Povijest Računala

[Snjesko Bijelic]

evo bio sam vrijedan pročitajte ako vas zanima

Godina Događaj
1617

John Napier uvodi spravu poznatu pod imenom "Napierove kosti" (engl. Napier's Bones) izrađenu od slonove ili neke druge kosti koja je utemeljena na logaritmima. Glavna je novost bilo to što se množenje moglo izvoditi zbrajanjem, a dijeljenje oduzimanjem. Tako se slaganjem štapića jednog na drugi ili jednog pored drugog moglo množiti i dijeliti.
1623 Wilhelm Schickard izrađuje prvu poznatu mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator).
1642 Francuz Blaise Pascal izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) poznatu pod nazivom Pascaline koja može zbrajati i oduzimati.
1674 Nijemac Gottfried Wilhelm Leibnitz izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) koja može zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti.
1804 Francuz Joseph-Marie Jacquard izrađuje potpuno automatiziran tkalački stroj koji se programira pomoću papirnatih bušenih kartica.
1820 Thomas de Colmar izrađuje prvi pouzdan, upotrebljiv i komercijalno uspješan mehanički kalkulator.
1821 Charles Babbage objavljuje izum diferencijalnog stroja (engl. difference engine). Važnu ulogu u popularizaciji i izradi programa za njegov stroj imala je Ada Augusta King, Countess of Lovelace pa je zovu i prvom programerkom (po njoj je nazvan i jedan računalni programski jezik).
1868 Christopher Sholes je izumio pisači stroj u SAD-u koji je imao QWERTY tipkovnicu.
1888 William S. Burroughs patentira mehanički kalkulator koji je mogao tiskati na papirnu vrpcu.
1896 Herman Hollerith utemeljuje tvrtku Tabulating Machine Company koja kasnije mijenja ime u IBM (International Business machines).
1911 15.06.1991 u državi New York u SAD-u utemeljena je tvrtka Tabulating Machine Company koja je kasnije postala IBM.
1924 Tvrtka Tabulating Machine Company mijena ime u IBM.
1936 Razvijena je Dvorak tipkovnica.
1938 Nijemac Konrad Zuse konstruira Z1, jedno od prvih binarnih digitalnih računala. Računalo se moglo programirati bušenom vrpcom.
1939 U SAD-u na Iowa State College John Vincent Atanasoff i Clifford Berry konstruiraju prototip binarnog računala ABC (Atanasoft-Berry Computer). To se smatra prvim automatskim digitalnim računalom.
1941 Nijemac Konrad Zuse dovršava elektromehanički stroj za računanje Z3.
1943 Počinje konstrukcija prvog elektroničkog računala u suvremenom smislu pod nazivom ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer). ENIAC većina smatra prvim elektroničkim računalom.
1944 Mornarica SAD-a rabi Harvard-IBM MARK I, veliki programabilni računski stroj građen pomoću releja. Za programerku je određena Grace Hopper.

napierove "kosti"

Prof. Dr. Konrad Zuse i računalo Z3

Holerith-ov sortirni stroj (engl. tabulating machine)

1946 Završen je ENIAC, prvo elektroničko računalo.
1947 U SAD u Bell Laboratories izumljen je tranzistor. Izumili su ga John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley (kasnije dobitnici Nobelove nagrade).
1951 Na Manchester University proradilo je prvo komercijalno računalo First Ferranti MARK I.
1951 Počinje prodaja računala UNIVAC, prvog široko dostupnog komercijalnog računala.
1953 Počinje prodaja računala IBM 701. Ukupno je proizvedeno i prodano 19 komada.
1954 IBM proizvodi i prodaje računalo IBM 650. Proizvedeno je i prodano više od 1800 komada u razdoblju od osam godina.
1954 IBM objavljuje prvu inačicu programskog jezika of FORTRAN (engl. formula translator).
1955 John McCarthy sa sveučilišta Dartmouth College prvi put spominje umjetnu inteligenciju.
1955 Bell Labs konstruiraju prvo računalo s tranzistorima. Tranzistori su brži, manji, troše manje energije i manje se griju od elektronskih cijevi koje su se rabile do tada. Zbog toga su računala s tranzistorima brža i pouzdanija.
1955 ENIAC prestaje raditi. Procjenjuje se da je u svom životnom vijeku obavio više aritmetičkih operacija nego cijeli ljudski rod do tada.
1956 Računalo 305 RAMAC koje proizvodi IBM je prvo računalo s tvrdim magnetskim diskom.
1958 Robert Noyce (tvrtka Fairchild Semiconductor) i Jack Kilby (tvrtka Texas Instruments) razvijaju prvi integrirani krug i javno prikazuju njegov rad 12.09.1958.
1960 Objavljen je programski jezik COBOL (Common Business-Oriented Language).
1963 Doug Engelbart je izumio i patentirao prvog računalnog miša.
1963 Razvijena je norma ASCII (American Standard Code for Information Interchange) kako bi se olakšala razmjena podataka između računala.
1964 Na sveučilištu Dartmouth University John Kemeny i Thomas Kurtz razvili su programski jezik BASIC (Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Language).
1965 Ted Nelson izmišlja naziv hypertext.
1965 Texas Instruments razvija TTL (transistor-transistor logic) vrstu integriranih krugova koji su našli široku uporabu u računalima.
1965 Gordon Moore objavljuje svoje opažanje da se broj tranzistora po prostornom palcu u integriranim krugovima udvostručuje svake godine. To je kasnije postalo poznato pod imenom Moore-ov zakon. U novije doba pod Moore-ov zakonom se smatra pravilo da se gustoća podataka udvostručuje svakih 18 mjeseci.
1967 IBM konstruira prvu disketu (engl. floppy disk).
1967 Razvijen je programski jezik LOGO poznat još i kao kornjačina grafika. Jezik je pogodan za prvi susret djece s računalom.
1968 Robert Noyce i Gordon Moore osnivaju tvrtku Intel Corporation.
1969 Tvrtka Control Data Corporation koju vodi Seymour Cray završava računalo CDC 7600 koje se smatra prvim superračunalom.
1969 Razvijen je operacijski sustav Unix (AT&T Bell Laboratories).
1969 Gary Starkweather u tvrtki Xerox konstruira prvi laserski pisač.
1969 Ministarstvo obrane SAD-a (U.S. Department of Defense) osniva računalnu mrežu ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network), preteču interneta.
1970 Intel objavljuje memorijski integrirani krug 1103 kapaciteta većeg od 1000 bita (prvi RAM).
1970 Utemeljen je istraživački centar Xerox Palo Alto Research Center (PARC) iz kog su potekle mnoge danas široko rasprostranjene računalne tehnologije.
1970 Tvrtka Centronics proizvodi prvi iglični (matrični) pisač (engl. dot matrix printer.).
1971 Počinju se proizvoditi disketni pogoni promjera 8 palaca (engl. 8" floppy diskette drive).
1971 U Xerox PARC razvojnom centru razvijen je prvi laserski pisač.
1971 Objavljen je programski jezik Pascal (autor Niklaus Wirth).
1971 Intel počinje isporuku prvog mikroprocesora 4004.
1972 Objavljen je programski jezik C (autor Dennis Ritchie, tvrtka Bell Labs).
1972 U SAD-u je izumljen optički disk (CD, compact disc).
1973 U istraživačkom centru PARC (Xerox Palo Alto Research Center) Robert Metcalfe konstruira računalnu mrežu Ethernet.
1973 Dr. Martin Cooperk u tvrtki Motorola konstruira prvi mobilni telefon (engl. cell phone).
1974 Mikroprocesor 8080 tvrtke Intel postaje prvi široko prihvaćen mikroprocesor.


Računalo UNIVAC

ENIAC - prvo elektroničko računalo

Superračunalo Cray

1975 Tvrtka MITS isporučuje komplet dijelova za računalo Altair 8800. Računalo je kupac morao sam sastaviti, a imalo je memoriju kapaciteta 1 KB. To se smatra prvim osobnim računalom.
1975 Paul Allen i Bill Gates stvaraju prvi programski jezik za osobna računala. To je bila inačica BASIC-a za računalo Altair.
1975 Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju tvrtku Apple Computers.
1976 Razvijena je disketa (engl. floppy disk) promjera 5.25 palaca.
1976 Intel proizvodi mikroprocesor 8086.
1977 Razvijena prva komercijalna računalna mreža ARCNET.
1977 Tvtka Apple nudi osobno računalo Apple II, prvo osobno računalo s grafičkim prikazom u boji.
1978 Epson proizvodi iglični pisač TX-80 koji je bio prvi široko rasprostranjen pisač za osobna računala.
1979 Hayes prodaje prvi modem za osobna računala.
1979 U SAD-u je u uporabi više od pola milijuna računala.
1979 Intel proizvodi mikroprocesor 8088.
1980 Prema narudžbi tvrtke IBM Paul Allen i Bill Gates izrađuju operacijski sustav za osobno računalo IBM PC. Sustav kasnije postaje poznat pod nazivom MS-DOS.
1981 MS-DOS 1.0
1981 IBM proizvodi svoje prvo osobno računalo IBM PC i prodaje ga s operacijskim sustavom MS-DOS.
1981 Hayes proizvodi modem Smartmodem 300 sa skupom naredbi poznatim pod nazivom AT command set. Brzina modema je bila 300 bps.
1981 Hayes proizvodi modem Smartmodem 1200 brzine 1200 bps.
1982 WordPerfect Corporation prodaje WordPerfect 1.0 najpopularniji program za obradu teksta za osobna računala (prije pojave Windows-a).
1982 Lotus Development Corporation prodaje program Lotus 1-2-3, najpopularniji program za tablično računanje za osobna računala (prije Widows-a).
1982 Osnovana je tvrtka Compaq Computer Corp. koja je prva proizvela kopiju IBM PC računala i postala najveći konkurent IBM-u na poslovnom tržištu osobnih računala.
1982 Počinje prodaja kućnog računala Commodore 64 koje je postalo najprodavaniji model računala svih vremena.
1982 Intel objavljuje procesor 80286.
1983 Osobno računalo IBM XT.
1983 U SAD-u je u uporabi više od deset milijuna računala.
1983 MS-DOS 2.0
1983 Microsoft Windows
1984 Osobno računalo IBM AT.
1984 Proizvedena je disketa (engl. floppy diskette) promjera 3.5 palca.
1984 MS-DOS 3.0 i MS-DOS 3.1 (za mreže).
1984 Profesor Fred Cohen sa sveučilišta University of Southern California objavljuje prvi rad o računalnim virusima.
1985 Tvrtka Microtek proizvodi prvi jednobojni skener razlučivosti 300 dpi.
1985 Intel objavljuje procesor 80386.
1985 Microsoft Windows 1.0
1986 IBM proizvodi tipkovnicu pod nazivom AT ili 101.
1986 Compaq proizvodi prvo osobno računalo sukladno IBM PC-u.
1986 U SAD-u je u uporabi više od trideset milijuna računala.
1986 MS-DOS 3.2.
1987 Windows 2.0
1987 MS-DOS 3.3
1988 U SAD-u je u uporabi više od četrdeset i pe milijuna osobnih računala.
1988 Friedrich Reintzer odkriva tekući kristal.
1988 Tvrtka Creative Labs proizvodi zvučnu karticu SoundBlaster.
1988 MS-DOS 4.0
1989 Intel objavljuje procesor 486DX.


Apple II plus

Commodore 64

IBM PC

1990 Tim Berners-Lee u suradnji s Robertom Cailliauom radeći u CERN-u predlaže hypertext sustav koji je bitno pridonio popularizaciji i širenju interneta. To se može smatrati početkom interneta u obliku kakvog da danas poznajemo.
1990 Windows 3.0 (prodano više od tri milijuna primjeraka u godinu dana)
1991 Intel proizvodi procesor 486SX.
1991 Linus Torvald uvodi Linux.
1991 Tim Berners-Lee, znanstvenik na europskom laboratoriju za atomske čestice (European partial physics laboratory, CERN) u Ženevi u Švicarskoj razvija Web kao alat za istraživače. Tako je stvoren World Wide Web (WWW) jedan od važnih razloga današnje popularnosti interneta.
1991 Philip Zimmerman objavljuje sustav Pretty Good Privacy (PGP) kojim je moguće kodirati zapise kako bi se sačuvala tajnost.
1991 MS-DOS 5.0
1992 Windows 3.1 (prodano više od milijun kopija u prva dva mjeseca prodaje).
1993 Početkom godine u cijelom svijetu postoji pedeset World Wide Web poslužitelja (engl. servers).
1993 Windows NT, MS Office 4.0 i MS-DOS 6.0.
1993 Intel proizvodi procesor Pentium (3.2 millijuna tranzistora).
1994 Marc Andreesen i James H. Clark osnivaju tvrtku Netscape.
1994 Utemeljena je tvrtka Red Hat Linux.
1994 Tim Bernes-Lee osniva organizaciju The World Wide Web Consortium.
1994 Otkrivena pogreška u Intelovom procesoru Pentium.
1994 Osnovana tvrtka YAHOO.
1994 MS-DOS 6.22
1994 Windows 3.11
1994 Norveška tvrtka Telenor započinje projekt čiji je rezultat pretraživač Opera
1994 Tim Bernes-Lee osniva organizaciju W3C
1995 Java.
1995 Windows 95 (u prva četiri dana prodano više od milijun primjeraka).
1995 Amazon.com počeo s radom.
1995 Pierre Omidyar osniva EBay.
1995 Objavljena norma USB.
1996 Sergey Brin i Larry Page razvijaju Google.
1996 Windows CE.
1996 Microsoft proizvodi miša s kotačićem pod nazivom IntelliMouse.
1997 IBM-ovo računalo Deep Blue pobjeđuje svjetskog šahovskog prvaka Garry Kasparova.
1997 Počine prodaja DVD diskova.
1997 Bill Gates je najbogatiji poslovni čovjek na svijetu.
1997 IEEE objavljuje 802.11 (norma za bežične mreže).
1998 Intel proizvodi procesor Celeron.
1998 Objavljena norma za modeme V.90.
1998 U Japanu pušten u prodaju prvi MP3 player (Saehan, MPMan).
1998 Windows 98.
1998 Sergey Brin i Larry Page osnivaju Google.
1998 Objavljen je sustav za rukovanje bazama podataka MySQL.
1999 Intel proizvodi procesor Pentium III 500 MHz.
2000

Mnogi strahuju da će 1.1.2000 otkazati mnogi računalni sustavi zbog toga što su mnogi programi rađeni tako da pri računanju godine rabe samo dvije znamenke. Tako će pri prijelazu iz 1999 u 2000 u programu 99 prijeći u 00. Unatoč strahu nije bilo ozbiljnijih posljedica.
2000 Windows 2000
2000 Jack Kilby dobiva Nobelovu nagradu za fiziku.
2000 Microsoft C#
2001 Tvrtka Dell computers postaje najveći proizvođač osobnih računala.
2001 Objavljena norma USB 2.0.
2001 Windows XP
2002 Prema istraživanju tvtke Gartner od polovice sedamdesetih do 2002 prodano je više od 1.000.000.000 osobnih računala.
2002 Objavljena je sabirnička norma PCI Express.
2003 Osnovana tvtka Mozilla Foundation.
2004 Google objavljuje uslugu besplatne elektroničke pošte Gmail.


Procesor Intel Pentium III

[Korozija]

Zanimljivo, Spasoje. Al ko će ti to čitat?
Osim mene, pijane budale u 4 ujutro.

[Snjesko Bijelic]

ma ima ljudi koje će to zanimat pa sam stavio,beskorisno sigurno nije

[Snjesko Bijelic]

niko me nebi ni pohvalio šmrc

[Korozija]

Evo, ja ću te pohvaliti. Svaka čast.
Kopirao sam tvoj post u Word. Moze mi zatrebati.

[Snjesko Bijelic]

tnx

[daidza]

Nisam zamijetio do sad, svaka čast na treudu

[ungsa_88]

Procitao...

[andjela26]

Bravo

[Snjesko Bijelic]

fala ekipa