SRČANI UDAR (INFARKT)
Velik broj bolesnika umire od srčanog udara samo zbog nepoznavanja prvih znakova bolesti i neupućenosti o mogućnostima i značenju hitna početka liječenja.
Što morate znati o neposrednom uzroku srčanog udara?
• Srčani udar nastaje zbog nagla prekida krvotoka u arterijama koje dovode krv u srčani mišić što za posljedicu ima odumiranje ograničena dijela mišićne srčane stijenke.
• Najčešći neposredni uzrok nastanka srčana udara je tromboza, tj. začepljenje krvne žile krvnim ugruškom. Danas se u visokom postotku krvni ugrušak može otopiti lijekovima i ponovo uspostaviti protočnost krvnih žila u srčanom mišiću. Međutim, taj način liječenja može se primijeniti samo onda kad bolesnik pravodobno stigne u bolnicu.
• Čak i prestanak rada srca, tzv. srčani zastoj, izazvan srčanim udarom nije beznadno stanje, jer se dovoljno rano početim mjerama prve pomoći i dovoljno rano početim liječenjem, bolesnika može izvući iz stanja kliničke smrti i ponovo uspostaviti spontani rad srca.
Znakovi opasnosti - početni simptomi srčana udara
Postoje brojni i različiti znakovi kojima se srčani udar "najavljuje". Neki su vrlo rijetki, neki su slični znakovima drugih bolesti, npr. probavnih organa. Najčešći i najvažniji simptom koji se ne smije predvidjeti, jest bol.
• Bolesnici bol opisuju kao pritisak, težinu, stezanje i drobljenje ispod prsne kosti. Bol nije oštro ograničena i bolesnik uglavnom ne može prstom pokazati točku najjačega bola.
• Bol nije ničim izazvana i može trajati satima, obično ne manje od pola sata.
• Bol se može širiti i osjećati u drugim dijelovima tijela, najčešće u lijevom ramenu i ruzi, cjeđe u oba ili samo u desnom ramenu. Ona se može osjetiti u vratu, čeljusti, ponekad u gornjemu dijelu trbuha, u žlićici.
• Bol je često praćena mučninom, povraćanjem, blijedilom, a koža može biti orošena hladnim znojem. Bolesnici osjećaju strah od bliske smrti.
• Bol za vrijeme jogginga, rušenje na pod u emocionalnoj krizi ili vrisak u nužniku samo su upadljive okolnosti koje pojačavaju dramatičnu sliku akutnog srčanog udara. Ipak, najveći broj bolesnika, čak oko 60%, doživljava srčani udar u stanju potpuna mirovanja, vrlo često u snu.
• Prema preporuci američke kardiološke udruge, bolesnici koji boluju od angine pektoris morali bi pozvati hitnu medicinsku pomoć ako nakon primjene nitroglicerina bol ne prolazi poslije 10 minuta.
• Osobe koje nemaju dijagnosticiranu srčanu bolest morale bi to učiniti ako bol u prsnome košu traje duže od 2 minute. POSTUPAK
1 Ako se bolesnik s bolom u prsnome košu ruši na pod i gubi svijest, odmah ustanovite diše li i radi li mu srce.
2 Ako je samo bez svijesti osigurajte prohodnost dišnih putova i postavite ga u bočni položaj. Pozovite hitnu medicinsku pomoć.
3 Ako ne diše i ne radi mu srce, odmah započnite s postupcima oživljavanja, tj. umjetnim disanjem i masažom srca, a netko od prisutnih treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
4 Ako je bolesnik sa simptomima srčana udara pri svijesti, umirite ga, ohrabrite i pozovite hitnu medicinsku pomoć. Tamo gdje ne postoji mogućnost brza dolaska liječnika, prevezite bolesnika u sjedećem položaju privatnim vozilom u najbližu bolnicu. Bolesnik ne smije hodati do vozila već ga morate nositi.
5 Bolesnik mora mirovati u sjedećem ili polusjedećem položaju.
6 Dajte bolesniku aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) da sažvače ili popije sa što manje tekućine.
7 Ako povraća pridržite ga i nastojte mu pomoći da se pritom što manje napreže.
8 Bolesnik koji boluje od angine pektoris može do dolaska liječnika uzeti uobičajenu dozu lijeka (nitroglicerin i sl.), no bolesnicima ne smijete davati nikakve druge lijekove.
Od 100 bolesnika koji naglo umiru od srčana udara, njih 90 umire sa srcem "predobrim za umiranje" - kako to lijepo kaže američki kardiokirurg Beck - zbog treperenja srčanih klijetki, često s beznačajnim oštećenjima srčana mišića. Takva se stanja mogu izliječiti ako se pravodobno ukaže prva pomoć i bolesnik dođe brzo u bolnicu.