prema nekim mišljenjima razlika između psihičkih procesa životinje i čovjeka prvenstveno je kvantitativne a ne kvalitativne prirode, dakle definicija inteligencije bila bi podložna istom principu
Raspravljate o temi Životinje i inteligencija u Prirodna forumu, dio Znanost foruma; evo jedan klip sa dupinima za koje znamo da su inteligentni a evo i beluge kako to rade...
prema nekim mišljenjima razlika između psihičkih procesa životinje i čovjeka prvenstveno je kvantitativne a ne kvalitativne prirode, dakle definicija inteligencije bila bi podložna istom principu
Pa ove ribe se dobro zajebavaju i sad se mi trebamo praviti pametni.
To sam nekad i ja mogao duhanskim dimom.
Kod životinja treba razlikovati nagon od inteligencije.
Dokazano je da veličina mozga nema presudan značaj za inteligenciju određenog bića. Puno važniji je omjer tjelesne mase i mase mozga.
Evo isto jedan zanimljiv klip, ako već nije negdi bio
![]()
![]()
![]()
![]()
~who dares wins^semper fi^
VTFLJMŽUIP
∞
kvantiteta,omjeri i ostale matematičke karakteristike nisu važne...ono što je bitno se upitat jest kakva je to vrsta inteligencije. kakva je ona sama i kako se manifestira..dakle, pitanje je kvalitete...a to što s raznim znanstvenim procesima nismo još došli u pravi kontakt, to je druga priča.....
Manje više se slažem, ali ne i s tezom da je kvantiteta nebitna. Nebitna je jedino kad se uzimaju pogrešene mjere i uspoređuju neusporedive stvari. Promjene u debljini kore velikog mozga dokazano su povezane s razinom inteligencije, ali još nemamo dovoljno precizne instrumente za mjerenje aktivnosti pojedinih neurona ili bar skupina neurona in vivo. Sve se može kvantificirati, samo je pitanje vremena kad će se preciznije odrediti dijelovi mozga koji su najvažniji u inteligentom funkcioniranju, kao i gdje je najslabija karika (snop neurona) koja nam omogućuje ili sputava inteligentno reagiranje u određenim situacijama. Različiti zadaci zahtijevaju rad različitih dijelova mozga što se manifestira u kvalitativno razlicitim vrstama inteligencije, ali te kvalitete u svojoj osnovi uvijek imaju nešto kvantitativno.
možemo mi mjeriti do sutra, al opet se postavlja pitanje što mi mjerimo. Živčani podražaj je električni impuls, al kako odrediti njegovu kvalitetu. Ako je cjelina više od zbroja svojih dijelova, onda nam mjerenje ne treba, jer će zbroj mjerenoga uvijek biti manji od stvarnih karakteristika cjeline. Kod istraživanja ljudske inteligencije znanstvenici isto "nešto" mjere al ni sami se ne mogu složiti što (npr. brzinu reakcije na podražaj, sposobnost i brzinu rješavanja problema), čak se ne mogu ni složiti oko pitanja inteligencije, tako neki tvrde da postoji opća inteligencija, drugi zagovaraju teoriju višestrukih.... Ne kažem da mjerenja nisu potrebna, ali što kad znaš sve mjere, možeš li iz njih izvući spoznaju o kvaliteti, odnosno o načinu KAKO funkcionira izmjereno (ZAŠTO je već kategorija filozofije).
Svatko gleda onu stranu koja ga zanima: filozofsku, SF, znanstvenu, spiritualnu itd.
Ja mislim da se inteligencija, tj. inteligentno zaključivanje može objasniti mehanicistički, logičkim petljama kakve postoje i kod računala, samo što su neuronski "sklopovi" malo drugačiji od računalnih. Tu je negdje odgovor na pitanje "kako" funkcionira izmjereno, a ni pitanje "zašto" mi ne izgleda kao filozofsko. Jednostavno zato da bismo rješavali probleme i funkcionirali / preživjeli.
inače, ljude uopće ne smatram inteligentnim bićima, jer jedina na ovom planetu svoj opstanak ugrožavaju svojim postojanjem, to nijedna druga vrsta nije uspjela niti bude.