Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: biv%C5%A1i%20zap

  • (VIDEO) Bivši UFC–ov borac Eddie Yagin nokautiran high kickom u Rusiji
    Bivši bellatorov borac povezao je spinning back kick, middle kick i završio je Yagina high kickom.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | croring.com
    prije 27 minuta u kategoriji Ostali sportovi
    • 1
    • +
  • Fizijatar i tajnik Hvidre naplaćivali liječenje preminulih vojnih invalida
    Fizijatar i tajnik Hvidre naplaćivali liječenje preminulih vojnih invalida
    Zbog ispostavljanja lažnih računa kojima su grad Split oštetili za 600.000 kuna, pokrenuta je istraga protiv fizijatra i vlasnika ordinacije S. G. i bivšeg dužnosnika Hvidre N. T.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    prije 32 minute u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Bivši Vatreni udario po Šukeru: 'On je zalutao u ovu priču'
    Bivši Vatreni udario po Šukeru: 'On je zalutao u ovu priču'
    Bivši hrvatski nogometni reprezentativac i legenda Dinama Tomo Šokota kazao je kako je predsjednik HNS Davor Šuker, ako sudimo prema njegovoj izjavi kako navijačima nije mjesto u upravljačkim tijelima kluba, možda zalutao u ovu priču s HNS-om.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    prije 45 minuta u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Na Poljudu održana komemoracija Anti Žanetiću
    Obitelj i brojni prijatelji oprostili su se danas u Bijelom salonu na Poljudu od bivšeg igrača Hajduka Ante Žanetića. Podsjetimo, Žanetić je preminuo u u četvrtak (18. prosinca) u dalekoj Australiji. Poslijepodne (ponedjeljak) s početkom u 19 sati u crkvi Svih Svetih u rodnom mu Blatu na Korčuli
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 51 minutu u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • "Bivši šogor isprebijao me u policijskoj postaji"
    Svega nekoliko trenutaka nakon što je u petak poslijepodne došao prijaviti prijetnju od svoga 42-godišnjeg bivšeg šogora Antonija Baričića, 52-godišnji Ruždin Morina brutalno je pretučen u policijskoj postaji u Biogradu, i to u napadu tog istog bivšeg šogora zbog kojeg je i došao na policiju!Nasilna i dosad nezapamćena scena odigrala se u poslijepodnevnim satima u hodniku policijske postaje
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije sat vremena u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Algebra osnovala alumni zajednicu voditelja EU projekata
    Algebra osnovala alumni zajednicu voditelja EU projekata
    Kako bi bivšim polaznicima programa obrazovanja za stručnjake za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova olakšalo daljnji rad u tom sektoru, Učilište Algebra osnovalo je alumni zajednicu kvalificiranih voditelja EU projekata
    Prva je to alumni zajednica koju pokreće Algebra s ciljem olakšavanja profesionalnog puta polaznika nakon završenog obrazovanja, a slične će zajednice biti osnivane i u budućnosti za polaznike drugih programa, kao dodatni vid podrške polaznicima. Alumni zajednica voditelja EU projekata ujedno je održala i svoje prve besplatne radionice za članove.
    Opširnije...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | cropc.net
    prije sat vremena u kategoriji Tehnologija
    • 1
    • +
  • Veliki transfer: Bivši igrač Hajduka novo je pojačanje Slavena Bilića?
    Veliki transfer: Bivši igrač Hajduka novo je pojačanje Slavena Bilića?
    Prema pisanju turskih medija, mladi hrvatski reprezentativac Mario Pašalić na korak je do transfera u Bešiktaš. Ako bi se realizirao ovaj transfer, Pašalić bi se, tako, pridružio u istanbulskom sastavu hrvatskom treneru Slavenu Biliću.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    prije sat vremena u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Kvizni štab – Obljetnica mature
    Booksin povratnički kviz obilježili su Šime Japanac i pobjednici Los Smegmas. Osim osjećaja nostalgije, nakon kviza je došlo i do 'kvizne krize'.

    Kao da sam upala u neki vremeplov – rekla je Leni iz Hrvata, nepušača, katolika, dok smo ispred Bookse čekali početak kviza. I nije bila daleko od istine. Mene je donekle podsjećalo i na obljetnicu mature – doduše, nije bila okrugla, s obzirom da je od posljednjeg kviza u Booksi prošlo točno šest godina (poklopili su se datumi - 19.12.) Dok smo se tako prisjećali starih dana, nije mi se ni izbliza činilo da je prošlo baš toliko puno vremena… Onako, po osjećaju bih rekao 3 ili maksimalno 4 godine. Vrijeme leti.

     

    Mnoge stare ekipe su se pojavile, između ostalog Ljudi iz žute sambe, SHS, Ispičure i Sjecikese (oni su se na početku baš tako zvali, ali kako ih je sad došlo čak devetero, igrali su i Ispičuture i Sjecikese). No, nekih inventarnih ekipe ipak nije bilo - Ivanu Ramljaku iz Los Smegmasa posebno su falili Opus dei, Dada Jihad je predmnijevam bio u kinu Europi, našoj dragoj voditeljici Ani Stunić pomogli smo da se prisjeti CDLC-a (nije se mogla sjetiti imena), dok su se Prijateljice znanja pojavile – ali samo kao točan odgovor na jedno od pitanja… Valjda Zgubidanova i ekipa žele da ih pamtimo onakve kakve su bile tih davnih dana.

     

    Ana je pošteno zaprimila prijave i proslijedila petstotinjak prikupljenih kuna u crowdfunding kampanju za obnovu Booksinih pojačala, znaka na pročelju i nabavku klima uređaja, te na visokoj razini odvodila prve dvije rubrike. Krenulo je, po Aninom mišljenju, najboljim dijelom kviza – predstavljanjem ekipa i pljeskanjem. I stvarno je to bio zaboravljeni gušt. Nezaboravljeni gušt je bio nagrada za sastavljanje pitanja – činjenica da ne moraš lovit mjesto za sjedenje, nego te čeka kauč! Inače, vidi se da je Ana profesionalka – svako je pitanje prvo za pripremu pročitala u sebi, a tek onda i naglas!

     

    Kako nas je uskoro napustila zbog koncerta Parov Stelara (a prije toga je imala i nekih humanitarnih obveza), mikrofon sam preuzeo ja. I još je to donekle ličilo na nešto sve do 'Hall of fame' pitanja iz rubrike 'muzika'. Naime, prilikom sastavljanja pitanja odlučili smo se prisjetiti nekih slavnih pitanja s naših starih kvizova – možda vam zvuči previše, ali članovi Minimaxa zajedno ili kao pojedinci sastavili su više od stotinu kvizova.

     

    Enivej, 'Hall of fame' pitanje iz muzike ide ovako: "Roberta Širinića nećete naći u enciklopedijama i pregledima hrvatske popularne glazbe, koje uglavnom pišu neuki i površni mediokriteti, no riječ je o jedinome pravom gangsta reperu u Hrvata. Tu je laskavu titulu zaradio dvama uvjetima. Prvo, repajućim gostovanjem na albumu Vagabundov sin kojim se 1999. godine Don Mateo pokušao prebaciti iz kriminalnog u estradni milje. I drugo, važnije, svojom smrću koja je nastupila kada je njegovo uživanje u toplom sendviču naprasito prekinuo metak u potiljak…"

    Počeo sam se smijati već kod spominjanja Don Matea (a popio sam samo jedno pšenično Laško – eto, toliko je vremena prošlo da je čak i Laško evoluiralo), ali do ovdje sam već potpuno prasnuo u smijeh i dao mikrofon i papir Gogi… I što se dogodilo? On se isto stao smijati ko blesav. Zaboravio je i sam koliko je vrckavo bilo pitanje koje je sastavio prije 7-8 godina. Ma, nema boljeg nego smijat se na vlastite baze…

     

    Inače, za one znatiželjne, koji nisu bili na kvizu, slijedi nastavak: "…što je događaj poznat i kao 'legendarno sranje isprid fast fooda', koje su opjevali i TBF u svojoj pjesmi Sve se vraća, sve se plaća. Robert Širinić u splitskom je undergroundu poznatiji kao: a) Aga Th'Ante b) Bare Teklić c) Major Surla d) Šime Japanac?" Kako je Aga Th'Ante moj reperski alter ego u nikad prežaljenom underground rap projektu Vruće kitice posse, dok su Major i Surla dva različita lika iz splitskog poluzemlja, dok je kontroverzni ugostitelj Bare Teklić i bivši suprug Ane Sasso život skončao tek kasnije – i to u prometnoj nesreći, jasno je da je odgovor Šime Japanac. RIP, motherfucker!

     

    Kako nisam uspio u prvotnom naumu da na kviz dovedem i trogodišnju kći Ninu, morao sam se se zaputiti prema domu svom i očinskim obvezama poput kupanja i uspavljivanja djece. Naknadno sam saznao da su pobijedili Los Smegmasi (njima su uvijek naši kvizovi odgovarali), a umjesto novaca dobili su prigodne nagrade.

     

    A ono što sam saznao u nedjelju navečer, dok pišem ove retke, jest da je Lordan koji vodi HDPIO (kamo se kviz preselio iz Bookse) na Facebooku objavio sljedeću poruku: "na znanje, nema više kviza u HDPIO". Čini se da je mislio 'nikad više', a onda će se ili svi morati preseliti u kino Europa, ili će se morati pronaći neki novi prostor. No, i po raspravi koja se ispod razvila, očito je da je HDPIO kviz (na koji sam kao pravi obiteljski čovjek jako rijetko zalazio) zapao u krizu…. Očito je da slijedi novo poglavlje u povijesti najstarijeg kviza u Hrvata.

    Tonči Raić
    foto: Ana Stunić i Minimax

    ***

    Pitanja i odgovori s Booksinog kviza 19.12.2014.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 4 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • 'Lova do krova' – pitanja s kviza
    Pitanja i odgovori s Le pub kviza 'Lova do krova' u Booksi by Minimax (19.12.2014.)

    Dobrodošli! Pitanja je sastavio Minimax u natpolovičnoj većini, uz doprinos svih originalnih članova, što jamči kvalitetan i igriv kviz. U čast povijesnoj ulozi kviza u Booksi na utemeljenje kvizne stvarnosti u Hrvata, u svakoj od standardnih rubrika (plus sport) bit će po jedno „Hall of Fame" pitanje iz nekog od stotinjak kvizova koje su sastavili članovi Minimaxa. Neka kviz otpočne.

     

    TRIVIA (7 bodova)

     

    1.Prije nekoliko tjedana, jednog od sastavljača kviza sretne jedan kolega na hodniku, i vidjevši natpis na torbici, pita: Znaš li što znači PUMA? Ne znam, rekoh. Sad znam, a osim pume, zanima me što znače kratice... (2 boda, svaki po pola)

     

    (PUMA – Pedersko udruženje mladih amatera

    TOPER – Toplo obučen peder europskog ranga

    ŠKODA – Štete kupit ovako debilan autoa

    DRINA – Dragi Reagane, izruči nam Artukovića)

     

    2. Svi znamo koja je registraciju najradije koriste brojni rent-a-carovi i slične tvrtke koje imaju više vozila. Zašto? Jer su tamo najjeftiniji troškovi registracije i osiguranja. Tko je hit broj jedan, a tko je na drugom i trećem mjestu po jeftinoći. Tražim registracije, a ne puna imena gradova. (svaki odgovor po pola boda)

     

    (1. DA 2. NA 3. VU)

     

    3. Željko Kerum je bio poznat po jednoj gurmanskoj kombinaciji, blago rečeno neuobičajenoj. Što je Kerum volio jesti u kombinaciji s kojim pićem? Za dodatni bod - kako se zvala robna marka, primjerice mortadele ili flaširane vode, koja se mogla naći u Kerumovim trgovinama? (svaki po pola boda)

     

    (ĆEVAPE I DOM PERIGNON, RUMKE)

     

    4. Iz Severininog kućnog pornića navodno je izrezan dio u kojem se vidi kako pjenušac nije jedini stimulans koji su koristili. No, to su samo glasine. Zanima me proizvođač pjenušca koji su konzumirali, ali i kako se zove Sevkin partner iz spomenutog uratka? Također, brod na kojem su se bavili amaterskim filmom, pripadao je jednom poduzetniku, suprugu koje poznate HTV-ovke novinarke i voditeljice? (svaki odgovor po pola boda)

     

    (FREIXENET, MILAN LUČIČ, TONČICA ČELJUSKA)

     

    5. HOF: Kome pripadaju prve četiri grane hrvatskog jablana, vjerujemo li Veri Svobodi? (sve 4 grane za 1 bod)

     

    (KRALJ TOMISLAV, ZRINSKI I FRANKOPANI, JELAČIĆ BAN, RADIĆ STJEPAN)

     

    OPĆA KULTURA (6,5 bodova)

     

    1. Koliko jedinica regionalne samouprave postoji u Hrvatskoj? (1 bod)

    (21 – 20 županija i Grad Zagreb)

     

    2. Bilo je to 7. prosinca 2005. godine. Nekoliko dana ranije stigao je na Tenerife u pratnji Joze Grgića poznatog pod nadimkom Jablan. Kada su se navečer spustili u restoran hotela Bitácora u kojem je general tih dana prebivao, u 21.10 prišlo im je 8 službenika španjolske policije i uhitilo ih. Naravno, opisano je uhićenje heroja a ne zločinca, koji je u tom trenutku kod sebe ima 12 tisuća eura. Zanima me, pod kojim se imenom Ante Gotovina prijavio u spomenuti hotel (navodno se znalo kako je jedan od njegovih lažnih identiteta, te je upravo ta činjenica bila ključna za generalovo uhićenje), te koje je rujno vino pio kad su ga uhitili? (2 boda, svaki odgovor po bod)

     

    (Kristijan Horvat, Marqués de Cáceres)

     

    3. Zbog EU-a, vinari s Plešivice morali su promijeniti ime Portugiscu, kako neuki kupci ne bi pomislili da je iz Portugala. Prvi dio pitanja - Kako se, po novome, zove Portugizac? Drugio dio - još je jedno alkoholno piće bilo u opasnosti da izgubi pravo zvati se imenom svojim, zbog sličnosti s jednim talijanskim pićem. Koje? I konačno, treći dio - prošle se godine pojavila bojazan da jedno crno vino naši vinari (zbog kolega iz Slovenije) neće moći prodavati na tržištu EU, iz sličnog razloga? (svaki odgovor po pola boda)

     

    (PURTUGIZEC, PROŠEK i TERAN.)

     

    4. Pod kojim je imenom poznatiji vatikanski Institut za religijska pitanja?

     

    (VATIKANSKA BANKA)

     

    5. HOF: Član Minimaxa Ivan Perasović, zvani Đepeto trenutačno je u Norveškoj. Red je da ga se prisjetimo njegovim pitanjem iz doba dok se kviz održavao u Booksi. Izbaci uljeza:

    malvazija, maraština, frankovka, žlahtina, žilavka (1 bod)

     

    (FRANKOVKA)

     

    GLAZBA (7 bodova)

     

    1. Ovaj legendarni kanadski punk rock band oformila su dva brata davne 1979. godine. Nikad nisu postali mainstream, no unatoč tome imaju odanu publiku u Europi i Sjevernoj Americi. Pet godina kasnije braća su oformila još jedan bend, čije su pjesme uglavnom inspirirane hokejom. U Hrvatskoj su nastupili puno puta, u jednoj i drugoj inačici, a nas zanimaju imena oba benda... (svaki pola boda)

     

    (NOMEANSNO, THE HANSON BROTHERS)

     

    2. U maniji povratka vinilu, poseban je korak napravio jedan splitski panker i čokolader. Singl za pjesmu "O kakva luna", najavio je njihov drugi album, a objavljen je na ploči od čokolade. Kako se zove njegov bend? Kako se zove pjevačeva tvrtka koja se inače bavi prodajom čokolade, začina itd. (svaki po bod)

     

    (FON BISKICH & NARODNO BLAGO, NADALINA)

     

    3. Grupa Đubrivo kultna je splitska punk-metal grupa. Kako se zove njihov kultni demo-album, dakle ne tražim prvi  "Postmodernistički Manifest Suvremene Kulturologije" nego onaj drugi, iz 1999. godine, koji im je priskrbio nastup na HGF-u, na kojem su i pobijedili. Većina pjesama pojavila se i na njihovom prvom albumu, kojeg je objavio Menart. Kako se zove taj demo, a kako prvi oficijelni album? (svaki po bod)

     

    (ZAŠTO SARMA NE LETI? - 100% PRIRODNO)

     

    4. Navedi dvije pjesme Boba Marleya koje se ne nalaze na legendarnoj „Legend" best of kompilaciji. (svaka pola boda)

     

    (Na Legend jesu: Is This Love, No Woman No Cry, Could You Be Loved, 3 Little Birds, Get Up Stand Up, Stir It Up, One Love/People Get Ready, I Shot The Sheriff, Waiting In Vain, Redempotion Song, Satsisfy My Soul, Exodus, Jamming.)

     

    5. HOF: Roberta Širinića nećete naći u enciklopedijama i pregledima hrvatske popularne glazbe, koje uglavnom pišu neuki i površni mediokriteti, no riječ je o prvom pravom gangsta reperu u Hrvata. Tu je laskavu titulu zaradio dvama uvjetima. Prvo, repajućim gostovanjem na albumu 'Vagabundov sin' kojim se 1999. godine Don Mateo pokušao prebaciti iz kriminalnog u estradni milje. I drugo, važnije, svojom smrću koja je nastupila kada je njegovo uživanje u toplom sendviču naprasito prekinuo metak u potiljak, što je događaj poznat i kao „legendarno sranje isprid fast fooda", koje su opjevali i TBF u svojoj pjesmi 'Sve se vraća, sve se plaća'. Robert Širinić u splitskom je undergroundu poznatiji kao:

    a) Aga Th'Ante b) Bare Teklić c) Major Surla d) Šime Japanac? 

     

    (D) Šime Japanac)

     

    KNJIŽEVNOST (5,5 bodova)

     

    1. Prvo pitanje, da lakše prebrodite prelazak iz glazbe u književnost. Damir Radić izdao je 2002. godine zbirku koja se nastavlja ne njegovu debitantsku knjigu "Lov na risove". Možda mislite da se radi o beznačajnom izdanju, no nagrada Kvirin na manifestaciji "Kvirinovi poetski susreti" uvjerit će vas u suprotno. Zanimljivo, identičan naslov ima i pjesma, ma što pjesma - hit, jednog našeg benda popularnog u 80-ima, čiji je frontmen u 90-ima i kasnije izgradio i respektabilnu solo-karijeru, djelomice i zahvaljujući pjesmama matičnog benda koje je prepjevao, tj. nastavio izvoditi, među kojima je i traženi naslov. Pomoć: nastupio je na mom vjenčanju. Još pomoći: pod tim naslovom na coolinarici ima i istoimeni recept. Za drugi bod - kako se zove njegov debitantski solo album? (svaki po pola boda)

     

    (a) Jagode i čokolada

    b) Vino noći)

     

    2. „Najpodliji trik koji je vrag izveo bio je kad je uvjerio svijet da ne postoji." Možda ste ovaj citat prvi put čuli u filmu „Privedite osumnjičene", no autor mu je jedan poznati pjesnik. Koji? (1 bod)

     

    (Baudelaire)

     

    3. Koji je, prema njegovom vlastitom priznanju, manje poznati hrvatski književnik, inače stalni Booksin gost i veliki prijatelj, izrazito ogorčen aktivističkim dijelom Booksine klijentele? Ako ga uopće znate, znate ga po njegovim dijelima 'Đavli od papira' ili 'Nema slonova u Meksiku'.

     

    (ZORAN PILIĆ)

     

    4. Bio je hrvatski jezikoslovac, pravnik, predavač i političar, pripadnik riječke filološke škole. 1860-ih godina okrenuo se od jezikoslovnog rada, te se posvetio pravu. Stekao je status uvaženog riječkog odvjetnika, a dao se i u politički život. Bio je aktivan član Starčevićeve Stranke prava. Bio je i biran u Sabor, gdje je bio poznat kao žučni branitelj pravaških stavova. No, vjerojatno će vam u otkrivanju točnog odgovora najviše pomoći činjenica da se zove i prezive isto kao i jedan aktualni košarkaš Cedevite. (1 bod)

     

    (Fran Pilepić)

     

    5. Umjesto „Hall of Fame" pitanja u rubrici književnost vraćamo se staroj tradiciji postavljanja pitanja na koja odgovor možete pronaći na Booksinom sajtu. Kako se zove popularna kolumna, koja je nedvojbeno zaslužna za procvat kvizne scene u Hrvata? U okviru te kolumne, dodijeljena je i nagrada za najbolje ime jednoj od ekipa? Kako se zvala nagrada i koja ju je ekipa dobila? (svaki po pola boda)

     

    (Kvizni štab, klizni štap i Prijateljice znanja)

     

    FILM (6 bodova)

     

    1. U „Iskupljenju u Shawshanku" u jednoj sceni zatvorenici slažu knjige. Jedan od zatvorenika dohvati jednu knjigu, za koju Red, kojega tumači Morgan Freeman, predloži da je stave u rubriku „edukativno". O kojoj je knjizi riječ? (1 bod)

     

    (Grof Monte Christo)

     

    2. Koje se dvije životinje nalaze u naslovima dva filma koji su dobili Oscara na najbolji film u dvije uzastopne godine? Pomoć – jedna od njih rado jede drugu. (2 boda)

     

    (Vukovi, jaganjci)

     

    3. Tko je jedina osoba rođena u Africi dobitnica ili dobitnik jednog od glumačkih Oscara? (1 bod)

     

    (Charlize Theron)

     

    4. Film "Tajvanska kanasta" Gorana Markovića snimljen je 1985. godine. Slijedi opis jedne scene iz filma. Mladi par sjedi u kafiću te iz drugog pokušaja uspijeva dozvati konobara. Od vas se traži da nadopunite dijaloge. Pomoć: na oba mjesta su isti napici, samo u različitim padežima. (svaki po pola boda)

     

    "Jel može dva čaja?"

    "Od toplih napitaka imamo samo .... i ...."

    "Čaja nemate?" -"Nema."

    "Onda kafu." – „Jel ja govorim sprski? .... i ....."

     

    (Kuvano vino i kuvana rakija)

     

    5. HOF: Složite nam filmsku skalu! Naime, ovaj se zadatak sastoji od toga da nam navedete pet filmova, čiji će naslovi posloženi zaredom davati petočlanu skalu, sastavljenu po ključu da se u tim naslovima nalaze brojevi po kojima ćete ih složiti od najmanjega ka najvišem. Priznaju se i glavni i redni brojevi; i originalni naslovi u slučaju da se u hrvatskom prijevodu broj izgubio ali i hrvatski prijevodni naslovi u slučaju da se u njima broj dodao tamo gdje ga nije bilo; filmovi koji u naslovu imaju nekoliko brojeva mogu se staviti na mjesto bilo kojeg od njih, ali i samo na to jedno mjesto; ne postoje zadani okviri što znači da možete iskoristite naslove s ama baš svim postojećim brojevima; a ne smiju se koristiti jedino naslovi nastavaka tipa 'Rocky 2', 'Rambo 3' ili 'Smrtonosno oružje 4'. Od filmova stanovitoga gospodina Oceana smijete iskoristiti samo jedan, ako vam to uopće paše.

     

    (Provjerit ćemo na internetu na licu mjesta, 1)

     

    SPORT (7 bodova)

     

    1. Vitas Gerulaitis, prerano preminuli bivši američki tenisač litvanskog podrijetla bio je veliko ime bijelog sporta u sedamdesetima i početkom osamdesetih. Čovjek je osvojio Australian Open, igrao finale US Opena i Rolanda Garrosa te polufinale Wimbledona, a u jednom trenutku je bio igrač broj tri na svijetu. No, uza sve te silne uspjehe najviše je ostao upamćen po izjavi koja je ušla u anale sporta općenito. Dakle, Vitas je imao nesreću što je igrao tenis u isto vrijeme kad i jedan drugi veliki tenisač koji ga je uredno peglao. Čak 16 uzastopnih mečeva protiv tog tenisača Gerulaitis je završavao pognute glave. Ipak sedamnaesta je bila sreća i na pressici nakon meča šaljivdžija Vitas je rekao: ''Ovo nek vam svima bude pouka. Još se nije rodio onaj tko će Vitasa Gerulaitisa pobijediti sedamnarst puta''. Koji tenisač je bio ta crna mačka našem Viti?

     

    (Jimmy Connors)

     

    2. U košarci, kako se u slengu popularno zove blokada? Rekorder po broju blokada u jednoj NBA utakmici je Elmore Smith - u jednoj ih je zalijepio čak 17! Druga dvojica su uspjeli zalijepiti po 15 komada u jednoj utakmici, s tim da je jedan od njih to učinio dvaput, a prvi put u svojoj rookie-sezoni! Navedite nam bar jednog (po bod za svaki podatak)

     

    (Banana - Manute Bol, Shaquille O'Neal)

     

    3. Kad je odlazio iz Jugoplastike, Toni Kukoč otišao je u talijanski Bennetton. Zanima me - iz kojeg je Bennetton grada? Za dodatni bod - koji je poznati desert 1962. godine nastao u tom gradu? (po bod za svaki podatak)

     

    (Treviso - Tiramisu)

     

    4. Koliko je titula prvak Hajduk osvojio dok je HDZ bio na vlasti, a koliko dok je bio SDP? (1 bod)

     

    (5:1 za HDZ)

     

    5. HOF: Koji je bivši nogometaš na svjetskom prvenstvu 1962. godine u Čileu, na utakmici za treće mjesto u kojoj su se bili susreli domaćin Čile i Jugoslavija, postigao autogol koji je Čileu donio pobjedu od 1:0 i brončanu medalju? Kasnije, u devedesetima, taj je gaf pravdao namjerom rođenom u samoj srži njegova hrvatskoga patriotskog bića i željom da napakosti tamnici naroda.

     

    (VLATKO MARKOVIĆ)

     

    Autori kviza: Minimax
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 11 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Slaven efendija Bilić: Treba naći formulu da se Mamićeva moć ograniči
    Slaven Bilić, aktualni trener turskog Besiktasa, bivši izbornik hrvatske reprezentacije, s jednogodišnjim stažem u moskovskom Lokomotivu, ali, što je najvažnije, hajdukovac do srži, s dna kace kako se to kaže, privržen “bijelima” i svojemu rodnom gradu Splitu, jedna je od najomiljenijih osoba našeg nogometa i sporta, pa moglo bi se kazati i društva uopće. Bilić je jedan od hrvatskih
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 15 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Henry: Ne želim postati trener
    Henry: Ne želim postati trener
    Thierry Henry nedavno je odlučio oprostiti se od nogometa rastuživši mnoge nogometne ljubitelje, a nakon mirovine mnogi nagađaju hoće li bivši francuski napadač nakon kraja karijere u trenerske vode
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 21 sat u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Stacy: Trbušni mišići izgledaju mi bolje sad no prije trudnoće
    Stacy: Trbušni mišići izgledaju mi bolje sad no prije trudnoće
    Clooneyeva bivša rodila je prije svega četiri mjeseca i već se vratila u formu. Svaki dan vježba s trenericom. Utegnula je trbuh te je puna samopouzdanja i energije
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | 24sata.hr
    prije 22 sata u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Pamić i Krstičević kandidati za klupu RNK Splita
    Split traži novog trenera, a kao glavni kandidati figuriraju trener Istre 1961 Igor Pamić i Mišo Krstičević. Vodstvo kluba s Parka mladeži dalo se u potragu za novim trenerom, iako je Ivan Matić i dalje službeno trener. Nakon serije slabijih rezultata (sedam utakmica bez pobjede) bilo je jasno da je Matićev status na tapetu, no u klubu su prvo odlučili uzeti time-out nakon čega su se dali u potragu za njegovom potencijalnom zamjenom.

    Pa treneru kojem je prije samo desetak dana iskazano povjerenje traže zamjenu, iako nije smijenen, kao da je “rezervna” opcija. U najmanju ruku vrlo nespretno. Takav odnos nije zaslužio nitko, najmanje trener koji je, kako i sami u klubu vole isticati, ostvario ljetos sa Splitom najveći europski uspjeh u povijesti kluba plasmanom u play off rundu Europske lige, a jesenas i najbolji rezultat ikada u kupu (četvrtfinale).

    Kao prvi favorit figurira Pamić, a po nekim izvorima njegovo dolazak u Split očekuje se već idućeg tjedna što nije demantirao.
    – Morat ćete o tome pitati te pouzdane izvore. Možda se i dogodi poziv. To samo Bog zna – tajnovit je bio Pamić.

    Baš je nakon utakmice zadnjeg jesenskog kola i poraza na Poljudu od Hajduka Pamić sipao gorčinu zbog teškog financijskog stanja u klubu iz Pule. Dijametralno suprotnog od sređene financijske konstrukcije kakvom se Split pod vodstvom braće Slavena i Joze Žužula može pohvaliti. Ako bi se finalizirao njegov dolazak izgledno je kako bi Pamić sa sobom “povukao” i nekog od igrača.

    Međutim, navodno predsjednik kluba Slaven Žužul izrazito cijeni Krstičevića i ono što je svojevremeno napraviti s Hajdukom. Volio bi Žužul slično vidjeti i u Splitu, a Krstičević je trenutno bez angažmana. I po mentalitetu su Pamić i Krstičević sličan profil trenera, čvrste ruke, impulzivni, bez dlake na jeziku.

    U ozbiljnim kombinacijama bio je i bivši trener Dinama Kruno Jurčić.
    – Split već ima trenera. Ne znam, nikakvih konkretnih razgovora nije bilo – kazao nam je Jurčić.

    Kandidat je bio i bivši trener “crvenih” Zoran Vulić, ali je i on otpao. U “glasnim” razmišljanjima spominjali su se i trener Zrinjskog Branko Karačić koji je prošle sezone osvojio naslov prvaka BiH s mostarskim klubom, trener juniora Splita Goran Sablić...



    FRANE VULAS
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 23 sata u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • JOHN WICK Akcijska žestica na tržištu dijetalne cole
    Muskularan poput forda mustanga, koreografiran s kaskaderskim opipom opasnosti gotovo nepostojećim u “superhero“ blockbusterima upakiranima u spandeks sigurnih računalnih efekata i 3D naočala, “John Wick“ je još jedan američki akcijski film oslonjen na bivšeg specijalca (plaćeni ubojica, vojnik, špijun ili netko četvrti) koji budeći uspavane duhove u sebi budi neistjerane duhove zlatnog doba žanra iz osamdesetih. Aktualni projekt hollywoodske zvijezde Keanua Reevesa novi je prilog žilavom trendu akcijskih žestica koje klize poput viskija nakon godina ispijanja superjunačkih coca-cola zero. Lik John Wick “trendovski“ nasljeđuje Bryana Millsa (Liam Neeson, “96 sati“), Jacka Reachera (Tom Cruise, “Jack Reacher“), Roberta McCalla (Denzel Washington, “Pravednik“)... kao novi-stari diverzant pokreta otpora u borbi protiv dominantnih (blockbu)steroidnih superjunačkih spektakala
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 23 sata u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • (VIDEO) UFC FN 58: Machida se za minutu obračunao s Dollawayem
    Bivši prvak u poluteškoj kategoriji udarcem nogom u tijelo i s nekoliko sljedećih udaraca nanio je Amerikancu šesti poraz u karijeri
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | croring.com
    prije 1 dan u kategoriji Ostali sportovi
    • 1
    • +
  • Josipović, Kujundžić i Sinčić podijeljeni oko Palestine, NATO–a i razvoja OS RH
    Predsjednički kandidati Ivo Josipović (SDP), Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) suglasni su da su sadašnje ustavne ovlasti predsjednika dovoljne, protive se ideji da se predsjednika bira u parlamentu, no podijeljenih su mišljenja oko hrvatskog priznanja Palestine, ulozi Hrvatske u NATO-ovim mirovnim misijama i smjeru u kojem bi se trebale razvijati Oružane snage.

    Grabar Kitarović i Kujundžić zabrinuti su zbog sve manjih proračunskih davanja za obranu. “Svima je vidljivo kako se hrvatska pobjednička vojska materijalno urušava, iako je sastavnica NATO-a. Nije to samo pitanje smanjenja proračuna, nego i definiranje šire uloge hrvatskih Oružanih snaga u ukupnom razvoju zemlje i očuvanju hrvatskog identiteta, što se nikako ne razrađuje niti postavlja kao osnova njezine modernizacije”, napisala je Grabar Kitarović u odgovoru na pitanje dijeli li zabrinutost da će kontinuirano smanjivanje davanja za vojsku ugroziti njezinu borbenu spremnost.

    Ističe da Hrvatska ima vrhunske vojne profesionalce, ali da oni moraju biti i odgovarajuće opremljeni. “Bez obzira na članstvo u NATO-u, hrvatske Oružane snage i policija moraju biti primarni jamac mira, sigurnosti i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske”, uvjerena je Grabar Kitarović.

    Kujundžić, pak, tvrdi da su u vrijeme Josipovićeva i ranijeg Mesićeva predsjedničkog mandata oružane snage slabljene programirano.

    "Na žalost, dolaskom Stipe Mesića, a nastavljeno s Ivom Josipovićem, programirano se slabe oružane snage, prvenstveno rastjerivanjem najkvalitetnijih ljudi. U tom smislu neophodno je depolitizirati oružane snage te u sustav vratiti brojne kvalitetne ljude koji su otjerani iz političkih razloga”, kaže Kujundžić.

    Josipović , međutim, ističe da se, unatoč planu većih izdvajanja za obranu, mora voditi računa o gospodarskom trenutku i mogućnostima proračuna.

    Podsjeća da je preporuka NATO-a povećati vojne proračune zemalja članica, ali ističe kako samo četiri države članice izdvajaju dva i više posto BDP-a za obranu i vojsku, koliko je, po Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga i Hrvatska trebala izdvajati u razdoblju od 2010. do 2015. “Međutim, moramo voditi računa o gospodarskom trenutku i proračunskim mogućnostima", ističe Josipović.

    Uvjeren je da je razina spremnosti hrvatskih oružanih snaga takva da obrana Hrvatske, kad bi se za njom ukazala potreba, ni u jednom trenutku ne bi došla u pitanje.

    Sinčić: povući ću hrvatske vojnike iz NATO-ovih misija

    Sinčić smatra kako je bespredmetno govoriti o dubokim promjenama u oružanim snagama bez snažnog ekonomskog razvoja. Uvjeren je i da dosad uloženih više od dvije milijarde kuna u misije NATO-a u Afganistanu i na Kosovu Hrvatskoj nisu donijele ništa osim dodatnog zaduženja proračuna i hrvatskih građana. "Snažno ću se zalagati za povlačenje svih snaga i preusmjeravanja proračunskih sredstava u druge, puno bitnije sektore i projekte", poručuje Sinčić.

    Kad je riječ o isplativosti sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama, i Grabar Kitarović ističe da je “dobro uložen novac uvijek onaj koji se vraća kroz izravnu ili neizravnu dobit”.

    “Sudjelovanje Hrvatske vojske u NATO-vim misijama Hrvatska nije gotovo ničim valorizirala, osim povećanom sigurnošću na koju nije sama trebala trošiti”, smatra Grabar Kitarović.

    Naglašava da su vojni sustavi u svim razvijenim zemljama, ne samo osnova njihove sigurnosti, nego i njihovih razvojnih mogućnosti. “Kod Hrvatske to nije sasvim tako zato što se Hrvatsku vojsku predominantno shvaća kao teret društva, a tako se nastoji danas i prikazati”, uvjerena je Grabar Kitarović, koja najavljuje da će se angažirati na vraćanju digniteta sustavu obrane i njegovu stavljanju u funkciju hrvatskog društva i gospodarstva.

    Sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim mirovnim misijama u potpunosti podržavaju Josipović i Kujundžić, koji ističu da održavanje mira nema cijenu.

    "Unatoč teškoćama uzrokovanim krizom, hrvatski vojnici daju kvalitetan doprinos u više od 20 međunarodnih mirovnih operacija NATO-a, EU i UN-a, a najviše u NATO misiji u Afganistanu. Hrvatska se pokazala dorasla i najvećim izazovima današnjice, a to je održavanje mira u kriznim područjima”, smatra Josipović.

    Ističe da je ulaganje u uspostavu i održavanje mira u svijetu sigurno dobro uložen novac, “ma koliko se to u ovom trenutku gospodarske krize nekome može činiti kao nepotreban trošak”. “Članstvo u NATO-u podrazumijeva sigurnost, ali i obvezu da se financijski sudjeluje u zajedničkoj politici", upozorava Josipović.

    Kujundžić, pak, kaže kako se stvari u tom sustavu ne smiju gledati pojednostavljeno. “Postoje brojni efekti koji se danas ne vide nego tek nakon duljeg vremena, a neki zauvijek ostaju skriveni. Mir nema cijenu", poručio je Kujundžić.

    Sinčić bi bez odgode priznao Palestinu, ostali čekaju ispunjenje preduvjeta

    Na pitanje treba li Hrvatska priznati Palestinu bez obzira na protivljenje Izraela te treba li pričekati da to učine ostale članice EU, Josipović odgovara kako će se "to na kraju dogoditi".

    "U politici je posebno važno pitanje odabira pravog trenutka. Kao što Palestina s pravom očekuje postati državom, tako i Izrael s pravom očekuje da bude priznat od Palestine i da se stvore pretpostavke za trajni mir. Uvažavajući cjelokupno stanje u odnosima Izraela i Palestine, mi u Hrvatskoj jesmo za samostalnu palestinsku državu – politika dvije države je ona koju prihvaćamo. Ali vrijeme kada će se to dogoditi je nešto drugo. Važno je da dođe do jasnog i nedvojbenog međusobnog priznanja i da se do toga dođe pregovorima. Sve što nije rezultat pregovora na dulje staze ne rješava ključni problem u odnosima Izraelaca i Palestinaca", kaže Josipović i dodaje kako se nada da će se uvjeti za oživotvorenje politike dviju država i priznanje Palestine steći u skoro vrijeme.

    Da su je za priznanje Palestine potrebno ispuniti određene preduvjete smatra i Grabar Kitarović.

    “Hrvatska najbolje razumije žrtvu koja se podnosi za vlastitu slobodu, ali i zna kako je složen put do priznanja. Zastupam poziciju dvije države i mir za Izrael, a u postojećim okolnostima i za Palestince. Bilo kakvo vojno ili terorističko djelovanje mora prestati. Priklanjajući se europskoj tradiciji, u kojoj je dogovor temelj odlučivanja, sudjelovat će konstruktivno i s vlastitim iskustvom do konačnog dogovora i odgovora EU”, smatra HDZ-ova kandidatkinja.

    Kujundžić smatra da bi se Hrvatska o eventualnom priznanju Palestine trebala konzultirati s ostalim članicama EU. "Vjerujem da će Palestina biti vrlo brzo priznata od većine država u svijetu pa i od Hrvatske, a priznat će je i Izrael, u onom trenutku kad se Palestinci nedvosmisleno odreknu terorizma kao sredstva ostvarivanja svojih nacionalnih ciljeva", uvjeren je Kujundžić.

    Za razliku od protukandidata, Sinčić poručuje da će, postane li predsjednik, učiniti sve da Hrvatska i službeno prizna Palestinu kao državu. "Koliko je meni poznato, Hrvatska nije u nikakvom službenom statusu protektorata niti vazaliteta niti mi je poznato da smo prenijeli uređivanje vanjske politike na institucije Europske unije. Dok god je tako i dok god je Hrvatska neovisna država i subjekt međunarodnog prava, dužna je priznati svaku državu nastalu voljom naroda, a što je i praksa Ujedinjenih naroda. Sve ostalo je poltronska politika naših političara koji djeluju samo na znakove koji im stižu iz stranih centara moći", mišljenja je Sinčić.

    Različita mišljenja o načinu na koji bi BiH trebala ući u EU

    Kad je riječ o pristupanju susjedne BiH EU, Josipović i Grabar Kitarović smatraju da je ispunjavanje kriterija za članstvo u interesu BiH. Kujundžić se zauzima za "ubrzani pristup", a Sinčić misli da pristupanje EU BiH neće donijeti ništa dobroga, kao što, uvjeren je, nije donijelo ni Hrvatskoj.

    "Bosna i Hercegovina, kao zemlja s brojnim neriješenim problemima, zemlja u kojoj je hrvatski narod u izrazito teškoj situaciji, zaslužuje i ima potrebu ići ubrzanim postupkom, što je interes kako Hrvatske tako i EU”, uvjeren je Kujundžić. Ističe kako Hrvati u BiH nisu dijaspora, već konstitutivan narod. “A Hrvati imaju jednu domovinu u dvije države i ne smiju dugoročno biti biti podijeljeni čvrstom schengenskom granicom”, poručuje.

    Kolinda Grabar Kitarović smatra, međutim, da ubrzano pristupanje kroz otvoreni pregovarački proces uz postupno ispunjavanje kriterija vremenski niti sadržajno neće ništa promijeniti na putu BiH u EU. “Strateški je interes Hrvatske i hrvatskog naroda u svojoj drugoj domovini što skoriji, jednostavniji i brži ulazak BiH u Uniju. Ispunjavanje svih kriterija u interesu je BIH, a jedan od temeljnih preduvjeta jest i nadogradnja Daytonskog ugovora s ciljem postizanja potpune jednakopravnosti hrvatskog naroda te ostala dva naroda i nacionalnih manjima na cijelom prostoru BiH, kako bi BiH postala politički emancipirana država”, ističe Grabar Kitarović.

    Josipović, pak, podsjeća da je Hrvatska prošla težak put prilagodbe i provela mnoge reforme, koje "možda ne bismo proveli u takvom opsegu da nismo bili u pregovorima s EU". "U konačnici, to je Hrvatsku učinilo boljom, iako još ima puno stvari na kojima moramo raditi", kaže Josipović, koji je uvjeren da je Hrvatska upravo zbog procesa prilagodbe danas pravednija i poštenija nego prije pet godina.

    Takve pozitivne učinke pristupanja EU ne vidi Sinčić. "Pristupanje BiH EU samo po sebi ne znači ništa niti bi takav proces stabilizirao političke i ekonomske odnose u toj zemlji. Iz našeg vlastitog iskustva možemo zaključiti da pristupanje EU nije u nikakvoj korelaciji s bilo kakvim vidom stabilizacije, štoviše, u posljednjih godinu dana nazadujemo i ekonomski", tumači Sinčić. Ističe da BiH svoje unutarnje probleme mora riješiti sama, a građanima te zemlje poručio je kako "moraju prepoznati da su im njihove političke elite najveći neprijatelji i dovršiti onaj proces bunta koji je započeo ove godine, ali ne aktivistički i na ulicama nego političkim putem, zamjenom korumpiranih kadrova".

    Što se tiče ideje o uspostavi trećeg entiteta, Josipović poručuje da podržava "sve o čemu se dogovore tri konstitutivna naroda u prijateljskoj BiH". "Budu li to drukčiji entiteti od današnjih, ja se neću protiviti, niti bih se imao pravo protiviti. BiH je suverena država i nemam joj pravo davati recepte kako će urediti svoju zemlju", rekao je Josipović.

    Naglašava kako, s obzirom na temeljne akte na kojima počiva BiH, očekuje da se u BiH dogovore o jednakopravnosti.

    Iako poručuje da Hrvati u BiH u njemu imaju prijatelja i saveznika za svako pravedno rješenje koje dogovore s drugima, Josipović ističe kako odnose u svojoj državi moraju rješavati tri konstitutivna naroda. “Ja se nemam pravo miješati, kao što ni sam ne bih dopustio da se u hrvatske unutarnjopolitičke stvari miješa netko sa strane", poručio je Josipović.

    I Kolinda Grabar Kitarović ističe kako će podržati svaki dogovor o unutarnjem ustroju BiH koji budu zastupali predstavnici hrvatskog naroda u dogovoru s ostala s dva naroda, a da bi se, ako takav dogovor nije moguć, morala aktivno uključiti međunarodna zajednica. Hrvatska bi, drži, pritom trebala iskoristiti svoj međunarodni položaj i polugu članstva u EU i NATO-u.

    “Pretpostavka očuvanja identiteta svakog naroda, pa i onih naroda koji dijele zajednički državni teritorij kao u BiH, nekakav je oblik teritorijalnog suvereniteta na manjoj regionalnoj razini, usprkos ukupnom formalnom suverenitetu na državnoj”, uvjerena je Grabar Kitarović.

    Sinčić, pak, kaže kako bi treći entitet podržao ako Hrvati u BiH smatraju da bi im to osiguralo poštivanje svih njihovih ustavnih prava, dok Kujundžić smatra da je treći entitet moguć, ali da sam po sebi nije rješenje, već "zadnje utočište".

    "To nam nude komadić BiH oni koji bi na taj način htjeli legalizirati svoja osvajanja. Tko ima pravo prijeći preko činjenice da je u Republici Srpskoj prije rata živjelo 212 tisuća Hrvata, a danas svega 10 tisuća? To bi bilo priznanje potpunog poraza. Hrvatima pripada cijela BiH, bez obzira na broj entiteta i oni moraju biti jednakopravni u svakom njezinom dijelu. Ono što je ondašnja EU i međunarodna zajednica svojedobno pogriješila, danas mora ispraviti", ističe Kujundžić.

    Srbija mora ispuniti sve kriterije za članstvo u EU

    Sinčić dijeli mišljenje ministra pravosuđa Orsata Miljenića da bi ulazak Srbije u EU Hrvatska trebala uvjetovati suđenjima za ratne zločine visokorangiranim osobama iz bivše JNA.

    "Svatko za koga hrvatska pravosudna tijela imaju osnovane sumnje i dokaze o počinjenu bilo kakvog kaznenog djela, a posebice takvih djela kakvi su ratni zločini, mora biti procesuiran te kažnjen ili pravomoćno oslobođen. U tom smislu je potrebno učiniti sve da Srbija, ali i druge zemlje procesuiraju ili izruče tražene osobe. U suprotnom, treba iskoristi mogućnost kao što je blokiranje pregovora dok se takva pitanja ne riješe", smatra Sinčić. Ističe da Hrvatska prije svega mora gledati vlastite nacionalne interese, a ne eventualni interes EU za priključenjem Srbije. "Ne može pristupanje Srbije EU biti ispred hrvatskih nacionalnih interesa, a kažnjavanje ratnih zločina, rješavanje pitanja nestalih te pogranična pitanja svakako jesu hrvatski nacionalni interesi koje konačno treba zatvoriti kako bi se moglo krenuti dalje čistih računa", poručio je.

    Grabar Kitarović ističe kako nije za podizanje kriterija ni jednoj zemlji, ali da sve kandidatkinje za članstvo moraju ispuniti kriterije kakvi su bili postavljeni I Hrvatskoj.

    “JNA je izvršila agresiju na Hrvatsku, što nije sporno više nikom razumnom, a njezin je zapovjedni kadar odgovoran za ratne zločine hrvatskom pravosuđu nedostupan. Nisam za podizanje kriterija niti jednoj zemlji, ali sam za dosljedno poštivanje svih postojećih kriterija, sve zemlje moraju proći put kakav je prošla Hrvatska, a na tom putu Srbija bi trebala rasvijetliti i pravno razriješiti sve zločine počinjene na teritoriju RH”, smatra Grabar Kitarović.

    I Josipović ponavlja da je Hrvatska prošla zahtjevan, ponekad i mučan put prema članstvu u EU. "Mi nećemo nikome postavljati zapreke, ali ćemo inzistirati na tome da se u zemljama pristupnicama uspostave standardi koji vrijede u EU, ma koliko to vremena i truda zahtijevalo u tim državama. Vladavina prava, koja podrazumijeva i odgovornost za ratne zločine, borba protiv korupcije i visoka razina demokracije standardi su od kojih Hrvatska, kao članica europske obitelji, neće odustati. Ali, to nikako ne bih nazvao uvjetovanjem u smislu ucjene, već naprosto inzistiranjem na kriterijima kakve smo i mi morali ispuniti", kaže Josipović.

    Kujundžić naglašava da Hrvatska treba od Srbije tražiti rješavanje svih otvorenih pitanja, uključujući i ratne zločine i ratnu odštetu prije ulaska u EU. "Srbija mora znati da će morati udovoljiti svim onim demokratskim standardima kojima je udovoljila Hrvatska, ako stvarno želi ući u EU", poručio je Kujundžić.

    Postojeće predsjedničke ovlasti su dovoljne

    Kandidati su suglasni da su postojeće ustavne ovlasti predsjednika dovoljne, no Josipović napominje da bi trebalo jasnije profilirati ovlasti koje se odnose na obranu i nacionalnu sigurnost te vanjsku politiku i bolje urediti odnose među državnim tijelima, kao i poziciju predsjednika u slučaju izvanrednog stanja. Smatra i da bi predsjedniku trebalo omogućiti da zakone koje smatra neustavnima vrati na raspravu.

    "Danas predsjednik mora potpisati čak i neustavan zakon, što sigurno nije dobro rješenje. Apsurdno je znati da nešto ne valja, ali morati to potpisati. Takva bi odredba pomogla Hrvatskom saboru, jer bi mu dala vrijeme, stvorila bi mu 'time out' da razmisli i raspravi još jednom o rješenju koje nije u skladu s Ustavom. Time bi se spriječile i ozbiljne štete koje mogu nastati ako se počne s primjenom neustavnog zakona koji kasnije Ustavni sud stavi izvan snage", tumači Josipović, ali i ističe da bi se predsjednički veto mogao primijenjivati isključivo na neustavne zakone, ne i na druge akte koje donosi Sabor.

    Kujundžić ističe da "načelno nije sklon" uvođenju predsjedničkog veta i drži da da bi predsjednikova obveza da pokrene postupak preispitivanja ustavnosti kontroverznih zakona bila sasvim dovoljna. "Dakle, ne bih potpisao neke zakone, poput 'lex Perković', prije no što o njima riječ ne kaže Ustavni sud, koji bi već i sam morao imati ustavnu obvezu samostalno reagirati na takve slučajeve", kaže Kujundžić.

    Josipoviću, ali i bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću ostali kandidati zamjeraju da do sada nisu koristili ovlasti koje predsjedniku daje Ustav.

    "Predsjednik RH kao jedini neposredno izabrani državni čelnik u skladu s aktualnim Ustavom ima ne samo pravo, nego i dužnost brinuti se o razvoju svakog aspekta hrvatskog društva, čak i kad nema formalnih ovlasti kojima bi mogao neposredno mijenjati tijek događanja. No, već i sam njegov aktivni javni nastup o bilo kojem problemu je nešto što nitko ne bi mogao ignorirati. Nažalost, Stipe Mesić i Ivo Josipović nisu ni to koristili i gotovo su nas uvjerili u laž da oni ništa ne mogu. Vjerujem da postojeće ovlasti predsjednika valja zaokružiti, dakle, da može sazivati sjednice vlade, da može raspisati referendum, te da uz pravo predlaganja zakona i inicijativa ima i dužnost pokretanja procesa preispitivanja ustavnosti zakona i inicijativa", kaže Kujundžić.

    Sinčić pak podsjeća da predsjednik već sad ima ovlast zakon za koji smatra da je protuustavan poslati na Ustavni sud prije davanja potpisa. "U proteklih pet godina nekoliko zakona je palo na Ustavnom sudu, a nijednom ta inicijativa nije došla od samog predsjednika. Dakle, radi se o neradu i neznanju dosadašnjih predsjednika, a nikako o slabim predsjedničkim ovlastima", tvrdi Sinčić, koji Josipovića proziva za nerad i neznanje.

    "Predsjednik je po svojoj funkciji i neposrednim načinom izbora izuzetno jaka politička institucija koja na raspolaganju ima mnoge kanale za stvaranje društvenih promjena i otvaranje bitnih pitanja. S obzirom da trenutni predsjednik nije koristio skoro pa ništa od svojih ovlasti, stvara se atmosfera da je predsjednik isključivo dekorativna figura", uvjeren je Sinčić.

    I Grabar Kitarović drži da su sadašnje ustavne ovlasti predsjednika Republike dovoljne za poziciju formalno prve osobe, ali poručuje da te ovlasti treba znati iskoristiti.

    “Za to je potrebna osobna hrabrost i lojalnost zemlji koju predstavljate, stručnost osobnog savjetničkog okruženja, skromnost cijelog predsjedničkog ureda i iskustvo u donošenju odluka te ono najvažnije, liderstvo i vizija. Kad to nemate - onda vam je izgovor navodni nedostatak ovlasti, treba vam promjena Ustava, nužan vam je kompromis s Vladom, nezamjeranje vam je pravilo postupanja, krivi su vam svi prije vas itd.”, kaže Grabar Kitarović i poručuje kako “ne treba mijenjati Ustav, nego predsjednika”.

    Protivi se apsolutnom uvođenju predsjedničkog veta na saborske akte jer bi se time, drži, suzile ovlasti Sabora i narušili temelji demokracije prema tijelu koje, kao i predsjednika, građani biraju neposredno.

    Protiv izbora predsjednika u Saboru

    Kandidati se protive ideji o ukidanju neposrednog izbora i izboru predsjednika u parlamentu, a Josipović najavljuje da će se takvoj inicijativi, pojavi li se u Saboru, suprotstaviti raspisivanjem narodnog referenduma.

    Podsjeća da je takvu ideju nedavno iznio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. "Zanimljivo je da Kolinda Grabar Kitarović, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja, smatra da ustavne promjene nisu potrebne, a šef njezine stranke bi mijenjao Ustav, ali ne kako bi unaprijedio Hrvatsku, nego kako bi ukinuo izravan izbor predsjednika države i uveo kancelarski model. Dok se njegova kandidatkinja bori za glasove birača na predstojećim izborima, on im poručuje da su ti izbori nevažni, a samim time i kandidatkinja koju im ta stranka nudi", kaže Josipović.

    I Kujundžić drži da ideju o izboru predsjednika u parlamentu "guraju oni partijski i stranački čelnici koji ne žele da bilo tko stane na put njihovoj samovolji, a ako smo išta naučili u posljednjih 15 godina jest da je njima potrebna snažna protuteža".

    "Josipoviću nije na pamet padalo da se suprotstavi Zoranu Milanoviću, ionako su bili na istom uništavalačkom zadatku. Josipović veli da on ne može biti oporba ovoj vladi, dok ja smatram da mu je dužnost biti oporba svima koji nanose štetu hrvatskom narodu i državi. A Tomislav Karamarko tom svojom inicijativom u potpunosti je razotkrio kako on sam vidi gospođu Kitarović: kao svoju vlastitu lutku na koncu. Ona je čak i svoj program njemu dala na usvajanje, a sad se vidi da je taj program list na vjetru", tvrdi Kujundžić.

    Sinčić dijeli mišljenje da takve inicijative dolaze iz političkih stranaka koje žele sav politički utjecaj zadržati u vlastitim rukama i tako "izgurati narod iz procesa izbora predsjednika".

    Protiv biranja predsjednika u parlamentu je i Grabar Kitarović. “Nisam za biranje predsjednice u parlamentu, jer kao što vidimo predsjednica se upravo za koji dan bira neposredno. Bilo kakva suspenzija izravnog biranja ne pridonosi demokraciji pa sam više za sposobnost i lojalnost zemlji koju zastupate kao kriterij kod izbora kandidata na svim razinama. Sve su to zapravo isprike za nečinjenje i nerazumijevanje objektivne teške hrvatske stvarnosti”, kaže HDZ-ova kandidatkinja.

    Grabar Kitarović, Sinčić, Kujundžić dijele mišljenje da je još uvijek moguće zloupotrijebiti obavještajni aparat u obračunu s političkim protivnicima.

    "Pogledamo li koja su sve teška kaznena djela počinili u proteklim godinama najviši državni dužnosnici, počevši od Ive Sanadera i pravne osobe HDZ-a, bilo bi izuzetno naivno i pomisliti da pojedine strukture u tajnim službama nisu bile upućene u takve radnje. Umiješanost tajnih službi u političke obračune je neupitna i zato se kao kandidat zalažem za temeljitu rekonstrukciju kadrova unutar obavještajnog sustava te dovođenje novih kadrova koji nisu institucije premrežili vlastitim interesima", odgovorio je Sinčić na pitanje koliko afere poput one s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem štete ugledu SOA-e.

    Slično misli i Kujundžić. "U Hrvatskoj su institucije nerijetko ispolitizirane i zlorabe se u političke svrhe. Predsjednik RH morao je znati da je kriminalna hobotnica ispreplela svoje pipke kroz sve strukture vlasti. Zašto nije znao, ili zašto nije reagirao, morat će odgovarati. Sigurnosni i obavještajni kapaciteti svakako moraju biti iskorišteni i u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije", istaknuo je.

    Grabar Kitarović uvjerena je da SOA nije ispunila svoju temeljnu zadaću, da nije uspostavila sustav cjelovite domovinske sigurnosti, da se nije stručno profilirala ni donijela jedan od ključnih dokumenata nacionalne sigurnosti, a to je Strategija nacionalne sigurnosti u kojoj se jasno i po redu značenja prepoznaju ugroze hrvatskog društva i prostora.

    “Kad se SOA pretvori u stranačko zbrinjavanje kadrova, ona postaje jedan od mogućih centara koji se koristi i za međustranačke obračune. Ne samo da to šteti SOA-i, nego itekako šteti hrvatskoj sigurnosti”, upozorava Grabar Kitarović.

    Podsjeća da je Josipović u kampanji za prošle predsjedničke izbore najavljivao otklanjanje svih paraobavještajnih elemenata. “Danas se poziva na njihovo postojanje i djelovanje protiv njega, što znači još jedno neispunjeno obećanje”, tumači Grabar Kitarović.

    Josipović priznaje da su zlouporabe svakog sustava uvijek moguće, no ističe kako "činimo sve da ih ne bude, odnosno da ih bude što manje". "Svaka situacija u kojoj se pojavi sumnja u zakonito postupanje službi pažljivo se ispituje, pa je tako ispitan i slučaj koji se spominje u pitanju. Međutim, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Osobno sam tražio detaljnu provjeru aktivnosti SOA-e u slučaju koji spominjete i nisu nađene nikakve nepravilnosti. SOA nije sudjelovala ni u kakvom praćenju ili prisluškivanju gospodina Linića. Inače, nadzor koji obavljam nad tom službom i promjene koje su učinjene u postupku odabiru kadrova, načinu postupanja i odvajanju od dnevne politike, onemogućile su zlouporabe kakve smo imali prije dok je na čelu službi bio gospodin Karamarko", ustvrdio je Josipović.

    Hina je svim kandidatima uputila ista pitanja, na koja su odgovorili pisanim putem.


    H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Sabor u 2014. pod pritiskom "referendumskog tsunamija"
    Godina referendumskih inicijativa, tako bi se u Hrvatskom saboru mogla nazvati godina na izmaku, budući da su, uz uobičajene zakonodavne aktivnosti, rad Sabora u značajnoj mjeri odredile brojne referendumske inicijative, koje su, među ostalim, rezultirale raspravom o novim pravilima za parlamentarne izbore i novom zakonu o referendumu.

    Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je i još u prosincu 2013. Saboru dostavio gotovo 600 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma na kojem su građani trebali odlučiti jesu li za izmjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojom bi se manjinama dalo pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma u sredinama u kojima čine više od polovine, umjesto trećine ukupnog stanovništva.

    Sabor je tek u travnju od Vlade zatražio da provjeri broj i vjerodostojnost prikupljenih potpisa, a nakon što je Vlada u srpnju utvrdila da je prikupljeno više od potrebnih 10 posto upisanih birača, čule su se neslužbene informacije kako referendumsko pitanje koje je predložio Stožer nije u skladu s Ustavom i da će parlamentarna većina odbiti raspisivanje referenduma. Pitanje je na kraju ipak upućeno na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, koji je u kolovozu zaključio da je pitanje protuustavno i da se o njemu ne može raspisati referendum.

    Predstavnici 17 sindikata u srpnju su Saboru predali više od 600 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o "outsourcingu", odnosno o donošenju posebnog zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih djelatnosti iz javnih i državnih službi. Njihove je potpise Sabor u listopadu uputio Vladi na provjeru, a nakon što je Vlada utvrdila da je prikupljeno dovoljno potpisa, u prosincu je i to referendumsko pitanje proslijeđeno Ustavnom sudu.

    Istodobno je od Vlade zatraženo da provjeri vjerodostojnost 530 tisuća potpisa koje su sindikati i nekoliko nevladinih organizacija prikupili protiv davanja u koncesiju izgrađenih autocesta.

    'Posljedice' inicijative Željke Markić

    Političke je duhove ipak najviše uzburkala nova inicijativa Željke Markić i njezine udruge U ime obitelji, koja je zatražila raspisivanje referenduma na kojem bi se građani izjasnili o izmjeni Ustava kojom bi se propisala nova pravila za parlamentarne izbore. Zatražili su preferencijalno glasovanje kojim bi birači u potpunosti određivali poredak kandidata koji bi s izbornih lista ulazili u Sabor. Predlagali su i manji broj izbornih jedinica, spuštanje izbornog praga s pet na tri posto i zabranu predizbornih koalicija.

    Udruga je prikupila 380.649 potpisa potpore i tvrdila da je to dovoljno za raspisivanje referenduma, tumačeći da se ustavni zahtjev o 10 posto ukupno upisanih birača u Hrvatskoj ne odnosi i na birače u inozemstvu. Vladajući su, međutim, uzvratili kako je za raspisivanje referenduma potrebno 10 posto od ukupnog broja upisanih birača, bez obzira imaju li prebivalište u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

    Nakon višemjesečnog natezanja, dvojbu je razriješio Ustavni sud, koji je zaključio kako "U ime obitelji" nema dovoljan broj potpisa za raspisivanje narodnog referenduma. Ustavni suci obrazložili su da se pod "ukupnim brojem birača registriranih u RH" imaju smatrati birači s prebivalištem u Hrvatskoj upisani u registar birača te zaključio da su raspisivanje referenduma trebala zatražiti 404.252 birača, s obzirom na to da su na dan 21. rujna 2014. u Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.

    Tumačenje Ustavnog suda otvorilo je nova pitanja, poput onoga kako je moguće da je registrirano više od četiri milijuna birača, kad je popis stanovništva pokazao da u Hrvatskoj živi 3.487.034 punoljetnih osoba.

    Iako za traženi referendum nije prikupljeno dovoljno potpisa, inicijativa Željke Markić rezultirala je brojnim prijedlozima izmjena Izbornog zakona, a u saborsku proceduru došlo je pet takvih prijedloga. Uputili su ih reformistica Natalija Martinčević, nezavisni Jadranka Kosor i Josip Kregar s SDP-ovim Gvozdenom Flegom, Hrvatski laburisti, IDS i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin te SDP.

    Zajedničko svim prijedlozima je preferencijalno glasovanje, no Laburisti i troje nezavisnih zastupnika predvidjeli su tri preferirana glasa, dok ostali predlažu preferencijalno glasovanje po uzoru na euroizbore, s jednim preferiranim glasom i pragom od 10 posto. Uz preferencijalno glasovanje, troje nezavisnih zastupnika predložilo je i zabranu kandidiranja optuženima za teška kaznena djela, a SDP ukidanje instituta nositelja liste i diskvalifikaciju lista koje ne poštuju tzv. žensku kvotu.

    Klubovi i Odbor za Ustav sastajali su se kako bi približili stajališta i nova izborna pravila pokušali donijeti konsenzusom, no čini se kako se to neće dogoditi, jer su unutar vladajuće koalicije započele konzultacije oko koalicijskog prijedloga. Poručili su kako će zajednički prijedlog ponuditi ostalima, a ako ga ne budu prihvatili, većina će sama ići na donošenje novog izbornog zakona.

    Izmjenu izbornih pravila i uvođenje preferencijalnog glasovanja i na parlamentarnim izborima Saboru je sugerirao i predsjednik Ivo Josipović, u pismu koje je uputio predsjedniku Sabora Josipu Leki, a u kojem je upozorio na rastuće nepovjerenje građana prema institucijama.

    A rastuće nepovjerenje građana, Sabor je u 2014. pokušavao umanjiti različitim akcijama pa su se tako zastupnici u svibnju solidarizirali sa žrtvama poplava u Slavoniji i Baranji, izdvojivši po 1500 kuna iz plaće, ukupno oko 225 tisuća kuna za unesrećene.

    U listopadu je upriličen treći Dan otvorenih vrata, kada su građani u parlament mogli doći bez najave, a na njihova su pitanja odgovarali predsjednik Leko i saborski zastupnici. Manifestaciji se, međutim, odazvalo tek desetak zastupnika, kojima su građani najčešće zamjerili upravo to što su, iako za to uredno primaju plaću, rijetko na svom radnom mjestu.

    Na tragu izgradnje povjerenja, prije svega u zastupnike, je i Etički kodeks ponašanja zastupnika čiju je izradu u prosincu najavio predsjednik Sabora.

    U Sabor se u rujnu vratila bivša sisačka županica Marina Lovrić-Merzel, koja je isključena iz SDP-a nakon što je pod optužbama za milijunske pronevjere završila u pritvoru, a njezinim povratkom u saborske klupe postavilo se pitanje ima li vlada Zorana Milanovića i dalje natpolovičnu potporu u parlamentu. Četiri stranke koje sudjeluju u Vladi u početku mandata zajedno su imale 81 zastupnika, no SDP je kasnije napustila Mirela Holy, iz stranke su isključeni Slavko Linić i Marina Lovrić Merzel, Damir Kajin napustio je IDS, a Natalija Martinčević i Petar Baranović HNS pa je broj zastupnika vladajuće koalicije pao na 75, što je jedan manje od natpolovične većine, a Milanovićeva vlada time je formalno postala manjinska.

    Tanka saborska većina osjetila se prilikom glasovanja o rebalansu državnog proračuna za ovu godinu koji je podržan sa 77 glasova "za" (jednim više od potrebnih 76) i 35 "protiv". O rebalansu se glasovalo tek nakon glasovanja o Vladinu amandmanu kojim je 600 tisuća kuna dodijeljeno obrazovanju manjina, zbog čega je HDZ-ova oporba na račun vladajućih uputila kritiku kako je riječ o "čistoj nagodbi i pogodbi".

    Da vladajući ipak nemaju razloga za brigu pokazalo je već glasovanje o proračunu za 2015., koji je prihvaćen s čak 85 glasova, a vladajućima su, uz zastupnike manjina, pomogli i HGS-ovi Željko Kerum i Nevenka Bečić, koji su u Sabor ušli na koalicijskoj listi s HDZ-om.

    Nakon što su dvije i pol godine zastupnici glasovali dizanjem ruku, Sabor je jesenas napokon dobio novi konferencijski i novi sustav elektroničkog glasovanja. Iako je plaćen respektabilnih 1, 7 milijuna kuna, sustav je u početku 'štekao', ljuteći zastupnike i zabavljajući javnost. Ipak, čini se da je nakon faze 'dječjih bolesti' ušao u fazu u kojog ga zastupnici koriste s punim povjerenjem i sigurnošću.


    H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Dva Vargina lica
    Dva Vargina lica
    Hoće li Milanović isproducirati još jednog otpadnika? Da nije generacijske povezanosti i druženja iz mladosti, koja kod premijera nadilazi uobičajenu stranačku lojalnost, vjerojatno bi Siniša Varga nakon skijaškog vikenda sa službenim vozačem već postao bivši ministar.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    prije 1 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Ni Kovačev ni hrvatski ured još nisu na svojim mjestima
    Ni Kovačev ni hrvatski ured još nisu na svojim mjestima
    Još su prije četiri mjeseca kružile informacije o tome kako bivši prvi čovjek HBOR-a Anton Kovačev, koji je tu instituciju vodio cijela dva desetljeća, nakon sukoba s vrhom SDP-a odlazi HBOR-ovu najvećem zajmodavcu – EIB-u (Europskoj investicijskoj banci).
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    prije 1 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Omišani zatražili izgradnju obilaznice i procesuiranje korupcije
    Omišani zatražili izgradnju obilaznice i procesuiranje korupcije
    Više od tisuću okupljenih građana upozorilo je na nerješavanje djela korupcije bivše gradske vlasti i zatražili realizaciju projekta omiške obilaznice
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 1 dan u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Rasknjižje, 22. – 28.12.2014.
    Sad ili nikad ćete odlučiti da neke od noviteta iz ovog ‘Rasknjižja’ kupite nekome za Božić. Ili nećete. Kako god – sretno!

    Noviteti:

    Proza:
    1. Računaj na mene, Jorge Bucay (Fraktura)
    Jorge Bucay u ovoj se knjizi iznova pokazuje kao jedan od najvećih i najboljih psihoterapeuta današnjice. On zna kako pričati priče, kako s puno humora i jednostavnosti doći do srca problema i kako svatko sam mora pronaći rješenje za svoju situaciju. Pritom je čar pripovijedanja priča, kojih je prepuna i ova knjiga, magija koja nas vodi te nam pokazuje da i u naizgled najtežim situacijama ima rješenja i nade za novi početak.

    2. U smjeru početka, Dylan Thomas (Mala zvona)
    I u poeziji i u prozi autora koji sa zanosom otkriva čudesne svjetove riječi pojavljuje se isti opsesivni imaginarij, isti ritmovi, isti unutarnji svijet. Stvarajući svoje gusto tkanje jezičnih slika, Thomas se, ne bez ironije, bavi velikim temama, jedinstvom života i smrti, ljubavlju i ludilom, pretvarajući velški krajolik i motive lokalnih legendi u dojmljiv tekst koji izmiče kategorizacijama.

    3. Glava velike ribe, Ognjen Sviličić (Fraktura)
    Ognjen Sviličić izvrsno radi isto ono zbog čega smo zavoljeli njegove filmove: pronalazi likove, pretvara ih u ljude i pred njima ne zatvara oči. Mjesto je radnje Hrvatska, vrijeme sasvim sigurno danas, a ono što Sviličić u njima vidi, ono što naposljetku prepoznajemo i sami dok nad njegovim junacima strepimo, smijemo se i očajavamo – netko je vrlo nalik na nas.

    4. Ulica mračnih dućana, Patrick Modiano (Fraktura)
    Guy Roland privatni je istražitelj koji 1965., nakon što mu šef ode u mirovinu, odluči poduzeti svoju najveću istragu. Želi pronaći svoj pravi identitet, otkriti tko je, jer je prije dvadesetak godina izgubio pamćenje. Idući varljivim tragovima, otkriva da se njegova tragedija dogodila za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Susrećući razne, ponekad opskurne, ponekad zanimljive ličnosti, malo-pomalo pronalazi komadiće svoje prošlosti, svoga prekinutog i izgubljenog života.

    5. Veličanstveni Poskokovi, Ante Tomić (Hena com)
    ’Ante Tomić je pisac jednostavnoga sloga, a slojevite i jake osobnosti. Njegov duhovni hod 's brijega na brig' i natrag 's briga na brijeg' dramatski je uvjerljiv i koloritno složen. Čist je, kratak i jasan, a kreiranje intriga preporuka je za scensku interpretaciju. Potkupljivi, lažljivi, pokvareni, kriminalno i mafijaški organizirani Poskokovi tijelom su naši, ali Tomićev je glas uteg na vazi našega boljeg duha.' (Ivo Štivičić)

    6. Brdo, Ivica Prtenjača (V.B.Z.)
    Glavni protagonist, ujedno i pripovjedač, bivši PR u izdavačkoj kući i Muzeju suvremene umjetnosti, napušta svoju građansku egzistenciju, promocije, otvorenja izložbi, pozivnice i govore da bi se uspeo na brdo koje dominira nekim jadranskim otokom i od tamo, iz napuštene vojne karaule, čitavo ljeto čuvao otok od požara. Ondje, u društvu psa i ostarjelog magarca, doživljava vrhunac svoga života. Tekst nam pruža istančan i kompleksan uvid u junakovu nutrinu, ali istodobno i u kontekst u kojem živi.

    7. Najgori čovjek svih vremena, Douglas Coupland (Naklada Ljevak)
    Raymond Gunt sebe smatra finim čovjekom – vjeruje da se dobro dobrim vraća, da treba pomagati bližnjemu i sve druge lijepe stvari. Istina, zna psovati, povremeno je muški šovinist i općenito ide ljudima na živce – ali nije on kriv! Ima toliko pozitivne energije da je pomalo čudno kako mu u posljednje vrijeme život ide k vragu... Možda mu svemir želi nešto poručiti? Budući da je osrednji snimatelj bez perspective zaposlenja, Gunt prihvaća ponudu svoje bivše supruge Fione da na zabačenom otoku usred Tihog oceana snima reality show u stilu Survivora.

    Poezija:
    1. Tijela su laka meta, Aida Bagić (Mala zvona)
    Baveći se sjećanjima, svakodnevicom, 'zvucima vlastite unutrašnjosti', autorica se u prvom redu bavi pjesničkim jezikom, nadovezujući se na pjesnike eksperimentatore poput Ivana Slamniga i Anke Žagar. Od elemenata izgubljenih sjećanja, privatnih uspomena i privatnih fikcija, fragmenata bajki, preobraženih krhotina svakidašnjice, Aida Bagić stvara koherentan poetski svijet, potvrđujući ga uvijek iznova kao jedinu krhku mogućnost pripadanja.

    Publicistika:
    1. Domoljubne misli, Antun Gustav Matoš (Šareni dućan)
    Jedan je razlog privlačnosti Matoševih ideja i misli u njemu samome. Matoš je i kao feljtonist i publicist bio umjetnik, i to umjetnik kalamburne polemike, humora, jezičnih igara i karikature, a sve po načelu, kako je i sam istaknuo, da se bolje novinarstvo već stopilo s literaturom. Kao zabrinuti domoljub i kulturni Europljanin pisao je o svim temama onodobne hrvatske zbilje i moderne civilizacije, od neriješenoga nacionalnog pitanja Hrvatske na izdisaju Austro-Ugarske Monarhije, gospodarskih i društvenih problema do znanstveno -tehnoloških dostignuća, feminizma, športa, mode i ekoloških pitanja.

    Književna događanja:

    Prvog dana u tjednu možete birati između promocije pjesničke zbirke ‘Tijela su laka meta’ Aide Bagić i promocije knjige ‘Sobe’ Ksenije Kušec.

    Dan poslije dođite u Booksu na akciju ‘Mala donacija – super poklon’ gdje ćete za donaciju od 10 kuna moći izabrati neku od Booksinih, ili knjiga doniranih udruzi Futura, daj šapu i pokloniti je sebi ili nekome drugome.

    Ostala književna događanja potražite ovdje.
     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • FFC 17: Ricco Rodriguez napustio ring, Dion Staring prvak u teškoj kategoriji
    Staring je sjajnim desnim front kickom u bradu u prvoj rundi zamalo nokautirao bivšeg UFC-ovog prvaka
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | croring.com
    prije 1 dan postalo popularno prije 1 dan u kategoriji Ostali sportovi
    • 1
    • +
  • Sandro Sukno proglašen najboljim hrvatskim vaterpolistom u 2014.
    Sandro Sukno proglašen najboljim hrvatskim vaterpolistom u 2014.
    U izboru za vaterpolista godine, u anketi Večernjega lista, sudjelovao je žiri od sedmorice bivših igrača iz različitih generacija
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | direktno.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Bivši trener Hajduka Ivica Kalinić: Nesta san, ulazija u svitlost, nekom dolinom punom cvića...
    Evo je i Lovre dogurao do reprezentacije. Brat mu Marin stao je na juniorima ‘Solina’. Nikola se već odavno afirmirao u zemlji i svijetu. A prije njega je bio i Kaja, U-17 reprezentativac, poslije Hajduka, u Solinu, Posušju... Sputale ga ozljede.
    Matko je branio u Hajduka, Solina, Cibalije, Rijeke... Samo ga je nesretni lom prsta spriječio
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Otpisani ‘crveni’ Glumac i Vuković čekaju da mjesto oslobode ‘bijeli’ Milović i Kalinić
    Tomislav Glumac i Andrija Vuković interesantni su Hajduku. U slučaju da klub s Poljuda ove zime napuste Goran Milović i Lovre Kalinić, igrači za čije usluge postoji interes inozemnih klubova, kao potencijalne zamjene figuriraju između ostalih i dva nogometaša Splita koja su u potpuno drugom planu u redovima “crvenih”. Glumac i Vuković zapeli su navodno za oko struci “bijelih”. Igrom slučaja i Glumac i Vuković su bivši igrači Hajduka. Na Poljudu su prošli omladinski pogon, ali su seniorsku afirmaciju stekli baš u redovima gradskog rivala s Parka mladeži.
    Kako se bliži početak prijelaznog roka tako su sve glasnije priče o odlascima s Poljuda. Među onima koji su najbliži inozemstvu su Kalinić i Milović. Nakon što sezonu nije počeo među vratnicama Kalinić se vrlo brzo vratio u formu koja ga je krasila na početku prošle sezone. Obranama protiv Šahtera spasio je Hajdukov europski san, a dobra forma dovela ga je potom i do debija za reprezentaciju u prijateljskom ogledu protiv Argentine u Londonu. Baš su u tom gradu predsjednik uprave Hajduka Marin Brbić i sportski direktor Goran Vučević boravili tijekom ovog tjedna, na forumu “Wysoutinga”, dvodnevnom kongresu i predavanjima na kojima su se okupljali predstavnici klubova članova spomenute organizacije koja se bavi nogometnim skautingom, analizom susreta i transfera.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Auckland City s Hrvatom Bilenom pobijedio Cruz Azul na 11–erce
    Auckland City s Hrvatom Bilenom pobijedio Cruz Azul na 11-erce
    Bivši nogometaš Slavena Belupa i Zadra sa svojim je Auckland Cityjem osvojio treće mjesto na Svjetskom klupskom prvenstvu u Maroku
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | direktno.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Više od tisuću Omišana prosvjedovalo protiv odgode izgradnje obilaznice i Škaričića; Kovačić: Bivša vlast je zaradila čak 100 milijuna kuna i uložila ih u svoje trbuhe!
    Više od tisuću Omišana okupilo se u subotu navečer u glavnoj gradskoj ulici kako bi mirnim mimohodom iskazali nezadovoljstvo najnovijom odgodom izgradnje omiške obilaznice te kako bi upozorili na više od 10 neprocesuiranih kaznenih prijava protiv bivšeg gradonačelnika Ivana Škaričića.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj