Jezero Vostok na Antarktiku

[pharaoh]

Istraživačku stanicu Vostok je podigla Druga sovjetska antarktička ekspedicija 16. decembra 1957. godine, tokom Međunarodne geofizičke godine i radila je sve do 1994. godine, kada je privremeno zatvorena. Danas stanicu zajedno koriste ruski, američki i francuski naučnici.

Na ovom mestu je 21. jula 1983. godine izmerena najniža zabeležena temperatura na Zemlji od −89,2 °C. Ruski i britanski naučnici su 1996. godine ispod stanice Vostok otkrili jezero Vostok, najveće poznato subglacijalno jezero na svetu. Jezero Vostok leži oko 4.000 m ispod površine Antarktičke ledene ploče i zauzima površinu od 14.000 km².

Sovjetski Savez je tokom 1970ih izbušio nekoliko uzoraka ledene kore na dubini od 500–952 m. Oni su iskorišćeni da se prouči odnos izotopa kiseonika u ledu, što je pokazalo da led od poslednjeg ledenog doba počinje na dubini od oko 400 m. Kasnije je izbušeno još tri rupe: 1984. godine rupa 3G je stigla do dubine od 2.202 m, 1990. godine rupa 4G je stigla do dubine 2.546 m, 1993. godine rupa 5G je stigla do 2.755 m. Nakon kratkog zatvaranja stanice, bušenje se zatvorilo tokom zime 1995, a bušenje je 1996. obustavljeno na dubini od 3.623 m, zbog zahteva Naučnog komiteta za istraživanja Antarktika, koji je iskazao bojazan zbog potencijalnog zagađenja jezera Vostok. Ovo ledeno jezgro, izbušeno zajedno sa Francuzima, je dalo izveštaj o životnim uslovima iz prošlosti koja se protezala do pre 420.000 godina i pokrila 4 ledena doba. Dugo vremena ovo jezgro je bilo jedino koje je pokrivalo nekoliko ledenih doba, ali ju je 2004. nadmašilo jezgro EPICA, koje pokriva veći vremenski period.[2] Godine 2003. je odobren nastavak bušenja, ali je obustavljeno na procenjenoj udaljenosti od 130 m od jezera.

Iako je rupa kod Vostoka stigla do dubine od 3.623 m, korisne klimatske informacije se ne protežu ovoliko duboko. Samo dno ledene kore je led koji potiče od vode iz jezera Vostok i ne sadrži informacije o klimi.

[negatron]

Ovo jezero interesantno je zbog još jedne stvari; naime, ono može poslužiti i kao odličan pokusni poligon za predstojeće ekspedicije na Jupiterov satelit Europu, za koji se danas zna da ispod ledenog pokrivača debljine par kilometara sadrži ocean slane vode dubine i preko 100 kilometara.
Sonda koja će biti poslata prema Europi sadržavat će i lender, posebnu sondu koja će topiti led pod sobom dok se ne probije u skriveni Europin ocean, u kom će, između ostalog, pokušati pronaći tragove života, za koji se smatra da je moguće da je nastao oko vulkana i izzvora vruće vode na dnu Europinog oceana.

Na sličan način pokušat će se uputiti i sonda u jezero Vostok; ona bi, zagrijavajući svoju površinu, zajedno topila led pod sobom, i uništila bakterije i njihove spore koje su eventualno zaostale na njezinoj površini, tako da, kad bi se konačno probila do samog jezera, bila bi posve sterilizirana i ne bi bilo opasnosti da bi se autohtoni životni oblici u jezeru mogli kontaminirati sa životom sa površine.

Istraživanje jezera i života u njemu bit će veliki znanstveni događaj i sam po sebi, jer će se po prvi puta moći na licu mjesta istraživati životni oblici koji su od ostatka svijeta skriveni i odvojeni već najmanje 2 milijuna godina, koliko se predpostavlja da je jezero staro i da se nalazi pod ledenim pokrivačem.

[branja]

E ovo nisam znao, bravo pharaoh za post

[Syar]

cool

[pharaoh]

STANICA VOSTOK - Ruski su znanstvenici navodno postali prvi ljudi koji su uspjeli doprijeti do jezera Vostok, prastare formacije zakopane duboko pod antarktičkim ledom, javlja AFP.


- Naši su znanstvenici jučer (u nedjelju 5. veljače) prestali bušiti na dubini od 3768 metara i dosegli su površinu subglacijalnog jezera - izjavio je u ponedjeljak neimenovani izvor za rusku novinsku agenciju RIA Novosti .

Prije postizanja ovog velikog uspjeha pojavila se bojazan za sigurnost znanstvenika jer su američki kolege prije pet dana izgubili njihov radarski kontakt. No, sada su ponovo vidljivi na radaru.


- Riječ je o vrlo sposobnim znanstvenicima i bušiteljima i nikada mi na pamet nije pala pomisao da bi mogli biti u bilo kojoj vrsti nevolje - rekao je za Fox News dr. John Priscu, mikrobiolog s državnog sveučilišta u Montani koji je bio u kontaktu s timom znanstvenika Ruskog akrtičkog i antarktičkog istraživačkog instituta ( Russia's Arctic and Antarctic Research Institute , AARI).

Jezero Vostok najveće je u mreži više od 200 subglacijalnih jezera na Antarktici. Otprilike veličine jezera Ontario, zakopano je 3,5 kilometara ispod površine leda. Znanstvenici navode kako jezero nije bilo izloženo zraku punih 20 milijuna godina. Upravo će te karakteristike jezera pružiti znanstvenicima spoznaju novih mogućnosti pojavljivanja života na drugim svemirskim tijelima poput Jupiterova mjeseca Europe ili Saturnovog Enceladusa koji imaju slične uvjete.

Prema pisanju BBC-a, AARI tim je s bušenjem leda počeo 2. siječnja i napredovali su oko 1,73 metra dnevno. Deset dana kasnije došli su posljednjih desetak metara te su umjesto velike bušilicce stavili manju termalnu koja je opremljena i kamerom.

Koriste posebne tehnike kako bi smanjili rizik kontaminiranja netaknute vode u Vostoku.

- Kad bušilica dođe do jezera, tlak vode će izgurati strano tijelo i tekućinu za bušenje kroz bušotinu gdje će se smrznuti. Znanstvenici će se potom vratiti tijekom sljedećeg antarktičkog ljeta kako bi uzeli smrznutu vodu za analizu - pojasnila je stranica PhysOrg.com.

Najveći izazov sada znanstvenicima predstavlja izvlačenje s lokacije prije no što antarktička zima postane još hladnija te zaustavi letjelice u radu. Prema ruskoj televizijskoj kući RT , prosječna temperatura kod znanstvene stanice Vostok iznosi -66 Celzijevih stupnjeva, a to je i mjesto gdje je 1983. zabilježena najniža temperatura na Zemlji, -89,2 stupnja.