FER or FOI

[Vex]

Ako si selektiran oslobođen si tjelesnog

Ako se natječeš za neku ekipu, isto si oslobođen tjelesnog

U protivnom moraš odradit tjelesni (skupiti 21 bod), Sljeme, navijanje i poneki seminari ti nose 3 boda, a dvorana u kojoj možeš radit kaj god oćeš 1 bod. Stim da u tih 21 bod trebaju 9 iz one skupine (Sljeme,navijanje,seminar), a ostalo kako oćeš, a ako si u nekoj sekciji (ples, borilački sportovi itd...), moraš tjedno odlazit na "treninge", i oslobođen si tjelesnog, ako naravno ideš na "treninge")

[mirZ4]

thnx, korisna informacija... ma bacam se ja odma u sport... imam ljude iz kluba koji su na feru... baš bu dobro..jeeej =) !!

[sime_zd]

Rekao si da te zanima informatika, onda pitaš glupo pitanje, FOI je fakultet informatike, a FER ti je svega pomalo.

[mirZ4]

oke,..daj se odlučite. malo čujem da se na feru dobiva specijalizirano znanje a malo 'svega pomalo'... ili se to samo na informatiku odnosi?? mah,... ne dvoumim se ja između foija i fera.

[prospero]

Evo što nudi FOI, bar po mom starom sustavu školovanja, a novi se ne razlikuje puno:

INFORMACIJSKI SUSTAVI

informacije o sveučilišnom studiju


Stupanj stručne spreme: VII/1

Trajanje studija: 8 semestara

Uspješnost projektiranja informacijskih sustava mjeri se projektantovom umješnošću u:

* razumijevanju organizacijskog sustava, njegovog unutarnjeg ustrojstva i prirode veza između njegovih sastavnih elemenata,

* spoznavanju ponašanja sustava u radu, algoritama osnovnih procesa koji se u njemu zbivaju na razini izvođenja te uzročno-posljedičnih veza između tih procesa. Drugim riječima, projektant IS-a mora izvrsno poznavati poslovnu tehnologiju organizacijskog sustava,

* poznavanju procesa na razinama upravljanja i odlučivanja. Cilj svakog organizacijskog sustava nije samo njegovo održanje u promjenljivim uvjetima okoline, već i njegov daljnji rast i razvoj. Procesi upravljanja i odlučivanja upravo se zbog toga i izvode, a oni su informacijski izuzetno zahtjevni,

* znanju informacijske tehnologije, koje predstavljaju tehnološku osnovici IS-a. Suvremene informacijske tehnologije obilježavaju četiri osnovne komponente, koje ovdje samo navodimo: simbolički sustavi (način prikazivanja stvarnih pojmova, pojava i procesa), sklopovska oprema (hardware), programska oprema (software) i konceptualni sustavi ("metatehnologije" ili način primjene postojećih i otkrivanja novih znanja za razvoj i upotrebu informacijskih tehnologija),

* oblikovanju prijedloga za preustrojstvo organizacijskog sustava u skladu s promjenom njegovih poslovnih ciljeva, zahtjeva okoline ili drugim kriterijima, kao i s mogućnostima koje pružaju nove informacijske tehnologije,

* izabiranju optimalne tehničke podrške informacijskog sustava, pod kojom smatramo sklopovsku opremu, programsku opremu, dostupnu na tržištu i rješenja za komunikacije.

* projektiranju i razvijanju programske podrške informacijskog sustava. Neupućeni poistovjećuju (nažalost prečesto i posve pogrešno) ova znanja s ukupno potrebnim znanjima projektanta IS-a, što većinom rezultira neučinkovitim rješenjima,

* usklađenju programskih rješenja s poslovnom tehnologijom organizacijskog sustava (orgware) i njihovom prilagođenju radu ljudi i njihovim odnosima.

