Gradnja Panamskog kanala

[HPetrovic1989]

Ferdinand de Lesseps je već prije ostvario jedan graditeljski pothvat.To se je zbilo 1869.godine kada je probio Sueski kanal.

13.godina kasnije...1882.jedna novo osnovana franc.kompanija je uz dozvulu vlasti Kolumbije (naime tada se Panama nalazila pod Kolumbijom) započela gradnju Panamskog kanala.

Sve ono znanje koje je Lesseps stekao gradnjom-probijanjem Sueskog kanala mu nije uopće pomoglo u gradnji Panamskog kanala..Panamsko tlo je bilo mnogo tvrđe i kamenitije,još kad se pribroje međurasni sukobi,malarija i iznimno visoki troškovi gradnje su prouzročili pad tog projekta.

Krajem 19.st SAD počinje osvajati prostore na pacifiku.Ubrzo preuzimaju Filipine,Puerto Rico te provremeno Kubu.Tada se u Washingtonu počinje javljati želja za gradnjom plovnog puta u Srednjoj Americi.No želja je zahtjevala i podosta napora.Amerikanci su uz pomoć Paname rade državni udar i zemlja dobiva svoju samostalnost.Za nagradu Amerikinaci dobivaju pravo da koristeći ono što je ostalo iza Francuza,na istome mjestu sagradi plovni put.

Postojale su 2 mogućnosti gradnje: prva je bila da kanal bude u razini mora,tako bi se lakše plovilo i jednostavnije je.1.mogućnost je imala svoje mane: dužina gradnje i iznimna skupoća projekta.
Zato se odlučilo na drugu mogućnost...sustav ustava.On je u biti sve suprotno od prve mogućnosti.Jeftiniji je,gradnja bi kraće trajala.No takav plan je osjetljiv na ratovanje.

Tadašnji Američki predsjednik Theodore Roosevelt nije htio dugo čekati pa je htio da se kanal što prije počne graditi te da bude što prije gotov.Odmah je lako zaključiti da je Theodore odlučio drugu mogućnost.

1904.započinju prvi radovi.

1908.mjenjaju se nacrti kanala-povećava se širina i dubina budućeg prolaza.

''Neka blato leti''-poznati Rooseveltov uzvik,poticaj svim inžinjerima i radnicima na tom velikom projektu.
Panamski kanal je završen 15.kolovoza 1914.Fascinatna je činjenica da je kanal skratio put od New Yorka do S.Francisca za 12.880 km-a.

[eha]

Usprkos napretku u učinkovitosti, očekuje se da će kanal ubrzo dosegnuti svoj maksimalni kapacitet. Dodatni problem je da se proporcije velikih brodova koji prolaze kanalom konstantno povećavaju, što može dovesti do daljnje redukcije u broju prolazaka, iako tonaža tereta raste. U svakom slučaju, ako kanal želi nastaviti služiti potrebama svjetskog brodarstva morati će se poduzeti određeni koraci kako bi se povećao njegov kapacitet.

Očekuje se da će do 2011. godine 37% svjetskih kontejnerskih brodova biti preveliki za današnji kanal. Maksimalni podnošljivi kapacitet sadašnjeg kanala, s obzirom na neke manje popravke, se procjenjuje na 330 i 340 miliona tona godišnje, a očekuje se da će se taj kapacitet dostići negdje između 2009 i 2012. godine. Već danas gotovo 50% brodova u tranzitu iskorištava punu širinu ustava.