Instalacija PHP Nuke Portala

instalacija phpnuke-aima li tko link za tutorial o instalaciji php nukea jer nikako da mi uspije instalacija

[Kristijan]

Php-Nuke Instalacija
1.Uvod

PHP-Nuke je web portal koji se temelji na sustavu korisnika i najvažnije obilježje mu je jednostavna distribucija članaka i vijesti. Uz to pruža još veliki broj praktičnih usluga dizajniranih za korisnike, ali i jako dobro administracijsko sučelje. Grafička organizacija temelji se na kombinaciji blokova i programskih modula. Blokovi se nalaze na lijevom i desnom dijelu stranice, te zapravo uokviruju stranicu modula koji se trenutno koristi. Svaka postojeća usluga realizirana je programskim modulom, a njihovo kreiranje, dodavanje i način rada objašnjeni su u 3.poglavlju. Blokovi se također mogu dodavati po vlastitom izboru što je, zajedno s njihovim kreiranjem, opisano u 4.poglavlju. Većina korisničkih usluga dostupna je svim posjetiteljima, što kao administrator uvijek možete promijeniti, no neki moduli su specijalno posvećeni upravo registriranim korisnicima, npr. mail klijent, vođenje dnevnika, personalizacija početne stranice i sl. Svim "anonimnim" posjetiteljima ponuđena je registracija na web čime odmah stječu pravo korištenja i posebnih usluga. Sve korisničke usluge podrobno su opisane u 5.poglavlju.
Raspored modula i blokova, njihov sadržaj, te skupina posjetitelja koja ih smije koristiti podešava se vrlo jednostavno preko bogatog administracijskog sučelja. Sve detalje vezane uz administraciju nalaze se u 6.poglavlju.
2.Instalacija
2.1. Osnovni preduvjeti instalacije

Da bi se na računalo uopće mogao postaviti PHP-Nuke prema ovom instalacijskom postupku, potrebno je imati instalirano sljedeće:

* operacijski sustav Linux(http://www.linux.com)
* Apache web poslužitelj (http://www.apache.org)
* PHP verziju 4.xx (http://www.php.net)
* MySQL server (http://www.mysql.com)

PHP-Nuke može raditi i u drugačijim okruženjima, ali ova dokumentacija se odnosi samo na gore navedenu konfiguraciju. Operacijski sustavi pod kojima se sigurno može koristiti su sve verzije Windowsa, FreeBSD, OS/2, MacOS, a što se baze podataka tiče, nova verzija osim MySQL-a podržava i mSQL, PostgreSQL, PostgreSQL_local, ODBC, ODBC_Adabas, Sybase i Interbase servere.
2.2.Instalacija paketa (samo za MySQL, mSQL i Sybase)

PHP-Nuke 6.0 instalira se iz tar.gz paketa koji je moguće naći na sljedećoj URL adresi:

http://prdownloads.sourceforge.net/p...uke-6.0.tar.gz

Taj paket se treba otpakirati u direktorij koji će se koristiti na web poslužitelju. Ime tog direktorija nalazi se među konfiguracijskim postavkama web poslužitelja u datoteci httpd.conf u kojoj je ta lokacija zapisana kao Document Root.
# tar -xzvf PHP-Nuke.tar.gz

Nakon izvođenja te naredbe u gore navedenom direktoriju će se uz desetak tekstualnih datoteka konstruirati i sljedeća struktura direktorija:
html/
admin/
includes/
language/
modules/
sql/
blocks/
docs/
images/
themes/
sql/
upgrades/

Stoga će URL weba biti: http://www.ime_weba/html .

U daljnim poglavljima se koristi URL http://www.ime_weba , pa bi bilo preporučljivo u liniji Document Root, u datoteci httpd.conf poslužitelja, dodati "/html" da se može koristiti link u istom obliku.

Sada treba podesiti podatke u datoteci config.php koja se nalazi u direktoriju html. Na početku te datoteke nalazi se sljedeći tekst :
$dbhost = "localhost";
$dbuname = "root";
$dbpass = "";
$dbname = "nuke";
$prefix = "nuke";
$user_prefix = "nuke";
$dbtype = "MySQL";

Jedino što se ovdje nužno mora podesiti je lozinka za bazu podataka, ali moguće je promijeniti i ostale postavke.

Sada bi sustav trebao registrirati prvo pokretanje i automatski kreirati bazu podataka, sve tablice i sve početne podatke za novu bazu. Ako sve dobro prođe, sa strane korisnika više ništa nije potrebno.

Ako instalacija nije uspjela ili ako se koristi PostgreSQL, ODBC, Adabas i Interbase, morati će se baza podataka ručno podesiti, što je opisano u sljedećem poglavlju.
2.3.Alternativni postupak instalacije

Ako instalacija prema koracima u prethodnom poglavlju nije uspjela, potrebno je ručno konfigurirati bazu podataka. Da bi se to uspješno realiziralo, moraju se koristiti naredbe za izgradnju cjelokupne strukture baze koje se nalaze u datoteci nuke.sql, u direktoriju /sql. Ovdje će biti prikazana konfiguracija za PostgreSQL bazu podataka.

Nakon spajanja na bazu kao korisnik s dozvolama za kreiranje nove baze podataka:
./psql ime_postojeće_baze

treba kreirati novu bazu podataka (npr. nuke) :
create database nuke;

i prekinuti komunikaciju s bazom ( \q ). Sada se na novu bazu spaja tako da se automatski izvrše sve naredbe iz datoteke nuke.sql:
./psql nuke < nuke.sql

Time je završena konfiguracija baze podataka. Sada treba podesiti postavke u datoteci config.php kao što je već objašnjeno u prethodnom poglavlju.
2.4.Testiranje instalacije

Za početak rada, u preglednik se upisuje sljedeća adresa:

http://www.ime_weba

i tamo će se moći pronaći sve daljne upute.

Obavezno se treba odmah kreirati korisnik s posebnim ovlastima (administrator) radi sigurnosnih razloga. Administracijsko sučelje aktivira se sljedećim URL-om:

http://www.ime_weba/admin.php

iza čega slijedi postupak identifikacije administratora.
3. Sustav programskih modula

Uz module koji dolaze u instalacijskom paketu, moguće je instalirati i nove. PHP-Nuke još od inačice 5.0 omogućuje dodavanje novih modula jednostavnim kopiranjem PHP skripte u određeni direktorij. Time je postignut visok stupanj modularnosti, a postupak instalacije i brisanja pojedinih modula maksimalno je olakšan.
3.1.Instalacija modula

Veliki broj korisnika diljem svijeta kreira svoje vlastite programske module, pa njihova količina svakodnevno raste. Njihovi programi mogu se naći na službenoj stranici PHP-Nuke-a: http://www.phpnuke.org, i obično su to tar.gz paketi. Takav paket kopira se u direktorij /html (poglavlje 2.2., struktura direktorija) i otpakira se naredbom tar xzvf. Sve datoteke iz paketa time će se smjestiti u odgovarajuće poddirektorije (/modules, /blocks).

Osnovna konstrukcija sustava modula svodi se na to da unutar direktorija /modules svaki od modula ima svoj direktorij, a u svakom od njih nalazi se odgovarajuća index.php datoteka. Ime direktorija istovjetno je imenu modula samo što se praznine zamijenjuju znakom "_&quot. Čim se kreira novi direktorij s datotekom index.php, njegov link će se pojaviti na popisu modula na administracijskom sučelju weba, sa statusom Neaktivan. Kao takvog ga može vidjeti i uređivati samo administrator koji će ga onda po potrebi i aktivirati.
3.2.Kreiranje modula

Kreiranje vlastitih modula s ovim sustavom je poprilično lagano. Da bi čitava stvar regularno radila, moraju se samo slijediti neka pravila opisana u ovom poglavlju.

Kao što je već prije spomenuto direktorij modula bi se trebao zvati jednako kao i sam modul, s tim da su praznine zamijenjene znakom "_". Takvim sustavom postiže se automatsko dodavanje modula na popis u bloku modula putem parsiranja imena svih direktorija u samom direktoriju /modules.

Da bi se spriječilo direktno pristupanje stranici modula, korisno je dodati slijedeći kod na početku PHP skripte:

if (!eregi("modules.php", $PHP_SELF)){

die ("You can't access this file directly...");

}

Tako će korisnici moći doći do njega samo preko linka, pa će se osigurati grafički izgled stranice u skladu s odgovarajućom temom (poglavlje 5.25. - Themes).

Također bi bilo dobro raditi u skladu sa sustavom prevođenja. To znači da unutar direktorija novog modula treba kreirati direktorij languages i u svaku novu PHP skriptu uključiti sljedeći kod:

require_once("mainfile.php");
$module_name = basename(dirname(__FILE__));
get_lang($module_name);

Time će se uključiti (ako postoji) datoteka za odabrani jezik prema korisnikovom odabiru.

Svaki link na datoteke modula mora imati sljedeću sintaksu:

http://www.ime_weba.com/modules.php?...ula&file=index

Pri tome je Ime_Weba direktorij u kojem se modul nalazi, a index datoteka sa .php ekstenzijom kojoj se treba pristupiti (ekstenzija se dodaje automatski).

Ako treba pozvati specifičnu funkciju, njeno ime se također proslijeđuje kao argument, tj. na kraj linka se dodaje &funkcija=ime_funkcije, pri čemu je ime_ funkcije postojeća funkcija koja se poziva, a funkcija varijabla koja se ispituje u datoteci.
Npr., ako se u datoteci koristi ovako definirana naredba switch:
switch($funkcija) {
case "funkcija_1":
&nbspfunkcija_1();
&nbspbreak;
&nbspcase "funkcija_2":
funkcija_2($br,$ime);
&nbspbreak;
}

link bi trebao izgledati ovako:

http://www.ime_weba.com/modules.php?...ija=funkcija_1

ili ako funkcija treba primiti i vrijednosti svojih argumenata: http://www.ime_weba.com/modules.php?mop=modload&name=Ime_Modula&file=index&funkcija=funkcija_2&br=$br&ime=$ime

Praktična opcija koja je također omogućena je odluka o tome hoće li novi modul prikazivati desne blokove. To se može realizirati deklariranjem varijable $index na početku PHP skripte. Ako joj se vrijednost postavi na "1", modul će prikazivati desne blokove, a ako joj se pridruži broj "0", pokazivat će samo lijeve blokove.

Još jedna bitna činjenica na koju je potrebno obratiti pažnju je da sustav modula ima rezervirane varijable koje autor PHP skripte ne bi smio koristiti ako želi da sve ispravno funkcionira. To su:

$name: koristi se za ime modula

$file: koristi se za ime datoteke modula koja se poziva

$mop: koristi ga naredba switch u datoteci modules.php

$index: koristi se za dodavanje ili brisanje desnih blokova

$modload: koristi se za poziv modula

$mod_active: koristi se za evidenciju modulovog statusa

Da bi se zadovoljio HTML 4.01 standard, preporučuje se zamjena svih znakova "&" u URL adresama sa oznakom "&amp". Iz tog istog razloga se umjesto oznaka LI kod kreiranja liste koristi sljedeći html kod:

<strong>&middot;&nbsp;</strong>Ime Modula<br>

4.Sustav blokova

Kao što je uvodu već rečeno, blokovi se nalaze s lijeve i desne strane weba i zapravo uokviruju stranicu modula koji se trenutno koristi. Blokovi koji su inicijalno postavljeni na web su popis aktivnih modula, broj trenutnih posjetitelja, izbor jezika i reklame s Amazona na lijevoj strani:



slika 4.1.

te anketa, obrazac za prijavu, popis starih članaka i bitniji linkovi na desnoj strani:



slika 4.2.

