Raspravljate o temi TEORIJA IZBORA u Psihologija forumu, dio Znanost foruma; Ovo je meni do sada pružilo najbolje rezultate, možda će i vama... ali ne znam vjerovatno sam ja prirodni talenat...
...
Ovo je meni do sada pružilo najbolje rezultate, možda će i vama... ali ne znam vjerovatno sam ja prirodni talenat...
''Teorija izbora, autora Williama Glassera, poznatog američkog psihijatra, traži razloge tome u činjenici da se mi prema ljudima odnosimo na pogrešan način. Ona odbacuje tradicionalnu psihologiju koju primjenjuje većina nas i nudi nov način sagledavanja stvarnosti i odnošenja s ljudima.''
DESET AKSIOMA TEORIJE IZBORA (Teorija izbora, str. 294-297; skraćeno)
1. Jedina osoba čije ponašanje možemo kontrolirati smo mi sami. U praksi, ako smo spremni snositi posljedice, a to su gotovo uvijek teška kazna ili smrt, nitko nas ne može natjerati da učinimo nešto što nećemo. Pod prijetnjom kazne rijetko ćemo ono što radimo napraviti dobro.
2. Sve što od ljudi možemo dobiti ili im dati jest informacija. Kako ćemo se nositi s tom informacijom pitanje je našega ili njihova izbora.
3. Svi dugoročni duševni problemi su problemi odnosa. Djelomičan uzrok brojnih drugih problema, kao što su bolovi, nesvjestice, slabost i neke kronične bolesti - uobičajeno zvane autoimune bolesti - bolesti su odnosa.
4. Problematična veza je uvijek dio našega sadašnjeg života.
5. Ono što se dogodilo u prošlost i što je bolno čvrsto je povezano s onim što radimo, no stalno vraćanje na bolnu prošlost može učiniti vrlo malo ili ništa za ono što trebamo učiniti sada - poboljšati važnu postojeću vezu.
6. Pokreće nas pet genetičkih potreba: preživljavanje, ljubav - pripadanje, moć, sloboda i zabava.
7. Te potrebe možemo zadovoljiti samo ako zadovoljimo sliku ili slike u našem svijetu kvalitete. Ako u svoj svijet kvalitete stavimo slike koje ne možemo zadovoljiti, odbacujemo slobodu.
8. Sve što od rođenja do smrti možemo činiti jest ponašati se. Svako je naše ponašanje cjelokupno ponašanje, koje se sastoji od četiri nedjeljive komponente: aktivnosti, mišljenja osjećanja i fiziologije.
9. Sva su cjelokupna ponašanja definirana glagolima, najčešće infinitivom ili glagolskom imenicom, a ime dobivaju po najprepoznatljivijoj komponente - primjerice, odabirem depresirati, umjesto patim od depresije ili depresivan sam.
10. Sva su cjelokupna ponašanja izabrana, no neposrednu kontrolu imamo samo nad komponentom aktivnosti i mišljenja. Međutim, svoje osjećaje i fiziologiju možemo kontrolirati posredno, kroz načine na koji odabiremo razmišljati i djelovati.
Kadgod osjećate kao da nemate onoliko slobode u nekom odnosu koliko biste željeli, to je zato što vi, vaš partner ili oboje niste spremni prihvatiti aksiom teorije izbora: Možeš kontrolirati samo svoj život. Dokle god ne naučite taj aksiom, nećete moći primijeniti ni jednu zamisao teorije izbora, kao što su osnovne potrebe, svijet kvalitete i cjelokupno ponašanje. No, kada ga jednom usvojite, sva će vam teorija izbora postati prihvatljiva. Tada ćete moći slobodno odabirati približiti se ljudima s kojima želite biti bliski, bez obzira na to kako se oni ponašaju. No, što više i oni budu učili teoriju izbora, to ćete se s njima bolje slagati. Teorija izbora podržava to zlatno pravilo. Da biste mogli zadobiti slobodu i upotrijebiti je - svrha je ove knjige.
evo i ovo, valjda će vam biti malo jasnije... ako ne, samo pitajte mene. ... ...
Nature shows that with the growth of intelligence comes increased capacity for pain, and it is only with the highest degree of intelligence that suffering reaches its supreme point.