Hrvatski predsjednički izbori 2009.

[anthlon]

Po Ustavu iz 1990. do sada smo birali Predsjednika republike četiri puta. Posljednji predsjednički izbori su održani početkom 1995. (zvanični rezultati nakon drugog kruga su objavljeni 31. siječnja 2005.).

Ovlasti i dužnosti predsjednika Republike prema Ustavu Republike Hrvatske


Članak 17.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

Članak 77.

Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika. Predsjednik Republike može sukladno odredbama članka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor.

Članak 78.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može uz prethodno pribav ljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka saz vati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.

Članak 86.

Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Odluka donosena na referendumu obvezatna je. O referendumu se donosi zakon.

Članak 88.

Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Članak 93.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Repub liku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Članak 94.

Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakoga biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike. Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a naj više 60 dana prije isteka mandata. Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ure đuje se zakonom.

Članak 95.

Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci, o čemu obavještava Hrvatski sabor. Članak 96. U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili korištenja godišnjeg odmora, Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povrat ku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Repub like na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odlu čuje na prijedlog Vlade. U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dužnost privremenog pred sjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga članka.

Članak 97.

Predsjednik Republike: – raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, – raspisuje referendum u skladu s Ustavom, – povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obav ljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, – daje pomilovanja, – dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom, – obavlja druge dužnosti određene Ustavom.

Članak 98.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvat ske. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija.

Članak 99.

Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik Republike imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može, uz supotpis pred sjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.

Članak 100.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Repub like može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka ili Hrvat ski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka Predsjednik Repub like ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.

Članak 101.

Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.

Članak 102.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribav ljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Članak 103.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

Članak 104.

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.

Članak 105.

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

Članak 106.

Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. Savjetodavni, stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda uređuje se zakonom i pravilnikom.

Trenutni Predsjednik Stjepan Meić je pobijedio na zadnjim dvojim izborima u drugom krugu (2000. Dražena Budišu, a 2005. trenutnu Premijerku Jadranku Kosor) te više , po Ustavu, ne može biti kandidat za ovu funkciju. Stavio sam u anketu trenutne i potencijalne kandidate za ovu visoku funkciju. Vjerojatno će još biti promjena na ovom popisu pa ćemo ga i mi tako korigirati. Možemo ovdje glasati, možemo obrazložiti svoj glas, možemo reći zbog čega ne želimo glasati za nekoga, ...


Do sada su objavili kandidaturu:

Ivo Josipović (Socijaldemokratska partija Hrvatske)

Andrija Hebrang (Hrvatska demokratska zajednica)

Vesna Pusić (Hrvatska narodna stranka)

Damir Kajin (Istarski demokratski sabor)

Boris Mikšić (nezavisni kandidat)

Miroslav Tuđman (nezavisni kandidat)

Josip Jurčević (nezavisni kandidat)

Perica Jurič (nezavisni kandidat)

Božidar Vukasović (nezavisni kandidat)

Dean Golubić (nezavisni kandidat)

Kao potencijalni kandidati po medijima se spominju i:

Nadan Vidošević (kao nezavisni kandidat, član HDZ-a)

Milan Bandić (član SDP-a)

Vesna Škare Ožbolt (Predsjednica DC-a, uskoro službena objava kandidature)

[dark_zg]

Nisam glasao niti za jednog kandidata, jer mi se ne sviđa niti jedan!!

Na žalost politikom nam se bave diletanti i hoštapleri, zato molim jednog našeg cijenjenog forumaša da se politički aktivira (napomenuo mi je da o tome razmišlja), pa da s guštom imam za koga glasati na nekim od izbora!!!

[sunka5]

Super za otvorenu temu i citirane članke Ustava,

ali imam pitanje:

Prema kojem kriteriju si radio ovu podjelu?

Pravi autor: anthlon

Do sada su objavili kandidaturu:

.....

Kao potencijalni kandidati po medijima se spominju i:

.....

Odnosno, zašto Vidošević nije među onima koji su objavili kandidaturu i zašto Ožboltica također nije među onima koji su objavili kandidaturu?!

Koliko znam, samo još Bandić nije jasno i glasno rekao da ulazi u utrku?!

A i nedostaje ti još i Primorac?!

P.S. još jedna stvar, Vidošević više nije član HDZ-a... Izbacili su ga iz stranke čim e rekao da se kandidira

[anthlon]

U pravu si Šunka, znam ja to i napisao sam da će biti korekcija. Pripremio sam ovu temu dosta davno ali mi se činilo prerano postavljati ju.

Onda je bilo stanje ovakvo.

Jutros sam samo kopirao pripremljeno.

Ništa se ne sekiraj, sredit ću to kad uhvatim malo volje i vremena

Mislim da ove nepravilnosti nisu presudne za temu ali ih treba registrirati i napisati ovdje.

Ima još dosta do izbora i mislim da ću morati korigirati nekoliko puta uvodni post, a i samu anketu.

Uglavnom, hvala na napomenama.

[raven21]

evo ja sam ovdje dao glas Josipoviću, čisto jer mi je najmanje ljigav od trenutno ponuđenih kandidata.

a hoću li izaći na glasanje ću vjerojatno odlučit taj dan.
ima puno parametara koji bi mogli na to utjecati: vremenska prognoza, fizičko stanje, atraktivnost televizijskog programa...

samo mi je muka već sad kad se sjetim emisija u medijima, reklama, postera, plakata, sličica, upaljača, kemijskih olovaka i ostalog sra..., ovaj asortimana sa njuškama gore nabrojanih...

[saherica]

hm, ja samo želim reći da pozdravljam anthlona i otvaranje ove teme jer mislim da će mi
jakkkkkkko pomoći pri donošenju konačne odluke o tome kome ću dati svoj glas ...

[gotcha1234]

Ma ako ću imati priliku glasati ću za Miroslava Tuđmana.

[anthlon]

Evo, malo sam ažurirao popis kandidata i anketu.

Slobodno napišite ako imate nekakvih primjedbi vezanih za temu. Situacija se mijenja gotovo svakodnevno.



1.Ivo Josipović (Socijaldemokratska partija Hrvatske)

2. Andrija Hebrang (Hrvatska demokratska zajednica)

3. Vesna Pusić (Hrvatska narodna stranka)

4. Damir Kajin (Istarski demokratski sabor)

5. Boris Mikšić (nezavisni kandidat)

6. Miroslav Tuđman (nezavisni kandidat)

7. Josip Jurčević (nezavisni kandidat)

8. Perica Jurič (nezavisni kandidat)

9. Božidar Vukasović (nezavisni kandidat)

10. Dean Golubić (nezavisni kandidat)

11. Nadan Vidošević (kao nezavisni kandidat)

12. Milan Bandić (član SDP-a)

13. Vesna Škare Ožbolt (Predsjednica DC-a)

14. Dragan Primorac - (nezavisni kandidat)

[anthlon]

Nakon što smo se malo našalili evo malo podataka o imidžu predsjedničkih kandidata jer:

Više od polovice glasača dojam o kandidatu stvara na osnovu njegove neverbalne komunikacije, trećina na osnovi boje glasa, a samo sedam posto ih zaista sluša.

Malo više o ovome na linku.

Jedan mali izvadak:

Drečave kravate ukrašene palmama i kaubojski šešir Borisa Mikšića dobili su bolje ocjene od poslovnih kompletića Vesne Pusić. Proizlazi to iz istraživanja o imidžu predsjedničkih kandidata koje su potkraj rujna proveli Zoran Tomić, Božo Skoko, Damir Jugo i Mario Petrović. Istraživanjem, provedenim na uzorku od 800 slučajno izabranih glasača te 100 stručnjaka u odnosima s javnošću, po uzoru na slična američka, pokušali su doznati tko od desetero predsjedničkih kandidata ima najbolji, odnosno najuvjerljiviji imidž u javnosti.

i još jedan:

– Moć imidža u politici osjetili smo još 1960. kad su se pred više od 66 milijuna TV gledatelja sučelili američki predsjednički kandidati, autoritativni Richard Nixon i mladi, poletni John Kennedy. Iako je Nixon govorio vrlo pametno i sadržajno, Kennedyjeva televizičnost, energija i mladost ostavila je bolji dojam na američke birače te je pobijedio – rekao je Božo Skoko objašnjavajući važnost imidža za uspjeh kandidata. Komunikološkim istraživanjima utvrđeno je da je biračima manje bitno što kandidati govore i koliko su sposobni ili pametni, a puno je važnije kako izgledaju i govore.

[anthlon]

I jutros ću još malo napisati o još jednom važnom segmentu nekih naših predsjedničkih kandidata, o njihovoj imovini. Nadam se da će netko i dopuniti ove podatke.

Nadan Vidošević je svoju imovinsku karticu objavio na svojoj internetskoj stranici. Vidošević u svojoj kartici ne navodi 'kvadraturu' svojih nekretnina. U Zagrebu, na elitnom Gornjem Prekrižju posjeduje obiteljsku kuću, a u Gorskom kotaru imanje sa šumom. U medulinskoj Pješčanoj uvali posjeduje zemljište, a u Pisarovini posjeduje šumsko i poljoprivredno zemljište. U Omišu je suvlasnik turističkog objekta s pratećim objektom.
Vidošević je svoje posjede proširio i izvan granica Hrvatske. Vlasnik je tako i zemljišta na Kupresu u BiH. Posjeduje i zbirku hrvatskog kiparstva i slikarstva. Ima i 14 tisuća dionica Kraša, a njih je dosad otplatio 40 posto. I Vidošević voli znati koliko je sati, a za tu spoznaju koristi satove Ulysse Nardin, IWC Schaffhausen i A. Lange&Sohne. Vozi 21 godinu star Puch G280, a njegova supruga devet godina star Citroen Xsaru Picasso. Ima i ušteđevinu od 30 tisuća eura. Izvori njegovih prihoda su plaća, udjeli u dobiti društva te nagrada za sudjelovanje u radu nadzornih odbora.

Ivo Josipović i njegova supruga suvlasnici su stana od 138 četvornih metara u Zagrebu. On je vlasnik i stana od 110 četvornih metara koji su mu darovali roditelji koji u stanu žive. Josipovićeve pokretnine vrijedne su, prema podacima iz njegove javno objavljene imovinske kartice, 160 tisuća eura. Josipovićeva plaća je 14 tisuća kuna. Poznati pravnik i skladatelj godišnje zarađuje 300 do 400 tisuća kuna na autorskim honorarima, ugovorima o djelu za što vodi poslovne knjige i obveznik je PDV-a.
Primici od imovine dosežu mu 70 tisuća godišnje, a prima i naknadu za rad na Sveučilištu od sedam tisuća kuna mjesečno. Njegova supruga je suvlasnica stana od 60 četvornih metara u Zagrebu. Suvlasnica je, i to u jednoj osmini, i stana od 209 četvornih metara, a u jednoj četvrtini i zemljišta od 84 četvornih hvati. I njena je plaća 14 tisuća kuna, a od samostalne djelatnosti zarađuje 200 do 300 tisuća kuna godišnje. Posjeduje pokretnine vrijedne 130 tisuća eura.

Vesna Pusić kandidatkinja HNS-a prima plaću od 20 tisuća mjesečno. Vlasnica je vikendice u Istri od 60 'kvadrata', a u Zagrebu posjeduje jednu četvrtinu kuće velike 200 četvornih metara. Vlasnica je i 22 dionice Ine. Njen suprug vlasnik je stana u Vilniusu od 66 'kvadrata' te kuće i gospodarske zgrade u Istri površine 150 'kvadrata'. Posjeduje automobil BMW X5 star šest godina i pokretnine vrijedne sto tisuća kuna. Vlasnik je tvrtke Ascendant i 14-postotni vlasnik tvrtke Mobitel. Plaća mu je osam tisuća kuna.

Andrija Hebrang, kandidat HDZ-a, raspolaže također solidnom imovinom. Mjesečno od plaće zarađuje 15 tisuća kuna. Suvlasnik je, zajedno sa suprugom, stana od 120 četvornih metara i pripadajuće garaže od 13 četvornih metara. Hebrang je i vlasnik stana od 50 četvornih metara, također u Zagrebu, a posjeduje i montažnu vikendicu u Pisarovini od 65 kvadrata. Hebrang vozi Ford Mondeo star dvije godine i posjeduje pokretnine vrijedne 50 tisuća eura. Njegova supruga ima plaću od devet tisuća kuna.

Vesna Škare-Ožbolt ne može se požaliti na svoju materijalnu situaciju, posebno kad je riječ o nekretninama. Suvlasnica je, zajedno sa suprugom, stana u Zagrebu od 120 'kvadrata' i vikendice u Prižbi na Korčuli od 60 'kvadrata'. Vlasnica je zemljišta u Samoboru od 1.073 'kvadrata' na kojem se nalazila ruševna kuća. U Velikoj Gorici je vlasnica zemljišta s kućom od 700 četvornih metara, a ima i pokretnine vrijedne 20 tisuća eura. Suprug je vlasnik zemljišta od 430 rali u Zagrebu, Mercedesa E 280 i čamca Elan. Ima pokretnine također u vrijednosti 20 tisuća eura, mjesečna mu je plaća 11 tisuća kuna, a vlasnik je tvrtke Goldprojekt.

Damir Kajin, kandidat IDS-a, ima najskromniju imovinsku karticu. Njegove nekretnine svode se na stan od sto četvornih metara u Buzetu i obližnje poljoprivredno zemljište od 1.300 četvornih metara. Radi za plaću od 16 tisuća kuna, vozi šest godina staru Renault Lagunu, a ima pokretnine vrijedne 15 tisuća eura. Njegova supruga vozi Fiat Mareu staru 12 godina, vlasnica je tvrtki Creatrics i Forum dizajn, ali radi za plaću od tri tisuće kuna



http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/34626/Vidosevic-najbogatijic-Kajin-najskromniji.html