* funkcionalnoj i ekonomskoj optimizaciji informacijskog sustava. Mnoga "predobra" rješenja preskupa su u određenom trenutku, što zbog izravnih novčanih ulaganja u programsku i sklopovsku opremu, što zbog potrebnih organizacijskih promjena, obrazovanja i stavova ljudi. Ta ista rješenja mogu nakon nekog vremena i odgovarajućih priprema biti sasvim prihvatljiva,

* uvođenju novog IS-a i školovanju korisnika. Odgovarajuće školovanje, kojem se posvećuje premalo pažnje, podrazumijeva ne samo podizanje "informatičke pismenosti", već prije svega poduku o tome kako se mogućnosti koje daje stvarno rješenje mogu koristiti za rješavanje stvarnih problema u sasvim određenoj sredini. Za to je nužno da projektant (točka 2) dobro poznaje organizacijski sustav i njegove procese na svim razinama,

* štićenju informacijskog sustava i podataka u njemu od neovlaštenog korištenja, slučajnih grešaka, namjerne destrukcije ili "više sile", praćenju uspješnosti korištenja IS-a, prepoznavanju potreba za održavanje, nadopunama ili razvojem novog IS-a (tj. pripremanju novog razvojnog ciklusa).

Preuzeto iz:
Brumec J., "Obrazovanje za projektiranje informacijskih sustava", Info trend, 1994., br. 20.,
str. 40-44.

preuzeto sa: Fakultet organizacije i informatike

[Vex]

A evo i FER-a

Računarstvo

Trajanje: 3 godine
Potrebno ECTS bodova: 180

Studijski program Računarstvo

Akademski naziv: baccalaureus računarstva

Osnovni objekt proučavanja u računarstvu jest računalo kao univerzalni stroj za obradu informacija, kao i metode njegove primjene u drugim djelatnostima. Proučavanju računala pristupa se kroz cjelovito sagledavanje njegovih sklopovskih i programskih aspekata kao i njihovih međuzavisnosti. Računarstvo obuhvaća teoriju, metode analize i sinteze, projektiranje i konstrukciju, primjenu i djelovanje računalskih sustava. Ovaj preddiplomski studijski program omogućava stjecanje kompetencija za analizu i rješavanje srednje složenih inženjerskih problema, za rad u timu, te za doprinos oblikovanju sustava i procesa s područja računarstva, uz korištenje temeljnih znanja iz matematike, fizike, elektrotehnike i računarstva te suvremenih računarskih alata.

Elektrotehnika

Trajanje: 3 godine

Potrebno ECTS bodova: 180

Studijski program Elektrotehnika i informacijska tehnologija

Akademski naziv: baccalaureus elektrotehnike i informacijske tehnologije

Elektrotehnika i elektrotehničke znanosti imaju korijene u matematici i prirodnim znanostima, poglavito fizici, ali uključuju znanja potrebna za kreativnu inženjersku djelatnost. Elektrotehnika čini most između matematike i prirodnih znanosti s jedne strane i praktičnih ostvarenja s druge strane. Osnova svih primjena dva su temeljna fenomena:

* uporaba elektriciteta za proizvodnju, prijenos, raspodjelu i korištenje energije i
* uporaba elektriciteta za obuhvat, prijenos, obradu, uskladištenje, korištenje i prikaz informacija.

Međutim, pojavni oblici primjene elektrotehnike i stvoreni artefakti i tehnički sustavi su toliko različiti da se obrađuju i savladavaju na vrlo različite načine. Na pojedinim sveučilištima u svijetu postoje čak fakulteti ili odjeli koji pokrivaju samo dijelove elektrotehnike (npr. samo elektroniku, samo energetiku ili samo automatiku).

Informacijska tehnologija, koja uključuje računala, računalne mreže i komunikacijske sustave, kao i tehnologiju za osjet, obradu, pohranu i prikaz informacije, danas ima bitni utjecaj na elektrotehniku, pa ne postoji djelatnost unutar elektrotehnike koja nije isprepletena s informacijskom tehnologijom. Stoga su ta dva područja udružena u preddiplomski studijski program Elektrotehnike i informacijske tehnologije, koji omogućava stjecanje kompetencija za analizu i rješavanje srednje složenih inženjerskih problema, za rad u timu, te za doprinos oblikovanju sustava, komponenata i procesa, uz korištenje temeljnih znanja iz matematike, fizike, elektrotehnike i informacijske tehnologije.

Kasnije se odlučuje o modulu (naravno kad se odabrao smjer (R ili E))

Moduli računarstva

Obradba informacija i multimedijske tehnologije

Programsko inženjerstvo

Računalno inženjerstvo

Računarska znanost

Telekomunikacije i informatika

Moduli elektrotehnike

Automatika

Elektroenergetika

Elektroničko i računalno inženjerstvo

Elektronika

Radiokomunikacije

A poslije te 3 godine odnosno 6 semestara može se odlučiti ić na magisterij koji specijalizira pripadne module u profile

Računarstvo

Trajanje: 2 godine
Potrebno ECTS bodova: 120

Studijski program Računarstvo

Akademski naziv: magistar računarstva

Profil Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi

Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, gdje se izučava izrada programske podrške na sistematičan, upravljiv i učinkovit način. Naglasci su na analizi i vrednovanju, specifikacijama, projektiranju i razvoju programske podrške. U svezi s time je i upravljanje, kvaliteta, kreativnost, standardizacija, timski rad. Informacijski sustavi bave se uporabom računalne i komunikacijske tehnologije za zadovoljavanje potreba za informacijama, čime se unaprjeđuje rad u praktički svim granama ljudske djelatnosti. Koristeći tehnička, matematička, ali i ostala interdisciplinarna znanja, analiziraju se i restrukturiraju poslovni, proizvodni, upravni i ostali sustavi koji uključuju čovjeka kao korisnika i ključnog čimbenika. Projektiraju se, razvijaju, uvode i održavaju složeni programski sustavi koji predstavljaju okosnicu djelovanja i konkurentne sposobnosti promatrane organizacije.

Osposobljava za poslove u tvrtkama ili organizacijama iz svih grana ljudske djelatnosti, koje potpuno ili djelomično vlastitim snagama izrađuju, uvode i održavaju vlastite poslovne i upravljačke programske sustave kao okosnicu svoje organizacije i rada; u tvrtkama koje po narudžbi projektiraju i u druge organizacije uvode i za njih održavaju informacijske sustave; u konzultantskim tvrtkama; za rad na složenim projektima koji uključuju uporabu računala s čovjekom kao neposrednim korisnikom; za rad u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i nastavnim ustanova na programima fundamentalnih i primijenjenih istraživanja te obrazovnim programima.

Profil Računalno inženjerstvo

Računalno inženjerstvo bavi se osmišljavanjem i projektiranjem programske podrške i sklopovlja računala i sustava temeljenih na računalu, međudjelovanjem sklopovlja i programske opreme, oblikovanjem sustava koji podržavaju interakciju čovjeka i računalnog sustava te računalnog sustava i vanjskog svijeta, metodama i postupcima oblikovanja digitalnih sklopovskih sustava kao što su računalni sustavi, komunikacijski sustavi i svi sustavi koji sadrže u sebi računalo, te programskim sustavima, posebice onima koji se koriste kao sučelja između digitalnih uređaja i naprava. Računalno inženjerstvo daje sustavni pregled računala i programske podrške kao cjeline i svih postupaka u njihovom projektiranju i korištenju te obuhvaća kombinaciju ključnih znanja računarstva i elektrotehnike. Računalno inženjerstvo daje dubinu znanja i sveobuhvatnost razumijevanja problema potrebnih za rješavanje kompleksnih programskih i programsko-sklopovskih problema u industriji.

Osposobljava za poslove u svim granama djelatnosti koje zahtijevaju izvrsna znanja programiranja uz razumijevanje računalnih, telekomunikacijskih, ugradbenih i ostalih sustava koji u sebi imaju računalo. Student je osposobljen za samostalno rješavanje složenih programskih problema te osmišljavanje i projektiranje sustava zasnovanih na računalu. Student je osposobljen za rad na svim vrstama računala: od složenih računalnih nakupina preko mikroračunala u mobilnim uređajima do računalnog sustava na čipu.

Profil Računarska znanost

Računarska znanost izučava računala i algoritamske procese, uključujući njihove principe, sklopovske i programske realizacije, te njihov učinak na društvo. Proces izučavanja posjeduje znanstvene, matematičke i praktične dimenzije, te ih integrira u zaseban program studija. Razumijevanje navedene integracije nadilazi implementacijske detalje komponenata, te teži spoznaji predvidljivog djelovanja složenih sustava. Program iz računarske znanosti daje kompetencije za najzahtjevnije programerske poslove, od infrastrukturnih sistemskih programa do tehnologija primjene, kao i za vođenje tima programera usmjeravajući ih prema najnaprednijim pristupima rješavanja problema.

Iscrpni temelji omogućuju brzu adaptaciju na nove tehnologije i ideje. Završetak studija može rezultirati u poslovima razvoja i implementacije programskih produkata (industrija, državne institucije, banke), inovacijama u računarskoj tehnologiji, te novim i učinkovitim rješenjima računarskih problema (razvojni i istraživački odjeli u industriji, znanost, visoko školstvo).

Elektortehnika

rajanje: 2 godine
Potrebno ECTS bodova: 120

Studijski program Elektrotehnika i informacijska tehnologija

Akademski naziv: magistar elektrotehnike i informacijske tehnologije
Profil Automatika

Automatika kao višedisciplinarna i međudisciplinarna područja obuhvaćaju sljedeća znanja: postavljanje zahtjeva i kriterija funkcioniranja sustava upravljanja s obzirom na tijek tvari, energije i informacije; istraživanje, razvoj i primjenu metoda obradbe informacija u sustavima automatskog upravljanja; istraživanje, razvoj i primjenu metoda analize, sinteze i optimiranja sustava; razvoj, projektiranje i primjenu sklopovskih struktura i programske podrške za računalno vođenje tehničkih sustava; istraživanje, razvoj i projektiranje sustava upravljanja robotima i robotiziranim sustavima u industrijskoj proizvodnji, uslužnim djelatnostima i kućanstvu.

Stručnjaci ovoga studijskog profila dominantno se osposobljavaju za poslove istraživanja, razvoja, projektiranja, proizvodnje, primjene i održavanja sustava u sljedećim područjima: automatizacija u proizvodnom gospodarstvu; primjena robota i robotskih sustava u automatizaciji proizvodnje i usluga; vođenje i upravljanje gibajućih objekata; daljinsko i distribuirano upravljanje; složeni mjerni sustavi i sustavi obradbe informacija; računalni sustavi za rad u stvarnome vremenu; elektronički uređaji i sklopovi za potrebe mjerenja, upravljanja, komunikacije, nadzora i zaštite u sustavima upravljanja.

Profil Elektrotehnički sustavi i tehnologija

Elektrotehnički sustavi i tehnologija obuhvaćaju znanstveno i stručno područje vezano za: metode razvoja i projektiranja, te koncepcije upravljanja i nadzora automatiziranih sustava u industrijskim, transportnim i energetskim postrojenjima, kao i u proizvodnim procesima; računalne sustave za rad u stvarnom vremenu, za prihvat i obradbu signala; industrijske komunikacijske mreže; upravljanje putem interneta; regulirane elektromotorne pogone; mehatroničke sustave; kinematiku i dinamiku mehanizama; modeliranje, upravljanje i izgradnju sustava učinske elektronike; električku, elektromehaničku i elektromagnetsku pretvorbu energije; metodologiju projektiranja, gradnje i dijagnostike električkih strojeva i uređaja; mehaničke i mehatroničke komponente, inteligentne senzore i aktuatore; metodologiju i tehnologiju razvoja proizvoda.

Stručnjaci ovoga studijskog profila osposobljavaju se za zapošljavanje u svim granama industrije, u srednjem i malom gospodarstvu, projektnim uredima, te istraživačkim i razvojnim institutima, što uključuje poslove istraživanja, razvoja, projektiranja, konstruiranja, proizvodnje i modernizacije postrojenja u industriji, transportu i energetici, posebice na automatizaciji ekoloških postrojenja i projektiranju fleksibilnih proizvodnih linija.

Profil Elektroenergetika

Elektroenergetika je stručno i znanstveno područje elektrotehnike, ali i energetike, u kojem se izučavaju i unapređuju područja proizvodnje, prijenosa, razdiobe i uporabe električne energije, kao i problemi gospodarenja. Savladavajući ta znanja studenti se paralelno upoznaju i s: teorijom vođenja i upravljanja sustavima; metodama optimiranja i racionalizacije, regulacije i automatizacije; teorijom pouzdanosti; ekspertnim sustavima; metodama očuvanja i zaštite okoliša; metodama racionalne uporabe energije; ekonomskim analizama; metodama dinamičkih i prijelaznih pojava u elektroenergetskom sustavu (ees); zaštitom i optimizacijom u ees-u; razvojem i optimiranjem mreža; prijelaznim pojavama; razvojem, stabilnosti, pouzdanosti, raspoloživosti i sigurnosti podsustava ees-a; matematičkim modelima komponenata i podsustava elektrana; determinističkim i vjerojatnosnim analizama sigurnosti; modeliranjem razvoja i analizom utjecaja ees-a na okoliš; uspostavom tržišta električne energije, upravljanjem rizikom i trgovanjem električnom energijom; gospodarskim modeliranjem, poslovnim upravljanjem, upravljanjem ljudskim potencijalima, mikroekonomijom, marketingom i sl. Ovaj profil ogleda se u širokom poznavanju spomenutih područja i potrebi razvijanja tih područja, što znači i razvijanja novih energetskih tehnologija.

Područje rada za koje se osposobljavaju magistri ovog profila i poslovi kojima se pretežno bave jesu: izradba projekata od električnih instalacija, razdjelnih i prijenosnih mreža, do klasičnih i nuklearnih elektrana; projektantski poslovi i održavanje pogona u tvornicama elektroenergetskih proizvoda kao i ostalih; poslovi razvoja, održavanja i inspekcijske službe u ustanovama pojedinih javnih službi; vođenje i održavanje pogona elektroenergetskog sustava te većih klasičnih i nuklearnih elektrana; planiranje i upravljanje ostalim energetskim sustavima; rješavanje problema opskrbe velikih gradova i velikih industrijskih kompleksa svim oblicima energije; upravljanje projektima u svim financijskim institucijama; radom u institucijama tržišta i onim koji trguju električnom energijom te u i razvojni i znanstveni institucijama.

Profil Elektroničko i računalno inženjerstvo

Elektroničko i računalno inženjerstvo omogućava studentima postizanje kompetencija potrebnih u razvoju, projektiranju i izvedbi elektroničkih sustava temeljenih na analognim i digitalnim sklopovima, računalima, sustavima na čipu te u razvoju pripadne programske podrške. Područja primjene postignutih znanja su u elektroničkim sustavima, upravljanju procesima, komunikacijama, instrumentaciji i inteligentnim sustavima. Obuhvaća mjerenje fizikalnih veličina, pretvorbu u električki signal, analognu i digitalnu predobradu i ugrađene računalne sustave i mreže za obradu, pohranu, prijenos, analizu i prikaz informacija. Težište studija jest na integriranju multidisciplinarnih znanja, sklopovlja, algoritama i programske podrške u svrhu ostvarivanja cjelovitih rješenja u svim granama ljudske djelatnosti.
Profil osigurava završenim studentima široka sustavna znanja i vještine u primjenama elektroničkih i ugrađenih računalnih sustava, te ih osposobljava za odgovarajuće pozicije u planiranju, realizaciji, vođenju i nadzoru istraživačkih i razvojnih projekata u modernom gospodarskom okruženju, znanstvenim organizacijama i uslužnim sustavima suvremenog informacijskog društva.

Profil Elektronika

Elektronika se bavi elektroničkim elementima i sklopovima, temeljnim komponentama u uređajima koji se primjenjuju u svim područjima ljudske djelatnosti, čime zauzima posebno mjesto u suvremenom društvu. Studijski profil elektronike omogućuje studentima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja potrebnih za analizu, modeliranje, simuliranje, projektiranje i realizaciju sklopova i sustava. Temeljna znanja stječu se u području mikro- i nanoelektronike, visokofrekvencijske i mikrovalne elektronike, optoelektronike, ultrazvuka, energetske elektronike, audioelektronike, elektroakustike, prostorne akustike, biomedicinske elektronike, elektroničkih mjerenja i ispitivanja, te drugih područja elektronike.

Svaki razvoj, proizvodnja i održavanje složenih sustava polju elektrotehnike i informacijske tehnologije podrazumijeva timski rad u kojem su neophodni stručnjaci s ekspertnim znanjem elektronike na razini komponente sustava. Potrebe za stručnjacima ovog profila su u elektrotehničkoj, elektroničkoj, komunikacijskoj, strojarskoj, petrokemijskoj, prehrambenoj industriji, u javnim poduzećima i službama, malim i srednjim poduzećima, te zastupništvima stranih tvrtki.

Te odvajanje telekomunikacija od elektrotehnike i računarstva

Trajanje: 2 godine
Potrebno ECTS bodova: 120

Studijski program Informacijska i komunikacijska tehnologija
Akademski naziv: magistar informacijske i komunikacijske tehnologije

Profil Obradba informacija

Obradba informacija je neizostavan dio modernih informacijskih i komunikacijskih sustava. Profil obuhvaća sklopovske i programske komponente za obradbu, pohranu, kodiranje, prijenos i analizu svih vrsta informacija (signali, govor, podaci, slike, video). Polaznici stječu znanja iz teorije i primjene komunikacija, naprednih postupaka kompresije i zaštite informacija, te obradbe signala u stvarnom vremenu. Obradba informacija ima primjene u komunikacijskim mrežama, mobilnim sveprisutnim sustavima, interakciji čovjeka i računala, multimediji, medicinskoj informatici, sigurnosnim sustavima, biometriji, bioinformatici i drugim aspektima modernog informacijskog društva.
Stečena znanja omogućuju zapošljavanje u širokom spektru poduzeća IKT sektora, te u industrijskim, financijskim i uslužnim djelatnostima gdje postoji potreba za obradbom, analizom i prijenosom informacija. Vještine obuhvaćaju projektiranje i razvoj algoritama, sklopovskih i programskih sustava, ispitivanje i integraciju te konzalting.

Profil Radiokomunikacijske tehnologije

Radiokomunikacijske tehnologije obuhvaćaju znanstveno i stručno područje vezano uz načela i postupke generiranja, odašiljanja, rasprostiranja i prijama elektromagnetskih valova u području radijskih i optičkih frekvencija; strukturu, značajke i razvoj uređaja i programske podrške uz pomoć kojih se navedeni postupci provode te arhitekturu radijskih i optičkih mreža i sustava u kojima se primjenjuju; postupke za obradu i prijenos zvuka, slike i podataka; elektromagnetsku kompatibilnost; planiranje i projektiranje radijskih mreža i sustava (mreže za mobilne komunikacije, optičke mreže, radiodifuzijski sustavi, sustavi za zemaljske i satelitske komunikacije, radijske pristupne, gradske i lokalne mreže, navigacijski i radarski sustavi).