Upute za aktiviranje novih blokova (koji već postoje u paketu) mogu se pronaći u poglavlju 6.4.
4.1.Postavljanje blokova

Uz blokove koji dolaze u instalacijskom paketu, jednako kao i u sustavu modula, korisnik sam može dodavati i nove blokove. Taj postupak se još od verzije PHP-Nuke 5.1 svodi na kopiranje odgovarajućih datoteka blokova u direktorij /blocks (poglavlje 2.2., struktura direktorija).

Kao i direktoriji modula, datoteke blokova moraju imati točno određen oblik imena:

block-Ime_Bloka.php

Sve datoteke u direktoriju /blocks koje imaju takvo ime biti će automatski uključene u administracijskom sučelju za uređivanje blokova. Da bi se tamo aktivirao samo ga treba odabrati u polju Filename (poglavlje 6.4.). Ako se ne specificira njegovo ime, sustav će mu ga automatski dodijeliti izbacivanjem praznina iz imena njegove datoteke.

Naravno, preporučljivo je prije kopiranja bloka pročitati autorove upute o instalaciji.
4.2.Kreiranje blokova

Pri stvaranju novog bloka omogućeno je komuniciranje s bazom podataka, uključivanje drugih datoteka bloka, korištenje HTML i PHP koda, Jave, Javascripta, Perla, Flasha itd. Ako se korisnik pridržava pravila opisanih u ovom poglavlju, postupak ne bi trebao kompliciran.

Isto kao i kod modula, poželjno je uključiti sljedeći PHP kod da se izbjegne direktan pristup bloku:

if (eregi("block-Sample_Block.php",$PHP_SELF)) {

Header("Location: index.php");

die();

}

Slobodan prostor za blok na samoj stranici je ograničen, pa treba paziti na format slike koja se eventualno uključuje i sl.

Kao što je već rečeno datoteke bloka moraju imati ime određenog oblika (block-Ime_Bloka.php).

Što god korisnik pisao u novom bloku, na kraju se mora vratiti neka vrijednost koja će biti pohranjena u varijabli $content. Kako se to radi moguće je vidjeti u primjeru koji se nalazi u instalacijskom paketu (Sample Block):

<?php

if (eregi("block-Sample_Block.php",$PHP_SELF)) {

Header("Location: index.php");

die();

}

$content = "Here goes the content you want in your new block";

?>

5. Moduli korisničkih usluga
5.1.Home

Ovo zapravo i nije poseban programski modul nego početna stranica kojoj se pridružuje jedan od postojećih modula. Time njegovo ime nestaje s popisa u bloku Moduli, tj. pristupa mu se preko linka Home. Sadržaj ove stranice može činiti bilo koji modul, a inicijalno joj je pridružen modul News.
5.2.AvantGo

Modul AvantGo je zapravo neka alternativna početna stranica weba, a sadrži logo PHP-Nukea, te linkove na sve članke u obliku pogodnom za printanje.



slika 5.1.

Taj oblik sadrži odabrani logo, tekst članka i URL weba.
5.3.Content

Ovaj modul pogodan je za pohranjivanje dokumentacije ili literature vezane uz web. Stranice su sortirane po kategorijama, a može ih uređivati samo administrator.



slika 5.2.

Stranica izgleda ovako:



slika 5.3.
5.4.Downloads

Ovdje se mogu naći sve raspoložive datoteke koje se mogu dobaviti s ovog weba. Sortirane su po kategorijama, a može se zatražiti i ispis najnovijih, najpopularnijih i najbolje ocijenjenih ili se poslužiti sustavom za pretraživanje.



slika 5.4.

Unutar svake kategorije također se može odrediti uvjet za sortiranje (naslov, datum, popularnost, ocjena). Svaka datoteka uz svoj kratak opis ima i linkove za svoju službenu stranicu, detaljnije informacije, prijavu nefunkcionalnog linka, te davanje ocjene i komentara.



slika 5.5.

Detaljnije informacije sadrže ocjenu downloada, broj glasova i grafički prikaz rezultata po kategorijama glasača (ne/registrirani, vanjski). Ako postoji, moze se pročitati i autorov izvještaj o downloadu, te komentari korisnika.



slika 5.6.

Još jedna zanimljiva opcija koju nudi ovaj modul je postavljanje linka ili čak glasačkog obrasca za datoteku koja se dobavlja na neki drugi web site. Ovo su upute za HTML kod koje se tamo nalaze:

Tekstualni link

<a href="http://www.ime_weba.com/modules.php?name=Downloads&d_op=ratedownload&lid=2">

tekst linka </a>

Gumb kao link

<form action="http://www.ime_weba/Nuke/html/modules.php?name=Downloads" method="post">

<input type="hidden" name="lid" value="2">

<input type="hidden" name="d_op" value="ratedownload">

<input type="submit" value="Glasajte za ovaj download!">

</form>

Obrazac za glasanje

<form method="post" action="http://www.ime_weba.com/modules.php?name=Downloads">

<table align="center" border="0" width="175" cellspacing="0" cellpadding="0">

<tr><td align="center"><b>Glasajte!</b></a></td></tr>

<tr><td>

<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center">

<tr><td valign="top">

<select name="rating">

<option selected>--</option>

<option>10</option>

<option>9</option>

<option>8</option>

<option>7</option>

<option>6</option>

<option>5</option>

<option>4</option>

<option>3</option>

<option>2</option>

<option>1</option>

</select>

</td><td valign="top">

<input type="hidden" name="ratinglid" value="2">

<input type="hidden" name="ratinguser" value="outside">

<input type="hidden" name="d_op" value="addrating">

<input type="submit" value="Vote!">

</td></tr></table>

</td></tr></table>

</form>

Da bi korisnik sam predložio neku datoteku za dobavljanje, mora navesti njegove podatke kao što su veličina, kratak opis, informacije o autoru, te naravno, njegovu URL adresu. Obrazac se nalazi na slici 6.11. u poglavlju o administraciji.
5.5.Encyclopedia

Encyclopedia može sadržavati više različitih riječnika pojmova od kojih svaki ima ugrađen svoj mehanizam za pretraživanje.



slika 5.7.

Pojmovi su podijeljeni u grupe po slovima abecede, a njihovim odabirom otvara se stranica sa definicijom tog pojma.
5.6.FAQ

Ovaj modul pruža mogućnost davanja praktičnih savjeta korisnicima u najtipičnijim problemskim situacijama prema sustavu pitanja i odgovora. Pitanja su grupirana u različite kategorije i iza njihovih linkova naravno stoje i odgovori.



slika 5.8.

Jedino što eventualno nedostaje je poseban predložak za postavljanje pitanja, no nešto slično tome omogućava sljedeći modul (Feedback).

5.7.Feedback

Feedback je zapravo obrazac za sve komentare i prijedloge koje korisnici žele proslijediti administratoru ovog weba. Uz tekst koji se šalje mora se navesti ime pošiljatelja i njegova e-mail adresa na koju će potom dobiti određeni odgovor:



slika 5.9.
5.8.Forums

Forum se sastoji od rasprava koje su podijeljene po kategorijama, a unutar kojih korisnici komuniciraju putem svima vidljivih poruka.



slika 5.10.

Na svaku poruku moguće je poslati repliku sa ili bez citiranja izvorne, a ako je autor registrirani korisnik, moguće je vidjeti i njegov profil, te službenu web stranicu. Vlastite poruke autori uvijek mogu i prepravljati.



slika 5.11.

Svaka rasprava ima svog urednika kojeg imenuje administrator. Takav korisnik onda ima posebne dozvole: blokiranje rasprave, brisanje ili premještaj rasprave i svih njenih poruka u neku drugu kategoriju, uređivanje i brisanje pojedinačnih poruka i uvid u IP adresu pošiljatelja.

Čitav modul opremljen je dobrim sistemom za pretraživanje i ispisom raznih statističkih podataka. Tako je moguće vidjeti koje su najnovije ili najpopularnije poruke, da li ima novih poruka otkad je korisnik zadnji put prisustvovao forumu i sl.



5.9.Journal

Kao što i samo ime govori, ovo je neka vrsta dnevnika. Autor sam odlučuje hoće li njegov zapis biti javan ili privatan i ovdje je zaista važno istaknuti da su privatni zapisi uistinu privatni, tj. čak im ni sam administrator ne može pristupiti.

Javne zapise korisnici mogu komentirati ili ih proslijediti nekome e-mailom.



slika 5.13.

Zapisi su sortirani po autorima čijim podacima se može pristupiti direktno s ove stranice, a ako je njihov broj poprilično velik, na raspolaganju je sustav za pretraživanje.



slika 5.14.

Naravno, zapise mogu unositi samo registrirani korisnici.

5.10.Members List

Ovo je popis svih registriranih korisnika. Moguće ga je sortirati na razne načine i pregledavati po abecednim slovima ili u cijelosti.



slika 5.15.

Vrlo je koristan za brzo pronalaženje informacija o željenom korisniku.

5.11.News

Uz tekst svakog članka moguće je naći i sljedeće: autora i link za informacije o njemu, datum objavljivanja, link za opširniji tekst (ako postoji), komentare korisnika, te opcije za slanje članka e-mailom ili pak njegov prikaz u obliku pogodnom za printanje.



slika 5.16.

Na opširnijoj stranici se uz davanje komentara može i ocijeniti članak, te glasati za anketu (ako postoji u sklopu članka).



slika 5.17.

Vijesti su podijeljene u raznim rubrikama koje definira administrator.
5.12.Private Messages



slika 5.18.

Modulom za privatne poruke se mogu koristiti samo registrirani korisnici. Sistem je sličan kao i kod rukovanja e-mail porukama: poruku je moguće izbrisati, odgovoriti njenom pošiljatelju ili kreirati potpuno novu.



slika 5.19.

Pisanje same poruke je naročito zabavno jer je omogućeno ubacivanje različitih šaljivih ikonica, te korištenje nekih html oznaka



slika 5.20.
5.13.Recommend Us

Ako korisnik želi preporučiti ovaj web nekome, može jednostavno unijeti ciljnu web adresu i ime primaoca putem ovog modula.




slika 5.21.

Njegov e-mail će izgledati otprilike ovako:

Hello <ime_primaoca>:

Your Friend <vaše_ime> considered our site <ime_weba> interesting

and wanted to send it to you.

Site Name: <ime_weba>

<slogan_weba>

Site URL: http://www.ime_weba.com
5.14.Reviews

Modul je osobito prikladan za pisanje i pohranjivanje raznih izvještaja, npr. o testiranom softwareu. Izvještaji su abecedno sortirani, ali je također ispisano i 10 najpopularnijih, te 10 najnovijih. Obrazac za pisanje jednog izvještaja osim samog teksta, koji može sadržavati i html oznake, sadrži i autorovo ime, e-mail adresu, te ocjenu proizvoda. Po želji je moguće objaviti i neki zanimljiv link u sklopu izvještaja. Korisnici mogu komentirati sve izvještaje, pa cak i anonimno, te dati vlastitu ocjenu proizvodu. Sam izvještaj izgleda ovako:



slika 5.22.

5.15.Search

Modul za pretraživanje daje korisnicima mogućnost da pretražuju vijesti, komentare, izvještaje, posebne sekcije i korisnike.



slika 5.23.

Među rezultatima će biti napomenuto i ako je nešto pronađeno među linkovima i enciklopedijama, a pojaviti će se i link na Google.
5.16.Sections

Posebne sekcije zapravo sadrže članke koji nisu objavljeni u sklopu modula News, pa mogu poslužiti za neke interne vijesti koje npr. mogu vidjeti samo registrirani korisnici.



slika 5.24.
5.17.Statistics

Ovo je dosta koristan modul jer može puno reći o tome kako i kada korisnici šetaju ovim web stranicama. Sažeti statistički podaci pokazuju koji operacijski sustav korisnici imaju na svom računalu, te kojim se pretraživačem koriste.



slika 5.25.

Osim broja korisnika, objavljenih vijesti i sl. također je moguće saznati i koliko članaka tek čeka da bude pregledano od strane administratora.



slika 5.26.

Iza linka za detaljnije statistike krije se prikaz pregledavanja stranica weba po mjesecima, danima, pa čak i satima. Uz to naravno postoji i ispis najprometnijeg mjeseca, dana i sata, što administratoru weba može biti uistinu vrijedna informacija.



slika 5.27.
5.18.Stories Archive

U arhivi vijesti se naravno nalaze svi objavljeni članci sortirani po mjesecima. Svaki taj članak može se direktno poslati nekome e-mailom ili dobiti prikazanog u obliku pogodnom za printanje.



slika 5.28.
5.19.Submit News

Svaki korisnik može i sam napisati članak kojeg će potom pregledati administrator i odlučiti hoće li ga objaviti ili ne.



slika 5.29.

Pri kreiranju članka autor može koristiti i opciju za prošireni tekst koji će biti smješten iza linka Read more, a sami tekst može sadržavati i neke html oznake.
5.20.Surveys

Preko ovog modula moguće je glasati za sve ankete - i za one koje nisu na početnoj stranici, i za one koje dolaze uz članke.




slika 5.30.

Također se mogu vidjeti rezultati svih anketa



slika 5.31.

i komentari ostalih korisnika na njih, te podesiti oblik ispisa komentara.



slika 5.32.

Uz svaki postojeći komentar vidjeti će se i linkovi za informacije o autoru, pristup njegovom dnevniku, te opcija za slanje privatne poruke autoru.



slika 5.33.
5.21.Top 10

Ovdje je ispisano po 5 najpopularnijih stvari na webu iz različitih kategorija: najčitaniji članci, članci za koje se najviše glasalo, članci koji imaju najviše glasova, članci koji imaju najviše komentara, najaktivnije kategorije, najčitaniji članci u posebnim sekcijama, najaktivniji autori članaka, ankete za koje se najviše glasalo, najčitaniji izvještaji, najčitanije stranice u sadržaju, te datoteke koje se najviše kopiralo preko vaših linkova.



slika 5.34.
5.22.Topics

Ovo je zapravo popis rubrika koje postoje u vijestima.



slika 5.35.

Članci iz pojedine rubrike mogu se vidjeti pritiskom na logo rubrike, a na raspolaganju je i sustav za pretraživanje.
5.23.Web Links

Modul za linkove identičan je modulu Downloads, pa neće biti posebno opisivan.
5.24.WebMail



oš jedan modul kojim se mogu služiti samo registrirani korisnici je i WebMail. Nakon što korisnik podesi svoje korisničke račune (dozvoljen broj određuje administrator), može koristiti tipične opcije za rukovanje e-mailom: čitanje, brisanje i pisanje novih e-mail poruka, pohranjivanje željenih e-mail adresa u adresar i podešavanje, odnosno, dodavanje novih korisničkih računa.

[BoBo]

u jebote... ima li neki jednostavniji?

[Kristijan]

evo malo je proširen još sa slikama

[silence]

Pravi autor: BoBo

u jebote... ima li neki jednostavniji?

ovisi za kaj ti treba.... mene moj CMS služi još uvijek

ali kada sam ja isao instalirat nisam popunio va polja $prefix = "nuke";
$user_prefix = "nuke";
$dbtype = "MySQL";
i nije htijelo,nema veze probat cu sada.
Hvala

[sarvas]

Poštovanje!

Ja bi Vas molio da mi objasnite zbog cega mi template Z3 ne prikazuje desne blokove...???

Isto tako kad upisujem nove vijesti nemogu nikako dodati sliku u taj text ....na koji nacin to rjesiti


moj web se nalazi na ..:: SARVAŠ ::..