Barel nafte sto dolara, a Hrvatska bez energetske strategije

[Zoran Oštrić]

Današnji dan uči će u povijest svjetske energetike i ekonomije: cijena sirove nafte na burzi u New Yorku prvi je put dostigla cijenu od 100 dolara po barelu! U posljednjih godinu dana, cijena je porasla 57%. Prije četiri godine, kada je postalo jasno da okupatorske snage SAD i njihovih saveznika ne uspjevaju "pacificirati" Irak, cijena je bila prešla 40 dolara i to se smatralo strašno zabrinjavajućim.

A cijena Eurosupera 95 je prešla granicu od osam kuna po litri. Koliko će hrvatskih potrošača shvatiti da je to prirodna posljedica spomenute cijene nafte, a ova pak činjenice da se nazire kraj svjetnih zaliha nafte? Ono što pak moraju shvatiti glede postupaka hrvatske vlade: ne radi se ovdje o nekom njenom posebnom, parcijalnom promašaju u održavanju obećanja da će cijenu držati ispod osam kuna, nego generalni promašaj trenutne i prethodnih vlada da razviju suvislu energetsku strategiju!

Ne da mi se sada cijeli tekst kopirati i prilagođavati. Nego, ako vam je iole zanimljivo, pogledajte tekst: Od Silicijsske doline do Kube, odgovori se nude na bloger.hr.

[Vex]

Moj odgovor je isti ko i prije godinu dana na završnoj anketi kolegija Fizike II, gradnja NE

[Iochannes]

U cijelu priču bi trebalo uključiti još nekoliko dijelova slagalice. Tržišna cijena nafte je oko 100 $ ali cijena po kojoj se sirova nafta isporučuje iz npr. Kuwaita je 52 $ ili iz Libije po 50 $ a ruska nafta je još jeftinija za 8-10$ po barelu. S druge strane cijena koja se prikazuje na tržištu je cijena nafte koja dolazi na isporuku za 4-6 mjeseci dok čim se dogodi poskupljenje na burzi INA prati poskupljenjem. Zašto? I zašto je razlika između proizvodne cijene za isporuku i one na burzi tolika? Tko ubire razliku cijene na svjetskom tržištu? Tko ubire razliku na domaćem tržištu? Zašto je npr. Exxon Mobile lani ostvario rekordnu dobit a "jadni" stalno kukaju kako se sa trenutnim cijenama ne mogu pokriti?

Druga strana medalje bi bila - što će se dogoditi s daljnjim poskupljenjima. Utjecat će se na potrošnju jer valom poskupljenja radi se udar na pojedine segmente društva i time se stvara oskudica što će u jednom trenutku uzrokovati stabilizaciju cijena - naravno to je pretpostavka uz uvjet da nema "intervencija" u tržišne cijene. Usporavanje gospodarskog rasta, rast inflacije, viša cijena energije.
Uz to - moglo bi se povući paralelu sa recimo sueskom krizom kada je nafta također drastično poskupila (detaljno opisano u Engdahlovom Stoljeću rata) te su tada s novom cijenom postale rentabilne platforme u Sjevernom moru. Slično tome moglo bi se govoriti o alternativnim izvorima energije - oni su još uvijek skupi za ovakvo tržište koje se doslovno rasipa s energijom ali kad cijena fosilnih goriva dođe na određenu razinu - započet će se s znatnijim uvođenjem novih - naravno u svemu tome netko ima zaradu.

Što se tiće strategije u hrvatskom društvu - nema je ni u jednom sektoru a kamoli u energetici. Sustav funkcionira po principu throw thwm money i nadaj se da će nešto iz toga izaći. Cost benefit nitko ne radi. U svemu se postupa po principu pijanih milijardera a to sve netko mora platiti.
I što se tiče same energije - pitanje je koliko treba povećavati proizvodnju a koliko se stvarno može uštedjeti na silnim gubicima? Npr. transport je iz nekog razloga preusmjeren na ceste a željeznice su daleko ekonomičnije i sigurnije za opskrbu i da stvar bude bolja postoji dobra infrastruktura koju samo treba održavati. Vodeni promet je zanemaren.
Ili da se spustimo na najnižu razinu - građani - koliko su informirani i osvješteni? Veliki upitnik. Dok su spremni stajati u redu za povrat PET ambalaže uz naknadu od 0,50 kuna/komadu koliko njih je spremno kupiti npr. običnu štednu žarulju i time uštedjeti na energiji i svom novcu. Karikirani izračun: 1 TEŽ 17W žarulja (vrijeme trajanja oko 8000 h) košta 22,30 kn i ako procijenimo da će svaki dan raditi po 2,5 h -> godišnje je to 912 h -> 15,51 kWh
što dalje po cijeni od 0,58 kn/kWh daje 9,00 kn
No da se koristi obična TEŽ žarulja od 100 W (4,50kn/kom)
dobijemo da smo potrošili u istom razdoblju 52,90 kn
Dakle - ne samo da smo otplatili žarulju već smo uštedjeli 21,60 kn
E sad ajmo uzeti da svaki građanin u svome dome koristi takvu žarulju - recimo 1 po glavi stanovnika a ima nas 4.000.000 -> dolazimo do brojke od 86,3 milijuna kuna što pretvoreno u energiju daje 0,2 MW
Znam da je ovo možda previše banalizirana stvar ali laički gledano priča pije vodu.

[branja]

Nije banalizirana stvar, sve što si rekao dobro si rekao.

Evo ja kod sebe doma koristim štedne žarulje već 4 godinu, jesu malo skuplje ali na kraju se isplati ih imati.

Jedina mala mana, ako se to može nazvati tako, je da čekaš 2 sekunde da prosvitli kad je upališ.

Ono što me je začudilo je da mi još traju te žarulje, samo mi je jedna crkla.

[daidza]

Ma ni 2 sekunde, također imam štedne i super sam zadovoljan

[lamborghini]

Ja sam puno puto znao čuti od raznih stručnjaka da nafte ima još za nekoliko stoljeća, te da zapravo samo ovi iz svjetskih sila seru o tome da je ima još za 20-tak godina tako da mogu dizati cijene kako im volja.

[marinkoM8]

mislin da je kratkoročno rješenje gradnja nuklearke.
vjerojatno će me sad ekipa posrat
al koje je alternativa.

vjetroelektrane, solarne elektrane su još daleko daleko od pune primjene čak i u zapadnin zemljama, a kamoli ne u nas i financijski još uvik nisu isplativi.
nafte više nema i sve će je manje bit. nikakva okupacija bilo kakve arapske države to neće prominit.
mislin da bi jedna do dvi nuklearke tribala u sljedećih 100 godina rješit energetski problem opskrbe struje, a počet odma sa alternativni i obnovivim izvorima energije tako da se te nuklearke u 22. stoljeću zamine
štedne žarulje su super stvar i ja ih iman al to je ka kad oni mali nizozemac sa prstićen zatvara rupu u brani

[Casey]

Pravi autor: Zoran Oštrić

a ova pak činjenice da se nazire kraj svjetnih zaliha nafte?

Bi li moga nešto reć o škriljevcu?

[Iochannes]

Pravi autor: marinkoM8

mislin da je kratkoročno rješenje gradnja nuklearke.
vjerojatno će me sad ekipa posrat
al koje je alternativa.

Rješenje bi bila promjena navika. Koliko će nas koštati i tko će to platiti? Npr. HEP bi trebao izgradnju financirati kroz postojeću cijenu el. energije ali ne - oni će unatoč dobiti na kraju godine tupiti da ako žele u novu izgradnju -> ajmo povećati cijene.
Što je INA napravila prije par godina kada je odradila zamjenu plinskih boca? Poskupili su plin jer je kao dodatni trošak zamjeniti boce iako je njihova obveza uredno odraditi sva potrebna ispitivanja i uz to -> plinske boce su povratna ambalaža. 6 kn po jednoj boci *2,8 milijuna komada -> 16,8 milijuna kuna su građani platili (nekome).
Što bi se dogodilo kad bi recimo Karlovačka pivovara mijenjala ambalažu i poskupila 15% zbog toga? Svi bi prešli na žuju. Ali kad je riječ o monopolu onda je sve dopušteno.

Pravi autor: marinkoM8

vjetroelektrane, solarne elektrane su još daleko daleko od pune primjene čak i u zapadnin zemljama, a kamoli ne u nas i financijski još uvik nisu isplativi.

Zato tu treba uskočiti država. Iako je potpisan sporazum i definirana dinamika povećanja udjela energije iz obnovljivih uzvora -> kod nas birokracija koči sve u samom začetku. Princip je tako definiran da bi ti mogao postaviti solarne panele kod svoje kuće i prodavati HEPu struju po 2,79 kn/kWh - dakle zadovoljiš svoje potrebe a višak prepuštaš njima uz naknadu. Istina - to je skupa investicija ali ako uzmeš u obzir da ti proizvođači daju garanciju od 25 godina a ti ćeš kroz 11 godina potpuno povratiti investiciju -> 14 godina imaš čistu zaradu (izračun baziran po današnjim cijenama) a energija će biti sve skuplja.

Pravi autor: marinkoM8

nafte više nema i sve će je manje bit. nikakva okupacija bilo kakve arapske države to neće prominit.

Nafte ima samo je tu stvar monopola. Tko kontrolira resurse taj upravlja svijetom. Zato su i osnovani karteli. Zar nije OPEC svojedobno ucijenio cijeli svijet pa su eto Izraelci bili primorani na povlačenje od Sueza. Proizvodni kapaciteti postoje i potrošnja je u porastu ali je isto tako pitanje optimalne iskoristivosti i štednje. Najbolji učinak za Kyoto sporazum će imati skupa nafta jer će padati potrošnja. Koliko se povećao broj automobila?
Na primjeru SADa je napravljen izračun gdje su iskoristili podatke o prometu i gužvama i kad su dobili rezultat koliko automobila svaki dan zaglavi u gužvama (u prosjeku se vozi 1,1 čovjek u autu) i pomnoži sa vremenom te uz pretpostavku da je snaga motora 60 kW (Ameri inače baš i nisu šparni pa je procjena na strani sigurnosti) i dobili su da se dnevno izgubi 1,4 TW (što je ekvivalent 1 bloka nuklearke)
Švedska je prva doskočila takvom problemu pa su uveli porez "na gužvu"

Sva vozila koja voze unutar gradske jezgre u vrijeme najvećih prometnih gužvi morat će u roku pet dana platiti porez, a istodobno je uvedeno dodatnih 200 autobusnih linija.

Probni period naplate poreza na prometnu gužvu u glavnom gradu Švedske trajat će šest mjeseci - od siječnja do lipnja 2006. godine. Odluka se odnosi na sva vozila registrirana u Švedskoj a koja voze unutar gradske jezgre u vrijeme između 6.30 i 18.30 radnim danom. Cijena prometovanja varira od 10 Kruna u najranijim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, te između 15 i 20 Kruna - najskuplja pristojba plaća se u periodu između 7.30 i 8.30 te 16.00 i 17.30 sati, kada su prometne gužve u pravilu najveće. Unutar gradske jezgre postavljeno je 18 kontrolnih stanica. Registarska tablica vozila koja prometuju tim mjestima automatski se snima i pohranjuje u registar Državne službe za ceste, a vozači tih vozila moraju u roku od pet dana platiti porez na račun Državne službe za ceste.

Pravi autor: marinkoM8

mislin da bi jedna do dvi nuklearke tribala u sljedećih 100 godina rješit energetski problem opskrbe struje, a počet odma sa alternativni i obnovivim izvorima energije tako da se te nuklearke u 22. stoljeću zamine

Da li bi trebale? Što je s našim gospodarstvom? Kakve su potrebe? Očekivanja? Što s građanstvom? Koliki su gubici? Nije problem napraviti nego - tko će to platiti i da li je potrebno? Kao što neki žele napraviti most kopno-Pelješac - nije da most ne treba nego da li je u ovom trenutku potreban. Rast potrošnje energije u RH, nažalost, nije generiran rastom gospodarstva i stvaranjem novih vrijednosti a uz to trebalo bi postaviti pitanje - što je novoga napravljeno od 1990 do danas? Preuzet je sustav koji je 80ih funkcionirao, blažena statistika govori da industrijska proizvodnja još uvijek nje na razini predratnih godina a mi stalno nešto plaćamo a HEP uz to sve još izdaje obveznice, dobiva kredite od HBORa i Europske banke za razvoj. Tko će to platit?

Pravi autor: marinkoM8

štedne žarulje su super stvar i ja ih iman al to je ka kad oni mali nizozemac sa prstićen zatvara rupu u brani

Ako gledaš da si ti "jedan Nizozemac" ali svi bismo trebali postati svjesni da smo svi mi "mali Nizozemci" i da smo svi u istoj kaši a izgubljeno vrijeme i potrošeni novac ne možemo vratiti.

[marinkoM8]

ma u bitnom se s tobon slažen.

al ipak mislin da je sve to utopija.
definitivno bi država tribala subvencionirat proizvođače el.energije iz obnovljivih izvora.
al izgradnja tih nuklearki mogla bi hr pretvoriti u izvoznika struje i time znatno smanjit cijenu struje. to jest vatrogasna mjera al mislin da je potribna