LCD/PLAZMA TV POJMOVNIK

[pharaoh]

ŠTO JE BOLJE, LCD ILI PLAZMA?



1. Plazma ili LCD TV - što je bolje?

Pravi odgovor je: ovisi! Obje tehnologije imaju svoje prednosti i mane, koje ćemo razraditi u ovom članku.

2. Razlika u kvaliteti slike kod plazma i LCD ekrana?

Plazma TV-i imaju blagu prednosti u kvaliteti slike. Razlog leži u tome što plazma ekrani nude bolji prikaz crne boje i samim tim bolji kontrast. Drugi razlog je u tome što plazma ekrani pružaju bolji prikaz boja, zbog činjenice da boje dobivate “direktno iz izvora” odnosno isijavanjem iz RGB piksela dok LCD ekrani boje dobivaju filtriranjem bijelog svijetla koje je kombinacija svih boja. Crna boja kod LCD-a se dobiva blokiranjem bijele svjetlosti.

3. Prednosti i mane plazma TV-a?

Prednosti: bolji kontrast, veći vidljivi kut, jasnije boje, mali odziv iz čega proizlazi da plazma odlično prikazuje brze pokete;

Mane: efekt upečenja slike (screen burn-in), zadržavanje prethodne slike (image retention), titranje prilikom prikaza računalnih slika, staklena površina ekrana jako reflektira svjetlo, nešto veća potrošnja energije od LCD-a.

Prednosti plazme najviše će doći do izražaja u tamnijim prostorima i prilikom gledanja filmova.

Najveća mana plazme je upečenje slike i refleksija ekrana. Rizik od upečenja slike smanjuje se na način da plazmu koristite s određenim ograničenjima u prvih 200 sati rada (smanjivanje kontrasta i osvjetljenje ispod 50% vrijednosti, izbjegavanje prikaza statičnih slika na ekranu više od 30 minuta i gledanjem slike preko cijelog ekrana, u 16:9 modu - više u ovom članku).

4. Prednosti i mane LCD TV-a?

Prednosti: općenito veća izvorna rezolucija (veći broj piksela na ekranu), troše nešto manje energije od plazmi, općenito su laganiji kod istih dijagonala, nemaju problema sa upečenim slikama, pogodniji su za spajanje na računalo i igranje igara na konzolama poput Sony Playstationa, LCD zasloni manje reflektiraju svijetlo od plazma zaslona i pogodniji su za upotrebu u osvjetljenim i otvorenim prostorima;

Mane: lošiji kontrast, nešto lošiji prikaz i prirodnost boja u odnosu na plazma TV-e, manji vidljivi kut, mogući zaglavljeni i “mrtvi” pikseli, znatno veće vrijeme odziva piksela nego kod plazma ekrana što može uzrokovati “razmazivanje” slike prilikom prikaza brzih pokreta.

Prednosti LCD-a će najviše doći do izražaja u osvjetljenim i otvorenim prostorima te kod spajanja na računalo i igranja na konzolama.

Najveće mane LCD-a su manji kontrast, manji vidljivi kut i manje vrijeme odziva u usporedbi s plazmama, premda su modeli nove generacije otišli jako daleko po pitanju ovih karakteristika, no i dalje u mnogočemu zaostaju za plazma zaslonima. Kontrast je znatno poboljšan kod novijih LCD TV-a sa LED pozadinskim osvjetljenjem (veliki broj LED dioda umjesto jedne CCFL lampe). “Razmazivanje” slike kod LCD-a znatno je smanjeno i gotovo prevladano kod LCD-a sa 100Hz tehnologijom.

5. Veličine i cijene?

Plazma televizori proizvode se u veličinama (mjeri se duljina dijagonale) od 32″ (82 cm) do 65″ (165 cm). LCD televizori proizvode se u veličinama od 13″ (33 cm) do 65″ (165 cm). Postoje i televizori većih dijagonala ali još uvijek nisu dostupni kupcima.

LCD TV-i su u prosjeku 1″ (2,50 cm) tanji od plazma TV-a i također laganiji.

Uspoređujući cijene plazma i LCD televizora obzirom na veličinu veličini (duljinu dijagonala), plazma televizori su danas još uvijek jeftiniji, iako se cijene LCD-a postepeno spuštaju.

[pharaoh]

HD Ready

Je akronim za suvremene televizore spremne barem za direktni prikaz video sadržaja visoke (HD) razlučivosti 720p (1280 x 720 pixela progresivno) bez postupka skaliranja i 1080i s primjenom skaliranja. Dakako, prikazuju i sadržaje svih nižih razlučivosti, u kvaliteti koju te razlučivosti omogućuju.
Kvaliteta 1080i slike neprimjetno je slabija od iste na Full HD televizorima, koji je prikazuju bez skaliranja.

Neki HD Ready televizori mogu prikazati i 1080p sadržaj uz primjenu skaliranja, što ima primjenu samo za prikaz filmova sa Blu-ray diskova.


napomene:

* Televizijski prijenos se za sada ne emitira u 1080p kvaliteti, ali tu razlučivost (1920 x 1080 progresivno) koriste Blu-ray i HD DVD optički diskovi za distribuciju video sadržaja (filmova i računalnih igara) visoke kvalitete
* Hrvatska radio-televizija HD sadržaje od 2008.g. kodira MPEG-4 / H.264 codec-om, koga praktički ne podržava gotovo ni jedan tip suvremenih televizora na tržištu, pa se prijem signala treba osigurati dodatnim zemaljskim (DVB-T) prijemnicima (tuner-ima) koji podržavaju MPEG-4, uz primjenu "obične" analogne antene, prikladne i za "hvatanje" digitalnog signala visoke razlučivosti. Trenutno nije poznato kada će kabelski operateri isporučivati HD programe na kabelskoj (DVB-C) televizijskoj mreži.
* Svega nekoliko nekodiranih televizijskih programa vidljivih iz Hrvatske je dostupno na satelitskoj televiziji u HD kvaliteti (Astra HD Promo, Anixe HD, BBC HD, HD Visio Promo, Melody Zen, Luxe TV HD, HD 5 Promo i Venice HD).
* skaliranje je postupak kojim je omogućeno prikazivanje video sadržaja više rezolucije na uređajima niže rezolucije (npr. prikaz 1080i emisija na HD ready televizorima).
* HD DVD standard izlazi iz uporabe nakon 2008.g. kada se ustaljuje Blu-ray kao prihvaćeni standard za video sadržaje visoke kvalitete.

HD

Je akronim za visoku razlučivost (720p, 1080i, 1080p, 1440p). Osigurava daleko bolju kvalitetu TV ili računalne slike, odnosno preciznije razlaganje sitnih detalja od strandardne (SD) razlučivosti zaslona (480i/p u Europi ili 576i/p u Americi). Ima daleko veće memorijske potrebe u skladištenju i prijenosu podataka od standardne razlučivosti, kao i znatno veće zahtjeve na brzinu računalne obrade video sadržaja. Koristi se u pravilu zajedno s drugim srodnim akronimima (HDTV, HD DVD, HDMI i dr.)
napomene:

* brojka u oznaci označava broj linija od kojih se sastoji televizijska slika, odnosno manju stranicu razlučivosti 1280x720 ili 1920x1080
* i je oznaka za "isprepleteni" način ispisa televizijske slike (neparne linije, pa parne linije, u dva prolaza) manjih memorijskih zahtjeva
* p je oznaka za "progresivni način ispisa slike (sve linije u jednom prolazu) načelno bolje kvalitete (osobito dinamičkih) slika

[pharaoh]

BLUE-RAY

je akronim, skraćeni naziv za tehnologiju zapisivanja digitalnog (osobito video) sadržaja velike gustoće uz pomoć ljubičaste laserske zrake valne dužine 405 nm (0,45µm) na optičke diskove BD-R (za jednokratno upisivanje) ili BD-RE (za višekratno upisivanje), promjera 80 ili 120 mm. (Detaljnije: Blu-ray Disk)

Veliku gustoću zapisa, odnosno kapacitete diskova zahtijeva video-zapis visoke definicije (HD), budući da dvosatni HD video nije moguće smjestiti na DVD disk.

Zbog uže laserske zrake, tanjeg supstrata (0,1 mm) i manje udaljenosti između laserske leće i površine medija, gustoća zapisa Blu-ray-a je 60 % veća od gustoće zapisa HD DVD-a, a kapacitet Blu-ray-a čak 5,3 puta nadmašuje kapacitet "običnog" DVD-a, te na 120 milimetarskim diskovima iznosi 25 GB za jednoslojne, odnosno 50 GB za dvoslojne medije. Na jednoslojni 80 milimetarski "minidisk" staje 7,8 GB, a na dvoslojni 15,6 GB.

Video sadržaji se upisuju i čitaju brzinom 1x dok su brzine 2x do 6x (u perspektivi i do 12x) predviđene za rad s podacima. Treba spomenuti da punjenje jednoslojnog diska od 25 GB brzinom 1x traje 1,5 sat.

Snimanje i reprodukcija Blu-ray sadržaja dakako nije moguća na klasičnim DVD uređajima, već je neophodna primjena Blu-ray opreme, koja se izvodi u tri profila: 1.0, 1,1 i 2,0. Profil 1.1 omogućuje prikaz "slike u slici", a profil 2.0 predviđen je za povezivanje na internet. Playeri podržavaju sve HD rezolucije (720p, 1.080i i 1.080p), kodirane MPEG2, H.264 ili VC-1 kodekima, odnosno čtaju i običan DVD, a neki i HD DVD koji se međutim praktički napušta tijekom 2008.g. No za sada vlastite video snimke "napržene" na računalnom Blu-ray pisaču samostalni playeri ne mogu reproducirati.


napomene:

Slično DVD-u, Blu-ray izdanja dijele svijet na tri regije (A: Amerika, Japan, Taivan i Korea B: Europa, Afrika, Srednji istok i Australija i C: Azija), no većina izdanja ne primjenjuje zaključavanje pojedinih regija. U primjeni je međutim AACS (Advances Access Content System) sustav zaštite protiv kopiranja i neovlaštene reprodukcije. Reprodukciju kupovnog Blu-ray videa označenog ICT markicom komplicira i HDCP (High-bandwidth Digital Content Protection) zaštita, koju moraju podržavati svi uređaji i veze u sustavu reprodukcije (grafička kartica, televizor itd), u protivnom će reprodukcija biti degradirana ili uopće neće biti moguća.

napomena: DVD medij je medij koji podžava SD pohranu video zapisa standardne SD kvalitete, koju podržavaju svi televizori (dakle može biti prikazana i na TV uređajima oznaka HD Ready i HD ali u manjoj rezoluciji tj. SD = DVD kvaliteta, tj. 720x576 piksela)

[pharaoh]

DVB

DVB je kratica za Digital Video Broadcasting, tj. skup standarda za digitalno emitiranje televizijskog programa.

Po načinu emitiranja DVB se dijeli na:

* DVB-T (terrestrial - zemaljsko odašiljanje), tj. rabi se postojeća infrastruktura koja odašilje (ili je odašiljala) dosadašnji analogni signal, a sad umjesto njega (u prijelaznom periodu paralelno) emitira digitalni signal. U Hrvatskoj u probnom radu od 2006. godine (stanje u listopadu 2007. - 9 aktivnih odašiljača koji pokrivaju veće gradove, stanje u srpnju 2008. - odašiljač Psunj, Papuk - pokrivenost cijele slavonije). Tehnologija naslijednica je DVB-T2.

* DVB-S (satelitsko odašiljanje), još uvijek neki sateliti odašilju analogni signal, no već je 1995. godine počelo odašiljanje u digitalnoj tehnologiji. Tehnologija naslijednica je DVB-S2.

* DVB-C (distribucija putem kablovske mreže), od pružatelja usluge kablovske televizije se uz mogući analogni signal dobiva i digitalni, čime je moguće pružiti veći broj usluga (tj. više tv programa). Tehnologija naslijednica je DVB-C2.

* DVB-H (handheld) standard, koji definira prikaz digitalnog signala na mobitelima i ostalim malim prijenosnim uređajima.

* DVB-IPTV (ranije poznat kao DVB-IPI) je standard, koji se koristi pri prijenosu audio- i videousluga preko internet protokola.

Slika

Video signal je kodiran ili u MPEG2 standardu (češće) ili u MPEG4 (rjeđe), uz uporabu H264 codeca.

Ton

Ton se šalje digitalno zajedno sa slikom, koristeći proces naziva "isprepleteni signali".

Brzina odabira televizijskih postaja

Zbog svoje prirode MPEG standarda, nakon prebacivanja televizijske postaje je potrebno vrijeme (obično jedna do najviše nekoliko sekundi), dok se slika i ton ne pročitaju u cijelosti. Zbog toga će prebacivanje televizijske postaje na digitalnoj televiziji uvijek biti sporije nego na usporedivoj analognoj.

Digitalne smetnje

Za razliku od smetnji analognog signala, koje se manifestiraju kao šumovi u zvuku i šumovi u slici, smetnja digitalnog signal se pokazuje na drugačiji način.

MPEG standard je definiran tako, da se svaka slika i zvuk sjeckaju u kvadratiće. Za razliku od analognog signala, kod digitalnog signala su čak dvije važne veličine:

* jačina signala
* kvaliteta signala

Jačina signala

Iskazuje snagu signala, tj. jačinu samog signala. Ukoliko je neki digitalni signal slab, ne mora značiti da mu je kvaliteta isto tako slaba. Ako je jačina signala veća, kvaliteta je samim time bolja. Pri slaboj jačini signala, kvaliteta signala nužno opada.

Kvaliteta signala

Iskazuje, koliko se signala izgubilo putem zbog utjecaja šuma ili izobličenja. Same smetnje se manifestiraju najviše ovisno o kvaliteti signala. Ako dolazi do gubitaka signala (spomeuti kvadratići), slika može postati iskockana, dok ne stigne svježa informacija, koja će popuniti kockicu. Zvuk postaje vrlo čudan i isprekidan, ukoliko postoji nedostatak signala.

Suočavanje sa smetnjama

Digitalna oprema posjeduje načine kompenzacije smetnji, koji funkcioniraju bolje od analognih. Digitalni signal se, za razliku od analognog, sastoji od 0 i 1, tj. ima signala i nema signala. Ne postoje diskretna međustanja u samom signalu. Zbog toga se digitalni signal ponekad širi i dalje od analognog. Međutim, digitalnog signala ili ima ili nema. Zbog toga je postavljanje antena za hvatanje signala potrebno izvršiti mnogo preciznije pri lošoj kvaliteti signala, nego bi to pri analognom prijenosu bio slučaj.

Smetnje se izbjegavaju tako, da se čeka slijedeći tzv. 'ključni okvir', tj. slijedeća cjelovita informacija o slici/tonu. Prijenos se vrši tako, da se, uz uobičajeni signal, koji šalje samo razlike od prethodnog tona/pomaka slike, ubaci povremeno 'ključni okvir' (keyframe). Ovisno o kvaliteti signala, koja opada sa jačinom, ali ne proporcionalno, čim se uspije uhvatiti ispravni ključni okvir, smetnja nestaje, do slijedećeg gubitka signala o razlici.

[pharaoh]

Brzina Odziva

Brzina odziva (eng. refresh rate) nam govori o “ljenosti” točaka ekrana da promjene boju iz potpuno crne u potpuno bijelu. Stariji zasloni su imali spore matrice koje nisu bile u stanju prikazati brze promjene na ekranu što je rezultiralo tzv. duhovima (eng. ghosts) koji su umanjivali vjerost video zapisa i kvarili ukupni dojam. Brzina odziva se mjeri u milisekundama (ms), oko 30 ms predstavlja sporu matricu, a preporuča se da se ova vrijednost kreće ispod 12, odnosno 10 ms. Današnje matrice su vrlo brze, dodatno ubrzane “overdrive” sustavima pa tako da 6 ms ili čak ispod 5 ms nije rijetkost. Ipak, ponovno i ovdje postoje muljaže, a one se ponajprije odnose na krivo tumačenje ove karakteristike. Naime, neki proizvođači stavljaju niže brzine odziva u specifikacije, a onda malim slovima navedu da se ne radi o brzini prijelaza sa crne na bijelu boju, već o prijelazu iz jedne sive nijanse u drugu. Jasno, matrica će brže drugu spomenutu operaciju izvršiti, a proizvođači ju vole spominjati i na taj način dodatno zbuniti kupce. Stoga, tražite Black to White, a ne Grey to Grey vrijednost.

[fat_boy_slim]

kralju

repcina ko kuca

[dark_zg]

Uh, stvarno si si dao truda!!!

Za mene kao totalnog laika je ovo još uvijek podosta nerazumljivo. ali ispada da je Blue-ray budućnost.
Dali znaš, dali će taj blue-ray biti korišten i u PC sustavima umjesto DVD-a??

[pharaoh]

Uh, stvarno si si dao truda!!!

Za mene kao totalnog laika je ovo još uvijek podosta nerazumljivo. ali ispada da je Blue-ray budućnost.
Dali znaš, dali će taj blue-ray biti korišten i u PC sustavima umjesto DVD-a??

Već imaš za kupiti Blue-Ray pržilice koje se stavljaju isto kao i DVD pržilice, naravno ujedno su i Blue-Ray playeri i koštaju cca 1100 kn, možda i manje, ali prazni blue-ray mediji su još skupi i koštaju od 30-50 kn komad

[prospero]

svaka čast na trudu, faraone. rep +

[pharaoh]

Kako radi LCD

Tekući kristal je želatinozna masa, koja je smještena između prozirnih elektroda. Pod djelovanjem upravljačkog napona na elektrode, čestice kristala se orijentiraju u određenom smijeru i počinju ispoljavati polarizirajući efekat, propuštajući samo određeni dio svjetlosnog spektra. Propuštanjem željenog dijela spektra i blokiranjem neželjenog određuje se intenzitet i boja svjetlosnog elementa (pixela) i na taj način se može generirati slika kao matrica upravljivih piksela.

Slika se formira osvjetljavanjem jedne linije za drugom ekrana, dok se ne iscrta cijela slika. Kontrast je odnos najsvjetlijeg i najtamnijeg elementa slike. Pošto se slika formira iz linija, prva linija mora zadržati osvjetljaj dok se ne iscrta zadnja linija slike.

Tehnologija proizvodnje ovih ekrana poznata je pod imenom TFT (en. Thin Film Transistor), a naziv potiče od načina proizvodnje upravljačkih tranizistora. Kod color ekrana upravlja se svakim elementom slike posebno, pa je broj upravljačkih tranzistora Nut jako velik.

Osobine LCD prikaza

* Prirodna rezolucija

LCD monitori su napravljeni da najbolje prikazuju sliku na jednoj rezoluciji koja zavisi od veličine ekrana. Moguće je postaviti rezoluciju koja nije prirodna za neki LCD monitor, ali onda opada kvaliteta slike, kao i što se gubi pravilan geometrijski oblik slike.

* Brzina Odaziva (Response Rate)

Brzina odaziva označava brzinu kojom piksel može mijenjati boje, brže je bolje, prevelik odaziv znači da će slika "kasniti" te će se pojavljivati anomalije kao što je "ghosting" efekat koji se pojavljuje onda kada je promjena boja veoma česta najčešće u filmovima i 3D igrama. Mjeri se u milisekundama (ms).

* Kut gledanja

Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne daju istu kvalitetu slike ako se u njih gleda iz različitih uglova. Obično ako gledamo LCD sa strane, boje gube kvalitetu, prikaz je zamračen ako ne i potpuno nečitljiv. Godinama se LCD monitori unaprijeđuju da bi se ova poteškoća smanjila, a shodno tome su predstavljeni widescreen ekrani koji su vodoravno produženi što prirodno odgovara čovječijem oku.

* Osvjetljenje i kontrast

Osvjetljenje kod LCD monitora se mjeri u Candelama po kvadratnom metru (cd/m2), obično ide do 350 cd/m2 ali i više. Kontrast mjeri mogućnost LCD-a da prikazuje bijele i tamne tonove, što je omjer veći to je bolje, obično današnji LCD monitori imaju omjer 3000:1 pa sve do 8000:1. - jeftiniji
Što je kontrast veći, kvaliteta je bolja, većina poznatijih marki TV-a (sony, samsung, phillips itd.) ima donju granicu od 15000:1 dinamički kontrast, a uglavnom su oko 33000:1, dok nove tehnologije koliko sam upoznat omoguću i kontraste od 1 000 000:1