...
    Outlaw stize sonjo moja!

Lajkaj nas na Facebooku