usluge i servisi interneta

[Kristijan]

Dok se TCP/IP kao protokol najniže razine brine za način međusobnih povezivanja i komuniciranja računala protokoli više razine poput FTP-a, TELNET-a, NNTP-a, pa i HTTP-a određuju način na koji se specifične vrste podataka prenose preko Interneta. Neki od najčesšćih su:


File Transfer Protocol - Servis kojim se služimo kako bismo prenosili datoteke (fileove) preko Interneta. Ovo je jedan od najranijih protokola Interneta, a sve do 1995. godine bio je prema obimu prenošenih podataka najkorišteniji protokol Interneta. Od tada ga prestiže HTTP protokol odnosno WWW. Premda manje popularan od Weba još uvijek se
često koristi u Internet zajednici, ali ponajviše u kombinaciji sa Webom.


Novinske grupe - Internet servis koji koristi NNTP (Network News Transfer (Transport) Protocol) protokol za prenošenje novinskih
članaka između novinskih grupa na NEWS serverima te sa servera na osobno računalo. Ako nikad niste pregledavali novinske
članke treba napomenuti da se ne radi o prenošenju članaka Večernjeg lista ili nečeg sličnog.

Radi se o sustavu u kojemu svatko može sudjelovati na način da postavi pitanje ili da svoj odgovor u točno određenom direktoriju na NEWS serveru. U roku od nekoliko sati vaše
će pitanje vjerojatno biti odgovoreno i to zahvaljujući velikom broju posjetitelja ovakvih novinskih grupa. Novinske grupe su i zamišljene upravo zbog razmjene iskustava pa tako u njima na relativno lagan način možete doći do odgovora na svoja pitanja. Za pregled novinskih grupa na osobnom računalu



potreban je program za njihovo pregledavanje, a većina današnjih Web browsera imaju integrirane vlastite programe za tu svrhu.


Inače, začetak novinskih grupa je još u 1979. godini kada se za njihov rad koristi UUCP kopija UNIX-a. Prva verzija protokola (NNTP), kakvog ga danas znamo, nastaje tek 1986. godine. Važno je napomenuti da je oblik
članaka i način njihova korištenja bio je jedan od uzora u stvaranju HTML jezika.


Servis više manje sličan Webu s tim da nema mogućnost zajedničkog prikazivanja teksta i slike. Pojavio se nešto prije WWW-a te je bio popularniji od njega sve do pojave prvih grafičkih browsera. Primjer GOPHER-a je dobar primjer ubrzanog razvoja računalne industrije u kojoj stvari koje su danas hit sutradan gotovo nestanu.



Servis koji koristi SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) odnosno POP3 (Post Office protocol ver.3) (Post Office Protocol 3) - protokole koji omogućuju prenošenje elektroničke pošte preko Interneta. Ovaj servis od samih je početaka Interneta jedan od najpopularnijih servisa, a to
će i dalje ostati upravo zbog njegove važnosti u komunikaciji na svim razinama. Koriste ga doslovce svi, od dojenčadi preko zaljubljenika u računala te znanstvenika pa do ozbiljnih poslovnih ljudi



kojima je neophodan kao sredstvo jeftine komunikacije u svakodnevnom poslovanju. Štoviše, danas više no ikad, postoje ljudi koji jedva da znaju koristiti računalo, a imaju e-mail adresu upravo zato jer to zahtijeva suvremen način života. Popularnost elektroničke pošte ponajviše se zasniva na
činjenici da je gotovo sigurno da će jednom odaslana poruka stići do vašeg cilja, te da kad jednom stigne gotovo nema načina da se nenamjerno zagubi. Time je e-mail učinkovitiji i pouzdaniji od klasične pošte i telefonskih sekretarica.


S vremenom protokoli su se mijenjali, nadopunjavali, dolazili
su novi (NNTP, GOPHER), ali kod svih njih izostajalo je ono nešto što bi
privuklo ljude izvan kruga zaljubljenika u računala ili znanstvenika. Osim toga
ovi protokoli imali su svoja ograničenja, a ponajveće zamjerke iz današnjeg kuta
gledanja su njihovo neuključivanje Hiperteksta, nemogućnost kombiniranja teksta
i slike, te općenito dosadno sučelje (GUI). Iako su u mnogočemu u svojim
mogućnostima podređeniji Webu oni su još uvijek neizostavan dio Interneta te kao
takav upotpunjuju njegovu ponudu.