grčka mitologija

[_tea_]

Veliki sam obožavatelj grčke mitologije,čak sam i kao mala umjesto bajki tipa "Pepeljuga" i sl. radije čitala ili su mi čitali dogodovštine Zeusa,Here,Orfeja i Euridike,Andromede....
pa me zanima koje su vama priče najzanimljivije- ratne(Troja) ljubavne....neke druge...?

[Balian]

Obožavam grčku mitologiju. Zakon mi je cijeli mit o Prometeju, zatim Odisejeva lutanja, Herkalovih 12 zadataka, od ljubavnih priča ona tragična o Jazonu i Medeji te sretna o Perzeju i Andromedi.

Tu je i mit o Edipu, koji je za sobom povukao toliko toga.

A ima i ona stvaran priča o Aleksandru Velikom koja gotovo zvuči kao mit.

[_tea_]

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama...

Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje


Afrodita - božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti
Apolon, Feb - bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te muške ljepote
Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage
Artemida - božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda
Atena - božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Demetra - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita
Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena.
Had - bog podzemnog svijeta
Heba - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu
Hefest - bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre
Helije - bog Sunca
Hera - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka
Hermes - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca
Perzefona - Demetrina kći, Hadova žena
Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa

Malo da se podsjetite....

[Vex]

Ja sam isto više volio grčke mitove no pepeljugu , osobito mit o Minotauru

[Wamp]

Ja isto, u osnovnoj sam obožavala to čitati

[Sekhem]

Mit o Minotauru mi je jedan od najmilijih.
Začuđujuće kakve se naturalističke boleštine mogu naći u takvim mitovima.

[wane]

obozavam citat o Trojanskom Ratu

[Maslow]

Koji citat?
Valjda misliš na najveći ep ikad napisan?



* I. pjevanje:

Nakon deset godina rata, Ahilej i Agamemnon posvade se oko ropkinje Briseide koju je Agamemnon oduzeo Ahileju. Ahilej se naljuti i povlači iz rata.

* II. pjevanje:

Odisej potiče Grke na borbu. Homer iznosi opise brodova te trojanskih saveznika.

* III. pjevanje:

Paris izaziva Menelaja na borbu.

* IV. pjevanje:

Započinje bitka.

* V. pjevanje:

Diomed ranjava Afroditu i Aresa

* VI. pjevanje:

Glauk i Diomed pozdravljaju se i darivaju za vrijeme borbe. Hektor se vraća u Troju,gdje se pozdravlja sa svojom obitelji sluteći da ih više neće vidjeti budući da odlazi u rat.

* VII. pjevanje:

Hektor se bori s Ajantom.

* VIII. pjevanje:

Bogovi se povlače iz bitke.

* IX. pjevanje:

Agamemnon se povlači.

* X. pjevanje:

Diomed i Odisej uhode Trojance.

* XI. pjevanje:

Paris ranjava Diomeda, a Ahilej šalje Patrokla u borbu.

* XII. pjevanje:

Ahejci se vraćaju u svoja uporišta.

* XIII. pjevanje:

Posejdon potiče Grke na borbu.

* XIV. pjevanje:

Hera pomaže Posejdonu.

* XV. pjevanje:

Zeus zabranjuje Posejdonu i ostalim bogovima da se upleću u sukob.

* XVI. pjevanje:

Patroklo posuđuje Ahilejev štit i oružje, ulazi u bitku, ubija Sarpedona. Na posljetku biva ubijen od Hektora

* XVII. pjevanje:

Vojske se bore oko Patroklova tijela i oružja.

* XVIII. pjevanje:

Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i dobiva novo oružje koje mu je iskovao sam Hefest, na nagovor Ahilejeve majke Tetide. Ahilejev je štit imao nekoliko slojeva, a detaljno je prikazivao dva grada (simbolika razdora između Trojanaca i Ahejaca).

* XIX. pjevanje:

Ahilej se miri s Agamemnonom te se vraća u bitku.

* XX. pjevanje:

Bogovi se vraćaju u bitku. Ahilej pokušava ubiti Eneju kojemu pomognu bogovi.

* XXI. pjevanje:

Ahilej se bori i susreće Hektora ispred vrata Troje.

* XXII. pjevanje:

Ahilej ubija Hektora i vuče njegovo tijelo natrag u grčka uporišta.

* XXIII. pjevanje:

Održavaju se igre u Patroklovu čast.

* XXIV. pjevanje:

Ahilej predaje Prijamu tijelo njegova sina Hektora.

[wane]

Citat prek neta o Trojanskom ratu...

[Maslow]

Pa smiluj se nama grešnicima pa nam ovdje spostaj taj tvoj citat.

Ja ću probat napisat što ja znam o Ilijadi:

Ilijada nosi ime po Iliju, drugom imenu grada Troje. Sadržaj obuhvaća
zadnjih 51 dan u završnoj, devetoj godini rata koji se vodio između Troje i
Grčke zato što je trojanski kraljevič Paris oteo lijepu Helenu, ženu kralja
Meneleja i opljačkao kraljevsko blago. Radnja počinje odbijanjem grčkog
kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom svećeniku, na što
se on razbijesni i za osvetu pošalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i
ostalih grčkih uglednika Agamemnon pristane vratiti kćer ocu, no sebi
zauzvrat uzme Ahilejevu robilnju Briseidu. Tu počinje prava radnja epa.
Ahilej se rasrdi, povuče iz vojske i rata te naloži majci da moli Zeusa da
oduzme grcima ratnu sreću kako bi uvidjeli koliko su ogriješili o njega.
Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na čelu sa Hektorom nanijeli
grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obećava
veliko blago i Briseidu. Još uvijek obuzet srdžbom Ahilej odbije, no dade
vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U
bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to čuje Ahilej obuze ga veliki
bijes, te se odluči osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac
djela, Ahilej ubije Hektora uz pomoć božice Atene. Danima poslije Ahilej
mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatraži sinove ostatke
ljubeći Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi prođe ga
srdžba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada završava pokapanjem Patrokla.

Uz samo pripovijedanje radnje, Homer ubacuje opise prirode, iscrpne
podatke o vojnicima i bojištima čime zapravo smiruje i usporava radnju.
Preko teme rata, prikazuje zle sudbine ljudi i težak život. Poseban opis je
onaj kada se Hektor oprašta od svoje žene i sina, znajući da odlazi u smrt
i da ih više nikad neće vidjeti. Opisujući ratne događaje i prikazujući
brojne žrtve, Homer nema određenu naklonost ni prema jednoj strani već
prema žrtvama i njihovim obiteljima. Samim ratnim vremenom i
okruženjem, Homer sebi otvara prostor da razvije sliku bojeva i prikaže
sjaj grčkih i trojanskih junaka. Opisi ratnih zbivanja i sukoba svjedoće o
pjesnikovu dobrom poznavanju ratnih događaja.