Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: knjige

  • Scena (Scena)
    Scena (Scena)
    Emisija svakodnevno prati i osluškuje puls tri metropole regije i donosi pregled zbivanja iz Sarajeva, Zagreba i Beograda. Svakog dana iza 17 sati predstavljamo nove knjige, nove autore i antologijske klasike...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mojtv.hr
    prije sat vremena u kategoriji Film i TV
    • 1
    • +
  • Vijesti − Matičina izdanja uz 80 posto popusta
    Vijesti − Matičina izdanja uz 80 posto popusta
    Povodom Mjeseca hrvatske knjige dubrovački ogranak Matice hrvatske organizira prigodnu prodaju svojih starijih izdanja.
    Tako će se Matičina izdanja prodavati s popustom od 80 posto u Narodnoj knjižnici Grad od 3. do 15. studenog ponedjeljkom, srijedom i petkom od 14 do 17 sati te utorkom i četvrtkom od 11 do 14 sati. (DV)
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 4 sata u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Noć vještica
    Tko će ove godine osvojiti nagradu za najbolji kostim u Halloweenskoj noći? Teško je reći - konkurencija je vrlo jaka.

    Slažem se, Pukovniče, bejzbol često podsjeća na život, ali i na roman, dodajem! Uzmite za primjer ovih sedam epskih finalnih utakmica između Giantsa i Royalsa. Kao 63 poglavlja kakva uzbudljiva američkog romana. Junaci i tragičari, veliki preokreti, par ininga u kojima se naoko ne događa ništa bivaju pometeni u zaborav vatrometom događanja i povrh svih – Madison Bumgarner, pitcher veći od života, lik koji ne bi smio postojati u stvarnom životu, a kao što ste i sami vidjeli – postoji.

    Priznajem, da sam kakav hrvatski literat, a ne šutljivi arhivar okružen memlom prohujalih vremena, na vlastitu bih književnu promociju došao u majici SF Giantsa.

    Zato kod nas u kombinatu gajimo tradiciju prerušavanja za Noć vještica. Tog dana na posao dolazimo prerušeni u nekog ili nešto drugo. U likove uzbudljivije nego li bi mi sami ikad mogli biti.

    Jučer prijepodne ispijali smo čajeve i raspravljali o Kristianu Novaku, dobitniku Tportalove nagrade za 2014., o Kruni Lokotaru i njegovom leglu literarnih šampiona, kadli u office nahrupi Mika.

    "Ostav'te se ćorava posla, sa'će Noć Vještica, a vi sjedite u civilnoj odjeći. Jeste odluč'li šta će ko bit ove godine?"

    Uslijedila je uobičajena žustra rasprava. Letjelo je perje na sve strane – i figurativno i ono pravo, perje našeg drskog papagala Tibora. Njega je zapalo da bude gavran, pa ga je naš redar Damjan ofarbao u crno, a sam se prerušio u Edgara Allana Poea.

    Sale je hodao u poderanoj Dinamovoj majici i vikao: "Nabijem vas sve na k…c!" i "Proklet bio na Božić dvije i četrnaeste!" ili „Ajmoooooo!"

    On će ove godine bit Zdravko Mamić.

    Vanja je navukla košulju i preko nje zgodan pleteni prslučić. Pod miškom je nosila Quorum i svima se obraćala s 'amigo' po čemu smo lako zaključili da će ona bit Roman Simić Bodrožić.

    Mika se preodjenula u traper jaknu, stavila cvikere i lažnu bradu staru tri dana. Na ramenu nosi ruksak iz kojega ljudima dijeli knjige Algoritmove biblioteke Kalibar uz riječi: "Nisi čitao Novaka (Avdića, Mravak, Meškovića) sjajno, sjajno nešto!"

    "Mika je Lokotar, jeee!", zapljeskala je veselo Ana misleći valjda da samo ona prepoznaje Urednika svih urednika.

    Ona sama dugo se premišljala i na koncu se preobukla u posljednji Booksin newsletter izvješćujući svakog gosta: "Doći će nam Krasznahorkai i svakako čitajte kolumne našeg dragog Albaharija na booksa.hr."

    Mene osobno najviše se dojmiše kostimi Martine, Marine, Mateje i Dunje Draguljče. Martina je preuzela lik Daenerys Targaryen, a Martina, Marina i Dunja su njezini zmajčeki.

    Luka bu Jagna Pogačnik. Iz susjednog frizerskog salona posudio je prigodnu plavu periku, a ja se još uvijek premišljam. U arhivi pronađoh dugu bijelu, lažnu bradu, stari kaput i škornje. Tolstoj ili Gandalf, pitanje je sad. U međuvremenu valja mi izrezbariti još 14 bundeva i denuti ih u izlog, jer i to su moja zaduženja. Težak je kruh arhivara.

    F.B., 31. listopada, Zagreb
    foto: Martina & zmajčeki (Genia Baida)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 7 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Obljetnica ozbiljnoga političkog neoliberalizma
    Žarko Puhovski piše o utjecaju na suvremenu politiku 'kontroverzne' knjige Anarhija, država i utopija, koju je prije 40 godina objavio teorijski pionir političkog neoliberalizma Robert Nozick
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | banka.hr
    prije 15 sati u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Skretanje
    Skretanje
    Tisuću godina se De rerum natura, Tita Lukrecija Kara, slavni pjesničko-filozofsko-znanstveni tekst, smatrao izgubljenim. A onda je 1417. u njemačkom samostanu u Fuldi firentinski lovac na antičke knjige Poggio Bracciolini ponovno otkrio Lukrecijevu poemu, jednu od, kako će se pokazati, samo tri preostale. Virus koji će svijet učiniti modernim opet je oslobođen...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 20 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Promocija romana „Porijeklo nasilja“ Ivana Miočića
    Promocija romana „Porijeklo nasilja“ Ivana Miočića
    Udruga Katapult s ponosom vas poziva na predstavljanje 22. knjige iz Edicije Katapult, roman „Porijeklo nasilja“, autora Ivana Miočića, koje će se održati 14. studenog 2014. u knjižari RIBOOK (Janeza Trdine 9, Rijeka), s početkom u 19 sati. Autora i njegov prozni prvijenac riječkoj će publici predstaviti urednica knjige Marina Vrđuka Beleš. Premijerno će se prikazati i video najava za knjigu u produkciji Filmaktiva, a dvije knjige s potpisom autora naći će svoje sretne dobitnike u publici.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mojarijeka.hr
    prije 22 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Županija − Susret s pjesnikom Lukom Paljetkom
    Županija − Susret s pjesnikom Lukom Paljetkom
    U okviru Programa obilježavanja 20 –te obljetnice rada Matice hrvatske –Ogranak Ston, a povodom Mjeseca  hrvatske knjige 2014. u OŠ Ston organiziran je susret s djecom pjesnika, književnika , prevoditelja, kulturnog djelatnika i akademika Luka Paljetka. Na susretu su sudjelovala djeca od prvog do petog razreda Osnovne škole Ston i Područnih škola Ponikve i Hodilje .
    U ime  OŠ Ston  djecu i učitelje, a posebno gosta , gospara Luka, pozdravio je ravnatelj Mirko Mamić.  Dalia Ficović-Franušić obratila se u  ime Matice  istaknuvši  pri tom sve djelatnosti i manifestacije u organizaciji Matice,
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 22 sata u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Šibenski osnovnoškolci pretočili tužne pjesme u vesele slike
    U Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića u Šibeniku, u četvrtak je otvorena izložba likovnih radova učenika viših razreda OŠ Petra Krešimira IV., nastalih u okviru projekta 'Otkrij pjesmu'. Projekt je to kojim se na području nastave hrvatskog jezika, na vizualno atraktivan način nastojala popularizirati hrvatska poezija, nastao je povodom obilježavanja mjeseca Hrvatske knjige, a u njemu su sudjelovali učenici od petog do osmog razreda ove šibenske osnovne škole. - Ideja je nastala iz želje nekoliko profesora hrvatskog jezika za populariziranjem poezije. U dogovoru s profesorom likovnog Antonijem Paškovom podjelili smo učenicima nekoliko antologijskih pjesama, koji su prema njihovim motivima zaista kvalitetno i ambiciozno izradili simpatične slike koje su u svojoj suštini nalik pravim modernim slikovnicama. Na taj je način naš cilj ostvaren, jer poezija se nerado čita, a ovo je ujedno bio i najbolji način da je približimo toj osnovnoškolskoj dobi. Nadam se da će Šibenčani znati prepoznati to nešto u radovima naše djece. Itekako smo ponosni na njih - rekla nam je na otvorenju izložbe voditeljica čitavog projekta i profesorica hrvatskog jezika, Nataša Jurić Stanković. Šestašice Lana Rnjak i Nina Mikulandra zadovoljne su svojim radom i projektom u kojem su sudjelovale. - Unijele smo boje i svijetle tonove u neke pjesme koje su jako tužne. Ima tu cvijetova, šume, i onih toplih, vedrih boja. Ozbiljno smo shvatile zadatak i ponosne smo na naš rad - kazale su učenice 6.B. razreda Osnovne škole Petra Krešimira IV. Kažimo kako su na projektu uz voditeljicu Jurić Stanković, s djecom radili i profesori Tiborka Žurić, Jelena Buđanec i Antoni Paškov. Izložba je otvorena do 6. studenog, a Šibenčani radove kreativnih školaraca mogu vidjeti u prizemlju knjižnice, gdje su dotada svakodnevno izloženi.
    Marko Bursać
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 22 sata u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Predstavljanje knjige Džemila Orhana Kemala
    Predstavljanje knjige Džemila Orhana Kemala
    Predstavljanje knjige Džemila Orhana Kemala održat će se u ponedjeljak 3. studenoga u zagrebačkoj Galeriji Velvet. Knjigu će predstaviti: Mirela Holy, Darija Žilić, prevoditeljica romana i Šura Dumanić, uredica. U razgovoru će uz predstavljanje romana, biti riječi i o kulturnoj suradnji.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 23 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • 'Ne vjerujem u priču'
    Razgovarali smo s rumunjskim piscem i jednim od najcjenjenih europskih scenarista, Răzvanom Rădulescuom.

    Răzvan Rădulescu je poznat široj publici prije svega kao scenarist nekih od najznačajnijih filmova novije europske kinematografije, poput remek-djela Smrt gospodina Lazarescua. No, Rădulescu je i sjajan romanopisac, a njegovi romani su dobili brojne prestižne nagrade u cijeloj Europi. S Rădulescuom smo razgovarali o njegovom filmskom i književnom radu te o nagrađivanom romanu iz 1997. godine, Život i djelo Ilije Cazanea, koji je upravo izašao u hrvatskom prijevodu (Naklada Ljevak), a kojeg je autor predstavio u sklopu programa Europea U Dvorištu.  

    ***

    Vaša se knjiga Život i djelo Ilije Cazanea čita veoma lako, pa čitatelj često pogrešno stječe dojam i da je knjiga nastala veoma lako. Isto vrijedi i za neke vaše filmove. No, zapravo vi jako mnogo radite na tekstovima: pisanja i raspisivanja jednog scenarija traju i po godinu dana. Koliko je rad važan vama kao autoru?

    Rad je uvijek ključan. Zaista, raspisivanja nekih scenarija su trajala više mjeseci. No upravo je činjenica da tekst teče dokaz da je na njemu provedeno jako mnogo vremena. Ali jedna stvar je važnija od toga, ili barem jednako važna. U pitanju je užitak u radu. Jer sam rad može biti naporan, dugotrajan, ali istovremeno plodonosan samo ako pritom osjećate uzbuđenje. 

    Mnogi su kritičari uočili kako se kroz vaše tekstove provlači suptilan humor. To svakako vrijedi za roman Život i djelo Ilije Cazanea. Dolazi li taj element posve prirodno ili je i ovdje u pitanju nešto na čemu se mora posebno raditi?

    Mislim da se na humoru ne može raditi. On ne može biti posebno nalijepljen na tekst, nema naknadnog ubacivanja tog elementa. Smatram da bi takav hibrid bio u najmanju ruku depresivan, nikako duhovit. Inače, humor nije nikakav alat, on nije oruđe da bi se tema učinila 'lakšom', da bi se sumorna atmosfera i tmurna radnja približili čitatelju. U pitanju je fenomen koji mora biti prirodan, imanentan cjelini koje je dio, inače prestaje biti humorom i postaje nešto drugo, sasvim nezanimljivo.

    Na predstavljanju vaše knjige bilo je dosta riječi upravo o humoru, kojeg se ponekad i pretjerano ističe kao nekakvo oružje u borbi protiv ideologije, kao moćno oružje subverzije. Katkad on to zaista jest, no čini mi se da u vašim filmovima to uopće nije slučaj. 

    Zaista nikada nisam pisao scenarije s namjerom da nekoga nasmijem. Nemam tu želju, ali mislim i da ne bih znao kako to učiniti. Doduše, ponekad se smijem kada nešto pišem, i nemam ništa protiv da i gledatelj uživa u dramatskom sukobu koji ga može nasmijati. To je forma olakšanja, popuštanja napetosti, koja se zaista katkad zbiva u trenutku vrhunca napetosti. Također, ljudi su ponekad zbunjeni kada nešto čine, a nama se zbunjenost ukazuje kao nešto smiješno. To je mehanika.

    Pišete knjige, no radite i mnogo za film. Koliko vam jedno utječe na drugo? Postoji li problem reprezentacije kada pišete prozu, i obrnuto?

    Ne bih to nazvao problemom. Svakako ne mislim da jedno ima poseban učinak na drugo, mogu odvojiti stvari već i zbog određenog vremena kojim se bavim. Tako da fenomen reprezentacije ne predstavlja ključan problem kada pišem prozu; svakako je veći obrnut problem – kada tekst koji sjajno funkcionira kao tekst, jednostavno ne mogu prebaciti u filmsku naraciju. Znali smo se mnogo puta suočiti s takvim problemom. Jednostavno, i najbolji tekst, ako nema to nešto u sebi, ne može biti ekraniziran, pa da i najbolji scenaristi i redatelji rade na njemu. Zato je veoma važno ovladati konvencijama.

    Svakako se pitanje konvencije osjeća kao svjesna igra u vašim djelima, i književnim i filmskim. Iako neki smještaju vaša djela u realizam, meni se prije čini da je u pitanju korištenje određenih konvencija kako bi se postigla mogućnost pravog iskaza. Nije li taj 'realizam' ovdje sasvim nebitan?

    Ne da je nebitan, već je nešto što zaista ne volim. To je vjerojatno pitanje ukusa i temperamenta. No konvencije zaista smatram vrlo važnima. Zato, primjerice, jako volim operu, gdje upravo ta konvencija ne samo što je osnova, već je i stavljena u prvi plan. S druge strane, kad je u pitanju realizam, to je jedan od razloga zašto ne volim teatar.

    Nakon dva sata potpuno izgubim živce u kazalištu, pogotovo ako je riječ o predstavi s tendencijom bavljenja stvarnošću preko figura bliskih realnosti, gdje stvarnost postaje konvencija i gdje se ruši zid između stvarnog i artificijelnog. Ne volim ići u kazalište. Ne mogu si pomoći, pokušao sam mnogo puta.

    Prošlo je točno 10 godina od snimanja filma Smrt Gospodina Lăzărescua koji je postao svjetska senzacija. Taj je film potpuno razbio dotadašnje koncepcije onoga što film jest i što može biti. U vrijeme rada na scenariju vjerojatno niste mogli znati da je u pitanju film koji će toliko dramatično utjecati na rumunjsku kinematografiju. Postoji li razlika u radu na romanima i scenarijima u kontekstu predviđanja recepcije djela? Razmišljate li ikada o tome kada radite za film? 

    Nisam imao pojma da će film postati ikakav fenomen. S druge strane, još dok smo radili na scenariju, znali smo da je riječ o vrlo dobrom scenariju i da, poznavajući Cristia Puiua, od toga može nastati sjajan film. Kada smo pogledali završnu verziju filma, bili smo svjesni da smo napravili nešto stvarno dobro. No da će biti tako dobro prihvaćen i dobiti tako dobre kritike, to zaista nismo znali. I to zaista nikada ne možete znati. Naravno da se katkad pitate hoće li publika nešto prihvatiti, pogotovo kada je riječ o filmu, no nikada ne možete znati kako će nešto proći. Možete se samo nadati. Uvijek se iznenadim i jako mi je drago kada čujem da je netko pogledao film i da je bio impresioniran. 

    To je film o osnovnim pitanjima ljudske egzistencije, dostojanstva, no to je, čini mi se, priča o ljubavi. Koliko je upravo ljubav važna?

    Smrt gospodina Lăzărescua može se gledati na mnogo načina. No ipak nam nije bila namjera da taj film bude prvenstveno shvaćen kao kritika rumunjskog medicinskog sustava Rumunjske ili nešto slično. Taj film ipak, više od svega, govori o ljubavi. I kada sam vidio krajnji rezultat, znao sam da smo uspjeli. Ključno pitanje tokom rada na scenariju bilo je 'Voli li te netko dovoljno da zauzme tvoje mjesto kada je vrijeme da umreš?" 

    Mnogi govore o filmu kao mediju za pričanje priče. No to uopće ne mora biti tako, dapače, umjetnički uspjeli filmovi polaze od potpuno suprotne premise. Koliko je vama važna priča? 

    Mislim da uopće ne postoji priča, svakako ne kada govorimo o umjetnosti. Priča nije važna. 'Priča' je samo ishod nekog kuta gledanja koji nastaje kada izolirate sebi važne događaje. Ne vjerujem u priču, to me uopće ne zanima. Najviše mrzim filmove koji imaju nekakvu veliku priču. Mrzim kada ljudi govore 'imam sjajnu priču', nešto poput 'majka i njezina djeca su otišli negdje, pa je majka pojela svoje dijete…' To je grozno, apsolutno nepodnošljivo, jer ne kazuje ništa, ne predstavlja ništa. Nije me briga što je majka pojela dijete, što sad? 

    U Zagrebu upravo gostuje i László Krasznahorkai, koji je sinoć rekao nešto slično vašoj izjavi: da je priča potpuno nevažna, da smo svi ljudi i da imamo slične priče, i da one same ne prenose ništa esencijalno. Uz to, rekao je da je rumunjska književnost jedna od najboljih u Europi. Slažete li se s time? 

    Svakako se slažem da je rumunjska književnost bolja nego što je bila. I to je naravno jako pozitivno. Mnogo više dobrih knjiga izlazi u posljednjih pet do deset godina nego prije. Sve donedavno je rumunjska književnost, moram priznati, bila veoma dosadna i predvidljiva, i rijetko što mi se zaista sviđalo. Sada se pojavio velik broj dobrih pisaca, cijela generacija autora koji su opušteni i koji su napustili islužene forme i teme. Sve je mnogo opuštenije, a samim time i mnogo ozbiljnije. Odmah se proširio izbor mogućih tema i mogućih načina pisanja.

    Rumunjski film je dobio mnogo pozornosti u zadnjih desetak godina, svakako mnogo više od književnosti. No to je i logično, film koristi sliku i u tome se znatno razlikuje od književnosti. Promocija književnosti manjih kultura je pitanje novca i, samim time, i pitanje kulturne politike zemlje.

    Prije Drugog svjetskog rata rumunjska kultura je iznjedrila čitav niz sjajnih imena, svakako i kada je riječ o avangardnim piscima i filozofima. Je li došlo do nekakvog raskola u iduća četiri desetljeća, jame zaborava, ili su pisci mlađe generacije 90-ih godina samo nastavili tradiciju?

    Ta tradicija jest postojala, no ona je postojala tek polovično. Recimo, u školi nismo spominjali imena autora iz tog perioda, no već na fakultetu smo radili ta imena. Međutim, stvar je u tome da su profesori i autoriteti o tim imenima morali govoriti s mnogo podcjenjivanja. Avangardna umjetnost bila je samo gadni derivat buržoaske kulturne dekadencije. 

    Ja sam pritom u zanimljivoj, jedinstvenoj poziciji jer sam proživio dosta godina prije pada Nicolaea Ceausescua i imam sjećanje na to vrijeme. Dio sam posljednje generacije tog starog sistema i prve generacije novog. Iskustva starog i novog sažimaju se u mojoj generaciji koja je po tome sasvim drukčija od drugih.

     

    Razgovarao Neven Svilar.

    foto: Rădulescu i Ivana Simić Bodrožić na 'Europei U Dvorištu'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kultura − Županijsko natjecanje u čitanju naglas
    Kultura − Županijsko natjecanje u čitanju naglas
    Lara Čustović iz Osnovne škole Mokošica i Karmen Knežić iz Osnovne škole Slano, pobjednice su Županijskog natjecanja u čitanju naglas koje je ove srijede održano u čitaonici Narodne knjižnice Grad. One će sa svojim mentoricama Irjom Jerković i Teom Kompar predstavljati Dubrovačko - neretvansku županiju na Nacionalnom natjecanju u čitanju naglas, koje se održava u Sisku, 13. i 14. studenog.
    I ove godine Odjel za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad i organizatorica natjecanja knjižničarka Zlatka Mustahinić, u okviru programa Mjeseca hrvatske knjige priredili su natjecanje kojem se odazvalo
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Hrvatskoglagoljski brevijari – Publicistika
    Povijest pisane komunikacije živo svjedoči o promjeni različitih nositelja riječi, od rukopisne baštine preko tiska do najnovije digitalne tehnologije. 

    Knjiga Marijane Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije sustavan je i metodološki inovativan prilog bogatoj tradiciji istraživanja hrvatskoglagoljske baštine.

    Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja. U prvome poglavlju autorica usmjeruje svoju pozornost na tehnološku revoluciju izazvanu izumom tiska, koja je u 15. i 16. stoljeću dovela do susreta između rukopisa i inkunabula – rukopisnih i ručno tiskanih knjiga. To, u povijesti komunikacije iznimno dinamično razdoblje, obilježeno je međusobnim utjecajima obaju medija, što se može pratiti na razini tekstne organizacije, posebno straničnoga postava, vezanom uz naslijeđena očekivanja čitatelja. U drugome poglavlju autorica prikazuje povijesni okvir hrvatske glagoljske kulture u doba razmeđa između rukopisne i tiskane baštine, posebno se osvrće na Blaža Baromića i senjsku tiskaru te analizira četiri hrvatska glagoljska brevijara – dva rukopisna (Mavrov i Drugi novljanski brevijar) te dva tiskana (Baromićev i Brozićev). Trećim poglavljem autorica je zaronila u samu bit problematike te predočila razlike na nekoliko razina: u organizaciji teksta u cijelome kodeksu, organizaciji stranice te kroz pojedinačna pismovna sredstva. Posljednje poglavlje fokusira se na sve posebnosti koje izviru iz liturgijske uporabe knjige, bilo u župnoj ili redovničkoj zajednici na prijelazu srednjega u novi vijek.

    Premda autorica ne poseže za analogijom sa suvremenim prijelazom iz tiskane u elektroničku ili digitalnu knjigu, iz njezina se rada može mnogo toga relevantnoga iščitati i tako pojasniti određene fenomene kojima smo danas svjedoci. Knjiga Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije Marijane Tomić sjajan je izraz dobre upućenosti u tradicionalna paleografska znanja, ali i hrabar iskorak u nove metodologije. Spajajući svoju temeljnu knjižničarsku struku s poviješću knjige, paleografijom i suvremenim računalnim metodama, Marijana Tomić napisala je uzoran udžbenik, poticajno znanstveno djelo i intrigantno štivo za sve koje zanima hrvatska glagoljska baština, moć tehnologije i povijest pisane riječi.

    Marijana Tomić rođena je u Zagrebu 26. prosinca 1975. Diplomirala je Hrvatski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom studiju medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilšta u Zagrebu godine 2013. Docentica je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje na preddiplomskom i diplomskom studiju predaje kolegije na temu organizacije informacija, povijesti knjige, obrade stare i rijetke građe i digitalne humanistike. U više navrata boravila je na Institutu za istraživanje rukopisa Vestigia na Sveučilištu u Grazu, Austriji, za koji je dobila i tromjesečnu stipendiju namijenjenu mladim istraživačima rukopisa i stare i rijetke građe. Suradnju s Vestigia institutom nastavila je zajedničkim organizacijama ljetnih škola na temu rukopisa, knjiga tiskanih ručnim tiskom i arhivske građe te projektima čiji je cilj digitalizacija i istraživanje stare i rijetke, osobito rukopisne građe, a jedna je i od urednica zbornika radova proizašlih s tih ljetnih škola.

    Sudjeluje u radu hrvatskih i međunarodnih profesionalnih udruženja, između ostalih Hrvatskog knjižničarskog društva i Society for the history of authorship, reading and publishing (SHARP). Dobitnica je nagrade Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke.
    Izdavač/Distributer: Naklada LjevakGodina izdanja: 2014Autor: Marijana TomićCijena: 179,00 knBroj stranica: 376Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Levitijan (Leviathan)
    Levitijan (Leviathan)
    Višestruko nagrađivani film ruskog redatelja i scenarista Andreya Zvyagintseva moderna je interpretacija knjige o Jobu. Levitijan će također biti predstavnik ruskog filma na dodjeli nagrade Oskar 2015. godine.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mojtv.hr
    prije 1 dan u kategoriji Film i TV
    • 1
    • +
  • Više od 80 tisuća pročitalo besplatnu e–knjigu Noama Chomskog
    "Mediji, propaganda i sistem" svojevrstan su uvod u analizu i kritiku medija Noama Chomskog i temeljni vodič za razumijevanje medija i vanjske politike SAD-a. Najčitanija besplatna elektronička knjiga objavljena na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" je "Mediji, propaganda i sistem" Noama Chomskog, koju je u proteklih jedanaest godina, koliko se nalazi na tim stranicama, čitalo više od 80 tisuća posjetitelja.

    Isti je naslov objavljen i kao tiskana knjiga, te je bez obzira na dostupnost besplatne elektroničke inačice, rasprodano i prvo i drugo izdanje, a dostupna je i u svom trećem izdanju, izvijestilo je u srijedu Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.

    "Mediji, propaganda i sistem ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    prije 1 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Bookara Show : Kristijan Mirić
    Bookara Show : Kristijan Mirić
    U novom izdanju književne večeri Bookara Show gostuje informatičar, pisac i bloger Kristijan Mirić - autor popularnog bloga, a odnedavno i knjige Informatičar starog kova, u kojoj uz puno humora demistificira informatiku, kao i odnose u našem društvu. Dođite u petak 31. listopada u splitsku Info zonu gdje vas očekuje Marijo Glavaš.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pa to je samo spoj!
    Pa to je samo spoj!
    Spoj na koji ste upravo krenuli, vjerojatno će ispasti katastrofalan, kao i većina dosadašnjih. S druge strane, ako znate kako se ponašati, spoj može biti zabavan i što je najvažnije dovesti vas do Onog Pravog. Evo knjige koja će vam pomoći da zauvijek naučite kako izbjeći loše spojeve i neželjene efekte istih.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Što hrvatski političari mogu naučiti iz izraelskog ekonomskog čuda?
    Što hrvatski političari mogu naučiti iz izraelskog ekonomskog čuda?
    Izrael broji tek 7 milijuna stanovnika, država je stara samo 65 godina, bez prirodnih resursa i u stalnom je ratnom sukobu, a stvara više start up tvrtki od većih i snažnijih država kao što su Velika Britanija, Indija, Kanada, Južna Koreja… Upravo ovo je tema knjige ′Start up nacija - tajna izraelskog ekonomskog čuda′ autora Dana Senora i Saula Singera, sinoć predstavljene domaćoj publici u zagrebačkoj židovskoj općini.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    prije 2 dana u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Najbolje knjige najboljih filmaša
    Jedna od nama najdražih filmaških knjiga (i autobiografija) je 'Lanterna magica' Ingmara Bergmana.

    Ljubav između književnosti i filma traje od vremena nastanka sedme umjetnosti. Kao i u svakoj ljubavnoj priči, i ovdje je bilo uspona i padova. I danas je tako.

    Jonathon Sturgeon s Flavorwirea odabrao je 35 najboljih knjiga iz pera znanih filmaša. Već i letimičnim pogledom na ovu malu biblioteku shvatili smo da je riječ o uistinu vrijednim naslovima. Knjige su to koje, ako ih već nemamo, želimo imati na svojim policama ili ih barem pročitati.

    Već po običaju izdvajamo nekoliko nama posebno dragih naslova:

    The Magic Lantern, Ingmar Bergman

    The Films In My Life, Francois Truffaut

    Hitchcock on Hitchcock, Alfred Hitchcock

    Notes on Cinematography, Robert Bresson

    Shock Value, John Waters

    Potičemo vas i ohrabrujemo da proučite cijelu listu na stranicama Flavorwirea.

    foto: Paul Narvaez
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Značaj knjižnica
    Marcell Mars i Tomislav Medak u Stuttgartu će predstaviti izložbu o javnim knjižnicama.

    U galeriji Württembergischer Kunstverein u Stuttgartu otvara se izložba i konferencija Javna knjižnica pod autorskim vodstvom Marcella Marsa i Tomislava Medaka, a u produkciji Akademie Schloss Solitude i Kunstvereina.

     

    U izložbenom programu sudjeluju: Aaaaarg.org, Vuk Ćosić, Kenneth Goldsmith, Library Genesis, Herman’s Library, Monoskop, Postcapital Archive, Praxis, Cornelia Sollfrank, UbuWeb, Olia Lalina i Dragan Espenschied.

     

    U govornom programu sudjeluju: Daniel García Andújar, Dušan Barok, Vuk Ćosić, Hans D. Christ, Sean Dockray, Iris Dressler, Jan Gerber, Herbordt / Mohren, Henrik Hillenbrand / Oliver Kraft / Björn Kühn / Anna Romanenko, Olia Lialina, Sebastian Lütgert, Marcell Mars, Tomislav Medak, Irit Rogoff, Dubravka Sekulić, Simon Sheikh, Femke Snelting, Cornelia Sollfrank, Felix Stalder, Jean-Baptiste Joly, Sophie-Charlotte Thieroff.

     

    Problemski okvir u koji je postavljena izložba tiče se javne knjižnice, dijela nevidljive infrastrukture koja se primijeti tek kada nestane (zajedno uz besplatno javno školstvo, javno zdravstvo, znanstvene metode, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Wikipediju, slobodni softver…)
     

    Internet je, kao i u brojnim drugim prilikama, u potpunosti promijenio pretpostavke i mogućnosti, te je učinio da san o općem pristupu znanju postane saglediv. Međutim, tendencija razvoja javne knjižnice ide upravo u suprotnom smjeru – da se fenomeni na koje smo mi ljudi najviše ponosni gase i nestaju s horizonta. Javne knjižnice ne mogu dobiti, čak ne smiju ni kupiti, knjige najvećih svjetskih izdavača, knjige koje već imaju u svom katalogu moraju uništiti nakon 26 (?!?) posuđivanja i u svakom pogledu gube bitku s tržištem na kojem dominiraju novi igrači poput Amazona, Googlea i Applea.


    izvor: Multimedijalni institut
    foto: Don Shall
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Promocija knjige Marijane Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari
    Promocija knjige Marijane Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari
    Promocija knjige Marijane Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari : Na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije održat će se u četvrtak 30. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. O knjizi će govoriti Dunja Seiter Šverko, Tinka Katić, Mateo Žagar, Nives Tomašević i Marijana Tomić.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Aubry u Booksi i Medijateci
    Francuska spisateljica i filozofkinja Gwenaëlle Aubry gostuje u Zagrebu u projektu 'Kritika danas'.

    Projekt Kritika danas doveo nam je finu plejadu suvremenih pisaca i filozofa u Zagreb: prošli tjedan gostovao je Stefan Nowotny, jučer i danas Zagrebom se šeće László Krasznahorkai, u petak dolazi Diedrich Diederichsen, a sljedeći tjedan očekujemo dolazak suvremene francuske autorice Gwenaëlle Aubry.

    Aubry (1971) je spisateljica i doktorica filozofije. Neko vrijeme je živjela u Italiji i Obali Bjelokosti, a trenutno je zaposlena u znanstvenom institutu CNRS (Centre national de la recherche scientifique) u Parizu. Objavila je veći broj članaka o antičkoj filozofiji, kao i prijevoda djela antičkih filozofa.

    Objavila je pet romana. Roman-abecedarij Nitko, u kojem se isprepleću autobiografija i fikcija, dobio je uglednu književnu nagradu Femina 2009. i preveden je na desetak jezika. Izdavačka kuća Disput objavila je 2011. godine roman Nitko u biblioteci Na tragu klasika u prijevodu Marije Paprašarovski. Na hrvatski je preveden i njen posljednji roman Podjele, također u izdanju Disputa, a u prijevodu Sanje Šoštarić.

    S Gwenaëlle Aubry će u četvrtak, 6. studenog u 19 sati, u zagrebačkoj Booksi razgovarati Miljenka Buljević, a razgovor će se odvijati na engleskom jeziku (bez prijevoda). Dan nakon gostovanja u Booksi, u petak, 7. studenog, autorica će održati predavanje u Medijateci Francuskog instituta. Neposredno prije i nakon ovih događanja knjige Nitko i Podjele bit će moguće kupiti po znatno sniženim cijenama.

    Gostovanje Gwenaëlle Aubry organizirano je u sklopu projekta Kritika danas kojeg provode organizacije Kurziv (Kulturpunkt.hr), Multimedijalni institut (MaMa) i Kulturtreger (Booksa). Gostovanje Aubry su podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Zaklada Kultura nova te Francuski institut u Zagrebu.

    foto: Booksa
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Knjige na kauču : Želimir Periš i Mučenice
    Knjige na kauču : Želimir Periš i Mučenice
    U okviru Festivala knjige i književnost PAZI, KNJIGA! održat će se književni program pod nazivom Knjige na kauču na kojem će gostovati Želimir Periš, povodom njegove zbirke priča Mučenice. Jesu li žene 21. stoljeća mučenice ili heroine, s autorom razgovaraju Ana Đokić i Tomica Šćavina.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Promocija knjige Pucanj ispred Daniila Harmsa
    Promocija knjige Pucanj ispred Daniila Harmsa
    Promocija knjige Pucanj ispred Daniila Harmsa i multimedijalni performans Danijela Žeželja Slikanje uživo, uz glazbu uživo (DJ D-Gree), održat će se u utorak 28. listopada u Galeriji SC u Zagrebu.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Del Toro režira 'Ljepoticu i zvijer', Coppola 'Malu sirenu'
    Del Toro režira 'Ljepoticu i zvijer', Coppola 'Malu sirenu'
    Nakon golemog uspjeha igranih verzija crtića 'Alisa u zemlji čudesa' i 'Uspavana ljepotica', kompanija Disney odlučila je odgovoriti na trendove u ukusima filmskih publika diljem svijeta obradama većine svojih animiranih klasika u obliku igranog filma.
    Za ožujak iduće godine redatelj Kenneth Branagh najavio je 'novu viziju' 'Pepeljuge', a u planu su i dva 'remakea' 'Knjige o Džungli'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Najbolje od domaće i strane literature za nastavak književne sezone
    Najbolje od domaće i strane literature za nastavak književne sezone
    Poticanje domaće literarne produkcije, i renomiranih autora i mladih pisaca, ali i dostupnost dobre svjetske književnosti na hrvatskom jeziku te razvoj kulture čitanja kroz približavanje knjige i pisaca čitateljima, i ove su jeseni prioriteti hrvatskih nakladnika
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Knjige
    Knjige se definiraju kao ukoričene tiskane publikacije od najmanje 49 stranica. Prve knjige se u povijesti javljaju oko 5 000 godina prije Krista i bile pisane na pergamentima. S vremenom njihov izgled evoluira te se u današnje vrijeme definicija djelomično mijenja zbog pojave elektroničkih knjiga koje ne spadaju u originalnu definiciju knjiga zbog svoje neopipljivosti.
    Tagovi: knjige, publikacije, znanje | 20.11.2009. u kategoriji Lifestyle
  • Zemljišne knjige
    Zemljišne knjige (gruntovnica) javne su knjige (registar u koji svatko može imati uvid) u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretnine, te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.
    Tagovi: zemljišne knjige, gruntovnica, upis nekretnina, zakon o zemljišnim knjigama, | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
  • Katastar
    Katastar (grč. Popis) službena evidencija zemljišta za tehnološke, ekonomske i statističke svrhe, izradu zemljišnih knjiga, podloge za oporezivanje prihoda od zemljišta; izrađuje se na temelju geodetskog premjera zemljišta i njegove klasifikacije po vrijednosti i kulturi.
    Tagovi: katastar, zemljišta, zemljišne knjige | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj