Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: goran_visnjic

  • Kovačević i Bušić: Kvaliteta POS–a na Kili neće biti upitna
    Gradilište na Kili, čiji je investitor Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), najuzornije je gradilište u Hrvatskoj i vjerujem da će takvi biti i stanovi na lokacijama Kila 3 i Kila 4, koji su u izgradnji, te Kila 1, na kojoj je početak radova planiran u prvoj polovini ove godine – rekao nam je dogradonačelnik Goran Kovačević, osvrćući se na pritužbe stanara u susjednom
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije sat vremena u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Inter nije zatvorio vrata, Vučević navečer u Milanu; Jozinović još čeka
    No, prejudiciranje da je dolazak Brozovića zatvorio vrata Tinu Sušiću u Inter još uvijek u ljutoj sferi nagađanja. O Sušiću se govorilo i na talijanskoj televiziji u emisiji Zona 11 na RaiSport1 kanalu, o kombinacijama da ga Inter uzme kao i na portalima 'fcinternews' (opcija last minute, kako pišu). Podsjeća se na dogovoreni sastanak Hajduka s Interom idućeg tjedna.
    U Hajduku zapravo čekaju i to je dosadno ponavljati, evo već 25. siječnja otkucava, tjedan je kad se klupko treba odmrsiti. Goran Vučević u ponedjeljak treba doći u Rovinj i onda bi produžio u Milano. Istina je jedna: Sušić još nije otišao, a kad će, ne zna se...

    Stanjio se popis profesionalaca, nema Mislava Anđelkovića, nema Kreše Ljubičića, nema Mateja Jonjića, još se čeka na – Gorana Jozinovića. Da ode. Hajduk ga pušta na sve načine, ali se čeka gdje će Joza, Slovenija se čini još otvorena, nakon što Zavrč ima s Hajdukom očito dobre odnose.
    Ostao je i Lorenco Šimić koji i dalje čeka na posudbu u Ukrajinu, da se postigne dogovor.
    Xxxxxxxxxxxxx
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 5 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Predstavljen program Edukacijska jutra
    Festival tolerancije poseban nagalsak stavlja na djecu. Na tiskovnoj konferenciji održanoj u Kristalnoj kocki vedrine u povodu održavanja programa pod nazivom Edukacijska jutra, jednog od bitnijih cjelina Festivala tolerancije, direktorica Festivala Nataša Popović  prezentirala je model edukacije čija svrha je upoznavanje mladih generacija s nepravdama nacističkog režima i strahotama holokausta.  U ime Grada Siska gostima je dobrodošlicu zaželio pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje, i civilno društvo Goran Grgurač te izrazio zadovoljstvo što su organizatori, uz brojne druge gradove u Hrvatskoj i inozemstvu, odabrali i Sisak za ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    prije 13 sati u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Nove kotlovnice na sportskim objektima donose značajne uštede
    Riječ je o kotlovnicama koje su postavljene u sportskim dvoranama „Srednjoškolac“ i „Sloboda“, a zbog velike iskoristivosti i ušteda koje će donijeti, investicija od 678 tisuća kuna isplatit će se za 5 do 6 godina. Na stadionu „Sloboda“ javnosti je predstavljen projekt podizanja energetske učinkovitosti na sportskim objektima u Varaždinu kojima upravlja Zajednica sportskih udruga grada Varaždina, a u vlasništvu su Grada. Riječ je o kotlovnicama koje su postavljene u sportskim dvoranama „Srednjoškolac“ i „Sloboda“, a zbog velike iskoristivosti i ušteda koje će donijeti, investicija od 678 tisuća kuna isplatit će se za 5 do 6 godina.

    Gradonačelnik Varaždina Goran Habuš zahvalio se Zajednici športskih udruga grada Varaždina na dobro odrađenom poslu – kotlovnice donose oko 30% u ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    prije 13 sati u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Josip Jović: AZV teatar
    Nakon što je, uz opću gradsku suglasnost, na čelo splitskog Hrvatskog narodnog kazališta izabran redatelj Goran Golovko, čime je skinuta višegodišnja mala drama oko ove kuće, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić potrudila se potaknuti novi val nezadovoljstva, sukoba i polemika. Ona je ničim izazvana odlučila razdvojiti tradicionalno jedinstvenu funkciju intendanta Kazališta i ravnatelja
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 15 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Bez sigurnog mjesta
    Odlična 'Crvena planeta' Gorana Korunovića iz beogradske pjesničke grupe Caché je snolika, hermetična i umjetnički provokativna knjiga.

    Goran Korunović: Crvena planeta (samizdat edicija Caché, Beograd, 2014.)

     

    Govoriti o Crvenoj planeti Gorana Korunovića moralo bi u prvom redu da podrazumeva iscrtavanje kontekstualnog okvira u kojem se ova pesnička knjiga pojavljuje, što zapravo, nešto preciznije rečeno, znači opis (guste) mreže intertekstualnih i paratekstualnih znakova čiji složeni međuodnosi umnogome oblikuju njenu tekstualnu dinamiku.

    Još konkretnije rečeno, sama edicija pesničke grupe Caché u okviru koje knjiga izlazi kao deseti ili jedanaesti naslov, u ovom trenutku unapred podrazumeva određenu pesničkopolitičku i poetičku koncepciju kojoj se Crvena planeta jednim delom priklanja, dok je drugim, i značajnijim delom preoblikuje. 
     

    Grupa Caché, naime, pojavljuje se na sceni (nove) srpske poezije krajem 2011. godine i to kao poetičko-politički i izdavačko-performativni projekat Tamare Šuškić, Uroša Kotlajića, Gorana Korunovića, Bojana Vasića i Vladimira Tabaševića. Reč je o autorima i autorki koji su u času formiranja Grupe već bili, u manjoj ili većoj meri, afirmisani unutar nove pesničke scene.

    Ipak, zajednički nastup koji je uključivao nekoliko pesničkih večeri, na kojima su članovi Grupe u ubrzanom ritmu smenjivanja čitali svoje pesničke tekstove, bez ikakvih dodatnih komentara ili prisustva kritičara, a potom i samizdat edicija u najboljoj tradiciji avangardnih i andergraund pokreta, dakle, klasična piratska nekatalogizovana izdanja koja je bilo moguće dobiti isključivo na samim književnim večerima, a potom i Bilten Grupe sa jednim programskim i nekolicinom pesničkih, redom nepotpisanih tekstova – sve to zajedno imalo je snagu jednog pesničko-političkog stava i manifesta i na uzbudljiv način dinamizovalo inače vrlo živu novu beogradsku pesničku scenu.

    Nastup Grupe je bio i još uvek je neka vrsta pobune protiv zatečenog stanja u izdavaštvu, gde za poeziju praktično nema mesta i gde novi pesnici, kod onih dveju-triju izdavačkih kuća koje poeziju uopšte nešto učestalije objavljuju, čekaju po malu večnost da im izađe knjiga, tek kad se svi 'živi klasici' izređaju. Međutim, polje delovanja Grupe nikako se ne isrpljuje sa samizdat edicijom, odnosno ono se tek tom edicijom otvara: mogućnost da se do knjiga dođe isključivo na pesničkim večerima afirmiše aktivniji, a u izvesnom smislu i buntovniji odnos prema poeziji, a time valjda i prema učestvovanju u javnom prostoru odveć anesteziranom onim životom koji se živi na društvenim mrežama, ali i, ne manje, afirmiše samo prisustvo živog pesnika, odnosno glasa koji uživo izgovara poeziju. 
     

