Croportal na Put oko Svijeta

[Snjesko Bijelic]

skoro zajebo put oko svjeta jer nisam dobro gledo

odlično si se toga sjetio,samo da ja nađem sljedeći gradić koji bi mogao napisati

[Snjesko Bijelic]

nakon prospavanog dana uputili smo se iz Imotskog prema Šibeniku i saznali od mještana da se Šibenik nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i Čikole. Pejzaž regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56, 2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se i dva nacionalna parka, Krka i Kornati. Prosječna gustoća naseljenosti je 51.7 st. na km2.

prolistali smo malo i o povijesti Šibenika:

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje na Božić 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću. 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918.

Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već 1941., a najviše ih se dragovoljno pridružilo 1943. nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Partizani su Šibenik oslobodili 3. studenog 1944.

Kao i cijela Hrvatska i Šibenik je bio u sklopu Jugoslavije od 1945. do 1991.g.

Grad Šibenik i okolica su dali veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991 .Šibenčani su već u rujnu 1991 g. obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj živo

Šibenčani se mogu i podičiti svojim gospodarstvom

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u ratu, znatno je smanjio proizvodne kapacitete.

Šibenik ima i vrlo važnu prometnu povezanost

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke Split (50 km od Šibenika) i zračne luke Zadar (70 km od Šibenika).

Klima
U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

[Snjesko Bijelic]

onda smo se zaputili prema jednom malom mjestu zvanom "bilice"

Općina Bilice se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji udaljene 3 km. od Šibenika. Površinom od 25,66 km2, općina Bilice spada u manje općine i čini 0,86% sveukupne površine Šibensko kninske županije. Općina Bilice formirana je kao samostalna jedinica lokalne samouprave 17. prosinca 2002. prije tog datuma bile u sastavu grada Šibenika.

Stanovništvo
Prema zadnjem popisu stanovništava (2001.) u Bilicama ima 662 domaćinstva u kojima živi oko 2180 stanovnika, a unutar općine nalazi se 24 zaseoka: Novo–naselje, Pližote, Gatara, Grubišić, Buva, Mikulandra, Šparadići, Čaleta-car, Bura, Slavice-Karloviči, Petrovići, Ćaleta, Kalik, Lugovići, Dulibići, Slavica-Jolići, Mihaljevići, Slavica -Paprčići, Radići, Juras, Krnić, Jakšić, Sekulić, Perišić.

Svi zaseoci raspoređeni su u pet naselja: Novo Naselje, Podlukovnik, Podtrtar, Stubalj i Vrulje.

Od prvih konkretnih zapisa o Bilicama 1298. prate se i demografski podaci. U župi Žažvina kojoj su tada pripadale Bilice godine 1298. bilo je 20 kuća i 204 osoba, a same Bilice 10 kuća i 51 osobu.

U župi Žavini 1298. spominje se i selo Presuć (negdje se nazivalo Prisuti ili Opatija), za koje piše da se nalazi između Velikog i Malog Pomišlja i Dračina, te da su Prisuti imali 9 kuća i 62 osobe.

Noviji zapisi spominju da su Bilice godine 1825. imale 32 kuće, odlomak Vrulje 20, i Lukovnjak 19; godine 1857. Bilice imaju 144 katolika, Vrulje 23, odlomak Pokojci 170, Lukovnjak 148. Godine 1901. svi odlomci imaju 110 kuća i 702 osobe. Godine 1931. Bilice s odlomcima imaju ukupno 1336 katolika i 64 hričana. Iste godine 1931 zapisan je ovaj broj obitelji: Bilice 42, Pomišalj 6, Stubalj 12, Dolačka Punta 15,Vrulje 23, Lišćerice 25, Pod Trtrom 19, Pod Lukovnjak 30, ukupno 172 obitelji.

Povijest
Car Konstantin Porfirogenet, pisac iz 10. st. navodi mjesto Belitcein (to belitzein), a povjesničar Vj. Klaić smatra, da su to današnje Bilice. U kanalu sv. Josipa pronađeni su vrijedni arheološki ostaci iz pretpovijesnog doba i rimske Villae Rusticae na Dedića punti, pronađen je i osakaćen rimski natpis te još dva druga fragmenta za koje se nezna gdje su završili. Nađena je i jedna ploča s pleterom i monogramom Marije, koja je prenesena u Kninski muzej, za koju se smatra da je dr.Jelić i dr.Novak nisu pravilno pročitali.

Prvi konkretniji zapisi o Bilicama dolaze iz godine 1298. kad se osnivala Šibenska biskupija, te se tu navodi da su Bilice pripadale župi Žažvina.

Žitelji Bilica su tokom povijesti sudjelovali u svim ratovima koji su se vodili na našim područjima, a i dalje. Poznato je da je veći broj Bilićana sudjelovao i u Španjolskom građanskom ratu. Velike su žrtve podnijeli i za vrijeme Drugog svjetskog rata, zabilježen je podatak da je tokom rata poginulo 190 žitelja i da niti jedna kuća nije ostala neoštećena. Tokom poslijeratnog perioda poznato je da je nemali broj žitelja Bilica emigrirao u strane zemlje, radi neimaštine ili neslaganja s političkom situacijom u zemlji. Novija povijest donijela nam je i Domovinski rat. U obrani Hrvatske od Srpske agresije dobrovoljno je sudjelovao i velik broj žitelja Bilica, te su dosta pridonijeli stvaranju samostalne države Hrvatske. Bilice su tokom rata pretrpjele manje materijalne štete, ali je na žalost i jedan žitelj Bilica izgubio život. Žitelji Bilica od početka Domovinskog rata pa do dana današnjeg aktivno sudjeluju na svim područjima stvaranja demokratske Države Hrvatske, te bolje budućnosti mlađeg naraštaja.

Gospodarstvo
Bilice s obzirom na položaj i blizinu Nacionalnog parka Krka imaju velik potencijal za razvoj seoskog turizma, jer u Bilicama nije razvijana teška industrija niti su građene veće industrijske zone pa je veliki dio područja Bilica ostao netaknut. Jedan od prvih poteza sadašnje Općine što se tiče turizma je uvrštavanje u novi prostorni plan marine ili privezišta na Prokljanskom jezeru.

[Snjesko Bijelic]

zatim smo skočili do Raslina ljepog mjesta koje je smješteno na zapadnoj obali Prokljanskog jezera.

Do njega se može doći i brodom što čine mnogi nautičari na putu za skradinsku marinu.

Povijest
Raslina se prvi puta spominje 1298. godine povodom osnivanja šibenske biskupije. 1457. godine, u mjestu je podignuta crkvica sv. Mihovila. Nedaleko od Rasline, u vodi Prokljanskog jezera, nalazimo ostatke antičke arhitekture, a na obližnjem otočiću sv. Stjepana, ostatke istoimene crkvice, prvi puta spomenute 1322. godine. Početkom 16. stoljeća, radi obrane od Turaka, izgrađena je utvrda čvrstih zidina i obrambenih kula od kojih danas, nažalost, više nema tragova. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Raslina je bila uništena do temelja.

Stanovništvo Rasline uglavnom se bavi poljoprivredom i ribarstvom, a u novije vrijeme i turizmom. Gostima se nudi smještaj u privatnim sobama, apartmanima i kampovima, a nekoliko gostionica ponudit će domaće specijalitete od kojih su najpoznatiji prokljanska riba i domaće vino. Uz to, ljubaznost mještana, uređene plaže i blizina NP Krka, ovo mirno izletničko mjesto čini još privlačnijim.

ps.jbg nisam više mogao nać o čemu pisat

[Snjesko Bijelic]

došli smo i do skradina

Skradin je gradić na desnoj obali rijeke Krke, udaljen 16 km od Šibenika. Kupalište u Skradinu se nalazi na rijeci Krki i utoku Krke u more. Skradin sa poviješću duljom od 2200 godina nalazi se na mjestu gdje rijeka Krka i Jadransko more imaju skladan suživot, gdje se kontinentalna klima spušta najbliže moru, gdje se zbog mješanja slatke i slane vode izlovljaju ribe i školjake, a mještani se već dugo godina bave ribarstvom. Ponuda restorana i konoba u Skradinu je raznovrsna i svaki gost će pronaći svoj kutak za isprobati specijalitete dalmatinske kuhinje. Skradin je, zbog svoje blizine Nacionalnom parku rijeke Krke, postao polazna točka za izlete biciklom ili šetnju po netaknutoj prirodi i pogled na veličanstvene slapove Krke. Smještaj u Skradinu nudi različite mogućnosti: od soba, apartmana, vila i pansiona, te kampova i hotela.
U pretpovijesno doba tu je bilo ilirsko naselje koje se zvalo Scardona, a kasnije rimski municipij iz čijeg su razdoblja vidljivi ostaci vodovoda i zgrada, te epigrafski spomenici. Kroz stoljeća u međusobnim sukobima feudalaca, Skradin je bio nekoliko puta razaran, ali su ga oživjeli novi doseljenici. Iznad mjesta su ostaci kule i zidina venecijskog i kasnije turskog kastela. U doba narodnih vladara tu je podignuta predromanička crkva - kameni fragmenti s motivima pleterne dekoracije. Skradin je, bio središte ilirske provincije Liburnije, a od 530. do 1830. godine bio je biskupijsko sjedište, a na vrhuncu moći bio je u srednjem vijeku za vrijeme vladavine Šubića - Bribirskih. U Skradinu su rođeni renesansni slikar Juraj Čulinović i poznati graditelj orgulja Petar Nakić-Nakini.
Marina u Skradinu je mirno pristanište smještena u duboko usječenom zaljevu koja čini ušće rijeke Krke, u blizini nacionalnog parka Krke. Marina ima oko 180 priveza i otvorena je tokom cijele godine.

[Snjesko Bijelic]

nakon razgledavanja i upoznavanja sa skradinom došli smo i do Gračaca(općine)

Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj Lici. Razvio se na raskrižju puteva od Gospića prema Kninu i Krbave prema Dalmaciji. Od Dalmacije je odijeljen visokim masivom Velebita, preko čijeg prijevoja Prezid prolazi cesta Gračac-Obrovac.


Stanovništvo
Pema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2001. godine[1] općina Gračac ima 3.923 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 2.689.

Povijest
Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna župa Otuča. Današnje naselje Gračac se jače razvija u razdoblju Vojne krajine, posebno nakon izgradnje ceste Gospić-Gračac-Knin 1789. godine. Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge 1925.

Gospodarstvo
Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.

Spomenici i znamenitosti
* Cerovačke pećine
* Izvor Zrmanje
* Ostaci tvrđave Zvonigrad
* Župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračacu (1715)


tu bi još dodao da je i u gračacu Osnovna škola "Nikola Tesla"

[Locrian85]

Jebote, preskočio si skoro cijelu Dalmaciju....

Idi sine odreda....

[Snjesko Bijelic]

Pravi autor: Locrian85

Jebote, preskočio si skoro cijelu Dalmaciju....

Idi sine odreda....

pomalo dodjem i do tamo

[pharaoh]

a trebao bi vidjet da se mi vozimo u virtualnom Croportal autobusu i nemoš busom malom u skradin pa u gračac pa u zaton ili nezunam, bus ide nekom cestom ???

[Locrian85]

On se teleportiro....