Ovdje se studenti osposobljavaju za poslove u telekomunikacijskoj industriji, kod operatora javnih mobilnih radijskih mreža, koncesionara radija i televizije, kod davatelja usluga prijenosa i emitiranja, na području poslovnih i privatnih mreža, tvrtki malog ili srednjeg gospodarstva koje se bave projektiranjem, instaliranjem i održavanjem radijskih sustava, u državnoj upravi na poslovima planiranja frekvencija, regulative i nadzora, u znanstvenima i nastavnim ustanovama na poslovima istraživanja i obrazovanja.

Profil Telekomunikacije i informatika

Telekomunikacije i informatika se zasnivaju na teoriji informacije i informacijskih mreža, te logičkoj algebri i teoriji automata, usmjerene su na postupke analize i sinteze višemedijske informacije i komunikacije u mreži, te oblikovanje i izvedbu komunikacijskih sustava i usluga. Proučavaju se modeli lokalnih, pristupnih i jezgrenih mreža, višeuslužna, inteligentna, širokopojasna mreža i Internet, planiranje i optimiranje mreže i informacijskog prometa te upravljanje mrežom. Obuhvaćeni su prijenos i usmjeravanje informacija uključujući fotoničku tehnologiju, informacijske i komunikacijske usluge, te upravljive i ispitljive strukture sustava i mreža zahtijevanih performansi. Stječu se znanja iz arhitekture računala, operacijskih sustava i programskih jezika te znanja iz specifikacijskih jezika, jezika za modeliranje, organizacije obrade i upravljanja podacima u mrežnim sustavima, telematičkim uslugama i elektroničkom poslovanju, te sustava sa sposobnošću učenja. U svezi s tim su komunikacijski protokoli, višemedijske komunikacije, virtualna stvarnost i okruženja, pokretljivost u mrežama, pokretne mreže i programski agenti. Programsko inženjerstvo usmjereno je na telekomunikacijske sustave, a upravljanje projektima te upravljanje istraživanjem i razvojem, na telekomunikacijsko tržište.

Osposobljava se za sljedeće poslove: istraživanje i razvoj softverskih proizvoda za mreže i usluge u telekomunikacijskoj industriji; planiranje, uspostavljanje, ispitivanje i upravljanje javne pokretne i stacionarne telekomunikacijske mreže te Interneta i usluga korisnicima; projektiranje i vođenje poslovnih i privatnih mreža, te pridruženih informatičkih sustava i sustava elektroničkog poslovanja sa značajnim udjelom informacijskih sadržaja; fundamentalna i primijenjena istraživanja te obrazovanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim ustanovama.

Oprostite na dugom postu, ali to je ono što bi vas moglo zanimati

[prospero]

iz ovog se jasno vide razlike između FER-a i FOI-ja, iako ja nisam išao tako detaljno kao Vex, nego samo ovo što ja studiram.

[mirZ4]

dajte mi ferovci točno recite kaj se bude tražilo za upis 08/09?? piše lepo na stranici da se traži opći uspjeh sve 4 godine i matura. a neki ferovci koje znam vele da se gleda matka fizika hrvatski opći i matura....!!!
daj nek mi neko pouzdano kaže kaj se traži!!¨!

[Vex]

(srednja ocjena iz matiše + srednja ocjena iz fizike + srednja ocjena iz hrvatskoga + srednja ocjena općeg uspjeha + ocjena mature)/5 *80

[Mlaen]

Pravi autor: Vex

(srednja ocjena iz matiše + srednja ocjena iz fizike + srednja ocjena iz hrvatskoga + srednja ocjena općeg uspjeha + ocjena mature)/5 *80

sta je to nes novo, nije tako bilo kad sam ja upisivao 05/06-te....
kad sam ja upisivao gledala se samo (prosjecna ocjena prve 4 godine + matura )/5*80....