Srčani napad (infarkt)

[anthlon]

Dobio sam zanimljiv, a možda i koristan mail pa ga malo prilagođenog stavljam ovdje da i vi kažete koju pametnu o ovome.

SRČANI NAPAD

Recimo da je 6.15 popodne.
Voziš se doma (sam naravno) nakon neobično teškog i napornog dana na poslu. Jako si umoran i živčan. Stvarno si pod stresom i iživciran svojim pretpostavljenim.

Iznenada počinješ osjećati «određenu bol» u prsima koja se počinje širite dolje prema ruci i gore prema vilici. Samo si 5 km od bolnice. Nažalost ne znaš hoćeš li uspjeti doći do tamo.

Što učiniti??

Prošao si obuku prve pomoći ali predavač nije ništa govorio o tome kako to primijeniti na samom sebi!!

Kako preživjeti srčani napad kad si sam?

Srce kuca nesrazmjerno i počinješ osjećati nesvjesticu.
Imaš samo 10 sekundi vremena prije nego padneš u nesvjest.

O D G O V O R !

Ne paničari, već počni odmah vrlo snažno i neprestano kašljati.
Treba duboko udahnuti prije svakog zakašljaja. Kašalj mora biti dubok i produžen.
Udah i kašalj trebaju se smjenjivati svake dvije sekunde bez prekida dok pomoć ne stigne ili dok srce ponovo ne počne prirodno kucati.

Objašnjenje.

Duboki udah dovodi kisik u srce, a «kašalj pokreti» stisnu srce i održavaju kolanje krvi. Stiskanje srca također pomaže u obnovi prirodnog ritma. Na taj način žrtve srčanog udara mogu ipak stići do bolnice ili živi dočekati pomoć.

I sad sljede napuci da su sve životne dobi izložene srčanom udaru i da se ova poruka pošalje što većem broju ljudi.

Jel netko probao?

[Dr Jekyll]

Voziš se doma (sam naravno) nakon neobično teškog i napornog dana na poslu. Jako si umoran i živčan. Stvarno si pod stresom i iživciran svojim pretpostavljenim.

Iznenada počinješ osjećati «određenu bol» u prsima koja se počinje širite dolje prema ruci i gore prema vilici. Samo si 5 km od bolnice. Nažalost ne znaš hoćeš li uspjeti doći do tamo.

Ovaj primjer koji si opisao odgovara nečemu što se zove panična ataka i nema veze sa infarktom. To stanje se vrlo brzo riješi s 10 mg Apaurina intraguzicalno!

Srce kuca nesrazmjerno i počinješ osjećati nesvjesticu.
Imaš samo 10 sekundi vremena prije nego padneš u nesvjest.

To što si opisao je simpomatika poremećaja srčanog ritma, ne infarkta. Njih postoji puno vrsta, neke su opasnije, neke malo manje. U svakom slučaju zahtijevaju hitan preged iječnika.

Čovjek si sam može pomoći s postupcima koji se koriste u medicini, a to su tzv., vagalni manevri - pokušaj izdisanja kroz zatvoreni nos i usta ili pokušaj udisanja kroz zatvoreni nos i usta. To ponekad može pomoći pri uspostavljenju normalnog srčanog ritma. Druga stvar je masaža karotidnog sinusa na vratu, ali to izvode samo posebno uvježbani liječnici i to pod nadzorom monitora. Treća stvar su lijekovi, a zadnja linija obrane je defibrilacija.

Duboki udah dovodi kisik u srce, a «kašalj pokreti» stisnu srce i održavaju kolanje krvi. Stiskanje srca također pomaže u obnovi prirodnog ritma. Na taj način žrtve srčanog udara mogu ipak stići do bolnice ili živi dočekati pomoć.

To što si opisao - forsirani kašalj - čak i šteti srcu, pošto diže tlak u prsnom košu i još više mu otežava rad!

Stiskanje srca, tj. masaža srca nema nikakvog utjecaja na samo srce, već pomaže održavanju cirkulacije u tijelu.



To sve, na žalost, nije točno. Ako to pomaže, onda nema veze sa infarktom.

Infarkt nastaje (u najvećem broju slučajeva) zbog toga što se krvne žile koje opskrbljavaju srce hranom i kisikom začepe. Zbog toga nastaje ishemija (manjak kisika) u srčanom mišiću. Ako se na vrijeme ne pomogne, nastaje nekroza - oštećeni dio odumre.

Začepljene žile mogu se otvoriti samo mehanički, metodom koja se zove koronarografija. Prije se pokušavalo i davanjem enzima, ali to nije imao uspjeha kao što ga ima koronarografija. Ako ni koronarografija ne pomogne onda se stavljaju venske premosnice - bypass-i.

Bitno je napomenuti da je bol pri infarktu izuzetno jaka - takva je da većina ljudi misi da će isti tren umrijeti. Ako se nalazite u gore opisanoj situaciji najpametnije što možete napraviti je zaustaviti se, nazvati Hitnu pomoć, opisati što se događa i reći im gdje se nalazite! Možete pokušati i sa zaustavljanjem nekog drugog sudionika u prometu pa ga zamoliti da vas poveze, ali iskreno govoreći, teško je za vjerovati da će netko to i učiniti.

[RizLA]

SRČANI NAPAD

Recimo da je 6.15 popodne.
Voziš se doma (sam naravno) nakon neobično teškog i napornog dana na poslu. Jako si umoran i živčan. Stvarno si pod stresom i iživciran svojim pretpostavljenim.

Iznenada počinješ osjećati «određenu bol» u prsima koja se počinje širite dolje prema ruci i gore prema vilici. Samo si 5 km od bolnice. Nažalost ne znaš hoćeš li uspjeti doći do tamo.

sine kad te strefi infarkt zavrsit ces u susjednom jarku ili u krsu sa drugim autom...radi soka i jacini infarkta
ovaj se brine kako doc do bolnice do koje ima jos 5km LOL

neznam jel to sreca ili nesreca al bia sam na praksi na gradevini dok mi je stari koi tu radi ima lagani infarkt,kad sam dotrca i vidia stari je bia u šoku,tesko disa i uglavnom nije zna di je,kolega je zva hitnu...tako da su ovo jebene pizdarije i lovacke price...

[anthlon]

Baš mi je drago doktore da si se javio i prokomentirao i razjasnio neke stvari.

Nisam ja ništa opisao nego sam prenio mail koji sam dobio. Prenio sam ga baš zato što mi neke stvari nisu bile jasne jer sam i sam malo čitao o tome i jer sam htio da ovako zajedno dođemo do nekih zaključaka.

Sad bih te zamolio doktore da staviš ovdje nekoliko definicija poremećaja rada srca (i eventualnu prvu pomoć) kako bismo lakše mogli nastaviti eventualnu raspravu. Ti ćeš to sigurno napraviti bolje od mene koji bih to izvlačio iz tko zna kakve literature.

U svakom slučaju imaš rep+ od mene za prethodni post.

[Dr Jekyll]

Nisam ja to ni shvatio kao ništa loše, drago mi je da si to stavio, da se razjasne neke stvari! Možda tvoj post netko upamti po tome da sam ga potpuno ispravio i demantirao () pa stvarno nekome spasiš glavu!

Što se tiče poremećaja rada srca, ne znam da li si mislio na aritmije ili nešto općenito?

[anthlon]

Da prvo razjasnimo, odnosno definiramo infarkt. Nadam se da je ovo dovoljno precizno.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

SRČANI UDAR (INFARKT)

Velik broj bolesnika umire od srčanog udara samo zbog nepoznavanja prvih znakova bolesti i neupućenosti o mogućnostima i značenju hitna početka liječenja.

Što morate znati o neposrednom uzroku srčanog udara?

• Srčani udar nastaje zbog nagla prekida krvotoka u arterijama koje dovode krv u srčani mišić što za posljedicu ima odumiranje ograničena dijela mišićne srčane stijenke.
• Najčešći neposredni uzrok nastanka srčana udara je tromboza, tj. začepljenje krvne žile krvnim ugruškom. Danas se u visokom postotku krvni ugrušak može otopiti lijekovima i ponovo uspostaviti protočnost krvnih žila u srčanom mišiću. Međutim, taj način liječenja može se primijeniti samo onda kad bolesnik pravodobno stigne u bolnicu.
• Čak i prestanak rada srca, tzv. srčani zastoj, izazvan srčanim udarom nije beznadno stanje, jer se dovoljno rano početim mjerama prve pomoći i dovoljno rano početim liječenjem, bolesnika može izvući iz stanja kliničke smrti i ponovo uspostaviti spontani rad srca.

Znakovi opasnosti - početni simptomi srčana udara

Postoje brojni i različiti znakovi kojima se srčani udar "najavljuje". Neki su vrlo rijetki, neki su slični znakovima drugih bolesti, npr. probavnih organa. Najčešći i najvažniji simptom koji se ne smije predvidjeti, jest bol.
• Bolesnici bol opisuju kao pritisak, težinu, stezanje i drobljenje ispod prsne kosti. Bol nije oštro ograničena i bolesnik uglavnom ne može prstom pokazati točku najjačega bola.
• Bol nije ničim izazvana i može trajati satima, obično ne manje od pola sata.
• Bol se može širiti i osjećati u drugim dijelovima tijela, najčešće u lijevom ramenu i ruzi, cjeđe u oba ili samo u desnom ramenu. Ona se može osjetiti u vratu, čeljusti, ponekad u gornjemu dijelu trbuha, u žlićici.

• Bol je često praćena mučninom, povraćanjem, blijedilom, a koža može biti orošena hladnim znojem. Bolesnici osjećaju strah od bliske smrti.
• Bol za vrijeme jogginga, rušenje na pod u emocionalnoj krizi ili vrisak u nužniku samo su upadljive okolnosti koje pojačavaju dramatičnu sliku akutnog srčanog udara. Ipak, najveći broj bolesnika, čak oko 60%, doživljava srčani udar u stanju potpuna mirovanja, vrlo često u snu.

• Prema preporuci američke kardiološke udruge, bolesnici koji boluju od angine pektoris morali bi pozvati hitnu medicinsku pomoć ako nakon primjene nitroglicerina bol ne prolazi poslije 10 minuta.
• Osobe koje nemaju dijagnosticiranu srčanu bolest morale bi to učiniti ako bol u prsnome košu traje duže od 2 minute.

POSTUPAK

1 Ako se bolesnik s bolom u prsnome košu ruši na pod i gubi svijest, odmah ustanovite diše li i radi li mu srce.
2 Ako je samo bez svijesti osigurajte prohodnost dišnih putova i postavite ga u bočni položaj. Pozovite hitnu medicinsku pomoć.
3 Ako ne diše i ne radi mu srce, odmah započnite s postupcima oživljavanja, tj. umjetnim disanjem i masažom srca, a netko od prisutnih treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
4 Ako je bolesnik sa simptomima srčana udara pri svijesti, umirite ga, ohrabrite i pozovite hitnu medicinsku pomoć. Tamo gdje ne postoji mogućnost brza dolaska liječnika, prevezite bolesnika u sjedećem položaju privatnim vozilom u najbližu bolnicu. Bolesnik ne smije hodati do vozila već ga morate nositi.
5 Bolesnik mora mirovati u sjedećem ili polusjedećem položaju.
6 Dajte bolesniku aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) da sažvače ili popije sa što manje tekućine.
7 Ako povraća pridržite ga i nastojte mu pomoći da se pritom što manje napreže.
8 Bolesnik koji boluje od angine pektoris može do dolaska liječnika uzeti uobičajenu dozu lijeka (nitroglicerin i sl.), no bolesnicima ne smijete davati nikakve druge lijekove.

Od 100 bolesnika koji naglo umiru od srčana udara, njih 90 umire sa srcem "predobrim za umiranje" - kako to lijepo kaže američki kardiokirurg Beck - zbog treperenja srčanih klijetki, često s beznačajnim oštećenjima srčana mišića. Takva se stanja mogu izliječiti ako se pravodobno ukaže prva pomoć i bolesnik dođe brzo u bolnicu.

[Ancksunamun]

Rekla bi srčani udar(INFARKT MIOKARDA), A NE SRČANI UDAR(INFARKT).Iz razloga što infark može nastati na drugim organima

[anthlon]

A jeste vi doktori škrti na informacijama, ko da će vam netko oteti kruh iz ruku.

Pojasnite detaljnije, a opet jednostavno što je što, kako se manifestira i koja je prva pomoć.

Sutra će nekima već biti kasno.

[Ancksunamun]

A jeste vi doktori škrti na informacijama, ko da će vam netko oteti kruh iz ruku.

Pojasnite detaljnije, a opet jednostavno što je što, kako se manifestira i koja je prva pomoć.

Sutra će nekima već biti kasno.

Hehehehhe...

Prva pomoć je HITNA MEDICINSKA POMOĆ

[daidza]

Kakav je da je, od srca je