Oslabiti kunu i povećati izvoz

[silence]

Jutarnji.hr

Đurđa Adlešić i Josip Friščić prvi izašli s idejom za promjenu monetarne politike

ZAGREB - Strateško povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije koja ostvaruje dodanu vrijednost, pretvaranje turizma u izvozničku djelatnost te promjena monetarne politike u cilju poticanja izvoza neke su od smjernica gospodarskog programa koalicije HSS-HSLS koji bi danas trebao biti predstavljen javnosti.

opaaaaa .... nekaj kaj želim čuti već dugo .... ako će se toga držat, možda bi mogo i za njih glasat ....

Pod paskom bivšeg ministra Davora Šterna pripremili su program koji u prvi plan ističe vrijednosti i prednosti prirodnih nacionalnih resursa što je temelj HSS-ove politike, dok se liberalna crta programa očituje kroz prihvaćanje trendova globalizacije i ubrzane privatizacije kao jedinog načina da se nacionalni resursi kvalitetno iskoriste.

ovo isto zvuči poprilično dobro ....

[Iochannes]

Okvirni plan mi se čini dobrim - ali...
Gledao sam desetak "strategija razvoja" lokalnih zajednica, gradova, županija i svugdje se provlače približno iste teme. Čak su i vladajući pokrenuli "izvoznu ofenzivu". Ali jedino što iz svega proizlazi je da nitko nije egzaktno primijenio neki know-how. Svi pričaju o rastu BDP-a a tko uopće može definirati BDP i načine obračuna? Slična stvar je i sa načinom obračuna deficita - da li uključiti dug umirovljenicima i mjenice ili ne pa baratati sa brojkama od 2,8% ili 5%?
Kako mi se čini - svi postavljaju neke ciljeve a o realizaciji se počinju brinuti tek nakon izbora - a tad je kasno. Pravila igre uglavnom imamo, nova trebaju, jedino što se traži je provoditi postojeća - jednako prema svima.
Deprecijacija kune - velika većina zaduženja je vezana valutnom klauzulom - što će se tada dogoditi sa svim obvezama?
Svi pričaju o "skupoj proizvodnji" a nitko nije ušao u strukturu troškova. Koliki su "državni nameti" na energenti koji su u biti osnovica svega? Na što sve plaćamo poreze i što se sve iz toga financira?
Zašto je državni proračun 2000. bio 56 mlrd kuna a sada se govori o 108 mlrd?
Koliko imamo "proizvodnog" stanovništva a koliko na "državnim jaslama"?
Da li je itko napravio strukturnu analizu porezne politike?
Gdje su rashodi nerealni? Svi samo govore o povećanju prihoda a nitko ne bi govorio o smanjenju rashoda.
Zašto se samo saniraju brodogradilišta, PIKovi, banke a poslije toga nitko nije kriv? Što se dogodilo sa kineskim ministrom poljoprivrede nakon što je otkrivena malverzacija? Što je učinio japanski ministar poljoprivrede kad su ga optužili?
Itd, itd, itd...

[Wolf-HR]

Ne znam zašto ali 'ubrzana privatizacija' mi ne miriši na dobro, pogotovo u kombinaciji sa riječima 'bivši ministar' (valjda znamo kako su dosad tekle privatizacije)... A i sadašnji CV mi je malo 'sumnjiv'- nije li on jedan od glavonja u TriGranitu koji je sada vladi i gradu pokušao podvaliti kukavičje jaje u ugovoru za zagrebačku Arenu? Brzanje s privatizacijom može još samo pogoršati stanje.

Oni kažu da će pretvoriti turizam u izvozničku djelatnost (pod time valjda misle prekvalificirati)- sad baš turizam se ne izvozi, ali ajd' dobro; no time će na papiru povećati prihode od izvoza, a da se stvarni izvoz uopće ne poveća.

Meni to s 'nacionalnim resursima' više zvuči kao dobar slogan, no sumnjam da postoji neki konkretni plan iza toga. Ono što bih ja volio vidjeti je da država preuzme raspolaganje resursima pitke vode i istima strogo ograniči pristup strancima (kratkotrajne koncesije na iskorištavanje izvora).

Evo da pogledam njihove ciljeve i mjere... Spajanje brodogradilišta- po meni vrlo loše: velika rupa + velika rupa = 3x veća rupa (tj. rupa bez dna), smanjuje im se konkurentnost jer postaju manje 'fleksibilna'. Osnivanje zona elitnog turizma- glupost, nepraktično, neisplativo i po meni loš koncept. Završetak privatizacije u roku dvije godine- vidi prvi odlomak, ukrastko vrlo nedobro. Zabrana izvoza sirovog drva- izvrsna ideja koju u potpunosti podržavam.

[silence]

brodogradilišta? kad ćemo više shvatit da treba sva u stečaj i prekvalificirat radnu snagu .... ne možemo se nosit a Azijom ...

Elitni turizam se radi uslugama, a ne birokracijom i zonama

Privatizacija - može bit ok

Drvo - slažem se ... izvozimo sirovinu i uvozimo namještaj .. kretenizam

[Iochannes]

Brodogradilišta - ima i u tome nade ali ne u proizvodnji masivnih tankera i sličnih grdosija - zašto ne bi proizvodili cruisere i slične luksuznije proizvode gdje su cijene znatno više, i imamo proizvod u koji se može ugrađivati podosta domaćih proizvoda - od namještaja, sanitarija... - nešto slično stambenoj izgradnji koja je za razliku od velike tonaže teretnih brodova znatno skuplja po finalnoj jedinici proizvoda.
A osnovni problem kojega se baš i ne dotiču:

Moody's: Preveliki javni sektor ograničava gospodarski rast Hrvatske

Ključ za bolji gospodarski rast i bolji kreditni rejting je bolja fiskalna pozicija i smanjenje uloge države u gospodarstvu, ističe Joan Feldbaum-Vidra, Moody'seva analitičarka i autorica izvještaja. To bi zaustavilo rast duga javnog sektora, pomoglo zaustavljanju rasta deficita tekućeg računa platne bilance te pomoglo gospodarskom rastu predvođenom privatnim sektorom, dodaje ona.

...rejting Baa3 sa stabilnim izgledima, odnosno ne očekuje se skoro poboljšanje, ali niti pogoršanje rejtinga.

«Položaj Hrvatske kao kandidata za članstvo u Europskoj uniji podupire njen sadašnji rejting», kaže Feldbaum-Vidra i dodaje kako taj rejting istovremeno odaje hrvatsko zaostajanje u usporedbi sa mnogim tranzicijskim zemljama u ostvarivanju modernog tržišnog gospodarstva te njenu relativno višu opterećenost fiskalnim i vanjskim dugom u usporedbi sa najnovijim članicama EU, Bugarskom i Rumunjskom.

Moody's: Preveliki javni sektor ograniÄŤava gospodarski rast Hrvatske — Banka magazine

Koliko nas košta naša država?

[silence]

Pravi autor: Iochannes

Brodogradilišta - ima i u tome nade ali ne u proizvodnji masivnih tankera i sličnih grdosija - zašto ne bi proizvodili cruisere i slične luksuznije proizvode gdje su cijene znatno više, i imamo proizvod u koji se može ugrađivati podosta domaćih proizvoda - od namještaja, sanitarija... - nešto slično stambenoj izgradnji koja je za razliku od velike tonaže teretnih brodova znatno skuplja po finalnoj jedinici proizvoda.

to zvuči pametno .. ima i drugih stvari koje se mogu ... manja brodogradilišta, tipa onog na Korčuli (koje su inače sjebali) gdi bi se gradile jahte i slično ....