    Sve to zajedno, što se može odrediti kao paratekstualni nivo značenja pesničkih tekstova, na umetnički provokativan način reaktivira nasleđe kako istorijske tako i neovangarde. Međutim, nesumnjivo važnije je da je avangardno nasleđe, u prvom redu nadrealističko, oživljeno i u samim pesničkim praksama. A kada ovo kažem, mislim na sve najreprezentativnije stilske odlike ove formacije: široko postavljeno polje asocijativnosti, zaumna i podsvesna metaforika, leva pesničkopolitička ideologija, koja pak, i to je vrlo važno, nije okvir u koji se ugurava poezija, već koja proizlazi kako iz formalnih, tako i iz sadržinskih slojeva samih pesničkih tekstova; i na kraju, kao finiji i nešto neupadljiviji, ali nikako najmanje važan dodatak – melanholični ton pesničkog govora na tragu Matića i Dedinca, koji, recimo, postoji kod Vasića i Korunovića, nasuprot nešto 'oštrijem', davičovskom tonu Tabaševića i Kotlajića.   
     

    Navedene stilsko-formalne osobine moguće je, razume se, u specifičnom vidu, pronaći i u Korunovićevoj Crvenoj planeti. Ali time još uvek ništa suštinski nije rečeno o toj poemi. Referentno polje ovog teksta već je samim odlomcima navedenim kao mota postavljeno šire i nepredvidljivije, i to u smislu da citati iz Novalisove magistralne pesme 'Astralis', potom iz dela kultnog autora horora Tomasa Ligotija i konačno iz Dragojevićevih Izmišljotina – usled svoje stilsko-poetičke raznolikosti ne mogu da grade nikakav koherentni poetički ili ideološki horizont, već to čine isključivo na tematskoj ravni.

    Reč je, dakle, u ovom slučaju o motivima udvajanja bića i psihotropnog lutanja kroz unutrašnje prostore subjekta ove poezije, o bačenosti u svet, o strahu, nelagodi i traumatičnom iskustvu radikalne usamljenosti, ali i o vitalizmu, o životnom nagonu uz pomoć kojeg se ova iskustva prevazilaze i život biva moguć. 


    Već same uvodne rečenice početnog fragmenta: "na crvenoj planeti postoji prazna koliba. prozori gledaju na mesečastu šumu. lokvanji zrače gojaznim žabama" – uobličavaju svet za koji je jasno da se nalazi izvan onoga što se uobičajeno imenuje kao stvarnosno polje. I ovde, naravno, kao i u svakom drugom slučaju kada se radi o tekstovima koje je moguće podvesti pod odrednicu fantastike, značenja treba tražiti u međuprostoru koji omeđuju polje teksta s jedne i stvarnosno polje sa druge strane. Ta napetost između stvarnog i mogućeg, ili stvarnog i 'stvarnijeg' ključna je za razumevanje Crvene planete.

    Prostor poeme kao polje slobodnog duhovnog i duševnog istraživanja i lutanja izgrađuje se postepeno, u kratkim sintaksičkim celinama od kojih svaka podrazumeva bar po jednu pesničku sliku i istovremeno jednu novu 'informaciju' o svetu crvene planete i njenom jedinom stanovniku. Međutim, sve te slike ostaju autoreferencijalne, one ne izlaze izvan sopstvenog okvira, odnosno, ne postoji gotovo nikakva mogućnost da se svet crvene planete razume i doživi izvan njega samog: taj svet, dakle, nije moguće sameravati sa našim svetom, nije moguće uređivati ga i doživljavati po pravilima koja važe u našoj zajedničkoj stvarnosti. Ovaj konstrukcioni princip tako podrazumeva korak dalje u odnosu na prethodnu Korunovićevu poemu Gostoprimstva, u kojoj je tema bio svet mrtvih kao neka vrsta ogledala našeg sveta, a time zapravo i korak dalje u potcrtavanju osećanja usamljenosti i otuđenja. 
     

    Za razliku od Tabaševića, ili u manjoj meri Kotlajića, Korunović ne podriva sintaksičku strukturu, on dakle ne dovodi u pitanje samo ustrojstvo jezika, i to se lepo može videti iz gore navedenih primera. Ali pesnikove 'intervencije' i subverzivno delovanje događaju se u polju značenja. Upravo u tom polju se i najpreciznije artikulišu teme radikalne usamljenosti i velike emocionalno-psihološke krhkosti pojedinca.

    Naime, pesničke slike su proizvod neočekivanih susreta jezičkih jedinica, nalik na susrete Hajnriha i Matilde u Novalisovom 'Astralisu', a plodovi tih susreta su eterično-onirička 'jezička bića' čije prisustvo samo na tren zatreperi u čitalačkoj svesti da bi već u sledećoj slici i rečenici bilo potisnuto novim srodnim 'bićem'. Ove celine su osnovne poetske jedinice Crvene planete, a labave ili često nikakve veze među njima i na mikroplanu potcrtavaju osnovnu temu. Melanholično-vitalistički ton koji po pravilu boji ove jezičke celine zapravo je svedočanstvo nemoći i istovremeno želje da se bude i živi u svetu.

    Reč je, dakle, o odbacivanju i begu iz sveta, ali ne iz razloga, kao u klasičnoj fantastici, da bi se svet bolje sagledao, već da bi pojedinac, lirski subjekat sebe bliže osmatrao i dublje spoznavao. Jedina veza subjekta sa svetom jeste sam jezik, ali ne jezik kao celina, već samo struktura, tj. kostur jezika, jer izlazak iz sveta nužno podrazumeva i izlazak iz polja jezika. Od značenja su tek ostale krhotine, ostalo je sećanje na značenja, kao posle velikog reza i preloma, posle nekog traumatičnog događaja, kao da postoji otpor od 'uobičajenih' značenja, jer takva značenja podrazumevaju i prisustvo sveta u kojem postoje a iz kojeg subjekat želi da pobegne.

    Otuda se u čitalačkoj svesti javlja osećaj o neprestanom izneveravanju očekivanja: značenje svake reči ponaosob je savršeno poznato, odnosi između rečeničnih delova su uobičajeni, ali značenje celine, susreta tih poznatih reči, iako izgleda da je 'tu negde', uvek bar za dlaku izmiče. Ovakva poetska struktura, koja podrazumeva stalno izmicanje značenja i liriku metamorfoze dovodi Crvenu planetu u blizinu poetsko-proznih istraživanja Beogradske manufakture snova sa početka osamdesetih godina, na primer sa knjigom Rase Nemanje Mitrovića, dok sa druge strane robinzonska tematika može prizvati u sećanje roman Zid Marlen Haushofer.
     

    Najduža poetska celina 'gap', koja zaokružuje knjigu pre odjavnog fragmenta, posvećena je članu Grupe Urošu Kotlajiću. Ona se stilski razlikuje od ostatka knjige utoliko što se u polju značenja pomera od 'čiste' lirske fantastike ka neonadrealizmu Kotlajićevih Soneta o rupama. To konkretno znači da ovde nema osetnih pauza između rečenica, između slika i jezičkih celina, što je i naglašeno odsustvom interpunkcije, već je govor tečniji, sliveniji, a ispovedni ton naglašeniji.

    To se posebno može videti u evokaciji preminulog, odsutnog oca iz uvodnih fragmenata, koji se javlja i u prethodnim Korunovićevim knjigama i to kao jedan od najupečatljivijih motiva. Procep, ili rupa iz naslova ovog odeljka tako postaju metonimija za podsvest, za ono potisnuto i (od sebe) skriveno, ali takođe i za prekid, lom u svesti koji ima funkciju katarze i oslobađanja: "(...) koža u tišini prokopava sopstveni prolaz// popodne nestaje i ostajem potpuno sam// jedna ruka pružena treperi/ jedna ruka je probila// jedna ruka je ispuštena iz procepa// i/ ja/ je/ konačno/ neću prihvatiti."       

    Sam kraj poeme, međutim, ostaje ambivalentno katarzičan: "(...) nema mira u vodi. nema mira u vatri. nema spokoja na crvenoj planeti. iskoračiću iz kolibe da još jednom, iznad sebe, ugledam zvezde." Kraj je, dakle, otvoren: nigde nema mira. Ipak, poslednji pogled upućen zvezdama može podrazumevati konačni raskid sa prošlošću, može značiti i skorašnji silazak sa crvene planete, odnosno, povratak iz oniričko-fantastičnih prostora sopstvene duše u polje realnosti. Iako je sve to u sferi nagađanja, sledeći korak je nedvosmisleno nagovešten, i to upravo kao korak koji podrazumeva načinjeni rez, to jest korak u nešto novo.
     

    Ukupno uzev, Crvena planeta je bez ikakve sumnje odlična knjiga i još jedna potvrda velike vitalnosti i raznovrsnosti nove srpske poezije. Snolika i hermetična na umetnički provokativan način, ova knjiga na svojoj najdubljoj ravni preispituje odnos prema jeziku, prema podrazumevanim zna(če)njima, a time zapravo i odnos prema sebi, i sebi u svetu. A u tom procesu samospoznaje nema lakih i nedvosmislenih odgovora i nema sigurnog mesta, staklenog zvona. Nema spokoja.

    Marjan Čakarević
    foto: El Coleccionista de Instantes

    ***

    Marjan Čakarević (1978) diplomirao je i završio master studije na katedri za srpsku i svetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Poeziju objavlјuje u srpskim i regionalnim časopisima, a kritiku, esejistiku i publicističke tekstove u Polјima, Beogradskom književnom časopisu, Quorumu, E-novinama, Ulaznici i dr. Pored mladalačkih poetskih publikacija, objavio je pesničke knjige Paragrad (1999) i Sistem (2011).
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 19 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Srbija bez sustavnog rješenja za franak
    U Srbiji je i drugi tjedan nakon iznenadnog skoka vrijednosti švicarskog franka protekao bez rješenja za oko 22.000 zaduženih u ovoj valuti, a jedino je zasad izvjesno da fiksiranja tečaja "švicarca" neće biti, niti se korisnici zajmova mogu nadati ozbiljnijoj sustavnoj pomoći države.
    Poruka srbijanskog premijera Aleksandra Vučića s foruma u Davosu da Srbija neće slijediti primjer Hrvatske i vezati tečaj franka na vrijednost prije odluke švicarske državne banke, potaknula je različita reagiranja, a sudeći po ocjenama udruga bankarskih klijenata - od države se ne očekuje financijsko rješenje već političko-ekonomski pritisak na banke da se u procesu rješavanja problema s kreditima odreknu dijela svog profita.

    U dosadašnjim anketama, kao i službenim i neslužbenim ocjenama, dominirajući zaključak je da odgovornost i rizik imaju klijenti i banka.

    Takve poruke su poslali i bankari, što je slaba utjeha za oko 22.000 dužnika, a jedini zasad konkretniji savjet tim građanima je da se jave svojim bankama i pokušaju sklopiti individualne sporazume.

    Tako je Filipos Karamanolis, predsjednik Izvršnog odbora Eurobanke, pozvao klijente svoje banke na dogovore, ali uz napomenu da će građani koji imaju kredite u "švicarcima" morati plaćati rate po novoj vrijednosti franka od dana dospjeća rate pa sve dok dok ne postignu drugačiji dogovor s bankom.

    Fiksiranje tečaja narušilo bi ravnopravan tretman ostalih klijenata

    Da bankari nisu spremni odreći se ekstraprofita na tečajnim razlikama svjedoče brojne ocjene dužnosnika, uz poruku da 22.000 zaduženih u "švicarcima" na ukupan broj od oko 7,1 milijuna stanovnika Srbije "nije zabrinjavajuće velik".

    "Fiksiranja tečaja franka neće biti jer bi takvo rješenje u Srbiji narušilo ravnopravan tretman ostalih klijenata", izjavio je za "Blic" Goran Pitić, predsjednik Upravnog odbora Udruge banaka Srbije i nekadašnji ministar za ekonomske odnose s inozemstvom.

    Ni ponuđena opcija klijentima da se obrate svojim bankama nije originalno rješenje jer je i 2013. nuđeno nešto slično - prelazak iz kredita u francima u eure, razdoblje mirovanja od dvije godine, te mogućnost da rok otplate bude produljen.

    Moguća nova pojedinačna rješenja su sada različita. Banke nude produljenje roka otplate s dobi od sadašnjih 65 na 72 godine starosti, čime bi se rata umanjila, ali bi klijenti na kraju ipak dali više za kamatu.

    U opticaju je i ponuda da građani plaćaju rate po tečaju prije skoka švicarca - i to tri godine, da bi poslije toga plaćali razliku koja bi se pojavila zbog jačanja franka i koja bi bila dodana glavnici, na što banka ne bi zaračunavala kamate. Udruge bankarskih klijenata ocjenjuju da je u oba slučaja riječ je o prolongiranju obaveza i kupnji vremena, a ne povoljnijim uvjetima otplate.

    Bankari, pak, tvrde da nisu ni sve banke u istoj poziciji, jednako kao ni svi klijenti.

    Prema neslužbenim saznanjima beogradskog tiska, bankari drže da treba izići u susret samo "financijski ugroženima koji su slabije platežne moći i kupovali su manje stanove".

    "Efektiva": ni banke se uglavnom nisu zaduživale u francima

    U potrazi za sustavnim rješenjem Udruga bankarskih klijenata "Efektiva" zatražila je otvorenim pismom od premijera Aleksandra Vučića da pomogne pravično rješenje za kredite u francima koje ne bi podrazumijevalo državne subvencije.

    "Efektiva" sugerira da bi preostale iznose kredita u francima trebalo pretvoriti u eure po paritetu koji je bio važeći na dan isplate kredita, obrazlažući to činjenicom da se ni banke uglavnom nisu zaduživale u švicarskim francima.

    "Zaduženja banaka u švicarskim francima u tom trenutku iznose dva posto ukupnih zaduženja. Istodobno, od ukupnih plasmana koje banke imaju na taj dan, oko šest posto je indeksirano u švicarskim francima", ukazala je ova udruga.

    Posve je jasno, tvrdi "Efektiva", da veći dio plasiranih kredita nema pokriće u istoj valuti, pa banke dobar dio svog profita ostvaruju upravo na tečajnim razlikama na temelju jačanja franka u odnosu na euro i dinar.

    Ova udruga je, uz dosad najkonkretnije predloženo rješenje, ukazala da država ne mora reagirati subvencijama već samo nepristranim posredovanjem između klijenata i banaka.

    Bilo bi to, kako se sugerira, preventivno djelovanje kojim bi država u kasnijim fazama izbjegla financijske izdatke, kad banke aktiviraju police osiguranja koje imaju kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita (NKOSK).

    "Tada će NKOSK-u biti potreban ogroman novac da dugovanja korisnika podmiri bankama. Dakle, postavlja se pitanje: Hoće li se država sada umiješati i samo posredovati u rješavanju ovog problema, ili će - nekad kasnije, potencijalno, biti primorana izdvajati znatna materijalna sredstva kako bi podmirila obaveze NKOSK-a bankama", upozorila je Udruga bankarskih klijenata "Efektiva".

    "Ovo stanje postaje neizdrživo - ili će ga morati rješiti sustav - banke i država, ili će ga rješavati - ulica. Mene su, a nisam jedini, ima nas na tisuće, svi skupa osudili da u narednih 15 godina ne smijem ni umrijeti jer će mi djecu izbaciti na cestu", poručio je u televizijskoj anketi jedan ogorčeni korisnik kredita u švicarcima.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Rasknjižje, 26.1. – 1.2.2015.
    Svi novi naslovi u ovotjednom ‘Rasknjižju’ donose duh prohujalih vremena i nostalgije.

    Noviteti:

    Proza:
    1. Propali kongres, Goran Tribuson (Mozaik knjiga)
    U siječnju 1990. teku pripreme za kongres na kojem će se jugoslavenska komunistička partija raspasti i zauvijek nestati. Medijski i politički ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvlači strah pred onim što će se dogoditi. Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autoritativan, ali jedan od najboljih. Tijekom tog siječnja u Zagrebu se pojavljuje čudna, tajnovita spodoba, koja prijeti da će uz pomoć cijanida uštrcanog u prehrambene artikle, što ih građani kupuju po robnim kućama i dućanima, potrovati velik broj ljudi.

    2. YU puzzle, Rade Jarak (Profil Knjiga)
    Sklopljen je kao svojevrsna pripovjedna slagalica zasnovana na motivima tragedije, rata i ljubavi u burnom vremenu; roman priča o uglednoj srpsko-hrvatskoj obitelji  iz Dubrovnika koja nije samo svjedok historije – već i njezina žrtva. Obiteljsko stablo ima mnogo izdanaka i svatko će od njezinih pripadnika ostaviti svoj pečat i ostvariti svoj usud, netko kao španjolski borac, netko kao partizan, a netko kao ustaša... Čak ni azijska krv Ai, supruge generala Zorana Romića, neće biti dovoljno jaka da izbriše zlu kob.

    3. Bidon, Nataša Skazlić (Hena com)
    Protagonistica romana je djevojčica koja se nakon smrti 'vraća' u zavičaj, u Istru, da osvijesti ključne trenutke djetinjstva koje joj je bilo naprasno, grubo prekinuto. To romanu daje jaku dozu napetosti, a čitanju karakter detekcije – jer, što se to tako strašnoga zbilo kad sve teče tako mirno, tako vedro, tako normalno? Važna odlika knjige dojmljivo je stapanje atmosfere prostora, psihologije likova i njihovih postupaka, koji od dočaranog emocionalnog stanja često odudaraju, pri čemu je motiv prešutna prihvaćanja sudbine i odluke drugoga, čak i kad je to na vlastitu štetu, vrlo bitan za dramaturgiju romana.

    4. Čuvar vremena, Mitch Albom (V.B.Z.)
    U najnovijem romanu Mitcha Alboma izumitelj prvoga sata na svijetu kažnjen je zato što je pokušavao izmjeriti najveći Božji dar. Protjeran je u špilju, gdje boravi stoljećima. Postao je Otac Vrijeme te biva prisiljen slušati glasove svih ljudi koji su živjeli poslije njega kako traže još nekoliko dana ili nekoliko godina vremena. Na kraju, već gotovo slomljene duše, Otac Vrijeme dobiva slobodu, zajedno s čarobnim staklenim pješčanim satom i misijom: prilikom da se iskupi tako što će dvoje ljudi poučiti istinskom značenju vremena.

    Poezija:
    1. Ovo što nas je ostalo, Mile Stojić (V.B.Z.)
    'Jedan od najsnažnijih glasova suvremene hrvatske poezije, Stojić skladno spaja pjesničku baštinu s vlastitim doživljajem svijeta i povijesti što se okrutno, bezobzirno igra našim ljudima i krajevima.' (Mirjana Jurišić, Večernji list)

    Književna događanja:

    U utorak navratite do Bookse gdje će na prvoj ovogodišnjoj tribini iz serijala ‘Strip-tease Matka Vladanovića’ Tatjana Jambrišak i Marko Šunjić s voditeljem tribine Matkom Vladanovićem razgovarati o hrvatskom izdanju čuvenog Sandmana.

    U petak ponovo navratite do Bookse i saznajte što je to LARP ‘Astra’ koji se vrlo uspješno lansirao koncem prošle godine, a za polazište je imao lik i djelo Zagorke, A.B. Šimića i Ivane Brlić Mažuranić.

    Ostala književna događanja potražite ovdje.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Rasknjižje, 26.1. – 1.2.2015.
    Svi novi naslovi u ovotjednom ‘Rasknjižju’ donose duh prohujalih vremena i nostalgije.

    Noviteti:

    Proza:
    1. Propali kongres, Goran Tribuson (Mozaik knjiga)
    U siječnju 1990. teku pripreme za kongres na kojem će se jugoslavenska komunistička partija raspasti i zauvijek nestati. Medijski i politički ratovi penju se prema vrhuncu i u ljude se uvlači strah pred onim što će se dogoditi. Vinko Dogan je inspektor SUP-a, bahat, neugodan i autoritativan, ali jedan od najboljih. Tijekom tog siječnja u Zagrebu se pojavljuje čudna, tajnovita spodoba, koja prijeti da će uz pomoć cijanida uštrcanog u prehrambene artikle, što ih građani kupuju po robnim kućama i dućanima, potrovati velik broj ljudi.

    2. YU puzzle, Rade Jarak (Profil Knjiga)
    Sklopljen je kao svojevrsna pripovjedna slagalica zasnovana na motivima tragedije, rata i ljubavi u burnom vremenu; roman priča o uglednoj srpsko-hrvatskoj obitelji  iz Dubrovnika koja nije samo svjedok historije – već i njezina žrtva. Obiteljsko stablo ima mnogo izdanaka i svatko će od njezinih pripadnika ostaviti svoj pečat i ostvariti svoj usud, netko kao španjolski borac, netko kao partizan, a netko kao ustaša... Čak ni azijska krv Ai, supruge generala Zorana Romića, neće biti dovoljno jaka da izbriše zlu kob.

    3. Bidon, Nataša Skazlić (Hena com)
    Protagonistica romana je djevojčica koja se nakon smrti 'vraća' u zavičaj, u Istru, da osvijesti ključne trenutke djetinjstva koje joj je bilo naprasno, grubo prekinuto. To romanu daje jaku dozu napetosti, a čitanju karakter detekcije – jer, što se to tako strašnoga zbilo kad sve teče tako mirno, tako vedro, tako normalno? Važna odlika knjige dojmljivo je stapanje atmosfere prostora, psihologije likova i njihovih postupaka, koji od dočaranog emocionalnog stanja često odudaraju, pri čemu je motiv prešutna prihvaćanja sudbine i odluke drugoga, čak i kad je to na vlastitu štetu, vrlo bitan za dramaturgiju romana.

    4. Čuvar vremena, Mitch Albom (V.B.Z.)
    U najnovijem romanu Mitcha Alboma izumitelj prvoga sata na svijetu kažnjen je zato što je pokušavao izmjeriti najveći Božji dar. Protjeran je u špilju, gdje boravi stoljećima. Postao je Otac Vrijeme te biva prisiljen slušati glasove svih ljudi koji su živjeli poslije njega kako traže još nekoliko dana ili nekoliko godina vremena. Na kraju, već gotovo slomljene duše, Otac Vrijeme dobiva slobodu, zajedno s čarobnim staklenim pješčanim satom i misijom: prilikom da se iskupi tako što će dvoje ljudi poučiti istinskom značenju vremena.

    Poezija:
    1. Ovo što nas je ostalo, Mile Stojić (V.B.Z.)
    'Jedan od najsnažnijih glasova suvremene hrvatske poezije, Stojić skladno spaja pjesničku baštinu s vlastitim doživljajem svijeta i povijesti što se okrutno, bezobzirno igra našim ljudima i krajevima.' (Mirjana Jurišić, Večernji list)

    Književna događanja:

    U utorak navratite do Bookse gdje će na prvoj ovogodišnjoj tribini iz serijala ‘Strip-tease Matka Vladanovića’ Tatjana Jambrišak i Marko Šunjić s voditeljem tribine Matkom Vladanovićem razgovarati o hrvatskom izdanju čuvenog Sandmana.

    U petak ponovo navratite do Bookse i saznajte što je to LARP ‘Astra’ koji se vrlo uspješno lansirao koncem prošle godine, a za polazište je imao lik i djelo Zagorke, A.B. Šimića i Ivane Brlić Mažuranić.

    Ostala književna događanja potražite ovdje.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Vratar Marko Ranilović: Sretan sam što ću biti zamjena Kaliniću
    Marko Ranilović je došao u Hajduk. Tko? Ranilović, iz Maribora, vratar iz Slovenije, branio je u Zavrču, došao je da bude drugi golman “bijelih”, tražila se uloga pričuve za Lovru Kalinića. Iskusni vratar (28, rođen 25. studenoga 1986. u Mariboru) koji je Hajduku bio nužno potreban. Sa Zavrčom je prometno, tamo je Tomislav Kiš, otišao je i vratar Hrvoje Ćubić iz Mosora, mogao bi i Goran Jozinović. Pa se Hajduk dogovorio sa Zavrčom oko “papira” za Ranilovića. Šest mjeseci, plus dvije godine. Prijatelji sa Zavrčom Mirana Vuka. Gazda je Vuk, ali je Miran. Što kaže Ranilović? Slikao se u dresu, presvukao u Hajdukovu trenerku, sjeo sa “sedmom silom”:
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • HNK Split, Sveučilište i Umjetnička akademija potpisali sporazum o suradnji
    U foyeru splitskog HNK rektor Sveučilišta prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, intendant splitskog kazališta dr. sc. Goran Golovko i dekan Umjetničke akademije u Splitu Mateo Perasović potpisali su Sporazum o suradnji ovih triju institucija.

    U budućnosti će se nadopunjavati na umjetničkim i obrazovnim projektima te će zajedničkim snagama prionuti unapređenju kvalitete nastave, studentskog i standarda zaposlenika u domeni kulture i umjetnosti.
    - Sveučilište kao nositelj razvoja prirodni je partner kazalištu i u našoj budućoj plodonosnoj suradnji nastojat ćemo se razvijati u intelektualnom, duhovnom i umjetničkom smislu. Ovakvim potezom težnja nam je dodatno potaknuti kreaciju mladih ljudi - kazao je, među ostalim, na prigodnoj svečanosti intendant Golovko.
    Zadovoljstvo i čast zbog suradnje nije krio ni Šimun Anđelinović, naglasivši kako je obećao da će Sveučilište proširiti izvan Kampusa, što je ovim Sporazumom i realizirano.
    - Sinteza među nama je nešto posve prirodno, a cilj nam je pronaći kvalitetne mentore u kazališnim redovima, koji će poslije razvijati svoje karijere i postati nastavnici ili možda sveučilišni profesori, a studentima pružiti prijeko potrebnu praksu u ljetnim mjesecima.Povezat ćemo se i sa predstavnicims lokalne zajednice, kako bi isprepleli polje obrazovanja i gospodarstva u svrhu realiziranja što boljih projekata, za koje ćemo povući sredstva iz EU fondova, podvukao je rektor među brojnim uzvanicima, koji su nakon potpisanog Sporazuma uživali u svečanom koncertu studenata solo pjevanja i orkestra Umjetničke akademije u Splitu. A.MATIĆ
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Zagrebaši svladali Nexe za prvo pripremno slavlje uoči nastavka sezone
    Zagrebaši svladali Nexe za prvo pripremno slavlje uoči nastavka sezone
    Rukometaši PP Zagreba snage su ove subote odmjerili s hrvatskim viceprvakom, našičkim Nexeom, te su upisali i prvo pripremno slavlje za nastavak sezone. Bolji su u Koprivnici, gdje su sudjelovalo na Memorijalnom turniru Goran Vrbošić Vrba, bili od Našičana s tri pogotka razlike.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | hrsport.net
    prije 2 dana u kategoriji Ostali sportovi
    • 1
    • +
  • Vijesti − Vlahušić: Kandidirat ću se za gradonačelnika bez obzira na presudu!
    Vijesti − Vlahušić: Kandidirat ću se za gradonačelnika bez obzira na presudu!
    Predsjednik dubrovačke podružnice i član Predsjedništva HNS-a Andro Vlahušić, te član Središnjeg odbora i saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata Goran Beus Richembergh, danas su se obratili novinarima i okupljenima te iznijeli svoja stajališta i program za nadolazeće lokalne izbore.
    - 29. ožujka će biti izbori za gradonačelnika i Gradsko vijeće, HNS je apsolutno spreman, uvodno je rekao Vlahušić.
    Vlada je u četvrtak, 22. siječnja, donijela odluku o raspuštanju gradskih vijeća i imenovanju povjerenika, te je time Vlahušić do ponedjeljka formalno gradonačelnik,
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Sučić (SDP): Škorić se s besplatnim lekcijama nameće kao alternativa postojećem sustavu
    Nakon što je Petar Škorić s HDZ-ovim profesorima najavio da će osnovškolcima i srednjoškolcima davati besplatne repeticije iz hrvatskog, engleskog i talijanskog jezika, takav potez su u splitskom SDP-u ocijenili čistom političkom manipulacijom. Reagirao je Goran Sučić, gradski vijećnik SDP-a koji u besplatnim podukama vidi "neviđene metode u jačanju kompetencija u Hrvatski obrazovni sustav".
    - Pored mnogih povelja, konvencija, zakona o pravima djeteta u kojima je imperativ, između ostalog, sprječavanje političkog utjecaja na maloljetnu osobu, Petar Škorić kao prosvjetitelj i misionar HDZ-a, potaknut plemenitim i humanim činom poziva jednostranački stručni tim HDZ-ovih profesora na davanje besplatnih repeticija, stavljajući profesore, članove HDZ- a u nezavidnu i nezakonitu a nadesve i neetičnu poziciju ni krive ni dužne. Škorić se svojim političko-tutorskim odnosom nameće kao alternativa postojećem sustavu obrazovanja suprostavljajući formalnom obrazovanju i neki HDZ-ov neformalni ili paralelni oblik obrazovanja. Hoće li posegnuti za pozivom HDZ-ovim liječnicima da besplatno liječe gripu jer je ona sada nešto naglašenija? Je li HDZ registriran za takvu djelatnost u pružanju usluga? Škorić kao čelnik jedne ozbiljne stranke koja pretendira upravljati državom, županijom, gradom... zagovara nezakonita i nesustavna rješenja znajući da i repeticije - podučavanja van obrazovnog sustava su djelatnost koja podliježe oprezivanju, stoji u Sučićevom priopćenju, u kojem podvlači kako je odgovor na ovakve nasrtaje na odgojno obrazovni sustav Nacionalni okvirni kurikulum koji predstavlja osnovne sastavnice predškolskoga, općega obveznoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja. A.MATIĆ
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • 'Mlade muči ono što muči i prosječnog građanina: ignoriranje vlasti'
    Konferencijom „Kako mladi mogu doprinijeti provedbi EU politika i koja je uloga mladih u oblikovanju EU politika?“ Cenzura plus u suradnji s Infozonom pokušala je dokučiti odgovore na probleme s kojima se hrvatske udruge za mlade bave već dobrih deset godina. U istom razdoblju više istraživanja pokazalo je da su mladi nezainteresirani i nemaju povjerenja u institucije koje bi se trebale njima baviti. Tako će mladi, u istraživanju sociologinje Vlaste Ilišin provedenom 2004. i 2013. godine, kao najvažnije probleme istaknuti manjak perspektive i nezaposlenost, ali i političke stranke, uz vlastite snage, kao alat koji može nešto napraviti u poboljšanju njihove situacije. Da je tome tako pokazali su i nedavni predsjednički izbori u kojima je 60 posto mladih u dobi od 18 do 29 godina svoj glas dalo novoj predsjednici. Možemo kazati kako mlade u hrvatskom društvu muči ono što muči i prosječnog građanina, a to je ignoriranje vlasti u planiranju i provođenju politika, ukoliko nisu njezin dio. Stoga ne čudi da je motiviranost niska, kao i povjerenje u institucije. Doduše, pitanje je zapravo kako mlade uključiti u političko odlučivanje bez politizacije.

    Jedan od problema s kojima se udruge suočavaju je nerazumljivost jezika inicijativa Europske Unije.

    - Mladima kojima su takve teme namijenjene potpuno je nerazumljivo što EU želi od njih. Mi nastojimo naći zajednički nazivnik inicijativama EU i uključivanju mladih, jer u mnogi od njih potpuno isključeni iz tog procesa. Primjerice velik dio je čuo za „Garanciju za mlade“ kroz program stručnog usavršavanja, no to koriste uglavnom visokoobrazovani, a nezaposleni mladi koji imaju srednju stručnu spremu potpuno su nevidljivi. – kazala nam je Anamarija Sočo iz Mreže mladih Hrvatske.

    Konkretno to znači da je Europska Unija u narednom razdoblju namijenila ogroman novac za edukaciju, zapošljavanje i osposobljavanje mladih do 30 godine života. Jedan od načina „spuštanja“ tog novca na lokalne razine jest i proširivanje natječaja za udruge i inicijative mladih koje bi provodile same udruge.

    - Smatramo da će usitnjavanje tog novca i fokusiranje na manje projekte donijeti veću raznolikost i bolju učinkovitost. Želimo postići financiranje manjih akcija, edukacija ili klubova kroz strategiju i pametno ulaganje, a to bi trebale raditi udruge za mlade na lokalnim razinama koje su u tome iskusne za razliku od lokalnih vlasti.- kazao nam je Goran Biličić iz Infozone.

    *Okvir Jedan od načina na koji EU donosi odluke je provođenje strukturiranog dijaloga. Što znači da se istraživanjem na lokalnim razinama usvajaju zaključci koji se nakon rasprave upućuju svim članicama na usvajanje. Jedno takvo provest će se i u Hrvatskoj kroz 20 fokus grupa od čega će fokus grupe u Dalmaciji realizirati Info zona u suradnji s lokalnim organizacijama - Održivi otok iz Jelse, Buđenje sa Šolte, Argonauta iz Murtera te Maro i Baro iz Dubrovnika.
    Piše Katarina Lujak
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 3 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Goran Bare & Majke 6. veljače ponovo u klubu Sax!
    Ovim rock spektaklom klub Sax! najavljuje bogat koncertni program za 2015. godinu
    The post Goran Bare & Majke 6. veljače ponovo u klubu Sax! appeared first on She.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | she.hr
    prije 3 dana u kategoriji Lifestyle
    • 1
    • +
  • Američka serija Dig, u kojoj glume Kristina Krepela i Goran Navojec, idućeg se tjedna snima u Trogiru
    Filmaši će od 26. do 30. siječnja boraviti u Trogiru, gdje će snimati dio kadrova koji će "fingirati“ Jeruzalem, gdje je smještena radnja serije koja prati američkog FBI agenta u istrazi ubojstva mlade djevojke. "Angažirali smo gotovo 800 statista, a završno snimanje prve sezone bit će na lokacijama u Trogiru, Splitu, Šibeniku i još nekim mjestima. Počinjemo 26. siječnja, a snimanje bi trebalo trajati do 11. veljače."
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 3 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Brkati Petreković i Bitorajac dočekivali goste na otvaranju zagrebačke 'Pivane'
    U zlatnoj tekućini i nastupima Ivane Rushaidat, Ante Gela i DJ-ja Nene Martinovića i u dobrom društvu uživala su brojna poznata lica: Goran Navojec, Igor Mešin, Joško Lokas, Davor Dretar Drele, Dario Šimić...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 4 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Piloti iz Zemunika u Sultanatu Oman na promociji pilota
    Zapovjednik Eskadrile aviona 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a pukovnik Željko Harapin i zapovjednik Pilotske škole Središta za obuke HRZ i PZO-a "Rudolf Perešin" pukovnik Goran Huljev posjetili su Sultanat Oman
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 4 dana u kategoriji OI 2008
    • 1
    • +
  • Poker Hercegovaca u lovu na prvo hrvatsko zlato poslije 11 godina
    - Nazdravimo prijatelju neka svatko zna, dvi su sestre Dalmacija i Hercegovina... - pjevaju tako Mate Bulić i Mladen Grdović. No, za potrebe ovog teksta Dalmaciju ćemo zamijeniti Hrvatskom, jer cijela je Lijepa naša u uskoj vezi s ljudima koji korijene vuku iz Hercegovine.
    Ta je regija oduvijek bila tako blizu Hrvatskoj. Ne samo kao geografski pojam, već i u glavi. U duši. U srcu. Dalmacija je od hrvatskih regija zemljopisno najbliža Hercegovini, no ljudi s tog područja obilježavaju mnogo grana života u cijeloj Hrvatskoj. Pa tako i u sportu, budući da puno Hercegovaca nastupa pod hrvatskom zastavom. U svim sportovima. Bez njihova udjela hrvatske bi nacionalne vrste bile gotovo nezamislive.
    U ovoj priči baziramo se na rukometnu reprezentaciju. Ove godine, na Mundijalu u Kataru, Hercegovaca u sastavu ima četvero. To su Mirko Alilović (Ljubuški), Željko Musa (Mostar), Igor Karačić (Mostar) i izbornik Slavko Goluža (Stolac). Nije daleko ni Metkovac Ivan Čupić.
    Hercegovce prati glas jakih, čvrstih momaka, kao odvaljenih od kamena. I fizički i psihički. Pravi borci. I kao takvi predstavljaju svojevrstan "začin" našoj reprezentaciji. Začin koji nam daje ono nešto.
    Alilović je među spomenutima, uz kapetana Igora Vorija i Domagoja Duvnjaka, igrač s najduljim "stažem" u trenutnom sastavu reprezentacije. Debitirao je na Svjetskom prvenstvu 2007. godine, prostor mu se otvorio nakon ozljede Vlade Šole. Bio je tada mlad i neiskusan, ali perspektivan. Napredovao je korak po korak, sve do statusa prvog vratara. Šest je medalja osvojio s Hrvatskom, nažalost još ni jednu zlatnu. No, sada tek ulazi u najbolje vratarske godine (29). Ima vremena za ostvarenje i tog cilja. Rodni Ljubuški ne zaboravlja svoje sportske idole – Alilović je višestruko proglašen najboljim igračem tog grada. Sve u svemu, već sada jedna lijepa karijera.
    Musa je također napredovao polako, ali vrijedno i marljivo. U reprezentaciji je od 2009., a do danas je izrastao u sjajnog pivota. O tome govore i klubovi u kojima je igrao, poput Zagreba, Izviđača, Gorenja i trenutnog Vive Targi Kielcea iz Poljske. Od idućeg ljeta nastupat će za slavni Magdeburg. Možemo reći da ima taj hendikep što na njegovoj poziciji igra neuništivi Igor Vori pa nema priliku za veću minutažu. No, i ovako je i više nego koristan kao timski igrač, prije svega u odmaranju i rasterećivanju Vorija.
    Karačić je, pak, novo lice u reprezentaciji. U Vardaru dokazan, kod Goluže još uvijek ne. Njemu Katar predstavlja prvi nastup na velikom natjecanju. Zanimljivo, sutra će na suprotnoj strani za BiH igrati njegov brat Ivan. A izbornik Goluža? O njemu je više-manje sve poznato. Odrastao u Metkoviću, trofejni je reprezentativac koji je trenerski zanat "pekao" u Sisciji, Zagrebu te u reprezentaciji kao pomoćnik Linu Červaru.
    Poker Hercegovaca u lovu na prvo hrvatsko zlato poslije 11 godina!
    V. Babić

    OKVIR
    Prije pet godina na Europskom prvenstvu u Austriji u Hrvatskoj je bilo čak sedmero Hercegovaca. Uz izbornika Golužu te Alilovića i Musu, tu su bili još Denis Buntić, Goran Čarapina (oba Ljubuški), Marin Šego (Međugorje) i Marino Marić (Mostar). Ove ih je godine, dakle, manje. No, koliko god da ih je, dobro je! (vb)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 4 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Goran Navojec: "Sada više nijednu glazbu ne mrzim, ali od nekih se držim podalje jer me ne uzbuđuje"
    Goran Navojec: "Sada više nijednu glazbu ne mrzim, ali od nekih se držim podalje jer me ne uzbuđuje"
    Multitalentirani umjetnik Goran Navojec odlučio se na novi korak u svom životu: dati intervju za Muzika.hr što će možda uzrokovati da nešto i pročita u bespućima interneta.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | muzika.hr
    prije 4 dana u kategoriji Glazba
    • 1
    • +
  • Zdravko Pevec osuđen na djelomično uvjetnu kaznu, a supruga na dobrotvorni rad
    Zdravko Pevec osuđen na djelomično uvjetnu kaznu, a supruga na dobrotvorni rad
    Njihov odvjetnik Veljko Miljević najavio je žalbu, dok je državni odvjetnik Goran Gašpar, prema pisanju lokalnih medija, izrazio zadovoljstvo izrečenom presudom
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 4 dana u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Uzletite uz pomoć hrvatske fantastične književnosti
    Uzletite uz pomoć hrvatske fantastične književnosti
    Zagrebačka naklada organizira susret naziva Uzlet hrvatske fantastične književnosti koji će se održati u subotu 24. siječnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Uz druženje s autorima, svoje nove knjige predstavit će Milena Benini, Ivan Lutz i Goran Sundać, Vanja Spirin i Aleksandar Žiljak.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • SABOR RASPRAVLJA O ŠVICARCIMA Goran Marić: "HNB je odgovoran za devijacije na bankarskom tržištu"
    Sabor je u četvrtak započeo raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, a zamjenik ministra financija Igor Rađenović uvodno je naglasio da je riječ o privremenoj mjeri, kojom Vlada zatvara neurozu, strah i nesigurnost kod slabijeg u ugovornom odnosu, a to su korisnici kredita u švicarskim francima
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | nacional.hr
    prije 4 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • HHO: Otkaz Karolini Vidović Krišto je – nezakonit!
    Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava (IO HHO) pridružuje se inicijativi saborskog zastupnika Branka Hrge da se u dnevni red 16. sjednice Sabora uvrsti točka Izglasavanje odluke o razrješenju Gorana Radmana s dužnosti glavnoga ravnatelja HRT-a.
    IO HHO-a i ovom prilikom podsjeća da je u više navrata ukazivao na loša, neprivatljiva i nerazumna rješenja u sadašnjem Zakonu o HRT-u.
    HHO je Izjavom br. 7/2012. o HRT-u upozorio da će vlast, instaliranjem novog modela upravljanja HRT-om, „podržaviti“ HRT. Umjesto da ta institucija ojača kao javni informativni servis građana, uvođenjem izravnog izbora glavnog ravnatelja u Saboru, HRT je postao servis vladajućih političkih struktura. Ovaj, 11. po redu, Zakon o HRT-u u novinarskim je krugovima s pravom ironično nazvan „Lex Lukašenko“.
    Posljedice usvajanja ovog Zakona još su ozbiljnije, budući je njime na HRT-u suspendirano civilno društvo i vrijednosti koje ono predstavlja u suvremenim demokratskim društvima.
    Izjavom broj 9/2013. o stanju na HRT-u i „slučaju Radman“, upozorili smo da je dovođenje Radmana na čelo HRT-a projekt predsjednika Josipovića, čime je HRT stavljen u funkciju njegova političkog koncepta „crvene Hrvatske“. O snazi manipulacijskog momenta tog koncepta svatko se mogao osvjedočiti praćenjem upravo završene predizborne kampanje.
    HHO je tada u svojoj izjavi izrazio rezervu prema izboru Radmana, upozorivši da već „sama činjenica, da se na mjesto Glavnog ravnatelja HRT-a u jednom višestranačkom demokratskom društvu bira osoba koja je 90-ih godina obnašala visoke funkcije u komunističkom partijskom sustavu, pa je kao takav bio postavljen za čelnog čovjeka tadašnje Zagrebačke televizije, predstavlja svojevrsnu negaciju povijesne istine o totalitarnosti ondašnjeg komunističkog režima.“ (web: www.hho.hr)
    Koliko smo bili u pravu svjedoči i Radmanova izjava od 12. siječnja 2013. kada je, predstavljajući svoj „revolucionarni program“, otkrio i njegov sadržaj, najavljujući „povratak u budućnost i vraćanje one razine en-tuzijazma koja je vladala (na Zagrebačkoj televiziji) u 70-im godinama.“ Za one slabijeg pamćenja bile su to olovne godine postkarađorđevske represije i čistki u medijima, posebno u informativnom programu Televizije, ali i u drugim medijima, poznate kao 20-godišnje razdoblje „hrvatske šutnje“.
    Sve ovo govori da je Karolina Vidović Krišto bila u pravu kad je ustvrdila da su Etički kodeks za novinare i kreativno osoblje i Opća pravila suprotna Ustavu RH i međunarodnim standardima ljudskih prava koja obuhvaćaju i pravo slobode govora, mišljenja i vjeroispovijesti.
    U internoj e-mail raspravi, koja se, na njezinu inicijativu, unutar HRT-a vodila o Etičkom kodeksu i Op-ćim pravilima, ona je izrazila svoje mišljenje i razloge neslaganja s dijelovima spomenutih dokumenata. Tom je prilikom izrazila i stav da G. Radman ne bi trebao obnašati funkciju Glavnog ravnatelja HRT-a, obrazloživši svoje mišljenje sljedećim argumentom:
    „S obzirom na to da je Glavni ravnatelj HRT-a (G. Radman) svoja iskustva i poimanje države, ali i naci-onalnih medija stjecao u režimu koji je kao totalitaran osuđen, kako od Sabora RH, tako i od Europske unije, koje je RH članica, zapravo mu se to i ne može staviti na teret. Štoviše, razumljivo je da zapravo nije u stanju razumjeti demokraciju, demokratske uzuse, slobodu čovjeka i ljudskih prava, jer bivša, totalitarna SFRJ, u kojoj je on bio na čelu tadašnje RTV Zagreb, među ostalim, nije bila UN-ove deklaracije o ljudskim pravima. Smatram da to treba razumjeti i nikako ne osuđivati, jer se u totalitarnom režimu naprosto i ne mogu naučiti, ni poimati ljudske slobode i prava. Međutim, na nama je da u skladu sa sadašnjim demokratskim uzusima, ljudskim pravima koji su imperativ i svim sporazumima i poveljama s EU pomognemo Glavnom ravnatelju da se oslobodi ove, ali i svih ostalih javnih funkcija koje on – iz razumljivih i upravo obrazloženih razloga – nije u stanju obnašati.“
    Zvuči šokantno, ali je istina da je 5. siječnja 2015. g. glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman dao Karo-loni Vidović Krišto izvanredni otkaz ugovora o radu uz obrazloženje da ga je uvrijedila i omalovažila, jer se u njenoj poruci „uz ime glavnog ravnatelja veže bivša totalirtarna SFRJ i njegovo rukovođenje tadašnjom RTV Zagreb“. O tempora, o mores! (O vremena, o običaji!)
    Otkazu je prethodila interna rasprava vođena zbog činjenice da je tadašnji urednik Informativnog medijskog servisa Špoljar 30. kolovoza 2014. zabranio nastup Vidović Krišto u emisiji Hrvatskoga katoličkog radija „Zašto vjerujem“. Tvrdio je da, sukladno čl. 3, točka 3.5 Općih pravila HRT-a, te čl.15 Etičkog kodeksa HRT-a, zaposlenici, novinari i kreativno osoblje HRT-a, ne smiju „isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku ni bilo koju drugu pripadnost ili sklonost koja bi objektivno mogla stvoriti dojam o njihovoj nesamostalnosti i neobjektivnosti“, te kako sukladno čl. 47 Etičkog kodeksa HRT-a „novinari i kreativno osoblje moraju biti svjesni da će u svemu što rade, pišu ili šalju javnosti biti smatrani dijelom HRT-a.“
    U raspravu je od početka bio uključen Radman, kao i 20-ak novinara i drugih zapslenika HRT-a, i svi oni, osim Radmana, smatraju da je ovakav Etički kodeks neprihvatljiv i da je u suprotnosti s člancima 14, 16, 17, 20, 38 i 40 Ustava RH.. Jedan od njih je napisao: „dakle, ne samo vjerska uvjerenja nego sve što radimo u javnosti, sve naše slobodne aktivnosti prezentirane u javnosti, smatraju se dijelom HRT-a, iako ih ne prezenti-ramo u ime HRT-a, nego u svoje ime. Zaista, to izgleda kao da smo nečije vlasništvo.“ Svi prisutni složili su se da su ovakva stajališta Etičkog kodeksa i Općih pravila u suprotnosti s temeljnim ljudskim pravima i Ustavom RH, te da, zapravo, „lišavaju novinare elemenata njihove kreativnosti i osobnosti“.
    Radmanovoj odluci o kažnjavanju zaposlenice Vidović Krišto zbog izražavanja mišljenja, odnosnno verbalnog delikta, počinjenog u internoj raspravi, suprotstavila se Koordinacija svih sindikata HRT-a, tražeći da glavni ravnatelj smjesta povuče izvanredni otkaz.
    Posebno valja upozoriti na izjavu ogranka HND-a na HRT-u koju je potpisala Elizabeta Gojan, a u kojoj stoji: „HND HRT-a traži od poslodavca da odmah povuče odluku o otkazu, vrati Karolinu Vidović Krišto na njezino radno mjesto, a ako i dalje smatra da je potrebno bilo kako je sankcionirati, da to učini nekom manjom, razumnom kaznom poput opomene.“
    Pitamo se što je to“ manja i razumna kazna“ za delikt mišljenja, jer je po međunarodnim standardima, hrvatskome Ustavu i zakonima, mišljenje neutuživo. Zatečeni smo takvim stavom i argumentacijom
    HND-a na HRT-u, pri čemu ukazujemo na činjenicu da u trenutku eklatantnog kršenja ljudskih prava jednoj novinarki čelništvo HND-a šuti.
    Sukladno iznesenom, HHO je imenovao odvjetnika Nevena Zelića, člana Izvršnog odbora HHO-a, da u daljnjim postupcima pro bono zastupa gospođu Vidović Krišto.
    Očekujemo da će Hrvatski sabor prihvatiti inicijativu za raspravu o odgovornosti Glavnog ravnatelja HRT-a G. Radmana, pa predlaže Hrvatskom saboru da se i njega i gospođu Vidović Krišto pozove na raspravu pred Odbore za ljudska prava i informiranje, informatizaciju i medije. Toj raspravi rado bi se odazvali i preds-tavnici HHO-a.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 4 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • "Povrijedili smo jedno drugo" u akustičnoj verziji Gatuza i Bareta
    "Povrijedili smo jedno drugo" u akustičnoj verziji Gatuza i Bareta
    Gatuzo i Goran Bare snimili su akustičnu verziju pjesme "Povrijedili smo jedno drugo".
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | muzika.hr
    prije 4 dana u kategoriji Glazba
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj