Sveučilišni studijski centar za forenzične znanosti osnovan je dana 24. srpnja 2009. godine odlukom Senata Sveučilišta u Splitu. Glavni pokretači i osnivači ovog studija su prof.dr.sc. Dragan Primorac i prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, koji su ovaj projekt realizirali uz potporu rektora prof.dr.sc. Ivana Pavića
Istraživanja skupine autora, među kojima je i prof. dr. Dragan Primorac, o genetskom podrijetlu Europljana, uključujući i Hrvate, pokazala su da hrvatska populacija, kao i gotovo bilo koja druga europska, predstavlja iznimnu genetsku mješavinu. Više od tri četvrtine stari su Europljani Više od tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca, naglasio je dr. Primorac na prvom javnom predavanju o ovim
Analizom DNK do istine, naziv je predavanja koje će prof. dr. Dragan Primorac održati danas u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Ruđera Boškovića 31, s početkom u 18 sati. Tom će prigodom dr. Primorac, jedan od najistaknutijih svjetskih stručnjaka za područje forenzičke genetike, prvi put u Hrvatskoj predstaviti rezultate velikog istraživanja o genetskom podrijetlu Hrvata. Riječ je, podsjetimo, o
Bivši ministar znanosti i forenzičar Dragan Primorac sudjeluje u rasvjetljavanju ubojstva za koje talijanski istražitelji tvrde da je riječ o europskom slučaju stoljeća! Enrico Rizzo, jedan od vodećih svjetskih forenzičkih patologa mlađe generacije, već dvije i pol godine radi na slučaju ubojstva iz 1985. koji je doživio preokret pod svjetlom novih zaprepašćujućih otkrića. Zbog izričita zahtjeva
Sat vremena trajao je izjutra sastanak delegacije Hajduka s Michelom Platinijem, predsjednikom UEFA-e u Nyonu, uz obalu Ženevskog jezera, gdje su zdanja europske krovne nogometne asocijacije. Četveročlana delegacija ‘bijelih’, predsjednik Uprave Hrvoje Maleš, pa čelnik Nadzornog odbora Petroslav Sapunar, autor toliko hvaljene, kažu spektakularne monografije ‘bijelih’ Jurica Gizdić i naposljetku Fredi Fiorentini (službeno ga tituliraju savjetnikom Uprave, a svjesni su da im je Fiorentini umnogome olakšao otvoriti vrata Nyona i još su svi na licu mjesta vidjeli koliko Fredija tajnik Gianni Infantino drži za svog bliskog sportskog prijatelja) došli su kod Platinija povodom - Hajdukova 100. rođendana.
Platini ih je primio, a oni su ga pozvali u Split, na uzvratnu posjetu. Platini je obećao:
- Doći ću, obećajem, prvom prilikom!
Vjerojatno tijekom 2012. godine, tako se barem očekuje. Hoće li to biti već za 101. rođendan, kad se planiralo u veljači dovesti u goste Benfiku (o tome još nema potvrde) teško je reći. Ali, nakon lanjskog susreta ‘bijelih’ s Platinijem u Monte Carlu, evo hajdukovaca i u Nyonu, na audijenciji kod predsjednika...
- Primljeni smo na visokom nivou, Platini je impresioniran monografijom, pokazao je zavidno znanje o Hajduku, o našim igračima, iznenadio sam se koliko je upoznat s tijekom proslave naše obljetnice, posebno je pohvalio rad našeg klupskog biografa Gizdića - rekao nam je Petroslav Sapunar.
Najzanimljivi detalj bio je, pričaju nam, kad je ugledao sliku, fotografiju Dubrovnika kako se vatreno slavi Hajdukov rođendan, Dubrovnik gori od bengalki, pitao je učas:
- Je li to u vrijeme rata?
Ubrzo su mu objasnili, nije rat. To je noć slavlja 100. rođendana, kad se ponoć čekala kao da je Nova godina. I to su doista bengalke, ali izvan stadiona, na zidinama i po Stradunu, tamo gdje ne podliježu kaznama, nasmijali su se. Jeste li mu kazali koliko Hajduk kazni plaća u blagajnu UEFA, pitali smo?
- Samo smo lijepe stvari pričali - odgovorio nam je Fiorentini.
Jurica Gizdić posebno je predstavljen Platiniju koji je dobio monografiju specijalno uvezanu kožom, za predsjednika. Darovan je Platini i poveljom za 100 Hajdukovih godina, zahvalnicom, dobio je i dres Hajduka s brojem deset (za Infantina broj 5; Platini razmišlja kao genijalna desetka, a Infantino je njegov ‘čistač’, kao petica, zapovjednik obrane). Ni to nije sve, dobio je i Hajdukovu kravatu, ali i loptu, retro-look, onaj stari balun, smeđi, od kože, kao onaj što je u Split došao iz Praga i što ga je Hajduk dao posebno izraditi kao suvenir vlastite stoljetnice.
A Jurica Gizdić je doživio zvjezdane trenutke:
- Ja sam doista ganut, ovo je bio velik događaj, od posebnog značaja za Hajduk. Izdavanje monografije povodom 100. obljetnice našeg kluba doista je na neki način i vrhunac moje karijere kao kroničara, kao spisatelja. Kad sam se počeo baviti pisanjem knjiga o Hajduku nisam mogao ni sanjati da ću jednoga dana autorski potpisati Hajdukovu monografiju. A najmanje da će za nju predgovor napisati nitko drugi do predsjednik UEFA-e. Posebna je čast što sam jedan primjerak osobno uručio velikom Michelu Platiniju! Predsjednik Platini mi je rekao da je obišao mnoge klubove svijeta, ali da nikada nije dobio ovakvu knjigu, impozantnu ‘enciklopediju’ gdje je stavljena sva povijest jednog stogodišnjaka! Sve mi to nemjerljivo znači - u dahu nam je ispričao Gizdić.
Platini nije skrivao ugodno iznenađenje čuvši od splitske delegacije kako je Gizdić tako plodan autor (preko pedeset uradaka), pa nije škrtario na čestitkama, tresao mu je desnicom dok su izmjenjivali poljupce.
Platini je potom pokazao i iznenađujuće poznavanje klupske povijesti Hajduka i stanja u hrvatskom nogometu općenito. Koga pozna od hajdukovaca, nogometaša? Na primjer Šurjak, Vujović (sigurno i Zlatko i Zoran!), pa Gudelj, onda Primorac koji je igrao za Lille i svi oni koji su nastupali za njemu omiljeni i srcu zauvijek prirasli Juventus, prije svih Jarni, Bokšić, Tudor... I jedna dvojba, spomenuo je i Sliškovića, je li to Blaž koji je igrao za Olympique Marseille ili pak pokojni Dragomir koji je svojedobno bio u Nancyju gdje je Michel počinjao karijeru, teško je reći.
Pamtimo da se u Poljudu osamdesetih godina pričalo kako je zapravo Dragan Slišković još davno svojim preciznim udarcem inspirirao dječaka Platinija da vježba slobodnjake i dovede ih do savršenstva. No, istini za volju, o tome se jučer u Nyonu nije pričalo, društvo je bilo okupljeno drugim temama.
Hajduk u audijenciji kod Platinija, dan za povijest.
Mnoštvo sportskih djelatnika, te javnih osoba iz politike, glazbe, znanosti okupilo se u petak navečer na druženju u TTS centru. Druženje je započelo u 18 sati revijanlnim nogometnim haklom između ekipe javnih osoba iz svijeta sporta, politike, znanosti i starije ekipe TTS-a. Ekipu javnih osoba predvodili su Franjo Arapović, Goran Karan, Zoran Mamić, Dragan Primorac, [...]
U dubrovačkom hotelu Dubrovnik Palace večeras je otvorena trodnevna 11. Međunarodna konferencija o osteogenesis imperfecta, bolesti krhkih kostiju u kojoj sudjeluju stručnjaci iz tridesetak zemalja sa pet kontinenata. Među njima su i priznati hrvatski znanstvenik na polju genetike dr. Dragan Primorac te dr. Joan C. Marini iz Instituta za zdravlje SAD-a i jedna od vodećih svjetskih znanstvenika koji proučavaju ovu još uvijek nedovoljno istraženu multi-sustavnu i cijelo životnu bolest koja najteže pogađa djecu. Naime, Osteogenesis imperfecta genetski je nasljedna bolest vezivnog tkiva, koja se
...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
Alenko Barač Roje, branitelj koji je do prije neki dan živio u kamp-kućici na splitskom Poljudu, u ponedjeljak se selio dva puta. Nakon što mu je ključeve podstanarskog stana u Varošu predao Dragan Primorac, predsjednik udruge Cro Unum, koja će mu godinu...
- Prošao sam rat, Bosnu, čuke, amo-tamo, i evo danas zahvaljujući dobrim ljudima useljavam u stan. Pozdrav mojim “Japancima” s kojima sam bio kada nam je pucalo oko glave. Sada sam sritan, ali osjećam nekakvu napetost u prsima, što ja znam... - rekao...
Nakon što je dr. Dragan Primorac iznio rezultate svog istraživanja prema kojima većina današnjih stanovnika Hrvatske ne vuče gensko podrijetlo od starih Slavena, već od starih Ilira, iz BiH stiže odgovor na njegove tvrdnje. Na adresu portala Depo.ba stigla je reakcija Hasana Hadžijahića u kojem se…
Nekoliko dana nakon što smo u našem listu objavili reportažu o Alenku Baraču Roji, 63-godišnjem branitelju koji već godinama živi u šest četvornih metara trošne i poluraspadnute kamp-kućice u “Mornarevoj” lučici na splitskom Poljudu, izgleda da je na pomolu sretno rješenje Baračeva stambenog pitanja. Naime, kako nas je obavijestio umirovljeni splitski profesor Mate Nikolić, dugogodišnji Alenkov
Već neko vrijeme Dragan Primorac uveseljava javnost otkrićima o porijeklu Hrvata, pa svako malo u novinama izađe kakav senzacionalni tekst o njegovim opsežnim istraživanjima genske mape balkanskih naroda, koja neumoljivo dokazuju kako Hrvati nisu Slaveni. Tako ovih dana mediji, vazda gladni znanstvenih postignuća, prenose i Primorčev najnoviji rad “Y-kromosom i genetsko podrijetlo Hrvata”, štampan u novom Croatian Medical Journalu, zapravo zborniku radova 7. konferencije Međunarodnog udruženja za primijenjene biološke znanosti u forenzičkoj, antropološkoj i medicinskoj genetici.
Udruga Cro Unum na čelu koje je bivši ministar znanosti Dragan Primorac darovala Šibensko-kninskoj biskupiji na čelu sa biskupom Antom Ivasom Gospu od Puta, najveći gospin kip u Hrvatskoj koji se nalazi na autocesti A-1 Zagreb-Split na odmorištu Krka. Na...
U nazočnosti župne trupe čuvara Božjeg groba iz Tisnoga, koju predvodi zapovjednik Frane Lučić te alkara Ante Zorice slavodobitnika ovogodišnje, 296. Sinjske alke, predsjednik udruge Prof.dr.sc. Dragan Primorac predat će odluku o darivanju šibenskom biskupu Anti Ivasu
Studijski Centar za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu ponudio je svoju stručnu i znanstvenu pomoć Norveškoj. Osnivači splitske forenzike prof. dr. Dragan Primorac i prof. dr. Šimun Anđelinović u pismu upućenom Henriku Ofstadu, veleposlaniku Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, istaknuli su kako je Centar u mogućnosti formirati tim vrsnih hrvatskih i međunarodnih stručnjaka iz područja forenzičke patologije, antropologije, stomatologije i genetike koji bi u identifikaciji surađivali s kolegama iz Norveške.
U organizaciji International Society for Applied Biological Sciences
(ISABS) i vodeće američke zdravstvene institucije Mayo Clinics danas je u Bolu na Braču započela ''7th ISABS Conference in Forensic, Anthropologic and Medical Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine'' koju je otvorio prof. dr. sc. Dragan Primorac
Međunarodna skupina znanstvenika, među kojima je i prof. dr. Dragan Primorac, rekonstruirala je genetsko podrijetlo Hrvata i ti će novi znanstveni rezultati biti dragocjeni za nadogradnju povijesnih spoznaja. Znanstvenici su, naime, potvrdili kako tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potječe od takozvanih Starih Europljana, koji su prije 13.000 do 20.000 godina preživjeli zadnje ledeno
Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, forenzičar te profesor na američkim sveučilištima Penn State i University of New Haven, sudjelovat će u radu Summit Seriesa – američke organizacije koja okuplja nove svjetske čelnike današnjice...
Andrija Hebrang, Nadan Vidošević i Jadranka Kosor od osuđenog Nikole Hanžela dobili su najmanje 300.000 kuna, a Ivo Josipović i Dragan Primorac od osumnjičenog Roberta Ježića 400.000 kuna.
Nedavno je Željko Jerkov rekao da je čak uspio i tadašnjeg premijera Sanadera nagovoriti da se napravi stečaj Hajduka, ali da ste se vi tome suprotstavili i da je odluka promijenjena u posljednji trenutak?
- Da moji najbliži suradnici i ja nismo bili toliko čvrsti i uporni tih dana, danas Hajduk ne bi slavio 100 godina postojanja i nad njim bi se proveo stečajni postupak. Znao sam što je ispravno, bio sam okružen najboljim hravtskim stručnjacima iz područja trgovačkog prava, nisam se obazirao na nezrele političke prosudbe. I tada sam govorio da ministarski mandat traje kratko i da valja nakon njega hodati ulicama Splita i hrvatskih gradova uzdignute glave.
Telefon Vam nije prestajao zvoniti tih dana?
Iz Splita su me zvali brojni ljudi, od bivših proslavljenih igrača Hajduka, pripadnika Torcide, niza mojih prijatelja i u nevjerici pitali da li je moguće da je lokalna vlast u Splitu donijela odluku da Hajduk ide u stečaj? - O detaljima koji su tih dana bili sve, ali ne ugodni, neću ovom prilikom, ali važno se sjetiti još jednom da je 25. ožujka 2008. godine Skupština HNK Hajduk donijela odluku o početku preoblikovanja udruge HNK Hajduk Split u športsko dioničko društvo i to je bio prvi znak da će Hajduk biti spašen. Vodstvo skupštine je imenovalo tri ekspertne radne skupine u kojima su sudjelovali izvrsni pravni i financijski stručnjaci poput mr.sc. Marka Ivkošića, gospodina Ivana Zelića i niza drugih, a koji su aktivno sudjelovale u svim potrebnim radnjama u postupku preoblikovanja. Sjajno su odradili posao. Uz sve navedeno, a zbog istine moram poimenično spomenuti ljude koji istinski vole Hajduk poput gospode Vinka Bajrovića, Mate Peroša, Ante Nosića, Mirka Klarića i drugih koji su učinili sve da da se zaustavi predložen stečaj Hajduka.
Što bi postupak stečaj donio Hajduku?
- Što se klubova koji su pred stečajem tiče, čeka ih samo ponor stečajne agonije. Kao krajnji pokušaj prisilnog namirenja vjerovnika, stečaj u pravilu predstavlja generalnu egzekuciju, tj. uklanjanje ekonomski nezdravih subjekata s tržišta. U pravilu stečajevi završavaju fatalno za stečajnog dužnika tako da on prestaje postojati kao pravni subjekt, a stečajni vjerovnici ostaju kratkih rukava.
I tijela uprave Hajduka prestala bi funkcionirati?
- Sukladno Stečajnom zakonu sve funkcije u klubu preuzima stečajni upravitelj kojem je jedina zadaća naplatiti dugove, nema više Skupštine, nema Uprave kluba, nema sportskog direktora. Hajduk bi u slučaju stečaja bio samo jedna pravna osoba u nizu od koje bi trebalo naplatiti dugove, pa je logično očekivati da će zbog naplate dugova stečajni upravitelj odlučiti prodati igrače. Surovi stečajni postupak uništio bi klub ne samo ekonomski već i u športskom smislu. Stečajni upravitelj ne mora biti športski stručnjak, niti je njegova zadaća brinuti se o športskom natjecanju. Kako je otvaranje stečajnog postupka poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, profesionalni igrači bi i bez transfernog obeštećenja mogli jednostrano raskidati ugovore o profesionalnom igranju. Provođenjem stečaja Država ne bi naplatila niti jedne lipe, a Hajduk bi bio uništen.
Kako su onda neki sportski klubovi funkcionirali i preživljavali prije preoblikovanja?
- Od samostalnosti Hrvatske, politika nezamjeranja i straha od sređivanja stanja u sportu je dovela do nagomilavanja ogromnih dugova i obveza koje klubovi više nisu mogli platiti. Lako je bilo klubove držati u životu dok je korištenjem političkih moći bilo moguće izbjegavati plaćati obveze prema državi te upumpavati novac u iste te klubove iz državnih tvrtki i javnih poduzeća. No, kad je taj neodrživ i protuzakonit model prestao funkcionirati, nastali su problemi. Naše profesionalne nogometne, košarkaške i druge klubove u pravilu tište oba stečajna razloga, nesposobnost za plaćanje (insolvencija) i prezaduženost (nelikvidnost). Blokirani računi i insolvencija su se u praksi rješavali osnivanjem novih pravnih subjekata koji su klubovima služili za obavljanje financijskih transakcija, čime su se sustavno kršile prisilne norme hrvatskog prava, ali i norme autonomnog sportskog prava, dakle radilo se protuzakonito.
Političari svih stranaka su više- manje participirali u takvom razvoju događaja?
- Sve vlasti su zatvarali oči pred time jer su znali da poštivanje tadašnjih zakonskih procesa znači i pokretanje niza stečajnih postupaka. Njima je vlast bila daleko draža od provođenja zakona, i nisu željeli riskirati izborni rezultat slanjem u stečaj klubova prve nogometne ili košarkaške lige. Zakon o športu je sve to promjenio, iz temelja! S druge strane, klubovi o kojima je riječ, iako su protuzakonito rješavali insolvenciju, puno teže su mogli rješiti pitanja nelikvidnosti jer im je direktno nedostajao novac, a to je problem koji je zahtjevao hitnost rješavanja. U tom trenutku svima je postalo jasno da kad dugovi kao tereti na imovinu klubova višestruko premašuju imovinu, spasa u stečajnom postupku, u pravilu, nema. Takvi stečajevi završavaju brisanjem stečajnog dužnika. Prije donošenja Zakona o športu, o kojem govorimo, udruga kod koje su se ostvarili uvijeti za pokretanje stečajnog postupka se nije mogla preoblikovati u trgovačko društvo već se morala poput ostalih pravnih osoba, podrediti strogim normama Stečajnog zakona. Kako su klubovi po pravnoustrojbenom obliku udruge, tijekom stečaja se tražbine ne bi mogle zamijeniti za udjele u društvu.
Tvrdite da zbog postupka provođenja stečaja klub ne može funkcionirati?
- Kako stečajni postupak traje, teško je zadržati igrače, pa bi se obavljanje glavne djelatnosti kluba, sudjelovanje u sportskom natjecanju dovelo u pitanje. Klub bi se brisao iz Registra profesionalnih klubova. Prema odredbana nacionalnog i međunarodnog autonomnog sportskog prava, klub ne bi više mogao sudjelovati u europskim natjecanjima, a na nacionalnoj razini bi prešao u najniži rang natjecanja, neovisno o tome je li natjecateljska sezona otpočela.
Prema vama tadašnja udruga građana Hajduk bi se pokretanjem stečajnog postupka ugasila?
- Upravo tako, i ne bi bilo ništa od proslave stotog rođendana.
Što je preoblikovanje Hajduku donijelo do sada?
- Kad je 23. prosinca 2008. š.d.d. HNK Hajduk upisan u registar Trgovačkog suda nakon više od deset godina odblokiran je račun kluba koji je započeo raditi legalno. Klub je dobio jasnu vlasničku strukturu i od posrnulog kluba koji je bio dužan više od stotinu milijuna kuna i koji je bio pred stečajem, postao je klub s jasnom vlasničkom strukturom, transparentnim načinom poslovanja i s desecima milijuna kuna na računu.
No, što su dobili Država i Grad Split?
- Država je tražbinu od oko 140 milijuna kuna prenijela na Grad Split koji je na osnovu prenesenih tražbina dobio dionice kluba i sada je vlasnik dionica. Sukladno Ugovoru o prijenosu tražbina između Vlade RH i Grada Splita ugovoreno je da ako Grad Split svoje udjele u športskom dioničkom društvu HNK Hajduk bude otuđivao, obvezan je 30 posto ostvarenih prihoda od otuđenja uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske, što je za Državu značajno u odnosu na stečaj temeljem kojeg se država uopće ne bi naplatila.
No, sada je preoblikovanje zapelo. Grad ne zna što bi s klubom. Što sada?
- Od početka preoblikovanja ističem da Hajduk ili bilo koji drugi klub koji prođe proces preoblikovanja, mora imati jasnu vlasničku strukturu. Ako Grad Split želi ostati većinski vlasnik i to je u redu, ali onda to mora proporcionalno pratiti s novcem, ali i odgovornošću kako za uspjehe tako i za klupske neuspjehe. Isto tako, ako Grad odluči prodati većinski paket dionica istu logiku mora slijediti novi vlasnik. Što se tiče obveze ulaganja sadašnjih pojedinačnih dioničara, u trenutnom stanju ne vidim ikakvog razloga da ulažu u sustav u kojem zapravo nemaju pravo odlučivanja niti donošenja odluka. Kad bi netko od njih postao većinski vlasnik, to onda mijenja sve.
Dok splitski ogranak Hrvatske stranke prava tvrdi da će, prema odredbama koncesijskog ugovora između Grada Splita i Hajduka, odlukom gradske vlasti o prodaji Hajdukovih dionica splitski prvoligaš izgubiti tridesetogodišnju koncesiju nad stadionom u Poljudu, u Gradu nude bitno drugačije tumačenje. Ivica Veštić, Kerumov savjetnik za sport, tvrdi:
- U ugovoru stoji da je Grad Split obvezan raskinuti ugovor ako ne postane većinski vlasnik nakon procesa preoblikovanja u sportsko dioničko društvo. Preoblikovanje je završeno i Grad još uvijek ima više od 50 posto dionica kluba, tako da se ta točka ugovora neće primijeniti i Grad neće raskinuti ugovor o korištenju stadiona - kaže Veštić.
Dodaje kako ni njemu nije bio jasan famozni članak 7. ugovora kojim je Grad u mandatu prethodnog gradonačelnika Ivana Kureta (HDZ) Hajduku dao koncesiju na poljudski stadion. U članku stoji: “Stranke su suglasne da se utvrđuje rok važenje ovog Ugovora na vrijeme od 30 godina. Grad Split ima obvezu raskida ovoga Ugovora ako netom nakon dovršenog postupka preoblikovanja, odnosno netom nakon povećanja temeljnog kapitala u skladu s člankom 43. stavkom 5. Zakona o sportu ne bude imatelj većine 50 posto plus jedne dionice š.d.d. Hajduk koji će nastati u postupku preoblikovanja. Navedeno ne utječe na kasnije pravo raspolaganja dionicama u tom š.d.d.-u”.
Veštić naglašava:
- Raspitao sam se i od stručnih ljudi dobio odgovor da ta točka ugovora više ne može utjecati na pravo na korištenje gradskog stadiona.
Istodobno, Jure Šundov, dogradonačelnik, nije znao odgovoriti što će biti s Poljudom proda li Grad većinski paket dionica privatnom vlasniku, no potvrdio je da se upravo o tome raspravljalo u ponedjeljak u zgradi splitske gradske uprave.
“Stručna ekipa intenzivno radi na pitanju prodaje gradskog dijela dionica, tako da ćemo u četvrtak, na nastavku sjednice Gradskog vijeća, na kojoj će se govoriti o Hajduku, znati odgovore na sva tehnička pitanje”, izjavio nam je Šundov.
LEO KOVAČIĆ, VLADIMIR MATIJANIĆ
Primorac: To Zakon o sportu nije definirao
Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dragan Primorac iznenadio se kada smo mu spomenili stavku ugovora po kojoj se raskida ugovor o koncesiji između Grada Splita i Hajduka u trenutku kada dionice Grada padnu ispod 50 posto.
- Takvu stavku ugovora definitivno nije predvidio Zakon o sportu. To je očito odluka lokalne samouprave i nisam znao da tu stavku - kazao nam je Primorac.
Jasno je i kako ovakav ugovor o koncesiji otvara veliki problem potencijalnom ulagaču. Tko će ući u Hajduk kada se makne koncesija? No, jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Split, može i nakon što ‘padne’ ispod 50 posto dionica, ukoliko želi, raspisati javni natječaj za stadion na Poljudu i Hajduk bi tada vjerojatno bio glavni kandidat za koncesiju. Jer, kojem drugom klubu u Splitu treba toliki stadion?
Andabak nije iznenađen
Činjenica da bi ugovor o koncesiji nad stadionom u Poljudu prestao važiti ukoliko bi Grad Split “pao“ ispod pedeset posto vlasništva nad Hajdukom nije zatekla potencijalnog većinskog vlasnika splitskog kluba Jaku Andabaka:
- To mi nije nikakvo iznenađenje, jer vrlo dobro znam da je sve to bilo sastavni dio procesa preoblikovanja i to nije novost.To nije razlog mog, kako vi kažete, zahlađenja – rekao nam je Andabak.
– Rekao sam da mi ne prija atmosfera koja nije prijateljska.
