Inflacija

[Iochannes]

Rohatinski: Inflacija u 2008. bit će iznad šest posto

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao je u srijedu kako očekuje da stopa inflacije u ovoj godini neće biti manja od šest posto.

A Šuker kaže da hoće.
Kome vjerovati?

Rohatinski je u Dnevniku HTV-a izjavio da će godišnja stopa inflacije u siječnju biti viša od šest posto, što je dvaput viša stopa inflacije nego lani.

Šuker kaže da je sve pod kontrolom i da je u pitanju kriva interpretacija.

Uz postojeće tendencije teško je očekivati da će prosječna godišnja stopa inflacije u 2008. biti ispod šest posto, i to uz pretpostavku da neće biti novih šokova na tržištu nafte kao i da će se stabilizirati cijene poljoprivrednih proizvoda, rekao je Rohatinski. HNB je donio osnovne mjere za 2008., koje su naglašeno antiinflacijske.

Vlada isto provodi antiinflacijske mjere, sprema se za rast od 7% i rušenje deficita na 0%

Mjere uključuju ograničavanje rasta plasmana banaka i inozemnog zaduživanja, bitno smanjenje postojećih operacija na otvorenom tržištu koje su kratkoročni izvor likvidnosti za banke, te obranu nominalnog tečaja kune od moguće deprecijacije, ali ne i od aprecijacije, ako do nje dođe.

Dok u Vladi neki zagovaraju devalvaciju.

Rohatinski kaže da neće dozvoliti nominalno slabljenje kune jer bi to imalo za posljedicu daljnje ubrzanje inflacije. Upozorio je da će takva antiinflacijska monetarna politika HNB-a imati negativne posljedice ako je ne podrži Vladina ekonomska politika. U tom slučaju došlo bi do bitno sporijeg rasta svih novčanih agregata i relativnog smanjenja opće likvidnosti ekonomije, realne aprecijacije tečaja kune i pretpostavljenog rasta kamatnih stopa, rekao je guverner.

Dodao je kako to može utjecati na porast deficita platne bilance te značajno usporiti gospodarski rast. Rohatinski procjenjuje da više nisu realne prognoze o očekivanom gospodarskom rastu od šest posto u ovoj godini. Upitan može li zaustaviti najavljeni rast kamata na kredite, Rohatinski je rekao da HNB u sadašnjim uvjetima nema nikakva ekonomskog opravdanja za obaranje kamatnih stopa.

A Sanader tvrdi suprotno.

[Joks]

Više vjerujem guverneru nego premijeru...

[tonini]

Guverner Rohatinski govori istinu i obićno izađe u javnost kad se nešto ozbiljno sprema ili se već dogodilo, tako i ovaj put je to isto ućinio iz istog razloga, u svakom slućaju guverner je u pravu. Ali isto tako HNB nije samo za praćenje inflacije već i za kontrolu rada banaka u Hrvatskoj na što se on ne može pohvaliti jer banke u Hrvatskoj su lihvarska udruženja, te legla pljačke u Hrvatskoj. Npr. HNB se ne oglašava o slučaju Zagrebačke banke koji je sad trenutno aktuelan, a koji govori kako Luković rasprodaje banku, onaj dio koji pripada državi, jer je pretvorba provedena nezakonito, nesporno dokazano.

[rasovicz]

jebes inflaciju ako ne predje 10000% jedino smo mi u SERBIJI osetili sta znaci to i ziveli bolje nego danas znam da ne verujete ali bilo je to a vi zivite ko lordovi jebo vas sta pizdite

[Homesick]

Pravi autor: Joks

Više vjerujem guverneru nego premijeru...

Slažem se u potpunosti. Rohatinski ne mulja i mora izaći povremeno u javnost kad je ova preplavljena vijestima i analizama iz Šukerovog i Sanaderovog kabineta u kojima priučeni ljudi rade za svoju korist, a ne u korist naroda koji je u osnovi naziva demokratske države Hrvatske.

[marinkoM8]

Pravi autor: rasovicz

jebes inflaciju ako ne predje 10000% jedino smo mi u SERBIJI osetili sta znaci to i ziveli bolje nego danas znam da ne verujete ali bilo je to a vi zivite ko lordovi jebo vas sta pizdite

to šta živimo bolje od vas, ne znači da živimo ka lordovi.

isto tako ka šta to ne znači da ne trebamo pizdit jer želimo živit još bolje.

ko je vama kriv, šta već 17 godina birate izolaciju, zbog nekih takozvanih viših ciljeva.
koliko ste bili izolirani vi tamo priko još i dobro živite.

[dee dee]

kako je kod nas krenulo imam osjecaj da cemo uskoro za kilogram kruha morati izbrojati hrpetinu bezvrijednih novcanica (ako se netko sjeca kako je bilo pred kraj Juge)

[Iochannes]

U siječnju godišnja inflacija 6,2%

Ali ni to nije sve. Mi ipak idemo dalje.

U usporedbi sa siječnjem 2007. godine potrošačke cijene veće su za 6,2%, što predstavlja najsnažniji rast od primjene trenutne metodologije za praćenje inflacije. Na godišnjoj razini, prehrambeni proizvodi također su u najznačajnijoj mjeri generirali povećanje potrošačkih cijena s godišnjim rastom cijena od 12%. Istovremeno, i rast cijena opskrbe vodom i ostalih komunalnih usluga od 7,9% generirao je ubrzanje godišnje inflacije.

Ukoliko u drugoj polovici godine ne dođe do povećanja cijena energenata, primjerice električne energije i plina, pri kraju 2008. mogli bi zabilježiti slabljenje inflatornih pritisaka.

Međutim, u usporedbi s 2007. prosječna stopa godisnje inflacije bi mogla biti osjetno viša i iznosit će vjerojatno iznad 5%.

[Iochannes]

Vlada kroz cijenu goriva generira inflaciju

Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva. "Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna), a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada stoji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).

Ovog puta, cijene su povećane bez obrazloženja, ili mediji nisu isto prenijeli. Prvo postizborno poskupljenje obrazložilo se činjenicom da je došlo do povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a Vlada nije reagirala jer je tada bila -tehnička-, kako nam je objasnio ministar financija. Vlada već tjednima nije tehnička, a ne reagira na rast cijena benzina. Lagali su? Pa naravno.

Što je s tim kretanjem cijene sirove nafte na svjetskom tržištu?



Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu je otprilike jednaka cijeni na dan izbora. Nakon izbora je bilo prvo poskupljenje, a nakon toga cijena nafte na svjetskom tržištu je počela padati gotovo do 86 $/barel. Normalno, benzin nije pojeftinio. Nakon toga cijene sirove nafte su ponovo počele rasti sve do granice od 100 $/barel, i tada je INA ponovo, u siječnju, povećala cijenu benzina. Nakon toga opet dolazi do značajnog pojeftinjenja, do negdje 87 $/barel. Je li INA snizila cijene? Naravno da nije. Sad opet raste cijena sirove nafte (97 $/barel), i opet imamo poskupljenje benzina....

Ovakvo formiranje cijena kosi se ne samo za svim tržišnim zakonima, nego sa svim zakonima zdrave pameti. Benzin poskupljuje kad poskupljuje sirova nafta, a ne pojeftinjuje kad pojeftinjuje sirova nafta. Tom logikom, da barel sirove padne na 20 $/barel cijene goriva bi ostale iste, a da nakon toga poskupi na 25 $/barel, ovi bi povećali cijene goriva. Nevjerojatno.

Ne treba biti posebno mudar i zaključiti koliko cijena benzina u maloprodaji utječe na rast potrošačkih cijena, i to apsolutno svih, jer cijene goriva utječu na sve moguće troškove proizvodnje, prijevoza i održavanja. Primjerice, rast cijena goriva je u 2005. godini utjecao je na hrvatsko gospodarstvo smanjenjem BDP-a za 2,2 posto, povećanjem potrošačkih cijena za oko 0,39 posto, dok se je prema procjenama vanjskotrgovinska bilanca pogoršala za oko 5 do 6 posto.

Kakve veze ima Vlada s cijenom goriva u maloprodaji?

Prema podacima izvedenim iz najnovijih pravilnika o formiranju cijene goriva, država trenutno od nameta na osnovnu cijenu goriva ubire 54% prihoda od maloprodajne cijene naftnih derivata (za eurosuper 95). Od 8,30 kuna, koliko iznosi litra eurosupera 95, u državni proračun se uplaćuje 1,65 kn kroz trošarinu, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske ceste, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske autoceste, 11,6 lipa ide državnoj agenciji za obvezne zalihe, i na kraju u državni proračun ide još i 1,50 kn od PDV. Ukupno direktno davanje državi iznosi 4,46 kn po litri eurosupera 95. Također, država indirektno, kao 44,85%-tni vlasnik INA-e, od osnovne cijene koja iznosi 3,84 kn, ostvaruje prihod od 1,72 kn po litri prodanog eurosupera 95.

Sveukupno 6,18 kn, ili 74,5% maloprodajne cijene eurosupera 95, ide državi, što direktno, što kroz vlasnički udio u INA-i. Na svako povećanje maloprodajne cijene benzina od 10 lipa, država u proračun dobiva 1,8 lipa više direktno, a kroz vlasnički udio u INA-i 3,7 lipa više, ukupno 5,5 lipa više.

U razlici cijene eurosupera 95 od 30 lipa (8,00 kn na 8,30 kn), država direktno i indikrektno zarađuje 16,4 lipe više.

Na taj način državni proračun ima direktnu korist od svakog poskupljenja goriva u maloprodaju, a sve na štetu građana i gospodarstva u cjelini. Naravno, državi ne pada na pamet za dodatni prihod od PDV-a za isti iznos smanjiti nazovi plivajuće trošarine, isto kao što joj nije palo na pamet smanjiti naknadu od 60 lipa po litri za ceste koje se grade sve sporije, i 60 lipa za autoceste koje se gotovo više ni ne grade.

Zaključno, ovakvim gospodarenjem glavnim energentom Vlada ruši standard građana, usporava gospodarstvo, povećava inflaciju, ugrožava ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku bilancu i produbljuje gospodarsku krizu.

Što je najbolje, dodatnim proračunskim prihodima koji se ostvaruju kroz ovakvo gospodarenje (koje generira inflaciju) smanjuje se proračunski deficit, a to je jedina "mjera" koju Vlada poduzima za smanjenje inflacije!

[anthlon]

Pa sad nek građani štede, nek ulažu u investicijske fondove ...
Mislim da je ovo naša realna stvarnost.

Net.hr

Jer, prema zadnjoj zbirnoj snimci ulaganja u otvorene investicijske fondove i u sve vrste štednje u bankama u Hrvatskoj, velika većina njih donosi velike gubitke, dok nijedan fond ili oblik štednje, ni kunski ni devizni, ne pokriva ni stopu inflacije.

Sveukupno bi se moglo procijeniti da su od početka svibnja 2007. do kraja travnja 2008. građani svojim ulaganjima u investicijske fondove i u sve vrste štednje (koje u gotovo 92-postotnom obujmu posjeduje nekolicina velikih EU-banaka), platili nevidljivi porez od najmanje jedne milijarde eura (za koliko je smanjena kupovna moć njihovih udjela i štednih uloga)!

Stoga su: prodati ili čekati, ili čak kupiti što više ili ne, dramatične ključne dvojbe koje ovih dana tresu kalkulacije većine građana, te malih i srednjih ulagača i štediša u Hrvatskoj.

Nastave li se ti crni trendovi, najmudrije je – makar je već i 12 poslije 12 – prodati većinu udjela u otvorenim investicijskim fondovima, te ih spasiti od mogućeg daljeg potonuća, pretvarajući ih u sigurnija ulaganja (ili u novčane fondove ili u klasičnu štednju).

Također, ništa se sigurnijeg i korisnijeg ne može napraviti niti pretvaranjem kunskih viškova u eure ili dolare, jer kuna i dalje – jača, održavajući imidž jedne od najprecjenjenijih valuta na svijetu!

Ovo je dio članka.

Cijeli je članak zanimljiv.