Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: knjige

  • Uvod u Dnevnik
    Odmah na početku nove kolumne, David Albahari u svom prepoznatljivom stilu dovodi svoju prepoznatljivost u pitanje.

    Nisam pomišljao da bi to moglo tako teško da ide. Koliko uostalom treba vremena da bi se napisala jedna kolumna? Možeš uvek da pišeš o tome kako nisi mogao da pišeš, teši me postmodernista u meni, ali pomalo me stid da se služim tom proverenom taktikom. 

     

    Na moje iznenađenje postmodernisti se ovog puta pridružuje realistički pisac u meni. Otkud sada realista u mom telu? Oduvek sam mislio da sam sve realiste do kraja zgnječio i zakopao u duboku jamu, ali očigledno sam se preračunao u pogledu njihove izdržljivosti. Obnavljaju se realisti kao jato feniksa, to je sve što mogu da kažem. 

     

    Međutim, oni su ovog puta u pravu, jer dnevnik je mera realnosti i ne mogu uopšte da zamislim kako bi izgledao postmodernistički dnevnik. To bi, slutim, izgledalo kao zapisi nekog shizofrenog autora, kao zabeleške osobe koja nije sigurna gde je kapija koja je vodi iz jednog u drugi svet. 

     

    Stoga počinjem oprezno, evo ovako…

    "Moraš verovati ljudima” ponavljala je moja majka, "moraš im verovati.”

    "I živima?”

    "I živima i mrtvima”, odgovarala je majka. "Svima.”

     

    I tako je to trajalo godinama, sve dok otac nije otišao u penziju. Tada me je on uzeo u svoje ruke, tačnije rečeno u svoje noge, jer smo svakog dana odlazili u beskrajne šetnje, od jednog do drugog kraja Zemuna i nazad. Uglavnom smo bili sami, dva illi tri puta sa nama je išla i moja sestra, a ponekad bi nam se pridružio neko od onih koji su pre nas stigli na kej.

     

    Čitaoci će u prehodnim rečenicama možda prepoznati zvuk ili ton prisutan u mojim prvim knjigama kratkih priča. Prepoznaće nešto što bi se moglo definisati kao moj stil ili bar kao deo mog stila, budući da je jedna od odlika moga stila zapravo bilo stalno menjanje: "Menjati se a ostati isti", kako je neko još odavno napisao o mojoj prozi.

     

    Ali, da li je to tačno? Da li je tačno da se pisac menja od knjige do knjige ili da, ipak, ostaje trajno isti, možda malo izoštreniji? Ali, zašto samo pisci, zar se to ne odnosi na svakog od nas? Nije li gospodin Kojner, junak mnogih Brehtovih malih priča, kada ga je neko sreo posle dugog odsustva i rekao mu da se uopšte nije promenio, nije lli on tada uspeo da izusti samo jedno "O!" i potom naglo prebledeo?

     

    Drugim rečima: ako negde odemo i dugo nas nema, i onda se vratimo kući, u svoj grad i ulicu, u svoju višespratnicu, da li treba da se obradujemo kada nas ljudi prepoznaju ili da se smrknemo što više ne vide ko smo? 

     

    Ta dilema je ista – pomislio sam nedavno, dok sam pisao pogovor za novo izdanje Nevidljivog čoveka britanskog autora H.Dž.Velsa – onoj dilemi u kojoj se zateknemo kada nas neko, sasvim bezazleno, upita da li bismo voleli da budemo nevidljivi. Pitanje je bezazleno, poput mnogih drugih naizgled jednostavnih pitanja na koja se ne može jednostavno odgovoriti, već se moraju praviti zamršene konstrukcije koje nas vode dalje u nova pitanja i dileme. 

     

    Od takvih pitanja najpoznatije je ono banalno 'Kako ste?' na koje odgovaramo još banalnijim odgovorima 'Dobro' ili 'Tako-tako' ili 'Kako se uzme' ili 'Ne dam se', jer kada bismo stvarno pokušali da odgovorimo na njih, onda našoj priči ne bi bilo kraja. I tako nastavljamo da lažemo druge, sebe i sve ostale, i radićemo to sve dok još budemo imali reči i daha. A onda, posle toga, ionako ništa više neće biti važno. Ostaje nam jedino ćutanje, i to je sve.


    ***

    David Albahari
    foto: Chaotic Good 01
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 8 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • 'Neispričane ljubavi'
    U povodu Mjeseca hrvatske knjige, raspisuje se natječaj za neobjavljenu kratku ljubavnu priču. Rok za prijavu: 1.10.2014.

    Programski odbor Mjeseca hrvatske knjige pokreće natječaj za kratku (ljubavnu) priču na temu Neispričane ljubavi. Natječaj je otvoren od 1. rujna do 1. listopada 2014. godine u ponoć. Radovi pristigli nakon navedenog roka neće se uzeti u razmatranje.
     

    Kriteriji natječaja:

    - Poslana priča ne smije biti prethodno objavljena. 

    - Natječaj je javan.

    - U natječaju nemaju pravo sudjelovati djelatnici Knjižnica grada Zagreba i članovi Programskog odbora.

    - Maksimalna duljina priče je 7200 znakova, uključujući razmake.

    - Font 'Times New Roman', 12 točaka, prored 1,5, u formatima .docx ili .doc

    - Jezik priča je hrvatski.

    - Svi koju sudjeluju imaju pravo poslati samo jednu priču na natječaj.

    - Za prve tri najbolje kratke priče (prema ocjeni žirija) su osigurane nagrade.


    Priče se šalju isključivo na adresu: neispricane.ljubavi@gmail.com.


    Autori uz priču trebaju poslati puno ime i prezime te broj telefona/mobitela i adresu za kontakt (podaci služe samo za evidenciju Programskom odboru i neće biti proslijeđeni članovima žirija). U naslov e-pošte molimo napisati: 'Za natječaj MHK 2014.,(Ime priče), ime i prezime autora.'

     

    Žiri koji čine Maja Brajko Livaković (književnica), Tomislav Brlek (književni teoretičar), Ružica Cindori (književnica) i Jadranka Pintarić (književna kritičarka i književnica), pregledat će sve pristigle radove te odabrati pobjednike.

    Pristigle priče ulaze u konkurenciju za tri nagrade naših sponzora:

     

    1. nagrada: Dvodnevno putovanje u Veneciju za dvije osobe s polaskom iz Zagreba.
    Prva nagrada uključuje pokrivene troškove puta, smještaja s doručkomu hotelu 3*, razgled prema programu i pratitelja putovanja za pobjednika i njegovog pratitelja. Nagradu će dobitnik konzumirati u terminu kada mu odgovara, a u dogovoru sa sponzorom nagrade Integral Zagreb d.o.o. turistička agencija.

     

    2. nagrada: Jedan polupansion u Gorskom kotaru u pansionu Bijela Ruža za dvije osobe

    Druga nagrada uključuje pokriven trošak polupansiona za dvije osobe u pansionu Bijela Ruža u Ravnoj Gori, za dobitnika i njegovog pratitelja. Nagradu će dobitnik konzumirati u terminu kada mu odgovara, a u dogovoru sa sponzorom nagrade, vlasnikom pansiona Bijela Ruža.

     

    3. nagrada: Zaljubljeni Zagreb - tematski razgled Zagreba za dvije osobe u pratnji vodiča

    Razgled grada Zagreba koji priča najljepše zagrebačke ljubavne priče, približava običaje starog Zagreba vezane za ljubav i udvaranje i otkriva detalje iz ljubavnih života poznatih Zagrepčana. Razgled grada s romantičnom notom. Nagradu će trećeplasirani dobitnik konzumirati u terminu kada mu odgovara, a u dogovoru sa sponzorom nagrade i voditeljicom ture gospođom Dorom Fila Butković.

     

    Rezultati natječaja bit će objavljeni na konferenciji za medije Mjeseca hrvatske knjige 13. listopada 2014., a dodjela nagrada na otvorenju MHK-a u Splitu. Od 1. rujna više na mrežnim stranicama MHK-a, Facebook stranici KGZ-a i na mrežnim stranicama sponzora.


    foto: Peter Kirkeskov Rasmussen
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 13 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Majka troje osnovaca: Djeci su olakšali torbe, a nama roditeljima takujine
    Kada je početkom ove godine sad već bivši ministar znanosti Željko Jovanović najavio kako će svi učenici osnovnih i srednjih škola u idućoj školskoj godini dobiti (čuj – „dobiti“!) nove udžbenike, suvremenije, lakše i za 14,2 posto jeftinije od starih – roditeljskoj radosti nije bilo kraja.Sadržaj školske torbe naših školaraca trebao je, po ministru, biti i do dva kilograma lakši, knjige bi se
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 17 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Giergia optužen zbog 17 milijuna kuna poreza
    Općinsko državno odvjetništvo u Zadru (ODO) podignulo je optužnicu protiv bivšeg direktora Košarkaškog kluba Zadar Giuseppea Pina Giergie (77), zbog kaznenog djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, a obustavilo istragu protiv Dina Perovića (47), bivšeg predsjednika KK Zadar i današnjeg direktora javnog poduzeća EKO d.o.o. Optužnica je podignuta nakon dvogodišnje istrage i dviju dorada tijekom čega su se Giergia i Perović sumnjičili da su kao čelnici kluba u četiri godine utajili oko 17 milijuna kuna poreza. Iako su isprva obojica bila osumnjičena, grafološkim i financijskim vještačenjem je, među ostalim, utvrđeno da Perović nije bio potpisnik računa spornih u istrazi.
    - ODO Zadar je 26. kolovoza 2014. protiv hrvatskog državljanina G.G. (1937.) podigao optužnicu zbog kaznenog djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, dočim smo u odnosu na hrvatskog državljanina D.P. (1967.) istoga dana donijeli rješenje o obustavi istrage - priopćila je Marijana Stipić, glasnogovornica Općinskog državnog odvjetništva u Zadru.
    Policija je dvojac prijavila Državnom odvjetništvu u lipnju 2012. godine nakon dovršene kriminalističke istrage tijekom koje su izuzete poslovne knjige zadarskog košarkaškog kluba. Prijavljeni su da su u svojstvu direktora i predsjednika sportskog društva sa sjedištem u Zadru u razdoblju od 2005. do 2009. godine netočnim utvrđivanjem porezne osnovice poreza na dodanu vrijednost u poslovnim knjigama, oštetili državni proračun i fondove RH za ukupan iznos od više milijuna kuna.
    Giergiu se teretilo da je kao direktor kluba od siječnja 2005. do lipnja 2009. oštetio državni proračun za 15.981.150 kuna na ime neplaćenog poreza i PDV-a.
    Božana Sviličić
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 20 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Mrsić: Već se vide pomaci kod dva instituta u novom ZOR–u
    Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je danas kako se nakon donošenja novog Zakona o radu (ZOR) već vide pomaci kod dva instituta, no za sve učinke novog zakona treba pričekati još godinu - dvije.

    "Već sada vidimo pomake kod dva instituta - radu kod dva poslodavca, ako je netko u punom radnom vremenu zaposlen kod jednog poslodavca može raditi legalno i kod drugog, te mogućnosti da radnici u povezanim društvima mogu raditi u drugoj tvrtki ako nema posla u njihovoj", rekao je Mrsić nakon predstavljanja knjige "Zakon o radu s komentarima i tumačenjima".
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 23 sata u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Izložba književnice za šibenske beskućnike
    Izložba književnice za šibenske beskućnike
    U srijedu 3. rujna od 22.30 u šibenskom caffe baru Domald održat će se prodajna izložba kolaža Maše Kolanović iz knjige 'Jamerika' u dobrotvorne svrhe - za šibenske beskućnike
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    prije 23 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Natječaj za najbolju kratku priču : Neispričane ljubavi
    Natječaj za najbolju kratku priču : Neispričane ljubavi
    Programski odbor Mjeseca hrvatske knjige pokrenuo je natječaj za kratku (ljubavnu) priču na temu Neispričane ljubavi. Natječaj je otvoren od 1. rujna do 1. listopada 2014. godine. Rezultati natječaja bit će objavljeni 13. listopada 2014., a tri najbolje priče bit će nagrađene vrijednim nagradama.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Stvorite ove navike i biti ćete uspješniji na poslu
    Uspjeh ne dolazi s neba - potrebno ga je zaslužiti kvalitetnim radom, predanošću i čvrstim stavom.Dobro je poznato da uspjeh ne dolazi s neba - potrebno ga je zaslužiti kvalitetnim radom, predanošću i čvrstim stavom.

    Kako piše Business Insider, autor knjige "Kako do posla koji zaista želite" i izvršni direktor Hamilton Bradshaw Grupe James Caan u nedavnoj LinkedIn objavi objašnjava koje to navike ljudi trebaju stvoriti ako žele konstantno napredovati u poslu:

    1. Motivirajte se
    Ako čekate druge da vas potaknu i ohrabre na postizavanje vaših ciljeva, ne pokazujete da želite uspjeh i niste na dobrom ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    prije 1 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Izgubljeni u kontekstu
    Drugo izdanje Lit Link festivala nije ostavilo snažan dojam, ni organizacijom ni kvalitetom stranih autora.

    Lit link festival ili Književna karika 2014. (Pula 28. 8. - Rijeka 29. 8. - Zagreb 30. 8. 2014.)

     

     

    U subotu je u zagrebačkom Kinu Grič, u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, održan zagrebački dio književnog festivala Lit Link ili Književna karika. Ovogodišnje je izdanje tek drugo, a ostatak se programa održavao u Rijeci i Puli. Organizator je istaknuo kako Lit Link "teži dugoročnim efektima u inozemnom plasmanu hrvatske književnosti" te da se "usmjerava i na promociju domaće književne scene kod stranih urednika i izdavača".

     

    Kao i prošle godine, gosti su bili isključivo anglofoni pisci i urednici – Amerikanci, Englezi i Kanađani. Kako, dakle, ispadne kad festival, koji za glavni cilj ima prodaju kakva književnog proizvoda na strano tržište, organizira javno čitanje?

     

    Krenimo s najvažnijim, a to su ipak tekstovi. Veliki kišobran koji bi mogao natkriti manje-više sve autore koji su čitali je autobiografija. Nije to ništa čudno, ali ipak zapinje za uho taj opetovani razgovor o biografskom u tekstovima. Tako je, recimo, Shaughnessy Bishop Stall, koji je čitao iz svoje knjige Down to this: Squalor and Splendour in a Big-City Shantytown (nominirana za Drainie-Taylor nagradu za, pogađate, biografiju), godinu dana proveo živeći s beskućnicima u Torontu (sličnim se tipovima iskustva podvrgavao i João Paulo Cuenca, brazilski nam gost s jednog drugog festivala, FEKP-a).

     

    Sheila Heti je čitala iz romana How Should a Person be?, koji je napisala dok je bila u emotivno podraženom razdoblju – naime, baš joj se raspadala ljubavna veza. Adam Mansbach, primjerice, voli rap, a pripovjedač čijim je glasom govorio mladi je i konstantno napušeni diler. 

     

    Sve ove manje bitne informacije o trenucima stvaranja i osobnim lomovima tih ljudi mogle su se čuti na čitanju koje je moderirao Marko Pogačar. Jezičac lagano prelazi s teksta na kontekst, više se priča o autoru nego o priči, a neki od njih imaju potrebu i sami, usred čitanja, objašnjavati vantekstualne elemente koji bi valjda trebali biti ključni za razumijevanje njihove književnosti. Da Hotel Zagorje nije izišao prije par godina, vjerojatno bi netko i Ivanu Simić Bodrožić upitao nešto o prognaničkim danima. 

     

    Druga stvar koja bode oči je sličnost svih poetika. Istina, Mansbach je malo opušteniji, Maša Kolanović se trudi miješati žanrove, Bishop-Stall stranice posvećuje nabrajanju, ali sve je to nekako isto: ja-pripovjedač svijet doživljava neposredno, često hipersenzibilno, uglavnom izrazito 'stvarnosno', a literarni se efekt obično ostvaruje crnim humorom ili ironijom. 

     

    Par dobrih fora i zabavnih replika, nažalost, nije ono što čini dobar književni tekst, a produkcija duhovitih dosjetki ne čini pisca dobrim piscem. To je nešto drugo: ponajprije rad na jeziku, jer stil treba brusiti, gaziti ga kao kukca, kako bi rekao Danilo Kiš; pa je tu još, recimo, pozicija pripovjedača spram svog pripovjednog svijeta, a koja se u navedenim primjerima i ne razlikuje previše od teksta do teksta, itd.. 

     

    Da ne bi zabrazdili u teorijske elaboracije, napomenimo još samo kako se gore opisan dojam stekao na osnovu ulomaka većih proznih cjelina, što, dakako, ne isključuje mogućnost da su ti romani u cjelini dobri.

     

    Bilo kako bilo, ostaje nam spomenuti još jedan detalj logističke prirode. Suprotno najavi, organizator nije organizirao prevoditelja s engleskog koji bi prevodio razgovor moderatora i gostujućih autora, što je izazvalo negodovanje u publici. Pogačar je, doduše, prije početka razgovora s prvim anglofonim sugovornikom ponudio da sam prevodi razgovor.

     

    Međutim, ako je organizator već najavio prijevod razgovora (a ne samo tekstova koji su, naravno, bili prevedeni u oba smjera), treba organizirati prevoditelja s obzirom da je festivalsko događanje nominalno namijenjeno i široj domaćoj publici, a ne tek stranim urednicima.
     

    Prošle je godine festival urodio otkupljivanjem prava za romane Olje Savičević Ivančević i Bekira Sejranovića, što je velik korak za njih i zasigurno stanoviti uspjeh organizatora. Hoće li ove godine biti kakvih transfera i transakcija – ostaje nam da vidimo. Sve se to zbiva iza kamera. Ono što je običnom ne-cehovskom smrtniku vidljivo ne ostavlja neki dojam: osrednja do bezvezna književnost i šlampava organizacija. 

     

    Ivan Tomašić

    foto: Travis
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Prijelazno štivo
    Stručni Booksin tim odabrao je nekoliko naslova pogodnih za čitanje u kratkom periodu između ljeta i jeseni.

    Još koji dan i lišće će prekriti Zagreb. Valja iz naftalina izvaditi stari škrlak, pronaći šuze za klamzanje po kiši i kišobran u bojama Jägermeistera.

    Tri mjeseca čitali smo svakaj i ljetnu literaturu već danas, prvi rujna, možemo pospremiti u šupu. Problem je što ljeto još nije službeno skončalo, pa nam treba prijelazno štivo. Takve knjige je najteže naći. One su poput lonca juhe kojeg u pol tri ujutro pronađete u hladnjaku i s radošću ju podgrijete. To je ista ona juha od ručka, ali iz nepoznatog razloga u 2.45 tri puta je ukusnija. Dakako, dvanaest minuta kasnije shvatiš da si samo razjario želudac i opet ideš u hladnjak tražeći nekaj konkretnije. Na priliku – ostatke pečene svinjske glave!

    U potrazi za prijelaznim, rujanskim štivom, naš stručni tim preroštal je tisuće naslova i evo kaj su odabrali:

    Enciklopedija nadnaravnog, više autora (Mozaik knjiga, 2014)

    Treći Reich, Roberto Bolaño (Vuković & Runjić, 2014)

    Moj život, David Jason (Profil, 2014)

    Mrkli mrak, bez zvijezda, Stephen King (Algoritam, 2011)

    Mirni dani na Clichyju, Henry Miller (Mladinska knjiga, 1990)

    Joe Speedboat, Tommy Wieringa (Fraktura, 2010)

    Stranputice, Rex Pickett (Algoritam, 2007)

    Marilyn Monroe: Posljednje seanse, Michel Schneider (Alfa, 2007)

    Teorija o pandi, Pascal Garnier (Edicije Božičević, 2014)

    Luđakinja u nama, Rosa Montero (Disput, 2014)

    Po nekim istraživanjima upravo ovdje, u predjesenjoj kategoriji, kriju se istinski biseri.

    foto: Raul Lieberwirth
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Potpisivanje knjige Nives Celzijus u Zadru
    Potpisivanje knjige Nives Celzijus u Zadru
    Spisateljica i pjevačica Nives Celzijus je u Zadru, u sklopu šoping centra Supernova, predstavila svoju novu knjigu 'Gola istina 2', te podijelila mnoštvo potpisa svojim obožavateljima. Podsjetimo da je za prvu Golu istinu, Nives dobila i književnu nagradu Kiklop 2008. kao najprodavanija knjiga te godine. Unatoč kontroverzama, ova nadasve svestrana, seksi i strastvena, poslovna i talentirana pjevačica i spisateljica, te brižna majka, 2014. izdala je nastavak u kojem potpuno iskreno i bez srama piše o najtežim danima svog braka, svojim ljubavima i seksualnim iskustvima te odnosu sa jednim poznatim njemačkim nogometašem, osvajačem naslova svjetskog prvaka
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | story.hr
    prije 2 dana u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Damir Pilić: Godine u kojima su nestajali susjedi
    U prologu nove knjige Damira Pilića - nazvane “Splitting“, podnaslovljene “Kako sam tražio Srbe po gradu“, upravo objavljene u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux - na vojnom igralištu kraj Regrutnog centra u splitskom kvartu Split 3 oficirima je, jednog dana davne 1980. godine, pofalilo igrača za mali balun pa su, kao i obično, pozvali klince iz ulice da s njima igraju. Na male branke tako su u prologu - upravo kako se dogodilo i u stvarnosti - zaigrali dječak koji će se 11 godina poslije, u demonstracijma pred zgradom Komande VPO-a, s još četvoricom
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 3 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Tomič pristala Rudan isplatiti 1600 eura za 'Kurbe': Čekam da mi ispostavi račun
    Slovenska glumica i nova zastupnica u parlamentu Violeta Tomič pristala je Vedrani Rudan isplatiti 1.600 eura autorskih prava za monodramu "Kurbe", rađenu prema tekstu hrvatske novinarke i spisateljice, ali još je uvijek upitno hoće li ga Rudan dobiti budući da slovenska glumica i dalje inzistira na ispostavi fakture.
    Slovenska glumica, koja je izabrana u novi parlament na nedavnim izborima kao zastupnica Udružene liste (ZL), pristala je Vedrani Rudan isplatiti novac nakon žestoke međusobne polemike u kojoj je hrvatsku spisateljicu najprije optužila za "balkanski" način poslovanja.

    "Žao mi je zbog šuma u komunikaciji do kojega je došlo između mene i Vedrane. Spremna sam joj platiti 1.600 eura, ali očekujem da će mi za to ispostaviti odgovarajući račun", rekla je Tomič u razgovoru za Slovensku televiziju.

    Tomič je prema tekstu Rudanove priredila predstavu "Kurbe" koja je u Ljubljani prije dvije sezone bila pravi hit s mnogo gledatelja, ali joj do danas nije platila naknadu za autorska prava jer je tražila da autorica teksta s njenom agencijom potpiše sporazum i ispostavi fakturu.

    Nakon što je Vedrana Rudan u svom blogu ironično primijetila kako će honorar iz Slovenije očito dobiti samo uz intervenciju NATO-a, Tomič joj je najprije odgovorila da je sama kriva za neisplatu jer prakticira "balkanski" način poslovanja kako u Sloveniji ne bi morala platiti porez i agencijsku proviziju.

    No, i nakon što ju je Tomičeva elektronskom porukom obavijestila da joj je spremna platiti dug uz ispostavu računa, Rudan inzistira na isplati bez prethodnih uvjeta.

    "Ja sam umjetnica i ne izdajem fakture. Knjige su mi objavljene po cijelom svijetu, a nikad nisam morala izdati račun, uvijek je bilo dovoljno da potpišemo ugovor", rekla je Rudan za Slovensku televiziju.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 3 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Znate li što je Bibliocikliranje?
    Znate li što je Bibliocikliranje?
    Šestero studentica i studenata bibliotekarstva s Filozofskog fakulteta u Zagrebu osmislilo je zasad jedinstveni projekt Bibliocikliranje s ciljem promicanja knjige, knjižnice i čitanja među mladima te zdravog načina života i zaštite okoliša vožnjom bicikla. U sklopu projekta od 1. do 10. rujna posjetit će knjižnice u manjim gradovima na relaciji Zagreb-Split i provoditi čitateljske radionice za djecu
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • 'Katolička crkva je pružila premalo otpora nacističkom režimu'
    'Katolička crkva je pružila premalo otpora nacističkom režimu'
    Njemački povjesničar Bernd Heim, autor knjige "Smeđi biskupi za Rajh", tvrdi da Katolička crkva u Njemačkoj nije učinila dovoljno da bi se usprotivila Hitlerovom režimu. U razgovoru za DW argumentira tu tvrdnju.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dw.de
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Bijeg u literarni zaborav
    Boreći se protiv bauka književnosti, doktor Ostojić je i sam postao dijelom književne tradicije. Je li vrijeme za povlačenje?

    Na neizmjernu žalost i uz brojne isprike vjernim pacijentima, moram obavijestiti našu čitateljsku publiku da su tekstovi iz rubrike 'Doktor Ostojić, literoterapeut' nedvojbeno dobili status književnosti.

     

    Prve smo naznake dobili kada se u ordinaciji počeo pojavljivati sve veći broj pacijenata čije bolesti nisu uzrokovane romanima Hugoa ili Stendhala, nego upravo mojim liječničkim naputcima. Srećom, budući da su ti tekstovi nastali u steriliziranim uvjetima, bolesti su brzo otklonjene. Ipak, shvatio sam da blagotvorni medicinski utjecaj mojih tekstova postaje sve manji, a negativni estetski dojam sve veći. 

     

    Stoga smo krenuli u incognito terensko istraživanje u književnu zajednicu. Saznali smo da među našim autorima postoji konsenzus da je doktor Ostojić 'osrednje piskaralo koje nije ni do koljena Dimitriji Demeteru' i 'nižerazredni književnik' – dakle, i struka se slaže da pripadam književnom svijetu.

     

    Potom smo proveli ozbiljno znanstveno istraživanje koje je pokazalo da 82% čitatelja ležerno pristupa ovim ozbiljnim medicinskim studijama kao običnom književnom tekstu, dok čak 26% ispitanika drži da je literoterapija puka poetska smicalica, a ne realna znanost.

     

    Naravno, radi se o razumljivom i očekivanom nesporazumu. U ovo doba široke pismenosti i općeg postmodernističkog duha, svaki tekst nosi rizik da bude čitan kao književno djelo. Stoga, unatoč trudu da svoje naputke napišem u što formalnijem i suhoparnijem obliku, iz njih su ipak isklijale sjemenke esteticizma. Zbog toga se duboko ispričavam unesrećenim čitateljima.

     

    Nedvojbeno je da ovi tekstovi, jednom kad su ušli u književni korpus, izazivaju više štete nego koristi. Jedino rješenje je – povlačenje. Trebam prestati objavljivati tekstove i pričekati da prirodna selekcija kanonskih tekstova potisne moju rubriku u literarni zaborav, kao što more izbacuje plastičnu bocu na pučinu. Strpit ćemo se dok stručna literarna znanost ne pospremi ove tekstove u ropotarnicu književne povijesti, dok će medicinska struka nedvojbeno sačuvati ove vrijedne ekspertize na akademskom popisu literature. 

     

    Stoga ću iskoristiti priliku da napustim ovaj posao u Zagrebu i krenem na humanitarnu misiju u literarno najpogođenije dijelove svijeta: u Veliku Britaniju i Irsku. Tamo je najveća stopa načitanosti, najmanja dostupnost književnih cjepiva i medikamenata, najgora prehrana, najveći broj književnika po glavi te najniži broj literoterapeuta po kilometru kvadratnom. Moje je prisustvo neophodno.

     

    Kako bih dovršio započeti posao, objavljivat ću tekstove na Booksinom portalu još tri tjedna: naredna dva tjedna posvetit ću najopasnijem hrvatskom romanu, zloglasnom Kiklopu Ranka Marinkovića. U trećem i završnom tekstu podijelit ću zadnje naputke i poželjeti vam sretan ostanak. 
     

    Da bih u budućnosti izbjegao slične pogreške u pisanju medicinskih tekstova, trebam pomoć čitatelja. Stoga sam organizirao 'nagradnu igru' u kojoj tražimo od vas da na adresu dr.dr.ostojic@gmail.com pošaljete link na vama najdraži tekst iz ove rubrike, uz kratko obrazloženje. Rok za prijavu je srijeda 17.9. Najsretniji i najoriginalniji čitatelji dobit će vrijednu knjigu iz Booksine arhive, uz doktorev potpis i potvrdu da su knjige sterilizirane te bezopasne.

    Ostajte mi zdravi!

    dr.med. dr.med. Ostojić
    foto: Ozbiljan slučaj čitanja u Britaniji (Nana B Agyei)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Plutajuća knjižnica
    Na jezeru Cedar (Minneapolis) pluta jedna splav i na toj splavi sjedi knjižničarka Sarah Peters okružena knjigama.

    Nađete li se ovih dana u blizini jezera Cedar onkraj Minneapolisa i poželite nekaj pročitati, a eto, niste se sjetili spremit si štivo u ruksak – ne očajavajte.

    Ako malo bolje pogledate, vidjet ćete splav na jezeru, ali to nije običan splav, a ne – to je splav-knjižnica. Tamo možete posuditi knjigu.

    Projekt plutajuće knjižnice (The Floating Library) pokrenula je spisateljica i pedagoginja Sarah Peters, a knjige za knjižnicu darovali su joj umjetnici iz svih krajeva SAD-a. Knjige su pomno zaštićene tak da im voda nemre nahuditi.

    Ova jedinstvena knjižnica otvorena je, kao i one na suhom, samo tijekom uobičajenog radnog vremena, a radit će i tijekom rujna.

    S oduševljenjem pozdravljamo knjižničarku Petersicu i želimo joj mirno plutanje.

    izvor: NSK
    foto: The Floating Library
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Viši od mora – Proza
    Kad maestral zarobi na Otoku.

    Kraj je sedamdesetih godina i Italija je u ratu. Na bombe, otmice i atentate vlast odgovara represijom i nultom tolerancijom, a strogo čuvani zatvor na Otoku postaje zemlja u malom: u njoj traje rat zatočenikâ i čuvarâ. Luisa to ne zna i dok se ukrcava u brod kako bi posjetila muža višestrukog ubojicu, uzbuđena je, ali samo zato što nikada nije vidjela more. Paolo poznaje situaciju, ali ne zna poznaje li još svoga sina – kako su one nekoć male ruke mogle prihvatiti oružje, kako su oni mili prsti mogli povući okidač, a srce prigrliti mržnju, osuditi na smrt? No osim odredišta Luisa i Paolo imaju još nešto zajedničko: u zemlji koja si ne može dopustiti da javno suosjeća s ljudima poput njih, oni su u svojoj boli osamljeni.

    Kad ih maestral zarobi na Otoku, gostoprimstvo će im nevoljko ponuditi zatvorski čuvar Nitti, a duga noć koju kao da je režirala sama sudbina svima će im zauvijek promijeniti živote, oslobađajući duhove prošlosti i otkrivajući duboko zapretenu ljudskost.

    Viši od mora Francesce Melandri nagrađivani je roman koji priča o ljubavi i nasilju, dragocjena knjiga čija nježnost blaži rane svijeta koji nas okružuje.

    'Radnja ovog predivnog romana u cijelosti se odigrava na otoku, kao da želi odati počast Elsi Morante... Ljubavna priča i iznimno čovječan i samilostan portret zatvorskoga svijeta... Francesca Melandri dobro zna što je pietas, odnosno građa od koje je sazdana književnost.'
    (Elle)

    'Francesca Melandri izabrala je ne­običnu i originalnu vizuru... Autorica nježno, sramežljivo i iznimno profinjeno ocrtava psihologiju likova... zbog čega primarnu ulogu u romanu preuzimaju upravo iz­van­redni dijalozi...'
    (Corriere della Sera – La Lettura)

    'Ljepota knjige leži u polaganom, sramežljivom, nevinom približavanju Paola i Luise... koje međusobno privlači njihova neizreciva patnja. Otok je ispovjedaonica, tamo se može izgovoriti ono što bi bilo gdje drugdje bilo neizrecivo. Viši od mora izriče upravo tu neizrecivost.'
    (la Stampa – TTL)

    Prevela: Ana Badurina
    Izdavač/Distributer: FrakturaGodina izdanja: 2014Autor: Francesca MelandriCijena: 129,00 knBroj stranica: 176Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 4 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Autori koji pišu o slobodi
    Uoči 2. Festivala svjetske književnosti koji počinje 4. rujna, pričali smo s programskim direktorom Seidom Serdarevićem.

    Uskoro počinje drugo izdanje Festivala svjetske književnosti u organizaciji vaše izdavačke kuće Frakture. Možete li reći nešto više o ovogodišnjim gostima festivala, koji je već prošle godine krenuo sa sjajnom postavom?

     

    Festival organiziramo drugi put i bilo je jasno da ćemo uvesti neke promjene s obzirom na prošlogodišnja iskustva. No, i ove godine dovodimo odlične i zanimljive goste iz svijeta, te značajne autore iz Hrvatske i iz regije.

    Teško je izdvajati imena kada imamo toliki broj jako zanimljivih autora, no moramo ipak naglasiti neke pisce koji spadaju u red velikih svjetskih zvijezda. Recimo, Festival otvara Francesca Melandri, iznimno zanimljiva talijanska autorica koja se bavi temom bliske prošlosti odnosno fenomenom terorizma kraja 70-ih i početka 80-ih te odnosom talijanskih vlasti prema zatvorenicima, s posebnim naglaskom na emotivan odnos zatvorenika s njihovim bližnjima.

     

    Kao i prošle godine, i ove godine na Festival dolazi jedna zaista velika i popularna svjetska književna zvijezda u liku poznatog španjolskog romanopisca Javiera Cercasa?

     

    Javier Cercas zaista jest najpoznatije ime među širim čitateljstvom. Cercas, koji je možda i ponajbolji suvremeni španjolski autor, gostovat će drugog dana Festivala.

    No tu je i čitav niz jednako velikih i značajnih pisaca, poput jednog od najzanimljivijih francuskih pisaca: to je pjesnik, romanopisac i esejist Mathias Énard. Svaki njegov novi roman je potpuno drukčiji od prethodnog, a bavi se zaista najrazličitijim temama, od gradnje Leonardovog mosta u Istambulu, pa sve do Domovinskog rata u nagrađivanom romanu Zona. Rekao bih da je to jedan od najboljih romana uopće koji tematiziraju Domovinski rat.

    Uz njih, na Festivalu gostuju i pisci poput Lawrencea Norfolka, Maríe Dueñas, zatim Patricka deWitta koji je osvojio cijeli niz prestižnih svjetskih književnih nagrada te bio finalist nagrade Man Booker.

    Izdvojio bih i njemačku spisateljicu Annu Katharinu Fröhlich te svakako finskog autora koji piše na švedskom, Kjella Westoa, iznimno važnog autora koji piše na sasvim specifičan i drukčiji način. U tom popularnom valu skandinavske književnosti gdje su krimići daleko najpopularniji, on piše romane koji nisu trileri no koji su daleko napetiji od kriminalističkih romana tog vala. On piše o posljedicama građanskog rata u Finskoj, i općenito ga se smatra najvažnijim literarnim kroničarom finske povijesti 20. stoljeća.

     

    No Festival i ove godine predstavlja neke od najznačajnijih književnika iz regije?

     

    Da, tu su velika imena književnosti iz regije poput Aleša Debeljaka, Semezdina Mehmedinovića, Bore Ćosića, općenito čitav niz sjajnih autora koji uključuje i Branka Kukića, Igora Štiksa, Muharema Bazdulja i brojne druge autore. Bit će tu i niz panela koji će tematizirati pitanja poput politike i književnosti, kao i teme poput građanskog rata, pronalaska nove domovine i slično. 

     

    Iako Festival nema službenu temu ili moto, ipak se čini da je upravo pitanje slobode, odnosno rata te odnosa politike i umjetnosti, tema koja je svakako glavna preokupacija većine spomenutih pisaca, od Cercasa do Francesce Melandri i Samia Michaela, kao i spomenutih jugoslavenskih autora…

     

    Činjenica jest da Festival nema nikakav moto ili temu, ali zaista je istina da je tema koja se proteže kroz djela većine spomenutih pisaca rat, bilo da je riječ o građanskim ratovima ili borbi za slobodu koja se proteže kroz cijelo prošlo stoljeće.

    U tom kontekstu zaista vrijedi posebno istaknuti dolazak iznimnog izraelskog autora Samia Michaela. On je rođen u Iraku 1921. godine i izvrsno poznaje arapsku kulturu te je jedan od najvećih zagovaratelja mira odnosno pomirenja Izraelaca i Palestinaca. Riječ je o jako značajnom autoru koji je sudjelovao u brojnim mirovnim inicijativama te koji i u ovim poznim godinama još uvijek slovi kao izvanredan autor i lijevi intelektualac.

     

    Uz program posvećen 25. godišnjici smrti Danila Kiša, uveli ste i dva nova programa zasnovana na komunikaciji pisca i čitatelja?

     

    Program 'Pisac i njegov čitatelj' nudi razgovor pisca i njegovog najpomnijeg čitatelja, bilo da je riječ o uredniku, prevoditelju ili nekom drugom, gdje se razgovara o procesu nastanka knjige i problemima s kojima se suočava pisac, odnosno njegov prevoditelj ili urednik knjige.
     

    Program koji je predviđen za posljednja tri dana Festivala pripremili smo u suradnji sa zagrebačkim gimnazijama, a to je 'Književna matineja za srednjoškolce'. Na tim matinejama gostovat će Renato Baretić, Slavenka Drakulić i Igor Štiks te gimnazijalci iz I., V., i X. gimnazije.

    Đaci iz tih gimnazija pripremaju prezentacije knjiga o kojima će zatim razgovarati s njihovim autorima. Ideja je da potom te knjige postanu izborna lektira u prvom polugodištu ove školske godine. Dakle, nastojimo se približiti mlađim čitateljima jer primjećujemo da djeca žele čitati i da ih zanima kvalitetna suvremena hrvatska i svjetska književnost, a ne samo 'trash' književnost.

     

    No čini se da, usprkos čestim naricanjima i lamentacijama o zastarjelom školskom programu i groznom lektirnom programu koji nema nikakve veze sa suvremenim životom, djeca zadnjih dvadesetak godina čitaju potpuno iste knjige, kao da suvremena književnost ne postoji. Mogu li ovakvi programi imati ikakav utjecaj na ovaj status quo?

     

    Taj se problem vuče barem zadnjih 30 godina jer su ti programi za mlade ljude potpuno zamrznuti u vremenu i jedva da se mijenjaju. Po programu lektire ako djeca dođu do Camusa, to je sjajno. No moja je majka čitala Camusa kao suvremenu književnost, ja sam ga čitao kao suvremenu književnost, a nažalost ga i danas djeca čitaju kao ono što je književnost danas, iako je od njegove smrti prošlo više od pola stoljeća. 

     

    No taj problem je zapravo mnogo širi od pitanja školskog programa. On ima dalekosežan utjecaj na naše društvo i kulturu. Kako je moguće da se ništa ne mijenja?

     

    Jasno je da je to ključni problem u Hrvatskoj. Smatram da je to jedan od osnovnih razloga zašto se toliko malo čita kod nas, zašto nove generacije ne čitaju. Mi smo zadnjih tridesetak godina zarobljeni zastarjelim pristupom književnosti koja se proučava na dijakronijski način, gdje djeca kreću od proučavanja Gilgameša i Biblije. To je potpuno pogrešan pristup, jer su djeca otvorena za čitanje, i mladi ljudi žele čitati, no ono što se dotiče njihovih života, sada i odmah.

    To ne znači da djeca ne bi razumjela ozbiljnu književnost, no vrlo je važno da korespondira s njihovom stvarnošću. I tako treba pristupiti lektiri: osnovno je razviti čitalačke navike, želju za čitanjem i ljubav prema knjizi, nakon čega se mogu proučavati klasici kao što su Dante, Tolstoj, Dostojevski ili Biblija, bez otpora prema čitanju i prema knjigama kojeg možemo primijetiti kod učenika danas. Lektira mora biti živa kao što je živa i književnost, ona mora biti bliska životu.
     

    Mi želimo pridonijeti promjenama u tom smislu, dovesti domaće i svjetske autore djeci te im približiti suvremenu književnost, jer se ti pisci bave onim temama koje su na ovaj ili onaj način bliske djeci i mogu ih razumjeti. 

     

    Koliko konkretno Festival može pridonijeti pozitivnim promjenama u tom kontekstu?

     

    Smatram da možemo pridonijeti stjecanju navike čitanja. Samo u ovom trodnevnom programu sudjelovat će dvanaest zagrebačkih srednjih škola s oko 1200 đaka, što je zaista značajan broj. Nadamo se da ćemo barem dio tih učenika zainteresirati za suvremenu hrvatsku i svjetsku književnost.

    A kada je riječ o konkretnim promjenama u obrazovnom sustavu, smatram da bi profesori trebali dobiti mnogo veću slobodu i otvorene ruke prilikom biranja knjiga iz velikog korpusa kvalitetne suvremene svjetske literature na kojima bi zatim radili s đacima. Stjecanje navike čitanja je ključna stvar.


    Neven Svilar
    foto: press konferencija
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 5 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Tko čita, skita
    Engleski glazbenik Neil Halstead je u pjesmi 'My Life in Art' prikazao dva lica slobode: američku cestu i europsku književnost.

    Ne volim putovati, ali to me ne priječi da bez ikakve dvojbe ustanovim da je putovanje značajno, da je ono kao mini verzija života. Putovanje nas mijenja i kroz njega rastemo, na putu se oduševljavamo, ponešto (ponekad i previše) očekujemo, njime smo opijeni; putovanja nas ispunjavaju i temeljito nas određuju, možda i više nego što smo svjesni.

     

    Amerikanci putuju bolje nego Europljani, oni putuju lakše. Ne polažu toliko na tradiciju i ukotvljenost u jednu sredinu, mijenjaju gradove, poslove i prijatelje kako im puhne. Ceste i putovanja su američki simboli, opjevani i opisani toliko puta da se ponekad može učiniti kako se o njima više ništa novo ne može reći. 

     

    Čak i one američke pjesme, priče i romani koji nisu o putovanju ponekad jesu o putovanju, pa mi je iz sjajne Slobode kao jedna od upečatljivijih impresija ostala nepodnošljiva lakoća kojom likovi ostavljaju svoj stari život i kreću na put, potražiti sreću negdje drugdje. To je Amerika, to je sloboda.

     

    S vremena na vrijeme se i poneki stanovnik starog kontinenta koji se otisnuo u američku avanturu osjeti ponukanim opisati taj stil života, tu nestalnost i neopterećenost mjestom -  osjeti se ponukanim opisati cestu. Jedan od onih kojima je to izvrsno uspjelo engleski je trubadur Neil Halstead. 

     

    On je predvodio nekoliko bendova, objavio je tri samostalna albuma, ali glazbena će ga povijest upamtiti kao vođu divnih Mojave 3, majstora sanjive melankolije. Teško je izdvojiti samo jednu njihovu pjesmu, ali 'My Life in Art' mi se nekako ipak ističe: u tih nježnih i suptilnih sedam minuta kao da je sažeto ne samo sve ono zbog čega se voli Mojave 3, već i ono zbog čega se voli glazba općenito.



     

    Halstead tu iznosi priču o Wendy, jednoj od onih tipičnih nesretnih američkih žena koje bježe od nasilnih muževa pa se upuštaju u krstarenje tom ogromnom zemljom, nigdje se ne zadržavaju predugo, upoznaju svakakve spodobe i rade različite kratkoročne poslove, od pranja posuđa do plesanja u noćnom klubu. Sanjare o Las Vegasu. Ako imaju sreće upoznaju i nekog senzibilnog šmokljana iz Europe koji će ih razumjeti. Ili će to barem pokušati.

     

    Manje je važno jesu li se Neil i Wendy zaista upoznali, ono što je doista značajno jest stih koji opisuje ne samo njihov odnos, već i odnos baš svih američkih žena u bijegu koje su negdje na svome putu upoznale načitanog empatičnog Europljanina.

     

    You look so young and you talk so old

    Listen up, babe, I just might take you home if you're lucky

    You read some books and they broke your heart

    But you don't know one thing about life

    You're just a pretty boy

     

    Knjige su ovdje u izravnoj opreci sa životom - sve ono što smo iz njih doznali i naučili posve je beznačajno u usporedbi s onim što se nauči u jedno poslijepodne pravog života na ulici, života kakvog je žena u bijegu sasvim sigurno iskusila. To je razlog zašto Wendy promatra Neila s visine, njezino je iskustvo autentično, a njegovo je samo knjiško. Da, istina je, knjige ti mogu slomiti srce, ali život to može napraviti mnogo surovije.

     

    Dodatnu potvrdu ove teze Wendy pruža Neilu u idućem stihu u kojem ga upućuje na istinsko učenje života, na priče koje nisu 'pokvarene' time što su zapisane između korica, na neposredne anegdote koje, iako su možda nemušte i spetljane, mogu biti rječitije od vrhunski napisane književnosti.

     

    And these bums on the corner will take your time

    Sell you their stories for a nickel and a dime

    You could learn something  

     

    Romantika dolazi nešto kasnije - europski momak će dobiti priliku pričom zadiviti američku ženu, ona će ga moliti da joj priča o bulevarima i njegovom umjetničkom životu, molit će ga da joj priča o onome što se njoj čini toliko daleko i nedostižno kao da nije na kugli zemaljskoj, kao da pripada nekoj drugoj planeti, nekoj drugoj galaksiji.

     

    Ova pjesma vrlo preciznim potezima suprotstavlja literaturu i prava životna iskustva, u njoj je umjetnost (ili uže: književnost) na suprotnom polu od pravog, istinskog života i smatra je se manje vrijednom, gotovo nedostojnom. 

     

    I zaista, možemo li uspoređivati nekoga tko je pročitao stotine knjiga o ratu i onoga tko je makar jedan dan proveo u pravom ratu, na prvoj crti bojišnice, s mecima koji mu fijuču oko glave, mirisom krvi i baruta, i smrću koja se smješka iza svakog ugla?

     

    Naravno da ne možemo, ali nije u tome poanta. Poanta je u tome da umjetnost između ostaloga i postoji zato da ne moramo baš sve proživjeti na vlastitoj koži, a ako je ta umjetnost dobra onda će nam se činiti kao da nešto zaista i jesmo proživjeli na vlastitoj koži. Samo će nam se činiti, ali ono što Wendy ne zna, a vi i ja znamo jest da, ako je umjetnost zbilja dobra, onda uz nju neke stvari zbilja možemo iskusiti na vlastitoj koži kao da smo bili tamo iako zapravo nikada nismo bili tamo.

     

    Zato volim ovu pjesmu. Zbog nje ne moram putovati u Ameriku i upoznavati plesačice iz noćnih klubova koje sudbina nije mazila. Ne moram jer sam to već učinio. 

     

    Andrija Škare
    foto: Don Sniegowski
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 5 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Jesenji booket
    Jesen stiže, a s njom i gomila novih knjiških naslova znanih literarnih majstora.

    Jučer oko pol sedam popodne došla je Jesen. Eno je, sjedi u Dubravi i samo što nije krenula prema Zagrebu.  

    Drugi znak da je hudom ljetu kraj pronašli smo na stranicama Huff Posta. Maddie Crum blagovremeno nas upozorava na vrhunske naslove koji dolaze u knjižare.

    Friške knjige objavit će, među ostalim, David Mitchell, Ian McEwan, Margaret Atwood, Martin Amis i William Gibson.

    Cijeli popis provjerite na Huff Postu.

    foto: epicnom
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 5 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Život bez maske: predstavljanje knjige o velikom Jozi Kljakoviću večeras u solinskom 'Zvonimiru'
    Veliki je i prešućivani slikar o ključnim temama za hrvatski narod pisao u pravo vrijeme i nije se ustručavao to objaviti. Pokazao je hrabrost pišući kritički o partizanima, Brozu, ustašama, Paveliću, Srbima i Jugoslavenima..., za što je bio napadan sa svih strana.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 5 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Knjige
    Knjige se definiraju kao ukoričene tiskane publikacije od najmanje 49 stranica. Prve knjige se u povijesti javljaju oko 5 000 godina prije Krista i bile pisane na pergamentima. S vremenom njihov izgled evoluira te se u današnje vrijeme definicija djelomično mijenja zbog pojave elektroničkih knjiga koje ne spadaju u originalnu definiciju knjiga zbog svoje neopipljivosti.
    Tagovi: knjige, publikacije, znanje | 20.11.2009. u kategoriji Lifestyle
  • Zemljišne knjige
    Zemljišne knjige (gruntovnica) javne su knjige (registar u koji svatko može imati uvid) u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretnine, te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.
    Tagovi: zemljišne knjige, gruntovnica, upis nekretnina, zakon o zemljišnim knjigama, | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
  • Katastar
    Katastar (grč. Popis) službena evidencija zemljišta za tehnološke, ekonomske i statističke svrhe, izradu zemljišnih knjiga, podloge za oporezivanje prihoda od zemljišta; izrađuje se na temelju geodetskog premjera zemljišta i njegove klasifikacije po vrijednosti i kulturi.
    Tagovi: katastar, zemljišta, zemljišne knjige | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj