Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: ivo_sanader

  • Intervju s Jadrankom Kosor: Želim da moja priča posluži kao upozorenje mladima
    Intervju s Jadrankom Kosor: Želim da moja priča posluži kao upozorenje mladima
    Sanader je sve iznenadio svojim odlaskom, a onda se pokušao i vratiti. Na kraju je uhićen, a na optuženičkoj klupi po prvi puta našla se i jedna stranka. Hrvatska je utonula u duboku ekonomsku krizu, a ionako teški pregovori s…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | evarazdin.hr
    02.05.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Sanaderovi zatvorski dani: bivši premijer se u Remetincu posvetio pripremanju obrane i dugim šetnjama
    Ivo Sanader trenutno je u pritvoru zagrebačkog suda - čeka ishod odluke Vrhovnog suda na nepravomoćne presude: u trajanju od 10 godina za slučaj “Ina Mol”, te presudu u slučaju “Fimi-Media” na devet godina. Tu je i suđenje za “Planinsku”, “HEP - Dioki”... Njegovi branitelji su u više prilika istaknuli da nije pokleknuo duhom, redovito čita, piše bilješke i priprema obranu. Doduše, naveli su kako
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    27.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Hernadi angažirao Gorana Mikuličića za svog branitelja
    Sanader je zbog primanja mita od Hernadija osuđen na deset godina zatvora, a Vrhovni sud upravo razmatra žalbe. Čelnik mađarske naftne kompanije Mol Zsolt Hernadi angažirao je hrvatskog odvjetnika Gorana Mikuličića da ga brani od optužbi za davanje mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu, objavio je danas HTV, kojemu je odvjetnik izjavio da zasad ne postoji mogućnost da se Hernadi pojavi pred hrvatskim sudom.

    Mikuličić je rekao da zasad ne postoji mogućnost da se Hernadi pojavi pred hrvatskim sudom zbog toga što mu nije dostavljen službeni poziv. Mađarska državna tijela, kazao je odvjetnik, odbila su proslijediti poziv Hernadiju, koji, dodao je, ni na ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    12.04.2014. u kategoriji Dionice
    • 1
    • +
  • Slučaj Planinska: Ispitani svjedoci Mlinarevićeve obrane
    Poduzetnik Josip Falčan koji u Njemačkoj i Hrvatskoj vodi tvrtku za proizvodnju i prodaju plinskih postrojenja kazao je da unatoč dugogodišnjoj suradnji s Inženjerskim biroom ne zna ništa o prodaji zgrade u Planinskoj.Suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu u "slučaju Planinska" danas je nastavljeno svjedočenem poslovnog partnera Inženjerskog biroa i tajnice direktora te tvrtke Mladena Mlinarevića koji je po tvrdnjama tužiteljstva udvostručio cijenu zgrade Mesnica Fiolić u Planinskoj ulici, od čije je prodaje Sanader navodno primio milijunsku proviziju.

    Poduzetnik Josip Falčan koji u Njemačkoj i Hrvatskoj vodi tvrtku za proizvodnju i prodaju plinskih postrojenja kazao je da unatoč dugogodišnjoj suradnji s Inženjerskim biroom ne zna ništa o prodaji zgrade u Planinskoj.

    Rekao ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    09.04.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • MOL: Dijelimo uvjerenje predsjednika Josipovića
    MOL: Dijelimo uvjerenje predsjednika Josipovića
    MOL grupa priopćila je danas da se predsjednik Uprave te mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi radi poštivanja Vrhovnog suda suzdržavao od javnih nastupa prije zaključenja najvećeg dijela saslušanja pred Vrhovnim sudom, na kojem je prije tjedan dana okončan javni dio žalbenog postupka na prvu presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od Hernadija osuđen na deset godina zatvora
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    08.04.2014. postalo popularno 06.05.2014. u kategoriji Svijet
    • 1
    • +
  • MOL: Hernadi se suzdržavao od javih nastupa
    Zsolt Hernadi, kojeg je Uskok optužio da je Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini, odbacio je te optužbe u nedjeljnom intervjuu RTL televiziji.MOL grupa priopćila je danas da se predsjednik Uprave te mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi radi poštivanja Vrhovnog suda suzdržavao od javnih nastupa prije zaključenja najvećeg dijela saslušanja pred Vrhovnim sudom, na kojem je prije tjedan dana okončan javni dio žalbenog postupka na prvu presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od Hernadija osuđen na deset godina zatvora.

    Zsolt Hernadi, kojeg je Uskok optužio da je Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    08.04.2014. postalo popularno 10.09.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Sanader izbačen iz sudnice
    Sanader izbačen iz sudnice
    Na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Planinska svjedočio je bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, ali je sve obilježilo izbacivanje Ive Sanadera iz sudnice
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    08.04.2014. postalo popularno 16.06.2014. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Sanader vikao i upadao sutkinji u riječ, izbacila ga je van
    Jasna Smiljanić naložila je sudskom osiguranju da Ivu Sanadera izvedu iz sudnice.Tijekom svjedočenja Davora Blaževića Tigra u nastavku suđenja za aferu Planinska, bivšeg voditelja osiguranja bivšeg premijera Ive Sanadera, sutkinja Jasna Smiljanić naložila je sudskom osiguranju da Ivu Sanadera izvedu iz sudnice jer je prije toga ušao u raspravu s njom, upadao joj je u riječ te govorio da hoće govoriti iako ga je upozoravala da ne može govoriti paralelno s njom.

    Problem je nastao kada je zamjenik ravnatelja Uskok-a Tonči Petković svjedoka upitao je li ikada od Vjekoslava Mikuljana, vozača i pratitelja ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    08.04.2014. postalo popularno prije 18 dana u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Sutkinja izbacila Sanadera iz sudnice – odbio ušutjeti
    Bivši premijer Ivo Sanader danas je nakratko, zbog upadanja u riječ na suđenju u slučaju Planinska izbačen iz sudnice, a nakon pauze sutkinja ga je upozorila da ubuduće poštuje pravila u sudnici, jer će ga u suprotnom iz nje trajno udaljiti do završetka dokaznog postupka.

    "Izvedite optuženog vani", rekla je pravosudnim policajcima sutkinja Jasna Smiljanić, nakon što je bivši premijer unatoč njezinim upozorenjima nekoliko puta upao u riječ zamjeniku ravnatelja USKOK-a Tonćiju Petkoviću dok je ispitivao svjedoka Davora Blaževića, bivšeg šefa Sanaderovog osiguranja.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    08.04.2014. postalo popularno 02.08.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Zsolt Hernádi: Sanader i ja nikad nismo razgovarali o novcu
    Zsolt Hernádi prekinuo je šutnju! Uoči odluke Vrhovnog suda o presudi Ivi Sanaderu i pitanja je li MOL 2009. godine upravljačka prava u INA-i stekao podmitivši bivšeg premijera - predsjednik Uprave MOL-a prvi put progovara za jedan hrvatski medij.

    Čovjek s Interpolove tjeralice, šef najveće tvrtke u srednjoj Europi, protiv kojega je Hrvatska podigla optužnicu zbog 10 milijuna eura mita, otkriva što je doista dogovorio sa Sanaderom.

    Ekskluzivni intervju za RTL Danas koji imate priliku pogledati u videoprilogu utjecat će na pregovaračke odnose, ali moguće i na procese koji još traju.

    Gospodine Hernadi, dobar dan.

    Dobar dan.

    Dugo Vas nismo čuli ni vidjeli u Hrvatskoj, kako se danas osjećate?

    Ja se inače izvrsno osjećam, tvrtka mi daje dovoljno zadaća. Naravno, iznenađenja ima, čovjek se uvijek iznova iznenadi, iako sve manje. Vijesti koje stižu iz Hrvatske, sada više nisu neka prevelika novost za mene.

    Vodeća ste osoba velike multinacionalne tvrtke u Srednjoj Europi, koja dakle posluje po cijeloj regiji. Koliko Vam je nezgodno što ne možete u ovom trenutku napustiti državu? Kada ste posljednji put bili izvan Mađarske?

    U inozemstvu sam zadnji puta bio negdje u rujnu prošle godine. To pitanje inače puno više uzbuđuje moju obitelj kada razgovaramo o ljetovanjima, o tomu, mogu li ja poći s njima. Rekao sam im kako i u Mađarskoj ima puno lijepih mjesta koje još trebamo pogledati. U radu mi ta činjenica, zapravo, ne prouzrokuje zastoj, ako čovjek ima dobre kolege, a ja imam, budući da već 14 godina vodim tu kompaniju.

    Ali sigurno nije ugodna situacija, vi se nalazite na Interpolovoj tjeralici u društvu ne pretjerano ugodnih osoba, strpani ste u isti koš s ratnim zločincima, ubojicama, prevarantima… Što to Vama predstavlja, kako Vi na to gledate?

    Na početku sam i ja sa zanimanjem gledao svoju fotografiju, u ono vrijeme kada sam još bio na Interpolovoj listi tjeralica, i to ne samo stoga što sam možda ja bio jedini među osobama s tih fotografija koji nosi kravatu, nego i stoga što je to bila hrvatska kravata. To je, inače, bila kravata Naftaplina koju sam dobio kada sam postao počasnim rudarom Hrvatske. Mislim da cijelo to pitanje treba gledati ovako: 2011. godine kada smo se prvi puta suočili time što smo slutili još od 2010., da se u Hrvatskoj nešto sprema, 2011., dakle, morali smo se vrlo brzo suočiti s onim što je izmišljeno. Kako sam ja upao u to? Što ja imam s tim? Koja je moja uloga u tome? Počevši od 2010. godine takozvani stručnjaci počeli su spekulirati o tomu da, ako bi se moglo kriminalizirati ugovore koje su 2008-2009. MOL i hrvatska vlada ispregovarali, a početkom 2009. i potpisali, vrijeme bi se moglo vratiti unatrag, moglo bi se vratiti izvorno stanje, a neki su, na paradoksalan način, mislili i da bi se tako mogli vratiti u upravu Ine, i mogli bi raditi isto što su radili do 2009. Kada su se te spekulacije prvi puta pojavile mi se nismo previše bavili njima, sve dok se 2011. godine nisu pojavile puno teže stvari, pojavile su se vijesti da postoje pretpostavke, insinuacije da smo MOL, odnosno osobno ja, do tih stvari došli putem podmićivanja. Kada sam dobio poziv od mađarskog državnog odvjetništva, od mađarskih tijela, kada su pozvani moji kolege, izuzeti podaci, održani pretresi na nekim mjestima, zaplijenjeni računalni nosači podataka, kontrolirani ispisi poziva, temeljem istih jasno se pokazalo, a to stoji i u izvješću koje je mađarsko državno odvjetništvo napisalo o provedenoj istrazi, da ni Mol, ili bilo koja čelna osoba u Molu, a niti Zsolt Hernádi nisu počinili, nisu mogli počiniti djela koja im se stavljaju na teret. Nisu mogli počiniti, jer ni jedan neposredan ili posredan dokaz ne ukazuje da bi bilo tko od njih u tome sudjelovao.

    To kažete dakle da je našlo državno odvjetništvo u Mađarskoj. Međutim, Državno odvjetništvo u Hrvatskoj, kao i sami znate, tvrdi nešto sasvim drugo. Jeste li Vi mogli poduzeti sve što ste mogli da spriječite ovu situaciju u kojoj ste se našli, jeste li se odazvali hrvatskim istražiteljima?

    Pravilo je da, ako me se pravilno pozove, ja ću se odazvati pozivu. Ja sam se uvijek odazvao svim pozivima koje sam primio. Pojavio sam se pred mađarskim pravnim tijelima, pred državnim odvjetništvom, na policiji i dao sam detaljan iskaz i predao sam sve dokaze kojima sam raspolagao. A isto su činili i moji kolege. A isto tako su postupili i drugi mađarski i ne mađarski državljani u tom postupku. Dakako, u tim inicijativama koje su krenule iz Hrvatske, bilo je puno toga, one su bile česte proteklih godina, a ja sam u svakom slučaju poštivao zahtjeve propisane zakonom. Iz Hrvatske nisam primio nikakav poziv kojem bi se trebao odazvati.

    Onda negdje postoji nekakav nesporazum, jer za Vama je i dalje raspisana tjeralica, Vi ste i dalje na Europskom uhidbenom nalogu, DORH je protiv Vas podigao optužnicu koja bi mogla vrlo vjerojatno biti potvrđena i na Županijskom sudu. Vi dakle tvrdite da ista pravila vrijede za sve; ako i sami to govorite, zašto onda sumnjate u pravosuđe jedne države članice Europske unije?

    Ne možete mi pokazati neki zakon EU-a u kojem piše da, ako neki moj kolega u potpuno drugoj stvari u Hrvatskoj sudjeluje u saslušanju u državnom odvjetništvu, i na tom mu se saslušanju - onako usput - kaže i da, ako se sretne sa Zsoltom Hernádijem, neka mu prenese da ga se tada i tada očekuje na ispitivanju, da je to poziv na ispitivanje. To nije poštivanje pravila. Poštivanje pravila odnosi se i na državno odvjetništvo. Državno odvjetništvo ne stoji iznad zakona. A to što je na prijedlog državnoga odvjetništva sud u prvom stupnju temeljem toga odredio moje uhićenje, pozivajući se na to da sam ja u bijegu, to je zloporaba prava. Sličim li ja na nekoga tko je u bijegu? Pa i Vi ste me uspjeli dobiti. Tu sam, svaki dan dolazim u taj ured, ovdje radim, odlazim, u provinciji obilazim naše poslovnice, javljam se na telefon, odgovaram na pitanja postavljena telefonski, dajem upute. To se ne može smatrati bijegom. No, je li bilo nekoga tko u toj stvari nije poštivao neki od zakona? Ja na to kažem da su svi poštivali svaki zakon. Jedino hrvatsko državno odvjetništvo nije poštivalo zakone.

    Dakle vi tvrdite da DORH zapravo Vas službenim putem nikada nije kontaktirao?

    Mene je hrvatsko Državno odvjetništvo kontaktiralo vezano za slučaj Podravka, vezano za takozvanu aferu „Spice“, putem mađarskih tijela. Sudjelovao sam na dva ispitivanja u mađarskoj policiji, gdje smo odgovorili na pitanja i predali smo materijale koji su traženi. Vezano za takozvani slučaj Sanader mene hrvatsko Državno odvjetništvo nikada nije kontaktiralo. Ni Državno odvjetništvo, niti neko drugo hrvatsko tijelo.

    Vratimo se na slučaj Sanader. Jeste li Vi ikada gospodinu Sanaderu nudili mito i jeste li mu ikad dali mito?

    Ne, a takvih razgovora nikada nije niti bilo među nama. Kada bih ja razgovarao s gospodinom Sanaderom, razgovarali bismo o mnogim stvarima: o politici, gospodarstvu, regiji, energetskoj sigurnosti i puno o tomu koja može biti budućnost INA-e, koja su moguća rješenja. Nikada se nije razgovaralo o temi u kojoj bi se govorilo o novcu, o nečemu što bi bilo ilegalno. Inače, to bi bilo i nezamislivo jer smo u najvećem broju slučajeva razgovarali u krugu kolega. To bi bilo nezamislivo i stoga što naš odnos nije bio takav da bi se takva stvar mogla i spomenuti. I, uopće, kako započeti takav razgovor? Je li netko već promislio o tome? Među nama i nije bilo posrednika koji bi u bilo kojem obliku mogao prenijeti jednu takvu poruku.

    Sanader i ja nikad nismo razgovarali o novcu. Kako uopće započeti takav razgovor?

    Na hrvatskom sudu je jedan od najvažnijih dokaza bila snimka Vas i gospodina Sanadera u restoranu Marcellino. Možete li se sjetiti zašto ste se taj dan s gospodinom Sanaderom našli u tom restoranu?

    To je onda bila prilično siromašna rasprava ako je to bio najvažniji dokaz. Ja sam dosada vjerovao kako je vrlo zanimljiv iskaz Roberta Ježića bio najvažniji dokaz. Naime, time što se čovjek s nekim sretne u nekom restoranu i razgovara, zapravo nije počinio ništa loše i ne vjerujem da to bilo tko može i predmnijevati. Inače, ne znam, na koji naš razgovor u restoranu mislite. O kojemu je sada riječ?

    Dakle snimka vas i gospodina Sanadera na ručku u restoranu Marcellino. U jednom trenutku Vi i gospodin Sanader vadite baterije iz mobitela i razmjenjujete cedulje na kojima nešto pišete…?

    Sigurno je da ja nisam izvadio bateriju iz svoga mobitela, tu je netko nešto krivo vidio. Inače, treba pogledati tu snimku, Robert Ježić uopće nije bio prisutan tom susretu. A na snimci se i vidi da ručak još nije završen, da je stol postavljen za četiri osobe, da još nitko nije jeo, da je riječ o razgovoru još prije ručka. Znate, to je zanimljivo iz razloga što s bivšim premijerom razgovara šef najveće kompanije u regiji. Zastupnik najvećeg investitora u Hrvatskoj. Mi razgovaramo, a bivši premijer me nešto upita. Ja vadim telefon, uključujem ga, čekam malo jer iziskuje nešto vremena dok se telefon uključi, provjeravam nešto, zatražim komadić papira, jer nisam imao papira kod sebe, nemam ni sada. Nemam ni olovku. Ali kakve to veze ima s bilo kojim zločinom. Neka mi to netko objasni. A ako to netko želi podastrijeti kao dokaz, ja mogu samo raširiti ruke i reći: Bože moj, gdje mi to živimo!?

    Međutim, za DORH je to očito bio dokaz. Možete li se sjetiti što ste napisali na tom komadiću papira?

    Gospodin Sanader je od mene tražio telefonski broj jedne mađarske javne osobe jer je htio nazvati tu osobu. Ja sam rekao kako ću provjeriti imam li broj te osobe i provjerio sam u svom telefonu. Imao sam broj, napisao sam na komadić papira. Nemojmo zaboraviti, tada gospodin Sanader već 3-4 mjeseca više nije bio predsjednik vlade. Više nije imao ono staro tajništvo, lako pokretljive ekipe koje je imao dok je bio premijer. To je bila jednostavna molba, s jednostavnim odgovorom. Napisao sam telefonski broj i spremio svoj telefon.

    Ako gospodin Sanader tada nije bio premijer, a nije, zašto biste se uopće sreli s njim? On u tom trenutku nije imao nikakve veze s INAom, niti je utjecao na vođenje Vlade.

    Nemojmo iz 2014. godine gledati unazad na događaje iz 2009. godine. 2009. je Sanader podnio ostavku na dužnost predsjednika vlade. Hrvatska je gospodina Sanadera dva puta izabrala za svoga premijera, gospodin Sanader tada je još bio jedan od najutjecajnijih političara u Hrvatskoj, doživotni počasni predsjednik vladajuće stranke. Zašto se ne bih susreo s njime na javnom mjestu gdje, kako se naknadno saznalo, čovjeka snimaju čak i sigurnosne kamere. Da je taj susret bio toliko tajan, ja zasigurno ne bih na sastanak išao s vozačem INA-e, pojma nisam imao naime gdje je taj restoran Marcellino. A zasigurno ni gospodin Sanader ne bi sigurnjacima okružio zgradu i ne bi na susret dolazio u policijskim vozilom pod rotirkom. To je potpuno normalna stvar. Ali moram dodati i da se ja isto tako susrećem s bivšim predsjednicima vlada drugih država, podrazumijevajući Mađarsku, Slovačku i neke druge zemlje. S vodećim političarima, ljudima koji utječu na mišljenje. To je moj posao. To je uključeno u moju plaću, a, uostalom, ja to rado činim kao što rado vodim i MOL.

    Je li vam se na tom ručku pridružio Robert Ježić, i ako jest, o čemu ste s njim razgovarali? Zašto vam se tamo pridružio?

    Ručak koji je spominjao Robert Ježić, bio je jedan drugi ručak. A na tom je drugom ručku Robert Ježić doista izišao sa zahtjevom da mu u Ivanić Gradu prepustimo pogon plina, da mu ga predamo. Ja sam kolegama u INA-i naredio da to provjere, a oni su, kada su provjerili stvar, rekli da se to ne može napraviti jer je to nepovoljno za INA-u. Zašto je državno odvjetništvo odlučilo da će kao dokaz priložiti snimku ručka između dva čovjeka, za koji je Robert Ježić k tomu rekao da je i on bio prisutan istom… On nije bio prisutan tom ručku. Inače, treba pogledati snimku. Robert Ježić je naime rekao kako je stigao, poslije ručka, ali to je bio jedan drugi ručak, a ne ovaj sa snimke. Na taj ručak nije stigao ni jedan drugi gost, a nitko nije još ni ručao, ta je snimka naime sačinjena prije ručka, to se vidi ako netko pogleda sliku. Za mene to ništa drugo ne dokazuje nego da opet samo tražimo dokaze za koncepciju. To je potpuno isto nego priča s dvije tvrtke u MOL-ovu vlasništvu i da su one preko Roberta Ježića Ivi Sanaderu uplatile 10 milijuna eura. A onda se ta priča promijenila utoliko da te tvrtke nisu u vlasništvu MOL-a, a kada se saznalo da one imaju stvarne vlasnike, direktori tih tvrtki ispričali su iz kojeg su razloga doznačili taj novac. A onda je postalo jasno i da Robert Ježić neće vratiti taj novac, a i ne može vratiti, jer je on taj novac potrošio. Iako je rekao da ga čuva za Sanadera, on ga nije čuvao za Sanadera, on je taj novac utopio u svakodnevno poslovanje DIOKI-ja, ili Dragi Bog zna u što, ili je kupio svoju drugu jahtu, ne znam na što je potrošio, ali jedno je sigurno: i Vi, i ja znamo kako taj novac Robert Ježić nije uplatio Hrvatskoj. A, zanimljivo, o tomu se ne govori. Ne govori se o tomu da je to bila koncepcija za koju su se tražili dokazi. A staviti među dokaze snimku na kojoj dvojica razgovaraju u jednom restoranu, više je nego smiješno. Trebalo je radije pogledati u čijem je interesu da se sve to dogodi.

    Da razjasnimo: Vi, dakle, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske optužujete za urotu protiv Vas? Urotu u kojoj je sudjelovao Robert Ježić? Da je posrijedi i lažno svjedočenje i urota protiv Vas?

    Ja kažem kako je Robert Ježić zasigurno imao dobar razlog, naime, kao što svi dobro znamo, prije toga je sjedio u zatvoru, a za čudo je pušten. Zasigurno je imao dobar razlog reći pred sudom ono što je rekao. Ili pred državnim odvjetništvom, ispričavam se. A državno odvjetništvo je to željelo povjerovati. Državno odvjetništvo je povjerovalo ono što im je on rekao jer se to uklapalo u koncepciju da se veliku ribu treba uloviti. Robert Ježić izašao je iz zatvora, Robert Ježić odletio je u Švicarsku, doveo je gospodina Hurlimanna kako bi ovaj svjedočio, a Hurlimann nije ništa drugo učinio nego je samo rekao da je on doista dobio novac, i da je taj novac doista čuvao za Roberta Ježića. Hurlimann, doduše, nije rekao, a nije niti mogao reći da je taj novac stigao od MOL-a, kao što i nije, a Hurlimann takvo što nikada nije niti rekao u svom iskazu, ali državno odvjetništvo je to prihvatilo. I odmah su imali kaput za gumb. Odmah je postojala priča za koncepciju. A to što je nju u hodu nekoliko puta trebalo ispraviti? U odnosu na mnoge stvari usput je postalo jasno da i nisu takve kako se tvrdilo. Da se stvar nije tako dogodila. A što se novca tiče: Roberte Ježić ga je već odavna potrošio. Ali to je nebitno, time se ne bavimo. Stoga ja kažem: u svim državama svijeta zadaća državnoga odvjetništva nije da dokaže optužbu i da za optužnicu prikuplja dokaze, nego da otkrije istinu. I da za istinu prikupi dokaze. A njih mora predočiti i ako su suprotni optužbi. Državno odvjetništvo nije to činilo. A to je, po mom mišljenju, ozbiljna pogreška.

    Uporno spominjete Roberta Ježića kao ključnu osobu u ovoj priči, kao nevjerodostojnog svjedoka. No nikad niste dizali glas protiv Roberta Ježića, nego ste – dapače – 2009. godine, ne Vi nego INA ali Vi ste za to sasvim sigurno morali znati, INA je potpisala ugovor s Ježićevom tvrtkom Dinamarin, koja nije postojala dva mjeseca prije natječaja, koja nije imala nijedan brod za priojeviz nafte, a svejedno je dobila vrlo unosan posao s INA-om. Vi ste to morali znati. Zašto ste tada na to pristali?

    Za mene je u tom smislu indiferentno što je sve rekao ili što nije rekao Robert Ježić. Bez obzira na to, ja ga možda simpatiziram, a možda ga ne simpatiziram. Možda mu vjerujem, a možda mu ne vjerujem. Ali kada me je 2010. godine, u rujnu 2010. godine posjetio ovdje u MOL-u i tražio je od mene da reprogramiramo dug DIOKI-ja prema INA-i, da posredujem u njegovu interesu, moj odgovor je bio odlučno „NE”. Kada je tražio otpisivanje dijela duga, moj je odgovor bio odlučno „NE”. Kada je tražio da povećamo isporuke etana u DIOKI i da smanjimo cijene, odgovor je bio odlučno „NE”. Ili kad je u restoranu Marcellino u prisutnosti Sanadera Ježić od mene tražio da mu, odnosno da DIOKI-ju prepustimo pogon za proizvodnju plina Molve kod Ivanić Grada, ja sam kolegama u INA-i naredio da provjere što se tu može napraviti, a kolege su nakon 2 mjeseca pred mene stavili papir na kojem je pisalo da bi to INA-i prouzročilo gubitke, moj odgovor Robertu Ježiću bio je isti: NE! Ali da je Ježić došao i rekao: pronašao sam najbolje naftno polje i želim vas uključiti kao partnere, dođite, ja bih rekao: ako je dobra matematika, idemo. Eto, takav je odnos Roberta Ježića i INA-e. Nažalost, Robert Ježić nikada nije došao govoreći kako je pronašao najbolje naftno polje, ali često je dolazio s idejama kako bi INA-i mogao nanijeti još više štete. A odgovor na te ideje uvijek je bio: NE! Je li Robertu Ježiću u interesu da mi odemo iz uprave INA-e? Pa, ako nekome, njemu je to itekako bilo u interesu. A onda bi sve moglo ostati po starom, onako kako je bilo ranije.

    U hrvatskoj javnosti vlada – dakle i u politici, i u dijelu pravosuđa – vlada uvjerenje da je dakle te 2009. godine INA predana u ruke MOL-u iako MOL nema većinski paket dionica, da je Ivo Sanader prodao upravljačka prava Vama i za to primio mito. To, uostalom, stoji i u presudi. Biste li Vi rekli danas da MOL danas eketivno upravlja INAom iako nema 50% plus jednu dionicu?

    Ali upravljanje nekom tvrtkom ne ovisi o tomu kolikim postotkom dionica raspolažemo. U Pakistanu postoji jedno ogromno plinsko polje u kojem MOL ima 10 postotni udjel. Imamo 10 postotni udjel, ali mi upravljamo svom eksploatacijom toga plinskog polja, mi smo odgovorni i krajem godine polažemo obračun ostalim vlasnicima, što smo uspjeli postići. Ako je naš učinak dobar, možemo zadržati mandat, a ako nije, reći će nam da taj mandat vratimo. To, dakle, da MOL nema 51 posto, potpuno je uobičajeno u svijetu, naime, da se upravljačka prava odvajaju od toga. Ali jednu stvar ne smijemo zaboraviti: iz 2014. godine, temeljem naših saznanja iz 2014. godine ne smijemo prosuđivati čemu je sličila INA 2008. godine. Nemojmo vjerovati stručnjacima, odnosno bivšim menadžerima INA-e koji sebe nazivaju stručnjacima, koji kažu kako se dogodila strašna stvar i izdani su nacionalni interesi. Ti ljudi imaju jednu jedinu želju: za njih je nacionalni interes da se oni vrate u vodstvo INA-e. I da rade isto zbog čega se je INA-u 2003. godine trebalo prodati. Ta nije INA 2003. godine prodana zato što je bila najučinkovitija srednjeeuropska kompanija. Prodana je jer rad INA-e nije bio održiv. Zato se je pozvalo strateškoga partnera. Hrvatska država, hrvatski parlament pozvali su strateškoga partnera. MOL je odabran za strateškoga partnera. 2008. godine kada je INA započela s ogromnim ulaganjima u Siriji, ogromnim ulaganjima u rafinerije, vidjelo se kako se rad, učinak poslovanja INA-e ne poboljšava u mjeri da bi njene financijske mogućnosti omogućile da vrati kredite. A 2008. godine bankrotirao je Lehmann Brothers. Izbila je svjetska gospodarska kriza. Jedna je stvar bila jasna: ako ništa ne učinimo, INA će do kraja godine morati objaviti da je insolventna. Tada je već hrvatska vlada financirala INA-u na način da nakupljene poreze INA nije bila sposobna uplaćivati hrvatskoj vladi. Mi smo pitali hrvatsku vladu: možeš li riješiti taj problem. Hrvatska je vlada rekla kako ne može jer ima svoje probleme. Mi smo rekli da smo u jednom slučaju spremni pomoći u pronalasku rješenja: ako preuzmemo upravljanje INA-om. A to je ugovor. Isti ugovor kakav je bio i onaj prvi, sklopljen 2003. godine gdje smo se također dogovorili kako će se upravljati INA-om. 2008. godine mi smo rekli kako se to treba promijeniti, u suprotnom slučaju naime – kako mi to u Mađarskoj kažemo – kontinuirano ulijevamo vodu u bunar bez dna. A voda stalno curi iz bunara. Tako smo mi u INA-u ulijevali prihod, a novac je curio iz INA-e. I rekli smo kako to treba promijeniti. A kako bismo to mogli promijeniti, treba izmijeniti dioničarski ugovor.

    Hajdemo zamijeniti strane. Da ste Vi u poziciji Vlade Republike Hrvatske, zašto biste Vi izuzeli plinski biznis iz poslovanja INA-e? To je izrazito neprofitabilno, izrazito problematično. Zašto bi Vlada napravila tako nešto? Danas svi krugovi u Hrvatskoj govore: to je bilo protivno nacionalnim interesima Republike Hrvatske!

    Ali, molim Vas, 2008. godine kada smo taj ugovor potpisali, to je bio veliki posao. Dobro se sjećam riječi gospodina Polančeca koji je rekao: za to ću dobiti najveće odličje u Hrvatskoj jer sam stvorio najprofitabilniju buduću tvrtku Hrvatske. A to je trebala biti tvrtka za trgovinu plinom. Tu se, naime, nije radilo o tomu da se prenosi neprofitabilni posao, nego se radilo o tomu da ćemo stvoriti predvidljivo profitabilni sektor u državnom vlasništvu. Treba pogledati ugovor, što u njemu piše. Ako danas, 2014. godine, retroaktivno pogledam, moram reći kako su u tom sektoru ogromni gubitci. Ali u tom sektoru su toliko ogromni gubiti iz razloga što hrvatska vlada nije ispoštovala niti jednu točku ugovora.

    No cijeli ugovor o plinskom biznisu i njegov dodatak je bio tajna, bio je dugo klasificiran podatak. Kada se s njega skinula oznaka tajnosti, jedina stvar koja je ostala tajnom je formula izračuna cijene plina. Hrvatski ministar gospodarstva ni dan danas od MOL-a ne može dobiti nabavnu cijenu energenata, zašto?

    To smatram isključivim. Mislim da je svaki hrvatski ministar gospodarstva, svagda aktualni hrvatski ministar gospodarstva, ja više i ne znam koji je po redu ministar gospodarstva gospodin Vrdoljak, ali svi su oni to dobili. Ja se uvijek čudim kako se to može zagubiti u ministarstvu. INA im je svaki puta predala. A što se toga tiče da stvar nije bila javna: mi smo ugovore uvijek objavljivali i uvijek smo govorili da ih se mirne duše objavi. A što se plinske formule u ugovoru tiče, nju ne objavljujemo naprosto iz razloga da konkurencija ne sazna po kojoj osnovi Prirodni plin, kao samostalna tvrtka, izračunava cijenu plina. Inače, to je uvijek bilo u ministarstvu i mi smo odmah napisali kako se sve, cijeli sadržaj ugovora može mirne duše objaviti. Nije bilo u njima nikakve tajne. Meni se uvijek dopadalo da, kada bi došla neka nova vlada, ili novi ministar, oni bi uvijek tražili da im se to preda jer oni to ne nađu, i ja sam se uvijek čudio kako se to ne može pronaći u jednom ministarstvu. Mislim da je to uvijek bilo tamo. Inače, ako od nas danas zatraže, isto tako će dobiti. Nema tu nikakvih problema.

    Ali ako je to zaista sve tako kako tvrdite, da je to bio sjajan posao za Hrvatsku, zašto ste Vi tražena osoba u Hrvatskoj, zašto se vodi sudski postupak u Hrvatskoj, zašto dvije hrvatske vlade inzistiraju na raščišćavanju te priče i zašto su trenutno Vlada i MOL u međunarodnom sporu gdje Vlada RH želi poništiti te ugovore?

    Molim Vas! Što je konstanta u tom slučaju? Jedna jedina stvar: mi smo te ugovore mogli dobiti samo ako nekoga podmitimo. A ja bih rekao ovako: da je netko analizirao 2008. godinu, točno bi znao da, da taj ugovor nije sklopljen, MOL bi se povukao iz INA-e i rekao bi: istina je da smo do sada uložili nekih 1 milijardu eura, ali mi smo time završili ulaganja u INA-u i ne želimo dalje nastaviti. I kažemo da to konsolidira netko drugi, neka netko drugi rješava taj problem. Ali nitko drugi to nije prihvatio 2008. godine. Te 2008. godine mi smo rekli da ćemo završiti s financiranjem INA-e ako ne potpišemo taj ugovor. Odstupit ćemo, otpisat ćemo u jednom iznosu 1 milijardu eura, 2008. godine imali smo taj novac, imali smo i više. Da ćemo, dakle, otpisati tih milijardu eura, ali nećemo dalje povećavati naše gubitke. I nećemo dalje preuzimati odgovornost. Druga mogućnost bila je da ćemo preuzeti odgovornost, raščistiti sustav pravila, te ćemo u tom slučaju INA-u pretvoriti u profitabilnu tvrtku. Danas je INA profitabilna tvrtka. INA ima problema, ali ti problemi najviše proizlaze iz regulatornog tijela. Regulatornog tijela koji je oduzeo licence od INA-e, regulatornog tijela koji skoro svaki mjesec izlazi nekim novim pravilom koji smanjuje dobit INA-e. Naravno, ministar financija u međuvremenu govori kako trebamo ulagati još više, i još više, i još više, a ja kažem: pa vi uzimate dobit. Pa od INA-e se uzima izvor investicija. Da mi nismo napravili program smanjivanja troškova u godišnjem iznosu od 2,2 milijardi kuna, INA bi danas bila neprofitabilna, gubitaška tvrtka.

    Ja ne znam kad ste Vi posljednji put bili u Hrvatskoj, no do u nazad nekoliko godina najderutnije benzinske crpke su bile upravo one u vlasništvu INA-e, tek su se nedavno počele obnavljati i to tek nakon što se dogodio politički pritisak, kako ga Vi nazivate. Rafinerija u Sisku, s njom se apsolutno ništa nije dogodilo; u rafineriji u Rijeci se ušlo tek u prvu fazu modernizacije no i to je vrlo brzo stalo. I to je najsnažnija kritika MOL-u, MOL ne radi dovoljno dobro i ne ulaže dovoljno u INA-u. Izgleda kao da MOL želi uništiti INA-u koja mu je u regiji najveći konkurent. Je li to istina?

    Ja jako volim INA-u, i Bože sačuvaj da podcijenim njene dimenzije i sposobnosti, ali INA ipak nije najveći konkurent MOL-a, a i da je INA neovisna kompanija, opet ne bi bila najveći konkurent MOL-a na tržištu nafte. Istina je, pak, da ako tako gledaju na to, ako hrvatska vlada tako gleda na to, zašto ne povrati INA-u od MOL-a? Mi smo vladi rekli: ako su naši pogledi na problem toliko suprotni, neka vlada otkupi INA-u od nas. Mi smo to ponudili hrvatsku vladu. Jer stvar neće funkcionirati na način ako hrvatska vlada kaže: oduzet ću od tebe mogućnosti rasta. Ta uzela je licence od nas. Ako kaže: zakočit ću te regulativama. Ta HEP je odabrala da bude veletrgovac plinom. Uzela je od INA-e i pritišće cijene po kojima predajemo plin, a kojima bi INA mogla zaraditi od eksploatacije plina. Ne zbog Hrvata, ne zbog Mađara, ne zbog toga što smo mi potencijalni konkurenti jedni drugih: tržište je smanjeno iz razloga što je to trend u sektoru. A protiv toga ne možemo. U tom trendu u sektoru, u tom okruženju, mislite li da bi INA mogla imati vlasnika koji bi rekao: recite što želite, hoćete li da istovremeno razvijamo dvije rafinerije, uložimo u njih novac koji želite kako bismo ih podigli na razinu koju je netko zamislio, a da pored toga uljepšamo i benzinske pumpe, napravimo sve… O, da, od toga nećemo profitirati? Pa koji bi investitor to napravio? To nije pitanje MOL-a. Mislim da bi hrvatska vlada trebala promijeniti pristup po tom pitanju. Hrvatska vlada bi se trebala spustiti na zemlju i pogledati realnosti. Pogledati što se može učiniti, jer mi smo u tomu partner, a što je što se ne može učiniti. No ako hrvatska vlada kaže: jednom rukom oduzimam od tebe mogućnost rasta u Hrvatskoj, drugom rukom ti pak naređujem da ti sve to moraš napraviti, ja za to kažem kako mi u tome sigurno nećemo biti partneri.

    Što to znači za budućnost INA-e?

    Ako se pitanje postavi ovako: ako regulatorno okruženje bude trajno pozitivno i predvidljivo za MOL, je li MOL u tom slučaju spreman ostati u INA-i, ja kažem da u tom slučaju, naravno, jeste. Ako se pitanje postavi ovako: mi i dalje imamo zahtjeve prema vama, ali usput od INA-e oduzimamo sva sredstva koja bi služila rast, ja bih na to rekao da onda u INA-u trebamo dovesti ljude, uključiti partnere koji će vjerojatno moći puno bolje surađivati s hrvatskom vladom. U tom slučaju nismo mi odgovarajući partneri za to.

    Dobro, dakle to znači da ste vi jednom nogom izvan INA-e?

    Mislim da time ne odajemo nikakvu tajnu. Mi smo, naime, još prije nekoliko tjedana, nekoliko mjeseci priopćili da će MOL započeti s pripremama eventualne transakcije. Mi, dakle, pregovaramo s hrvatskom vladom, a ti se pregovori odvijaju zapanjujuće sporo. Samo tiho bih htio primijetiti da, kada smo odlučili o ubrzanju pregovora, to je bilo na sastanku u siječnju, da je to bio naš zadnji pregovarački dan s hrvatskom vladom i otada nismo imali pregovore s hrvatskom vladom. To nije tempo kojim se u poslovnom svijetu išta može postići.

    Koga vidite kao najpoželjnijeg kupca?

    Najpoželjniji kupac s čijeg aspekta?

    Vašeg, naravno.

    S aspekta MOL-a, u onoj sekundi kada pustimo INA-u, to više neće biti moj problem. U toj sekundi, kada MOL više neće biti vlasnik INA-e, to će biti problem, ili radost Hrvatske. Hoće li biti radost ili problem, više neće ovisiti o meni. Ako se uspijete dogovoriti, bit će radost, ako ne uspijete, bit će problem. A što se toga tiče da će to biti konkurencija MOL-u? Vjerujte mi, ja vjerujem u konkurenciju. Konkurencija je zdrava jer inspirira čovjeka.

    Gospodine Hernadi, hvala vam lijepa na ovom razgovoru.

    Hvala.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    06.04.2014. postalo popularno prije 21 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • HERNADI 'Sanader i ja nikad nismo razgovarali o novcu. Kako uopće započeti takav razgovor?'
    HERNADI 'Sanader i ja nikad  nismo razgovarali o novcu. Kako  uopće započeti takav razgovor?'
    'Vezano za takozvani slučaj Sanader mene hrvatsko Državno odvjetništvo nikada nije kontaktiralo'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    06.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Karamarko: Vlada ne rješava probleme nego priča loše viceve
    Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je danas izjavio kako je sadašnja hrvatska vlada najgora u zadnjih 20-ak godina u ovom dijelu Europe te da ona ne rješava gospodarske poteškoće, nego "priča viceve".

    "Gospodin Milanović je neuspješan premijer, njegova vlada je najgora vlada koja se šetala ovim dijelom Europe u zadnjih 20 ili 25 godina, ali su postali vicmaheri i stalno pričaju neke viceve“, rekao je Karamarko danas u Šibeniku uoči početka klauzure HDZ-a, odgovarajući na pitanje novinara kako komentira jučerašnju izjavu premijera Milanovića da SDP ne može surađivati s HDZ-om. Pritom je Milanović rekao da je HDZ "u zadnjih godinu dana dolaskom ove ekipe postao zatucana stranka, koju čak i pučani u Europi upozoravaju i opominju da neke stvari koje rade ne smiju raditi".

    Karamarko je tu izjavu komentirao riječima: "Bravo, ali to je jedan od ovih viceva“. "Ma, on je zatukao ovu državu i gospodarstvo, o čemu on priča“, dodao je.

    „Zamislite vrhunac duhovitosti kada kažu za sebe da su najbolja Vlada, a da to i jest tako, to ne smijete reći, nego to treba reći netko drugi. Neka žive u toj svojoj iluziji, ali ta iluzija nas skupo košta jer svakodnevno se gubi nekoliko stotina radnih mjesta“, kazao je Karamarko.

    „Kad on nakon ovih afera, kad su mu dva člana predsjedništva u teškom problemu zbog osnovane sumnje da su se bavili kriminalom, kaže da to nije njihova stvar i što SDP ima s tim, onda vidite koliko je to racionalno“, dodao je Karamarko.

    Zamoljen za komentar inicijative predsjednika Ive Josipovića da okupi skupinu stručnjaka i pokrene ustavne promjene, Karamarko je kazao kako ne zna što predsjednik namjerava.

    „O kakvim ustavnim promjenama, o kakvim ustavima, uopće neću o tome razmišljati dok se ne počnu rješavati gospodarski problemi“, istaknuo je Karamarko. Ponovio je kako bi se predsjednik Josipović „malo više trebao baviti lošim životom građana“.

    Odgovarajući na pitanja u vezi s diplomom glavnog tajnika HDZ-a Miljana Brkića, za koju je stručno povjerenstvo ustanovilo da je falsificirana, Karamarko je kazao da ta, kako se izrazio „aferica“, neće štetiti HDZ-u na izborima za EU parlament u svibnju ove godine.

    On vjeruje da će Brkićeva tužba Upravnom sudu imati pozitivan ishod za Brakića.

    „Ta tzv. afera ne može se uspoređivati s onim što se sada događa u SDP-u; njihove afere, pronevjere, crni novac, krađa od poklona za siromašnu djecu, to je katasrofa i nevjerojatno nemoralno“, rekao je. Kazao je kako je „slučaj“ u vezi Brkićeve diplome „pripreman mjesec dana artiljerijskom paljbom“.

    Na upit hoće li nepravomoćna presuda Ivi Sanadaru biti uteg HDZ-u na predstojećim izborima za EU parlament, Karamarko je dogovorio niječno rekavši da se HDZ „pročistio“.

    „Naši ljudi su to već apsolvirali i mnogi naši ljudi to gledaju pozitivno u smislu da je to katarza koju smo prošli“, istaknuo je. Dodao je da treba odgovarati onaj tko je krao i, ako mu se to dokaže, neka mu se presudi.

    „Mi nemamo ništa protiv, ali bilo nam je krivo da je to vrlo dugo išlo selektivno što se tiče DORH-a, ali sada vidimo da se otvaraju i mnogi drugi slučajevi“, kazao je.

    HDZ osuđuje ono što je napravio Sanader, istaknuo je. „Žao nam je što se to dogodilo u našoj stranci, a mi kažemo da nismo drugi HDZ ali sigurn o jesmo drugačiji“, dodao je Karamarko.


    H, FOTO: N. STIPANIČEV / CROPIX
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    05.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Gotovo je, Thompson ostao bez 1,16 milijuna kuna
    Gotovo je, Thompson ostao bez 1,16 milijuna kuna
    Porezna uprava našla mu je nesrazmjer u prihodima od 2,3 milijuna kuna 2007., iste godine kad je Sanader s HDZ-om pobijedio na izborima, a pjevač navodno bio plaćen 515 tisuća eura da ne pjeva za druge u kampanji
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    05.04.2014. postalo popularno 21.08.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Slučaj Mravak: potvrđena optužnica za prodaju jeftine struje TLM–u
    Zagrebački Županijski sud danas je potvrdio optužnicu protiv bivšeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravaka, kojega tužiteljstvo tereti da je prodajom jeftine struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju HEP-u nanio štetu od čak 650 milijuna kuna.
    Mravkov odvjetnik Branko Šerić, koji je ranije najavljivao mogućnost nagodbe u ovom slučaju, kazao je tek da je optužnica potvrđena, dok o razlozima zbog kojih nije došlo do dogovora s tužiteljstvom nije želio govoriti.

    Zbog prodaje "jeftine struje" u rujnu prošle godine optužen je i bivši premijer i nekadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, no tužiteljstvo je desetak dana kasnije optužnicu povuklo na doradu pa ju ponovno može podnijeti najkasnije do rujna ove godine. Zagrebački Županijski sud zbog toga nije odlučivao o zahtjevu Mravkove obrane da se ova optužnica spoji s posljednjim Sanaderovim slučajem.

    Optužnica protiv bivšeg šefa HEP-a u ovom slučaju podignuta je još u siječnju 2012. a osim Mravka terete se i njegov bivši savjetnik, umirovljeni general Ivan Kapular te bivši član Nadzornog odbora HEP-a Zdenko Juričić.

    Kapular je od Mravka navodno tražio da mu na račun HEP-a omogući ljetovanja od 41 tisuću kuna, a Mravak je optužen i da je u dogovoru s Jurčićem odobrio razna plaćanja preko fiktivnih ugovora o djelu i tako mu nezakonito pribavio 131 tisuću kuna, a HEP oštetio za 266 tisuća kuna, to jest za ukupno 307 tisuća kuna.

    Uoči podizanja te optužnice državno odvjetništvo odustalo je od kaznenog progona protiv bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca i bivšeg direktora TLM-a Ivana Koštana, koji su bili pod sumnjom od početka istrage.

    No, u konačnici je zbog poticanja Mravka na prodaju jeftine struje osumnjičen Sanader, koji je nakon što je u veljači 2012. ispitan o ovom slučaju, ustvrdio da je riječ o "političkom progonu" jer je struja TLM-u i Aluminiju prodavana temeljem zakonitih Vladinih odluka.

    "Riječ je o odlukama Vlade i moje i svih prethodnih Vlada, pa čak i u vrijeme socijalističke Hrvatske, da se određenim gospodarskim subjektima pomaže. Brodogradnji smo pomagali izravno iz proračuna s izravnim subvencijama, nekima smo pomagali kroz jeftiniju struju. U slučajevima TLM-a i Aluminija Mostar postoji taj politički aspekt koji se ne smije zanemariti", kazao je tada Sanader, ističući da su odluke bile utemeljene i u političkom programu kojim je dva puta dobio izbore.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    02.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • SANADER VRHOVNOM SUDU Ja sam žrtva političkog progona!
    SANADER VRHOVNOM SUDU Ja sam žrtva političkog progona!
    I pred Vrhovnim sudom nekada najmoćniji hrvatski političar Ivo Sanader ponovio je da je žrtva političkog progona te da je u slučajevima Hypo i Ina-MOL osuđen na iskazima nevjerodostojnih svjedoka.
    "Uvijek imate nekoga koga prizna i kasnije kaže da mu...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dalje.com
    01.04.2014. postalo popularno 23.08.2014. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • SANADER 'Uvijek imate nekoga tko kaže da mu je Sanader rekao da to napravi'
    SANADER 'Uvijek imate nekoga tko kaže da mu je Sanader rekao da to napravi'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    01.04.2014. postalo popularno 01.08.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Sanaderova obrana: Optužnica protiv Hernadija pritisak je na Vrhovni sud
    Obrana Ive Sanadera ocijenila je da je podizanje optužnice protiv direktora MOL-a Zsolta Hernadija u vrijeme dok Vrhovni sud razmatra žalbe na presudu u slučajevima Hypo i Ina - MOL pritisak na sud.Obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera ocijenila je da je podizanje optužnice protiv direktora MOL-a Zsolta Hernadija u vrijeme dok Vrhovni sud razmatra žalbe na presudu u slučajevima Hypo i Ina - MOL pritisak na sud, odnosno "pokazivanje mišića o strane državnog odvjetništva".

    "Radi se o još jednom pokušaju pritiska na sud", kazala je Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković, nakon što je na Vrhovnom sudu poslijepodne okončan javni dio žalbenog postupka na prvu nepravomoćnu presudu kojom je Sanader zbog primanja mita ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    01.04.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Hernadiju će se u Zagrebu suditi u odsutnosti; Sanader: Ja sam žrtva političkog progona
    Optužnica protiv direktora MOL-a Zsolta Hernadija došla je na zagrebački Županijski sud gdje će mu se, ako optužnica bude potvrđena, suditi u odsutnosti.

    Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da će Uskokova optužnica protiv Hernadija za davanje mita bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu proći redovnu sudsku proceduru.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    01.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • MOL: Nije nam poznato da postoji formalna optužnica protiv Hernadija
    Znamo za nedavna medijska izvješća prema kojima hrvatske vlasti planiraju optužiti predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija ali u ovom trenutku nije nam poznato da postoji formalna optužnica, objavio je MOL u utorak.
    Uskok je u ponedjeljak potvrdio da je nakon provedene istrage podignuo optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao deset milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

    "Svjesni smo nedavnih medijskih izvješća prema kojima hrvatske vlasti planiraju optužiti predsjednika uprave MOL-a Hernadija osobno. Međutim, u ovom trenutku nije nam poznato da postoji formalna optužnica ... Hernadi je već na potpuno zadovoljstvo MOL-ove uprave pokazao da su te optužbe neutemeljene i da taj slučaj nije osnovan - stoga očekujemo da će se Hernadi na odgovarajući način braniti od svih optužbi u budućnosti, kao što je to uspješno radio i u prošlosti", navodi se u izjavi MOL-a za Hinu.

    "Ipak bismo željeli podsjetiti da treba poštivati presumpciju nevinosti, te na odgovarajući način uzeti u obzir političku prirodu spora u koji je Hernadi uključen na temelju svoje funkcije", dodaje se u izjavi.

    Uskokovom optužnicom okrivljeniku se stavlja na teret da je, kao predsjednik uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu s tadašnjim predsjednikom vlade Sanaderom "dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina".

    Uskok tvrdi da je na taj način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također, da je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme "onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke".

    Uskok tvrdi da je Sanader, kao protuuslugu za primljeni mito, dogovorio izmjene dioničkog ugovora između MOL-a i Ine, znajući da to "nije u interesu Republike Hrvatske".

    Sanader je zbog slučaja Ina-MOL nepravomoćno osuđen na deset godina zatvora, a Vrhovni sud upravo razmatra žalbe njegove obrane te tužiteljstva na tu presudu.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    01.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • RATNO PROFITERSTVO Vrhovni sud počeo razmatrati prvu presudu Sanaderu
    RATNO PROFITERSTVO Vrhovni sud počeo razmatrati prvu presudu Sanaderu
    Vrhovni sud jutros je počeo razmatrati prvu nepravomoćnu presuda bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a.
    Sanader...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dalje.com
    31.03.2014. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Sanader na Vrhovnom sudu: nakon sutkinje izvjestiteljice sutra referat obrane
    Vrhovni sud jutros je počeo razmatrati prvu nepravomoćnu presuda bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a.

    Sanader je na Vrhovni sud doveden nešto prije devet sati iz zatvora u Remetincu, a njegovi odvjetnici uvjereni su kako će nakon žalbenog postupka ishoditi ponavljanje suđenja. I dok obrana smatra da je na prvom suđenju pred zagrebačkim Županijskim sudom došlo do bitnih zakonskih povreda na Sanaderovu štetu, Uskok je žalbom zatražio da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    31.03.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Turudićevu presudu vrhovni 
će suci četiri dana provjeravati
    U slučaju Hypo Sanader je prvi koji je zbog toga bio optužen za ratno profiterstvo, pa ne postoji sudska praksa vezana uz tu problematikuGodinu i četiri mjeseca nakon što je vijeće zagrebačkog Županijskog suda, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, nepravomoćno osudilo Ivu Sanadera na 10 godina zatvora u aferama Hypo i Ina - MOL, o žalbama USKOK-a i obrane raspravljat će Vrhovni sud. Sjednica Vrhovnog suda, na kojoj će sudac izvjestitelj biti sutkinja Melanija Grgić, počinje danas i trebala bi trajati četiri dana, a nakon što sasluša sve argumente i protuargumente suprotstavljenih strana vijeće Vrhovnog suda donijet će odluku.

    Ratno profiterstvo

    Sukladno ustaljenoj praksi Vrhovnog suda, ta se ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    31.03.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Ževrnja: Gradit će se četvrta škola u Solinu
    Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bio je u Solinu na obilježavanja 24. obljetnice ove stranke. Karamarko je potom na svečanoj proslavi čestitao solinskom HDZ-u koji ovaj grad vodi 24. godine na uspješnosti i velikom trudu i radu.
    - Drago mi je da sam u Solinu, u jednom autentičnom domoljubnom ozračju. Solin je naša Hrvatska u malome i dao Bog da Hrvatska postane jedan veliki Solin, a to ćemo, nadam se, za koju godinu i napraviti – naglasio je Karamarko. Skupu su se obratili i predsjednik solinskog Gradskog vijeća Renato Prkić, solinski gradonačelnik Blaženko Boban, te saborski zastupnik i predsjednik županijskog HDZ-a Ante Sanader pozvavši birače da izađu na predstojeće izbore i da se krene prema promjeni ove nesposobne državne vlasti, rečeno je. Uoči sjednice položili su i vijence na spomen-obilježje poginulim braniteljima u Domovinskome ratu na Gospinu otoku.

    Osim što je uputio čestitke uspješnom solinskom vodstvu na koje bi se mnogi trebali ugledati, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja obljetnicu je, kako je rekao, zaokružio i svojevrsnim rođendanskim darom.
    - Lijepa vijest je da će Grad Solin zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom graditi četvrtu solinsku osnovnu školu u Ninčevićima. Vrijednost investicije je oko 36 milijuna kuna, grad Solin je već kupio teren i ishodio sve dozvole, a Županija će uložiti nešto više od 30 milijuna kuna – kazao je Ževrnja.
    Mia Sesartić, Jadran Babić / cropix
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    29.03.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Annen: Mi Nijemci sa sramom gledamo na zločine koji su počinjeni u naše ime
    Mi Nijemci sa sramom gledamo na zločine koji su počinjeni u ime Njemačke. Danas se Njemačka nosi sa svojom odgovornosti i želi raditi na tome da se ovakve stvari više nikada ne ponove. Hrvatska i Njemačka, Hrvati i Njemci, danas su prijatelji i partneri u EU i NATO. Zajedno gradimo europsku kuću u korist svih njenih građana. Okupili smo se odati počast žrtvama, djeci, ženama i starcima od prije 70 godina koje su pale od vojske pod njemačkim imenom. Teško možemo zamisliti na koliko okrutan način su ti ljudi ubijeni, koliko su patili dok su gubili živote u ime Njemačke. Sa zadovoljstvom sam se odazvao pozivu gradonačelnika Trilja i načelnika Otoka i došao ovdje kao predstavnik njemačke države izraziti žaljenje. Ovo je gesta pomirenja, žal za mrtvima i suosjećanje s onima koji su iza njih ostali. Ove strašne žrtve opominju da ovdje i u cijeloj Europi nikada više ne smije biti rata, one su opomena i obveza da Europu zajedno oblikujemo u miru i slobodi. Ovo je, uz ostalo, na središnjoj komemoraciji u povodu 70. obljetnice stradanja više od 1.500 nevinih civilnih žrtava Potkamešja u subotu u Voštanima kazao njemački veleposlanik u RH Hans Peter Annen kojega su potomci žrtava i svi drugi sudionici komemoracije dočekali kao prijatelja.
    U petak i subotu Potkamešje je oplakivalo svoje žrtve i prisjećalo se zla u obliku pripadnika SS divizije Prinz Eugen i vojnih postrojbi koje su ubojice osiguravali u njihovu krvavom piru. U ta dva dana, 28. i 29. ožujka 1944., u Otoku, Rudi, Podima, Krivodolu, Rožama, Voštanima i Ljutu ubijeni su svi ljudi, mještani, koje su pripadnici SS divizije i drugih njemačkih i pridruženih postrojbi zatekli u tim selima. Taj najmasovniji pokolj na tlu Dalmacije svake godine se komemorira, ove godine posebno jer je 70. obljetnica. U petak i subotu u mjesnim crkvama i na sve spomen-kosturnice za žrtve su slavljene svete mise zadušnice i polagani vijenci i paljene svijeće.
    Središnja svečanost u Voštanima počela je svetom misom u župnoj crkvi koju je predvodio nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić uz asistenciju župnika don Petra Dukića, dekana Cetinskog dekanata don Stipe Ljubasa i još 15-ak svećenika. Župnik Dukić na početku misnog slavlja pročitao je imena svih 515 žrtava s područja župe Voštane koji su ubijeni istoga dana, 29. ožujka 1944. godine.
    U prigodnoj propovijedi nadbiskup Barišić je, uz ostalo, naglasio: Ovaj dan prije 70 godina za sve žitelje potkamešja bio je Veliki petak, makar je Uskrs te godine bio 9. travnja. Iz hereze prema Bogu izrasle su tri ideologije u kojima je Bog bio suvišan i radi toga je stradao čovjek. Za ovo što se dogodilo ovdje prije 70 godina tragedija nije pravi izraz. Tragedije su posljedice prirodnih nepogoda. Ovdje se dogodilo neprirodno. Dogodilo se zlo kojega je uzrokovao čovjek.
    Danas smo ovdje, ipak, s novim pogledom. Želimo uzeti odmak od ovoga i svih drugih zločina. Ne možemo jedne zločine prihvaćati, a druge odbacivati. Moramo se približiti svim žrtvama, neovisno jesu li bili vojnici ili civili. Iako mi, čini mi se, ove rane različito dijelimo.
    Žao mi je da danas ovdje nismo svi. Čini mi se da netko nedostaje. Drago mi je da je ovdje predstavnik njemačkog naroda. Ali mi je bolno čuti i vidjeti da ovdje nema predstavnika hrvatskog naroda, hrvatskih institucija, Predsjednika, predsjednika Hrvatskog sabora, premijera. I Ured za otkrivanje poratnih žrtava nekako se ugasio. Kuda se kreću naše institucije? Tragično je što se ovdje dogodilo 1944. godine. Još je gore što su poslije došli neki drugi i još duže se zadržali za čijeg vremena su padale nove nevine žrtve. Oko žrtava Hrvatska mora biti jedinstvena. Možemo se razlikovati, ali ovdje svi moramo biti jedno. Nije dobro ove žrtve ponovno činiti žrtvama niti da mi jedni druge činimo žrtvama i poentiramo na žrtvama.
    Na spomen-kosturnice u voštanskom groblju i kapelu u kojoj je u subotu otkrivena spomenik žrtvama iz zaseoka Akrapi, Babići, Ćalete i Đonlići vijence su položili župan Zlatko Ževrnja, pod čijim je pokroviteljstvom komemoracija održana, gradonačelnik Trilja Ivan Šipić, načelnik Otoka Branko Samardžić, dogradonačelnik Sinja Zlatko Ugrin, njemački veleposlanik Hans Peter Annan s počasnom konzulicom Sofijom Kovačev te u ime obitelji žrtava Luka Šipić, Mate Babić, Ivica Akrap i Jakov Đonlić.
    Među nekoliko stotina okupljenih mještana i brojnih gostiju bili su i akademik Željko Rainer, potpredsjednik Hrvatskog sabora, skupina HDZ-ovih saborskih zastupnika i to predsjednik stranke Tomislav Karamarko, Ante Sanader i Ante Babić, predstavnici drugih gradova i općina cetinskog kraja i drugi. Prigodni program izveli su klapa sv. Luka iz Otoka i pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra. Toni Paštar Snimio: Jadran Babić/Cropix
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    29.03.2014. postalo popularno 17.05.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Slučaj Planinska: Čobankovićevo ministarstvo bilo naznačeno kao naručitelj sporne procjene
    Suđenje se nastavlja 8. travnja za kada je, među ostalima, kao svjedok ponovno pozvan Sanaderov ministar Božidar Pankretić.Zaposlenica tvrtke koja je po tvrdnjama tužiteljstva preuveličala vrijednost zgrade u Planinskoj, od čije je prodaje bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader navodno dobio 17 milijuna kuna provizije, posvjedočila je kako je mimo uobičajene prakse na vještačkom elaboratu kao naručitelj bilo navedeno Ministartsvo regionalnog razvoja koje je u konačnici tu nekretninu kupilo od Mesnica Fiolić.

    Snježana Jurišić koja je lektorirala elaborat građevinskog vještaka Mate Bitange u sudnici je kazala da je ministartsvo na naslovnici bilo navedeno kao naručitelj, što nije ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    19.03.2014. postalo popularno 29.08.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj