Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: knjige

  • Pavao Pavličić dobitnik Nagrade Zvane Črnja za knjigu Narodno veselje
    Pavao Pavličić dobitnik Nagrade Zvane Črnja za knjigu Narodno veselje
    Hrvatski akademik, književnik, prevoditelj i scenarist Pavao Pavličić dobitnik je ovogodišnje Nagrade Zvane Črnja za knjigu "Narodno veselje", objavljenu 2013. godine u izdanju Mozaik knjige, objavljeno je na ovogodišnjim 12. Danima eseja održanim u Puli. Nagrada se dodjeljuje za najbolju hrvatsku knjigu eseja, a u spomen na hrvatskoga književnika, kulturologa i publicista Zvanu Črnju.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 6 minuta u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Predstavljanje knjige Dijalektika identiteta Danijele Weber–Kapusta
    Predstavljanje knjige Dijalektika identiteta Danijele Weber-Kapusta
    Predstavljanje knjige Dijalektika identiteta autorice Danijele Weber-Kapusta održat će se u ponedjeljak 20. listopada u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Studiju o tendencijama u suvremenoj hrvatskoj i njemačkoj drami predstavit će Marijan Bobinac, akademik Boris Senker i autorica.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije sat vremena u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Između artificijelnosti i stereotipa
    Iako zbirka priča 'Pazi što ćeš poželjeti' Karmele Špoljarić bježi od društvene realnosti u fantastiku, ipak obiluje konzervativnim idejama.

    Karmela Špoljarić: Pazi što ćeš poželjeti (CeKaPe, Zagreb, 2013.)


    Da bih objasnio diskurs u kom čitam knjigu Karmele Špoljarić - ali i ma koju drugu knjigu - moram početi od jednog vrlo opšteg pitanja. Naime, šta je književnost i čemu ona služi? Ako bih morao da na ovo teško pitanje jednostavno odgovorim (a moraću, budući da je broj karaktera zbilja ograničen), rekao bih da je književnost prostor koji nam pomaže da bolje razumemo stvarnost i svet oko sebe. U tom smislu, svaki objavljeni književni tekst - svojom voljom ili ne - kači se negde na kompleksnu mrežu značenja koju stvarnost sa sobom nosi te, shodno tome i između ostalog, dobija i svoju ideološku poziciju.

    Ovo, naravno, ne znači da - nazovimo ga tako - način realizacije književnog teksta nije važan. Naprotiv, ona je izrazito značajna za što verodostojnije poniranje u književnost i objašnjavanje sveta pomoću nje. Međutim, knjiga Pazi što ćeš poželjeti dvostruko je problematična - i na nivou svog odnosa sa 'stvarnošću' i na nivou književne realizacije. No, krenimo redom.

    Knjiga Pazi što ćeš poželjeti na jednom mestu okuplja deset priča Karmele Špoljarić, uglavnom već ranije objavljivanih i tek labavo žanrovski povezanih na polju fantastike. U tekstu na poleđini koji potpisuje urednica knjige Jagna Pogačnik piše i sledeće: "Autorica sjajno poznaje, cijeni i inspiraciju pronalazi u dionioci proze koju nazivamo književnom fantastikom, jer način na koji 'misli' književnost i gradi svoju poetiku daleko je širi od onoga što nam kao građu nudi tzv. stvarnost".

    Zbilja, ovaj tobože prefinjeni i postmoderni prezir (ili, ako je to prejaka reč, onda makar otklon) prema takozvanoj 'stvarnosti' nešto je što izbija iz svake stranice ove knjige. Međutim, za razliku od Jagne Pogačnik, ne bih rekao da je to kvalitet, već upravo najveći problem ovih tekstova. Dakle, nije stvar u tome što pismo Karmele Špoljarić nije mimetičko i što ona inspiraciju pronalazi u fantastici, stvar je u tome što u njenim pričama ne postoji relevantna književna stvarnost koja bi - bez obzira na svu svoju fantastičnost i prezir ka ovoj našoj jadnoj stvarnosti takozvanoj - ipak trebala da ponudi nešto više od pukog eskapizma.

    No, nije da Špoljarić nije pokušala, tu i tamo, uspostaviti veze između realnog sveta i sveta svoje knjige - naprosto, te veze su uglavnom vrlo neuspele. Likovi koje gradi i priče koje ispisuje su ili odveć artificijelni ili su tek karikature zasnovane na nizu opštih mesta. I jedno i drugo tvrđenje je moguće potkrepiti primerima.

    Recimo, autorka ispisuje priču pod naslovom 'Tko bi u to vjerovao' koja tabloidno govori o nestašnom ponašanju slovenskih bogova, primerenijem ljudima nego tim natprirodnim savršenim oblicima života. Iako nije odviše hrabar potez upustiti se u dekonstrukciju mitologije koja je davno izgubila svoj društveni značaj, takav postupak može imati smisla ako se u kritici tog udaljenog sistema ostavi dovoljno prostora za učitavanje problema koji postoje u stvarnosti (onoj takozvanoj).

    Međutim, ono što dobijamo u ovoj priči je tek donekle naratizovan enciklopedijski članak o slovenskoj mitologiji - bogovi se besomučno nabrajaju i uvode u labavu ljubavnu priču dok u jednom trenutku i najstrpljiviji čitalac ne izgubi volju da pokuša da ih posloži u kakav-takav koherentan sistem.

    Nijedan jedini bog koga autorka uvodi u priču nije do kraja izveden ni kao paradigmatična predstava nekakve osobenosti / pojave, a kamoli da je neko od njih oblikovan kao lik - ne, autorka ih samo ređa i ređa, tek povremeno ponekom od njih ubacujući kakvu polušaljivu dosetku, primereniju školskom pismenom zadatku nego zrelom književnom delu (recimo, uskoči tu takozvana stvarnost kada jedan od bogova zapeva stih Đoleta Balaševića iz pesme 'Svirajte mi jesen stiže dunjo moja').

    Mogu se iste zamerke o samodovoljnosti i samodopadljivosti literature bazirane na mitologiji uputiti i mnogim drugim književnim delima, ali najbolja od njih makar fasciniraju autorskom maštom i naracijom, dok je priča Karmele Špoljarić ravna, nezanimljiva i očišćena od bilo kojeg mesta u koje bi se mogao učitati ma kakav subverzivni potencijal. Istina, bog Perun u jednom trenutku dođe do 'velikog' zaključka kako bogovi postoje zbog ljudi, a ne obratno, te kako se bogovi moraju dovesti u red da bi u njih makar neko verovao, ali takav zaključak je toliko uopšten da i najnaivnije stvorenje u univerzumu ne može to progutati kao angažman.

    Sa druge strane, Karmela Špoljarić je napisala i priču 'Ništa strašno' u kojoj obrađuje poprilično stvarnosnu temu - nasilje nad ženom unutar bračnog odnosa. Međutim, ovde do izražaja dolazi drugi problem koji sam spomenuo. Ako je božija pripovest patila od artificijelnosti i nemogućnosti da se ostvari konekcija sa tekstom i čitalačko interesovanje za tekst, onda ova druga priča pati od stereotipiziranog prikaza izrazito ozbiljnog problema.

    Naime, likovi zlostavljača i zlostavljane u ovoj priči su postavljeni kao u kratkom televizijskom spotu o nasilju nad ženama koji je nekakva tranziciona vlada (recimo, srpska ili hrvatska) morala da producira da bi kakve EU glavešine bile zadovoljne emancipatorskim procesima. On je napada jer nije zadovoljan time koje mu je košulje ispeglala, on je napada jer je ona zaboravila da kupi pivo, on je 'došljak iz daleke provincije' koji samo želi da se brzo obogati i nabavi nabudžen automobil, a ona je 'izdanak stare i cijenjene obitelji' - dakle, niz opštih mesta, a posebno upada u oči pretenciozna postavka po kojoj likovi nisu imenovani nego se označavaju kao Muškarac i Žena, valjda jer bi kao takvi trebalo da budu paradigmatični predstavnici svojih rodnih uloga.

    Nevolja sa ovom vrstom 'angažmana' je u tome što je on samo simulacija koja jedan vrlo komplikovan problem predstavlja u karikaturalnom diskursu, bez trunke nijansiranja (jasno, pod tim ne mislim na relativizaciju u smislu odgovornosti nego na dublje poniranje u srž stvari). Problematičan je takav tekst i iz klasnog ugla (jer je prljavi, ružni i zli Muškarac, naravno, neartikulisani došljak), a i iz feminističkog ugla jer jednu od tema kojom se iscrpno bave i feministička teorija i praksa donosi u banalnom i razvodnjenom izdanju budući da bogovi patrijarhata i liberalnog kapitalizma samo kao takvu mogu i da je prihvate.  

    No, nije to jedino mesto koje u ovoj knjizi može biti meta feminističke kritike. Naime, kao što je već rečeno, dobar deo priča u ovoj knjizi počiva na elementima fantastike (ili na motivima poput šizofrenije koji zbog pozicije pripovedača tekst uvlače u svet u kome realno i nerealno nemaju jasne granice). Iako ne u svim, u dobrom delu tih priča fantastičnost / onostranost / očuđenost je nešto što je povezano ili dolazi od ženskih likova. Bilo da su predstavljene kao šizofrene žene ili kao nordijske božice, one dolaze iz prostora iracionalnog, povezanog sa neshvatljivim prirodnim pojavama i sl.

    Dakle, iako sam siguran da to nije bila autorkina intencija, većina ovih priča odiše duboko patrijarhalnim i konzervativnim svetonazorom, budući da se Špoljarić uglavnom čvrsto drži dihotomije u kojoj prostor ženskosti počinje tamo gde završava prostor racionalnog. Nijednim iskorakom u naraciji autorka ne problematizuje takvo shvatanje ženskog identiteta - dobar primer za suprotan postupak bilo bi, recimo, remek-delo Dubravke Ugrešić Baba Jaga je snijela jaje u kome autorka vešto dekonstruiše ideju o ženi kao veštici (duboko patrijarhalnu ideju za čiji je smisao od posve perifernog značenja da li se žena javlja u obliku vile ili veštice).

    Možda najuspeliji tekst je 'K-Larina priča' koji je ujedno i prvi u knjizi. Posle ne baš sasvim uspešnog polu-krimi zapleta, autorka je posegnula za klasičnim, mada korektno izvedenim, postmodernističkim metatekstualnom trikom (koji, jasno, uključuje i glavnu junakinju koja je spisateljica), razbijajući granice teksta i ostavljajući zamućene granice između stvarnosti njene priče i stvarnosti u kojoj mi, kao čitaoci, obitavamo.

    Možda je to bio put koji je mogao donekle spasiti ovu knjigu jer je gotovo jedini uverljivi momenat u njoj upravo taj kada je autorka priču predstavila kao tekst koji stvara njena junakinja – to je jedini momenat u knjizi kada se čini da bi priče Karmele Špoljarić možda mogle nešto važno da saopšte. Sve ostale priče spadaju u domen one književnosti koja nastaje u tobožnjem vakuumu i koja je, bazično, sama sebi svrha.

    Takva književnost svoj samodovoljni smisao pronalazi u formi, 'jezičkoj razigranosti' i sličnim frazetinama koje ispaljuju dobro situirani profesori književnosti dok mudro češkaju sedu bradicu i pućkaju lulu. Međutim, cela te ikonografija u biti je samo mimikrija za jedan duboko konzervativan svetonazor kojim odiše čitava knjiga Pazi što ćeš poželeti. 

    Bojan Marjanović
    foto: Heather

    ***

    Bojan Marjanović (Užice, 1990) - diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na odeljenju za novinarstvo i komunikologiju. Trenutno na Master programu teorije kulture i studija roda na istom fakultetu. Član je redakcije magazina Liceulice. Novinske tekstove objavljivao u dnevnim novinama Danas, internet portalu E-novine i časopisu Tekstura. Priče, poeziju i eseje objavljivao u periodici, zbornicima, magazinima i knjigama. Od decembra 2013. godine zajedno sa Tijanom Spasić uređuje književni program Gradska knjižnica u Kulturnom Centru Grad.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 8 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Bjelokosna promocija
    U četvrtak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića je promocija zbirke priča 'Nema slonova u Meksiku' Zorana Pilića. Tko ne dođe, slon!

    U zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizović već danima vlada neviđena gungula. Stolnjaci se peru na 90 stupnjeva i potom na ruke, ispravljaju se klimave noge stola, pripremaju se tacne s prigodnim kanapeima i kviki-gricevima, nabavljaju boce s vinima i voćnim sokovima koji sadrže 100% voćnu masu.

    Studenti prava i medicine, koji pripremaju ispite iz 'Rimske anatomije' i 'Mišićnog prava', zbunjeno pogledavaju što se to zbiva u njihovoj omiljenoj knjižnici. "Sprema se promocija knjige Nema slonova u Meksiku koju je napisao Zoran Pilić", strogo i u jednom dahu izgovara glavna i odgovorna teta knjižničarka.

    Nemušt čitatelj mogao bi pomisliti da se radi o novoj, prijelomnoj studiji u polju elefantologije koju je napisao naš manje poznati bioantropolog. Međutim, upućeniji pratitelj književnih zbivanja primijetit će da se radi o novoj proznoj zbirci iznimno zanimljivog autora.

    O knjizi su već pohvalno pisali u Jutarnjem i Večernjem listu, a i djelatnici književnog kombinata Booksa naručili su paket knjiga koji će preuzeti na promociji i ljubomorno zadržati za sebe. 

    Dođite i vi! U četvrtak u 19:30 u spomenutoj knjižnici. O knjizi će govoriti sam autor na čelu stola, slijeva mu vrsna kritičarka Katarina Brajdić, a zdesna njegov mudri urednik, famozni Roman Simić Bodrožić.

    Autor će također potpisati svaki primjerak svoje knjige, pri čemu s pravom držimo da će taj potpis za koju godinu vrijediti koliko i autogram Pilićevog nogometnog pandana - Zlatana 'Ibrakadabre' Ibrahimovića.

    foto: Calcio Catania
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 11 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Split dobio antifašističku knjižnicu, osnivači iz straha rade u ilegali
    Split je dobio antifašističku knjižnicu u bivšim prostorijama uredništva “Ferala”, na adresi Bačvice 10, a njezini osnivači su Sekcija mladih antifašista grada Splita. Na prigodnoj svečanosti zadovoljstvo što ideja antifašizma ima podmladak nisu krili predsjednici gradske i županijske organizacija antifašista i antifašističkih boraca
    Josip Milat
    i
    Krešimir Sršen.
    Sršen je napomenuo kako niti jedan grad nije doživio zatiranje antifašističke tradicije kao Split, s obzirom na broj narodnih heroja i broj ulica koje su preimenovane.
    Milat je istaknuo da unatoč tome što antifašistički borci iz njegove organizacije izumiru, antifažizam traje kao borba za civilizacijske vrijednosti koje on sadrži.
    - Mladi nisu svjesni kad se late nacionalističkih parola da je tako počeo u Njemačkoj nacionalsocijalizam – upozorio je Milat.
    Novinar i književnik Damir Pilić predstavio je novu knjigu “Splitting” u kojoj su glavni likovi stvarne osobe koje su s autorom prije rata živjele u “Krstarici” na Splitu 3.
    Žele anonimnost
    - Nije mi žao što su otišli oficiri JNA, već što su otišla njihova djeca. Jer oni su bili urbani naraštaj koji je Split izgubio i takav će mu dugo nedostajati – poentirao je Pilić.
    Povjesničar Dragan Markovina podsjetio je na dijelove svoje knjige koji se bave zaboravom događaja koji su prije određivali kolektivnu memoriju. Primjerice partizanske simbolike vezane uz NK “Hajduk”, koji je najveće, i vjerojatno neponovljive, uspjehe imao u vremenu socijalizma.
    A kako je biti mladi antifašist u Splitu? Možda dovoljno govori to što nam je rečeno da predsjedništvo Sekcije mladih antifašista ne daje izjave za medije sa svojim imenima i prezimenima. Osoba koju su nam predstavili za predsjednicu Sekcije kazala je da anonimnost čuvaju iz sigurnosnih i obiteljskih razloga.
    - Neki to rade radi obitelji, drugi radi radnog mjesta, a neki osjećaju nesigurnost – napomenula je želeći, dakako, i ona ostati anonimna. Na naše pitanje je li strah uzrokovan nedavnim transparentom “Urbane desnice” koja je reagirala na otvaranje knjižnice, odgovoreno nam je kako to nisu shvatili ozbiljno, već da su bili izloženi ozbiljnijim prijetnjama.
    - Ne stojimo na braniku komunizma ili totalitarizma, nego pokušavamo zaustaviti negaciju dijelova povijesti koji imaju pozitivne aspekte – poručuju mladi antifašisti.

    Piše Sandi Vidulić
    snimio vojko bašić/cropix
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 20 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Okrugli stol o odnosu književnosti za djecu i književnosti za odrasle
    Okrugli stol o odnosu književnosti za djecu i književnosti za odrasle
    U ponedjeljak 20. listopada u 12 sati u Hrvatskom centru za dječju knjigu, Starčevićev trg 4, Zagreb, započet će ( i to veoma ozbiljno i radno!) ovogodišnji Festival knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! Festival započinje okruglim stolom pod nazivom VELIKI I MALI na kojem će se, iz različitih kutova (spisateljskog, ilustratorskog, knjižničarskog, nakladničkog, profesorskog, čitateljskog) pokušati sagledati odnos književnosti za djecu i književnosti za odrasle.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Platini najavljuje sankcije nakon Beograda: To je sramota!
    Platini najavljuje sankcije nakon Beograda: To je sramota!
    VIDEO: Predsjednik UEFA-e Michel Platini najavio je, tijekom predstavljanja svoje knjige "Razgovarajmo o nogometu", da će biti sankcija nakon nereda i prekida utakmice između Srbije i Albanije u Beogradu.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | 24sata.hr
    prije 2 dana u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Županija − Predstavljena putopisna knjiga "Pelješac I" Nevena Fazinića
    Županija − Predstavljena putopisna knjiga "Pelješac I" Nevena Fazinića
    U petak navečer je u Domu kulture u Korčuli predstavljena putopisna knjiga korčulanskog kroničara Nevena Fazinića pod nazivom „Pelješac - putopis I“. U ime organizatora Centra za kulturu Korčule prisutne je pozdravila ravnateljica Lana Filippi Brkić, dok su o knjizi govorili povjesničar umjetnosti dr. Alena Fazinić i povjesničar Tonko Barčot.
    Neven Fazinić je rođen 1950. Kao ing. telekomunikacija od 1972.godine intenzivno se bavi fotografijom, a mnoge njegove fotografije su objavljivane uz mnoge knjige i publikacije s temom Korčule. Uz fotografiju, Fazinić je neumorni istraživač koji
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Županija − Pričaonice za djecu u Narodnoj knjižnici Šime Vučetić
    Županija − Pričaonice za djecu u Narodnoj knjižnici Šime Vučetić
    U okviru mjeseca hrvatske knjige 2014 jučer je NK Šime Vučetić iz Vele Luke započela s organizacijom pričaonica za djecu. Pričaonice će se održavati svakog četvrtka u 17 i 30 sati.
    -  Pozivamo djecu da nam se pridruže - rekla je ravnateljica Anita Borovina. Na jučerašnjoj pričaonici  Vedrana Škoro je djeci pričala o Antuntunu, nakon čega su djeca crtala vodenim bojama  i pogledala crtić.  
    D.C.
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Svečano u Otoku u povodu Dana općine i blagdana sv. Luke
    Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u Otoku je u oetak obilježen Dan općine koji se slavi u povodu blagdana svetog Luke, mjesnog nebeskog patrona. Otvarajući svečanost kojoj su nazočili sadašnji i bivši vijećnici, predstavnici braniteljskih udruga, javnih poduzeća, crkve, gradonačelnici i načelnici brojnih gradova i općina, izaslanstvo općine Busovača, dožupan Ante Šošić, saborski zastupnik Ante Jerolimov i drugi, predsjednik Općinskog vijeća Stipe Vuleta kazao je kako je Otok dokaz punog pogotka ustroja jedinica lokalne samouprave na području RH.
    Načelnik Otoka Branko Samardžić u prigodnom je govoru podsjetio na jednogodišnje aktivnosti općinske izvršne vlasti, a iznio je i planirane projekte od komunalne infrastrukture do objekata društvenog standarda. Unatoč krizi kojoj se ne vidi kraja, kazao je Samardžić, u općini Otok ostvaruju se zadovoljavajući rezultati. Proračun se puni iznad plana, a osim na objekte komunalne infrastrukture najviše općinskog novca troši se na socijalna davanja. Tako je svih 522 učenika osnovne škole dobilo besplatne knjige, osiguran je prijevoz svim učenicima i subvencija studentima kao i stipendiranje svih redovitih studenata spodručja ove općine. Samardžić je posebno naglasio dobru suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom koja podupire sve projekte koji se realiziraju u Otoku.
    Dožupan Ante Šošić za najavljeni Zakon o regionalnom razvoju rekao je da će biti poguban za Dalmatinsku zagoru te je upitao tko će gradovima i općinama kompenzirati izgubljene prihode.
    Uzalud smo ratovali ako ne znamo voditi svoju zemlju. A kako je vodi aktuelna vlast dovest će nas do kapitulacije. Ne govorim ovo ideološki već matematički – kazao je Šošić.
    Prigodni program izveli su klapa Sveti Luka i pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra koji obilježava 35 godina svojeg pjesničkog stvaralaštva. Toni Paštar
    Okvir
    Vjerski dio slavlja odžat će se ove subote. S početkom u 10,30 sati u procesiji će se nositi kip sv. Luke, a u nastavku slavit će se svečana sveta misa koju će predvoditi mons. Slobodan Štambuk, biskup bračko-hvarsko-viški.


    Piše Toni Paštar
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Ministarstvo kulture dodijelilo 18 stimulacija za najbolja književna djela 2013.
    Ministarstvo kulture dodijelilo 18 stimulacija za najbolja književna djela 2013.
    U svrhu poticanja hrvatskoga književnog stvaralaštva Ministarstvo kulture objavilo je Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva u 2013. godini na koji je pristiglo ukupno 145 prijava, za 82 knjige proze, 31 knjigu poezije te 32 knjige za djecu i mlade. Povjerenstvo za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva za 2013. godinu, koje čine Alida Bremer, Jagna Pogačnik i Dubravka Zima, odabralo je 18 djela...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Predstavljanje knjige Dalmacija u novijoj hrvatskoj povijesti i kulturi u Svečanoj dvorani Sveučilišta
    Predstavljanje knjige Dalmacija u novijoj hrvatskoj povijesti i kulturi u Svečanoj dvorani Sveučilišta
    Pozdravnu riječ održat će prorektor Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Josip Faričić, a knjigu će predstaviti: izv. prof. dr. sc. Ante Bralić, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, prof. dr. sc. Josip Vrandečić i prof. dr. sc. Stijepo Obad, autor
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Legenda o Erzsébet Virág
    O legendarnoj prodavačici knjiga, vrstama ljudi koji ulaze u knjižare i načinima na koje im možete prodati knjigu - ili više njih.

    Nećete možda vjerovati, ali i ovdje u Hrvatskoj pratimo bejzbol! Jasno, malobrojni smo, no to me donekle i čudi, jer na ovim prostorima ljubimo sve igre s loptom, a i s palicama se snalazimo više nego dobro. Raduje me da moji Giantsi dobro guraju protiv Nationalsa. Dok vašingtončani ispaljuju homerunove, Sandoval, Pence i društvo proustovskom strpljivošću osvajaju bazu za bazom. I pobjeđuju!

    Dunja Draguljče otputovala je na nekakav arhivarski kongres u Italiju. I dok neki od nas, poput hrčaka ili puhova, godinama prikupljaju građu i arhivare u nezdravoj kmici podruma, fragilna dredoklašica hajca po svjetskim kongresima. Ni med cvetjem ni pravice!

    U davna vremena, na mjestu gdje sad imamo taj Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, stajale su knjige. Na priliku – poezija! Držali smo najveći izbor poezije u gradu. U to doba, brijem da se Draguljče još igrala u pijesku, u kombinatu smo prodavali knjige. O da, imali smo blagajnu, razne popuste i izlog nakićen svakovrsnim literarnim slasticama.

    Prodati knjigu prava je umjetnost. Nisu to piroške ili bureci, ako razumijete što hoću reći, pa da se prodaju sami od sebe. Zanat ispekoh kod naše čuvene Mađarice Erzsébet Virág. Vještije prodavačice knjiga u životu ne vidjeh.

    "Kao prvo", učila me Erži, "moraš razlikovati vrste ljudi koji uopće ulaze u knjižaru."

    I danas, da me netko probudi u tri ujutro, znao bih pobrojati svih 65 vrsta. Evo samo nekoliko, čisto da dobijete uvid:

    Niškorisni pipači – to su vam, dakle, osobe koje ulaze u knjižare, premeću po knjigama, vade ih s polica, prelistavaju, ali odmah vidiš da niš neće kupiti.

    Kolebljivi plahi sveznadari – vrlo zanimljiva skupina, kuže se u književnost, nekaj bi kupili, ali moraju promisliti i zato ih morate pustiti nek tumaraju, a nipošto ih plašiti upadicama 'mogu pomoć' i slično. Najbolje je praviti se da neš radite i uopće ih niti ne gledati, jer su plaha srca i svaki čas mogu pobjeći.

    Žmukleri – oprez, s ovih ne skidajte oči, dolaze s namjerom da vam popale knjigu, ponekad operiraju u parovima, jedan vam odvlači pažnju raspitujući se detaljno o djelima Hermana Hessea, a drugi za to vrijeme brsti po policama kao kozlić!

    Darivatelji – jedna od Eržinih omiljenih vrsta, ne znaju kaj bi voljenoj osobi ili nekom drugom kupili za rođendan (Božić, Valentinovo…) i hopla – evo ih k vama. Ako im pristupite znalački, možete im prodati svakaj.

    Knjigohlepci smarači – ovisnici o literaturi s kojima morate pričati o književnosti, dok pričate budite stalno u pokretu i usput im dodajete knjigu za knjigom – hmmm, da vidimo, Atlas oblaka si svakako morate priuštiti, oh, da, novog Eugenidesa imamo, no sam si pogledajte, nemate novog Mićanovića, aha, imamo i Simića na popustu, Koščec je moj osobni favorit, niste čitali Koščeca, to morate – ako im dodate 5 knjiga kupit će jednu, zato im dodajte 16, pa će kupiti barem tri!

    Knjigohlepci mučaljivi – s njima niš ne morate, samo ih pustite, najzahvalnija vrsta ever, kupit će ono što žele i još barem dvije knjige povrh toga, stoga im dajte prostora i čkomite.

    Ž.P.Ž.ovci – osobe koje obožavaju knjige o životu poslije života, NLO-ima i slično, lukav(a) prodavač(ica) može čuda učiniti shvati li na vrijeme kakvog svata ima u knjižari.

    Kažem vam, Erži je bila Obi-Wan Kenobi knjižarskog zanata. Istinski Jedi Master! I danas kruže legende o njezinoj nesvakidašnjoj vještini. Vanja je na svoje oči vidjela kad je čovjeku koji je tražio Balzacov Ljiljan u dolu prodala 14 drugih knjiga, ali ne i Balzaca kojeg nismo imali. Cijela operacija trajala je 45 minuta (Vanja veli da je štopala vrijeme). Danas to zovemo 'Eržikin apsurdni gambit'.

    Poslije se Erži udala za jednog našeg pisca. Ponekad, vrlo rijetko, navrati s njim i klinkom na kavu. Žurim pogledati snimku sinoćnje, ufam odlučujuće, utakmice Giantsa i Nationalsa, živjeli, Pukovniče!

    F.B., 17. Listopada 2014., Zagreb

    foto: Tom Simpson
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Festival 'Pazi, knjiga!'
    Festival počinje okruglim stolom o odnosu književnosti za djecu i književnosti za odrasle.

    U ponedjeljak u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu počinje ovogodišnji Festival knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! Organizator festivala je Klub prvih pisaca (Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade).

    Festival započinje okruglim stolom pod nazivom 'Veliki i mali' na kojem će se, iz različitih kutova (spisateljskog, ilustratorskog, knjižničarskog, nakladničkog, profesorskog, čitateljskog) pokušati sagledati odnos književnosti za djecu i književnosti za odrasle. Slijedi izložba ilustracija Boba Živkovića u Galeriji Vladimira Nazora, u okviru programa Beograd u gostima.

     

    U iduća dva tjedna, od 20. do 30. listopada, na tridesetak književnih događanja, izložbi, radionica, književnih sureta, te audio i video predstavljanja književnih djela, zagrebačkoj će publici (te onoj u Bjelovaru, Sisku, Krapini i Ivanić Gradu) biti predstavljeno više od trideset hrvatskih i inozemnih umjetnika i njihovih recentnih djela.

     

    Više o festivalskim zbivanjima PAZI, KNJIGA! možete pronaći na Facebook stranici Knjiga u centru.

    foto: Yellow
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Mjesec hrvatske knjige 2014.
    Knjižnice Grada Zagreba i Gradska knjižnica iz Splita zajedno organiziraju niz aktivnosti u sklopu 'Mjeseca hrvatske knjige'.

    U organizaciji Knjižnica Grada Zagreba, započeo je Mjesec hrvatske knjige koji traje od 15. listopada do 15. studenog i obuhvaća niz aktivnosti po cijeloj državi. Suorganizator je Gradska knjižnica Marka Marulića iz Splita, a pokrovitelj je Split (u kojem se i održalo svečano otvorenje). 

    Ovogodišnja manifestacija tematski je posvećena ljubavi. Tako nas očekuju rezultati natječaja za kratku priču na temu Neispričane ljubavi, nacionalni kviz za poticanje čitanja Ljubav za početnike, a izdvajamo i akcije Čitajmo naglas, zatim Dan hrvatskih knjižnica 11.11., međunarodni znanstveni skup Franjo Marković koji se održava 13. i 14.11. te naposljetku zagrebački Interliber od 11. do 16. studenog.

    Niz drugih aktivnosti u sklopu Mjeseca možete pronaći na stranici KGZ-a.

    foto: Henrico Prins
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Zovem se nebo – Proza
    "Nije bilo baš nikakve razlike u stvarnosti struje, osjećaja straha ili anđela. Svi su bili sastavljeni od iste materije."

    'Zovem se nebo roman je ogledalo u kojemu svaki čitatelj može vidjeti ono što želi. On može biti filozofska priča o paralelnim svjetovima, može on biti i obiteljska priča, može biti akcijski roman na neki način, a sa druge strane mogu se u njemu prepoznavati neki čudni i čudesni književni elementi. U jednome nam se trenutku čini kako čitamo roman na koji možemo prilijepiti žanrovsku odrednicu triler, u drugome smo već spremni reći kako smo konačno pronašli dobru self-literaturu, a u trećem želimo da ljubavna priča nakon svih peripetija završi sretnim krajem.

    Tanja Tolić znala je utisnuti u svoje zemaljske i nebeske likove različite poruke koje potiču na ljubav i dobrotu, na otkrivanje načina spoznaje samoga sebe, kao i one kojima se nadvladavaju različita iskušenja

    Zovem se nebo tako postaje domišljata i intrigantna priča o zamkama u koje se može upasti u životu, ali i o labirintu duhovnoga svijeta. Ovo je knjiga o ljubavi, boli, kajanju, nadi i nesvakidašnjoj prilici da se pobijedi sudbina.'
    (Helena Sablić Tomić, književna kritičarka)

    'Roman Zovem se nebo vraća vjeru u ljude. Pokazuje da smo ranjiva, ali i moćna bića koja tu moć osvoje tek kad naučimo voljeti. Zato i volim ovu knjigu.'
    (Bruno Šimleša)

    Tanja Tolić (1975) rođena je i živi u Zagrebu. Više od dvadeset godina bavi se novinarstvom, a kao urednica i novinarka radila je u Večernjem listu, Vjesniku, Jutarnjem listu, časopisu Forbes i zadnje četiri godine u tjedniku Globus. Godine 2010. pokrenula je Najbolje knjige, portal za knjigoljupce.
    Izdavač/Distributer: Naklada LjevakGodina izdanja: 2014Autor: Tanja TolićCijena: 129,00 knBroj stranica: 374Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 2
    • +
  • Otvaranje kulturnih granica
    U sklopu Revije malih književnosti razgovarali smo s mladim albanskim piscima, Sabinom Veizaj i Eljanom Taninijem.

    Jubilarno deseto izdanje Revije malih književnosti pokušalo je približiti afirmirane albanske pisce zagrebačkoj publici. O situaciji u albanskoj književnosti razgovarali smo s mladim piscima, Sabinom Veizaj i Eljanom Taninijem.

    ***

     

    S obzirom da je ovdašnja čitateljska publika slabo upoznata sa suvremenom albanskom književnošću, izuzev ponekog pisca starije generacije, možete li nam reći kako izgleda trenutačno biti književnikom u Albaniji. 


    Tanini:  U Albaniji postoji scena mladih pisaca. Imamo svoj časopis koji se zove Poeteka, u kojem se posljednjih deset godina objavljuju pisci ne samo iz Albanije, već i Hrvatske, BiH, Srbije, zapravo čitavog Balkana. Postoji kontakt između mladih albanskih autora i autora s prostora bivše Jugoslavije. Ja sam, primjerice, ovoga ljeta sudjelovao na festivalu kratke priče u Kikindi gdje sam upoznao neke sjajne balkanske pisce, pa i iz Hrvatske, poput Roberta Perišića.

    No mlađim autorima nije lako objaviti knjigu. Moja prva knjiga Tržnica Ničega napisana je prije pet godina. Nakon te proze, nakon kratkih priča, počeo sam pisati i poeziju. Na proljeće ću, nadam se, objaviti zbirku pjesama pod nazivom Bez točke (Pa pik). Zbirka je gotova, no pitanje objavljivanja je drugi par rukava.

     

    Koliko se poezija objavljuje u Albaniji?


    Veizaj: Izdavačke kuće općenito imaju veliki problem s poezijom, a da ne govorimo o situaciji kada su u pitanju mlađi i ne toliko etablirani pjesnici. Kada im pošaljete zbirku pjesama, često će vam vratiti neotvoren rukopis. Doduše, čini mi se da se takva situacija i ne razlikuje previše od onih u drugim zemaljama, posebice kada je riječ o poeziji.

     

    To navodi na zaključak da se poezija vrlo slabo čita. S druge strane, izdavačke kuće više nisu jedini most između pjesnika i čitatelja. Postoji li publika koja čita poeziju, izvan same zajednice pjesnika, kritičara i ljudi s književne scene?


    Tanini: Fenomen koji se može primijetiti danas, posebice među autorima mlađe generacije, jest želja da se bude piscem samo zato da bi se bilo upravo to - pisac. Biti piscem u tom smislu postaje nešto poput fasade. Mladim autorima je posebno važno naći svoj glas, svoje riječi. Nužno je ne biti samo intelektualac koji želi pisati knjige. Kada pišete poeziju, vi morate pisati pjesmu, osjećati kao da nemate izbora. Baš zbog tog lažnog produciranja je i problem publike sve veći. Zbog pisaca koji nisu pisci, i čitatelji prestaju biti čitatelji.

     

    Veizaj: Ovdje je važan i fenomen virtualnoga. Naime, zbog odbijanja izdavača, pisci, posebno pjesnici, objavljuju mnogo na Internetu, na društvenim mrežama i blogovima. To je zapravo i logično, svakako s ekonomskog aspekta, jer je čitateljima sigurno lakše, brže i jeftinije doći do pjesme i pročitati je na Internetu nego kupiti knjigu. No i to je zapravo više-manje globalni fenomen. Postoje razni forumi, kao i Facebook grupe i slično, gdje mlađi albanski pisci objavljuju svoje tekstove. To je u biti zajednica pisaca koji su i čitatelji. Pisci također međusobno komentiraju svoje tekstove. 

     

    Na Kadareu uglavnom staje znanje ovdašnjih čitatelja o albanskoj književnosti. Koliko mlađi naraštaj uopće ima veze s generacijama pisaca koji su pisali prije svršetka blokovske podjele u Europi? Je li došlo do velikog reza u književnosti ili postoji nekakav kontinuitet? 
     

    Tanini: Priča je u tom smislu zapravo slična s obje strane. Ja osobno od hrvatskih pisaca znam samo Ivu Andrića. Primjerice, Kadare je meni zanimljiv, no samo s povijesnog aspekta. On nije pisac kojeg mogu osjećati kao sebi bliskog. No, to je posve individualno pitanje, kao i problem stila, ukusa i onoga što želite od književnosti. Ja želim biti razumljiv autor, što ne znači da želim pisati banalne i jednostavne pjesmice.

     

    Veizaj: Starija književnost ima veze s nama, mlađim piscima, samo utoliko što smo svi odrasli uz tu književnost. Svakako je došlo do velike promjene u albanskoj književnosti s velikim društvenim promjenama, no rekla bih da je u pitanju organska promjena, a ne drastičan rez. Dakle, većina mladih pisaca ipak nosi u sebi tradiciju albanske književnosti, iako pišemo potpuno drukčije. To mora biti tako naprosto zbog činjenice da su problemi s kojima se mi danas suočavamo potpuno drukčiji od onoga s čime su se oni morali nositi. 

     

    Tanini: Mlađim autorima je izuzetno važno kako pišu njihovi kolege, što oni rade i kako pišu, bez obzira koliko se međusobno razlikovali. No jednako tako je nama jako važno što se zbiva i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i susjednim zemljama. To nam je možda i važnije od starije albanske književnosti. Zato su manifestacije poput Revije malih književnosti izuzetno značajne, jer dolazi do književne razmjene kakve prije nije bilo. 

     

    Govoriti o nekim imenima koji su utjecali na čitav književni naraštaj možda nije uputno, no čini se da je talijanska književnost veoma važna albanskim piscima. Sabina, koji su pjesnici posebno utjecali na vas kao autoricu?
     

    Veizaj: Pišem slobodnim stihom kao i većina mlađih pjesnika, i to nešto se uglavnom može nazvati misaonom poezijom. Strana književnost je izuzetno važna, no nije u pitanju fenomen 'utjecanja' jer, kada mnogo čitate, pa tako i inozemnu književnost, ona postaje vaša književnost, dijelom vašeg identiteta.

    No činjenica je da je talijanska književnost, posebice poezija, izvršila velik utjecaj na mene kao pjesnikinju, i tu možemo govoriti o cijelom nizu autora. Alda Merini je pjesnikinja čiji mi je opus izuzetno važan. Značajna mi je i poezija nekih bliskoistočnih pjesnika, poput Adonisa, ili velikog Nizara Qabbanija, sjajnog pjesnika iz Damaska koji je živio i umro u Londonu, gdje je imao izdavačku kuću. 

     

    Eljane, vi živite i radite u Tirani. Iz pogleda izvana čini se da je Albanija jako centralizirana i to ne samo kada je riječ o književnosti. Je li to zaista slučaj?
     

    Tanini:​ To je zaista dobro pitanje, odnosno važno pitanje, o kojem malo tko zaista razmišlja. Tirana je centar Abanije posljednjih stotinjak godina. Nekada je Albanija bila potpuno okrenuta moru, no sada se to promijenilo. Kada sam objavio Tržnicu ničega prije nekoliko godina, ljudi iz nekih albanskih gradova, recimo Elbasana i Korče, koji su južno od Tirane, odnosno iz Škodre, grada koji se nalazi na sjeveru, pisali su mi ne bi li došli do moje knjige, jer drukčije do nje nisu mogli doći.

    Često knjige mlađih pisaca uopće ne šalju u knjižnice u drugim albanskim gradovima. Kada je riječ o prevođenju, u Albaniji se dosta prevodi zadnjih godina, no onaj rez koji ste spomenuli je i ovdje jako prisutan. Nedostaje nam jako puno toga iz perioda prije 1991. godine, i to ne samo kada je riječ o književnosti, već kulturi općenito: bilo da je u pitanju filozifija, ekonomija, povijest itd. To se ukazuje kao velik problem i u tom smislu se Albanija dosta razlikuje od Kosova, jer se u Albaniji nije puno toga dopuštalo i nije se moglo doći do mnogo stvari. No, situacija se ipak polako mijenja.

    Razgovarao Neven Svilar.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Guardiola šokirao: 'Mrzim tiki–taku , to je obično smeće!'
    Guardiola šokirao: 'Mrzim tiki-taku , to je obično smeće!'
    Ako ste mislili da je igra kojom je Barcelona pod Pepom Guardiolom oduševljavala svijet tiki-taka , u totalnoj ste zabludi. Tako barem proizlazi iz knjige Pep povjerljivo koju je napisao španjolski novinar Marti Perarnau.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    prije 3 dana u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Filozofski double feature u Gradskoj knjižnici!
    Filozofski double feature u Gradskoj knjižnici!
    U petak, 17. listopada, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice, Zadarski filozofski krug organizira predstavljanje knjige Matka Sorića i predavanje Josipa Ćirića
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Autorica "Harry Pottera" J. K. Rowling piše scenarij za tri nova filma
    Autorica "Harry Pottera" J. K. Rowling piše scenarij za tri nova filma
    Njezine knjige o malom čarobnjaku objavljene su u periodu od 1997. do 2007. godine i prevedene na više od 73 svjetska jezika
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | direktno.hr
    prije 3 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Pomoćnik ministrice kulture: Golovko nije imenovan za intendanta HNK Split
    Do danas na adresu Ministarstva kulture nije došao zahtjev s razlozima zbog kojih je Goran Golovko izabran za intendanta HNK Split. Kada se to dogodi, razgovarat ćemo o imenovanju – kazao je jučer pomoćnik ministrice kulture
    Vladimir Stojsavljević
    na otvaranju Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Tako HNK Split još uvijek nema službenog intendanta, a na
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 3 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Računalni program otkriva kako se osjećamo dok tipkamo
    Rezultati studije mogli bi imati vrlo pozitivan učinak na razvoj umjetne inteligencije.Kako bi otkrili kako se čovjek osjeća za vrijeme tipkanja, Islamsko Sveučilište Tehnologije u Bangladeshu provelo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 25 ljudi u dobi između 15 do 40 godina.

    Kako piše Daily Mail, zadatak im je bio da pretipkaju dva paragrafa iz knjige "Alice u zemlji čudesa", ali i svakih 30 minuta napišu u kakvom se emocionalnom stanju nalaze.

    Iznenađujuće, program koji je trebao procijeniti stanje osobe koje tipka bio je u pravu 70% vremena, a raspoloženja koja su se ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    prije 4 dana u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Možete li zamisliti da ne vidite sliku svog omiljenog filma na televiziji?
    Možete li zamisliti da ne vidite sliku svog omiljenog filma na televiziji?
    Slijepe osobe suočavaju se s mnogim izazovima o kojima osobe koje vide nikada ne moraju razmišljati: prelazak ulice, čitanje knjige ili gledanje filma, bavljenje sportom, kuhanje...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    prije 4 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Županija − Mjesec hrvatske knjige u gradskoj knjižnici "Ivan Vidali"
    Županija − Mjesec hrvatske knjige u gradskoj knjižnici "Ivan Vidali"
    Gradska knjižnica "Ivan Vidali" iz Korčule provodi Mjesec hrvatske knjige čije manifestacije traju od 15. listopada do 15. studenog u cijeloj Hrvatskoj, a ovogodišnja je tema “Ljubav“. Tajana Grbin, ravnateljica GK u Korčuli pokazuje iz programa veoma bogat sadržaj, uz dvije naznake:”Ljubav” i „Knjiga u srcu, srce u knjizi”.
    "O čemu govorimo kada govorimo o ljubavi?" sadrži: Knjiga – dar s  ljubavlju  (Prigodna prodaja knjiga, duplikata i vlastitih izdanja),  Zaštićena zbirka starih knjiga  (Izložba starih izdanja iz 19. i s početka 20. stoljeća),  Vratite nam knjige - opraštamo
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 4 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • 'Bez obzira na besparicu, u Hrvatskoj se moraju razvijati knjižnice'
    'Bez obzira na besparicu, u Hrvatskoj se moraju razvijati knjižnice'
    Mjesec hrvatske knjige 2014., koji se tradicionalno održava diljem Hrvatske, a posvećen je afirmaciji knjige u kulturnom uzdizanju našeg društva, svečano je otvoren u splitskoj Gradskoj knjižnici Marka Marulića
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Knjige
    Knjige se definiraju kao ukoričene tiskane publikacije od najmanje 49 stranica. Prve knjige se u povijesti javljaju oko 5 000 godina prije Krista i bile pisane na pergamentima. S vremenom njihov izgled evoluira te se u današnje vrijeme definicija djelomično mijenja zbog pojave elektroničkih knjiga koje ne spadaju u originalnu definiciju knjiga zbog svoje neopipljivosti.
    Tagovi: knjige, publikacije, znanje | 20.11.2009. u kategoriji Lifestyle
  • Zemljišne knjige
    Zemljišne knjige (gruntovnica) javne su knjige (registar u koji svatko može imati uvid) u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretnine, te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.
    Tagovi: zemljišne knjige, gruntovnica, upis nekretnina, zakon o zemljišnim knjigama, | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
  • Katastar
    Katastar (grč. Popis) službena evidencija zemljišta za tehnološke, ekonomske i statističke svrhe, izradu zemljišnih knjiga, podloge za oporezivanje prihoda od zemljišta; izrađuje se na temelju geodetskog premjera zemljišta i njegove klasifikacije po vrijednosti i kulturi.
    Tagovi: katastar, zemljišta, zemljišne knjige | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj