Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: knjige

  • Promocija knjige Pas Gorostas i Mačak Živčak Lovorka Marića
    Promocija knjige Pas Gorostas i Mačak Živčak Lovorka Marića
    Promocija knjige Pas Gorostas i Mačak Živčak autora Lovorka Marića održat će se u petak 3. listopada u prostorijama Izdanja Antibarbarus u Zagrebu. Knjigu dječjih igrokaza koje je autor pisao u dobi od 10 do 14 godina, predstavit će Vitomira Lončar, Latica Marić, Simona Goldstein i autor.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 6 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • AUTOR KNJIGE O OLD FIRMU ZA JUTARNJI 'Najveći krivci za Celticovu krizu su – Rangersi!
    AUTOR KNJIGE O OLD FIRMU  ZA JUTARNJI 'Najveći krivci za  Celticovu krizu su - Rangersi!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    prije 8 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Predstavljanje knjige Ivanke Zdrilić pod nazivom "Zavežljaj ljubavi"
    Predstavljanje knjige Ivanke Zdrilić pod nazivom "Zavežljaj ljubavi"
    U četvrtak 2. listopada u dvorani Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1 s početkom u 18 sati, održat će se predstavljanje knjige Ivanke Zdrilić pod nazivom "Zavežljaj ljubavi"
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    prije 8 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • App: Readmill
    App: Readmill
    Pametni telefoni i tableti idealni su uređaji za čitanje knjiga pa stoga ni ne čudi da postoji hrpa aplikacija koje čitanje e-knjiga čine jednostavnijima
    Ovotjedna aplikacija je upravo takva, a nakon što je stekao određeni ugled na iOS-u, Readmill je odnedavno dostupan i na Androidu. Iza Readmilla stoji servis zahvaljujući kojem je omogućena sinkronizacija između različitih uređaja na kojima se nalazi pa je stoga potrebno ili otvoriti korisnički račun ili se prijaviti s Facebookovim računom. Nakon toga valja ili uvesti već postojeće knjige, pretraživati besplatne ili ih dodati s računala.
    Opširnije...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | cropc.net
    prije 9 sati u kategoriji Tehnologija
    • 1
    • +
  • Moje veliko miteleuropsko vjenčanje
    Hrvatska kao srce Srednje Evrope nema baš previše veze s Balkanom. Zar je moguće da nas Nijemci drukčije vide?

    U hrvatskim informativnim emisijama voditelji često s ponosom u glasu prenose medijske izvještaje i napise sa svih strana svijeta (zapravo, to je laž: isključivo izvještaje sa Zapada) prema kojima Hrvatska spada u – odaberite iz ponuđenog: 

    a) top 10 svjetskih turističkih destinacija, b) neotkriveno blago Mediterana, c) jedinstvenu europsku zemlju s netaknutom ljepotom prirodnih bogatstava, d) zemlju najljepših žena svijeta, e) zemlju s najljepšim morem na svijetu…

     

    Kada to gledatelji čuju dođe im nekako toplo oko srca, obuhvati ih čitave ponos i osjećaj značaja, jer nije slučajnost da upravo oni nastanjuju taj divotni izraz Božje providnosti, zacijelo je sve to dio jednog mnogo većeg plana. Dika koja struji kralježnicom hrvatskog građanina u tim trenucima gotovo da nadmašuje silan ponos koji ga obuzme svaki put kada čuje od nekog prijatelja koji je bio na dalekom putovanju bijelim svijetom da mu se taksist obratio riječima: "Aaa, Croatia! Goran Ivanišević!"
     

    Da to nije samo lažna predodžba, svako malo nam strastveno potvrdi i nekadašnji redatelj/športski djelatnik, Antun Vrdoljak, koji nam dokazuje da nitko nije učinio više za Hrvatsku od športaša, i da smo čudo u svjetskim razmjerima, i da sada svi znaju za nas, a da inače ne bi znali. Imamo Ivaniševića, Plitvička jezera, Šukera, Kornate, Janicu, Teslu… A ako netko ne vjeruje Tončiju, neka samo pogleda koju epizodu serije Gossip Girl, u kojoj se mladi njujorški bogataši hvale pred drugim mladim njujorškim bogatašima da su ljeto proveli u Hrvatskoj. 

     

    I zato je svakog pravovjernog građanina Lijepe naše koji uživa u činjenici da bjelosvjetski taksisti znaju za Šukera i Ivaniševića zasigurno prestravio film koji je nekidan prikazan na našoj televiziji. Riječ je o djelcu koje je poput udara groma raznijelo predodžbu o tome kako na nas gledaju stranci.

     

    Kada je u programskom rasporedu vidio film pod nazivom Moje veliko balkansko vjenčanje, mnogi je naivni gledatelj tu večer sjeo pred televizor nadajući se nastavku romantične komedije otprije par godina, Moje veliko grčko vjenčanje. Drugima je, pak, sama činjenica da naslov sadrži riječ 'balkansko' bila pozivnica za zabavu i siguran pokazatelj da je u pitanju komedija koja prikazuje vjenčanje u nekakvoj zabiti mrke Srbije ili Makedonije.

    Gledatelji će se smijati avanturama naših protagonista, zasigurno nekog lijepog i mladog para sa Zapada koji nastoji stupiti u sveti sakrament braka u tom čudnovatom balkanskom okruženju. Mladi će par prvo biti osupnut zbog barbarstva priprostih i pripitih Balkanaca što skaču oko njih i turaju im pljoske s najgorom rakiještinom u usta, da bi na kraju filma shvatili kako je riječ o dobrim primitivcima, pravim dušama od ljudi, barbarogenijima od kojih ti dođe milo kad ih vidiš onakve divlje i neuke, a opet sasma živahne i dobroćudne. I na kraju filma će gledatelji zaključiti da smo ipak na koncu konca svi ljudi; i mi gledatelji sa Zapada, baš kao i ovi živopisni likovi kojih smo se, ipak Bogu hvala, riješili prije dvadeset godina.

     

    No hrvatski gledatelji zasigurno nisu bili spremni na ono što ih je dočekalo. Kao prvo, Moje veliko balkansko vjenčanje nije bio američki film, niti nastavak grčkog vjenčanja, već njemačka romantična komedija, ako takvo što uopće postoji. Kao drugo, i posebno uznemirujuće, ono 'balkansko' iz naslova se zapravo odnosi na 'hrvatsko'! Umjesto očekivane crne balkanske nedođije, nekakve Pripizdine Donje gdje će oko našeg budućeg bračnog para sa Zapada obigravati čudnovati likovi s drombuljama u ustima i poderanim šeširima na glavama, dobili smo – Rovinj! 
     

    Ono što je vjerojatno najviše pogodilo naše gledatelje koji se nisu mogli načuditi prikazu Hrvatske i Hrvata u filmu jest upravo činjenica da su dobili više-manje film koji su i očekivali, uz tu razliku u geografskom određenju. Naime, u filmu Hrvati hodaju uokolo u nekakvim smiješnim narodnim nošnjama, žderu janjeće i svinjske glave, ogromni su i glasno se smiju dok oko njih trešti turbo folk kakvog bi se vjerojatno i turbo folk zvijezde posramile. Hrvati, koji ne poznaju razvod braka, u filmu izgovaraju rečenice tipa, "za nas Hrvate zakon je poput žene: poštujemo ga, ali ga i varamo."

    Ali kako je to moguće? Pa barem su valjda Nijemci naši prijatelji, oni nas poznaju i znaju koliko se razlikujemo od nekih tamo Turaka i Srba i Bosanaca. Nijemci bi barem trebali biti svjesni naše tisućljetne uljudbe i naše slavne miteleuropske kulture. Ako su nas baš htjeli poniziti, mogli su to učiniti i na mnogo pristojniji način, mogao je naš mladi njemački par biti okružen raznoraznim gosponima i milostivicama, ta i oni su smiješni, zar ne?, pa gledatelji se smiju gospon Fuliru ima već četrdesetak godina.

    A kad ono tamo ispada da smo mi njima svi isti, da smo nekakvi Balkanci. U očima Zapada se, dakle, nije mnogo toga promijenilo u odnosu na kraj 18. stoljeća, kada je o Morlacima pisao Alberto Fortis u svome Putovanju u Dalmaciju. 
     

    Kako je tako nešto moguće? Zar je fortisovska predodžba o Dinaroidima koju su prepisivanjem samo potvrđivali Goethe, Byron i Ljermontov toliko snažna? Jesmo li mi zaista u očima Zapada primitivci s nazubljenom čakijom zataknutom u čarapi koji se desnicom rukuju sa Zapadnjakom, a lijevom mu mažnjavaju novčanik iz džepa? 

     

    Ovaj bi film, inače zaista sramotno glupo djelce koje, dakako, najviše govori o ljudima koji su ga stvorili, možda trebalo shvatiti kao neku vrst odbljeska vlastitih nedoumica i hibridnih predodžaba. Mitotvorba koja traje mnogo dulje od posljednjih dvadesetak godina kada je postala službenom strategijom očito je uspjela uvjeriti jedino hrvatske građane u istinitost činjenice da Hrvatska s Balkanom nema nikakve veze.

    Doseg ideje o srednjoeuropskoj uljudbi, koja je u svojoj srži ionako oduvijek bila malograđanska kreacija, ne ide dalje od granica Jugoslavije, zbog čega je udar ovog čudnovatog filmskog bumeranga gledateljima bio posebno bolan. Jer ako ovaj film i nije zrcalo nekakve stvarnosti, što god tko želi utrpati pod deku 'stvarnosti', on ipak jest naš tek donekle izvitoperen odraz kada je riječ o kulturnoj produkciji.

     

    Naime, za viđenje jugoslavenskih zemalja i njihovih naroda i narodnosti kao bizarnih plemena na brdovitome Balkanu znatnim smo dijelom sami zaslužni. Postjugoslavenske kinematografije su perpetuirale taj lažni mit o balkanskoj autentičnosti u cijelom nizu 'samobalkanizirajućih' filmova, kako ih u svom vrlo informativnom doktorskom radu pod nazivom Postjugoslavenski film – Stil i ideologija naziva novinar i scenarist Jurica Pavičić.
     

    Zadnjih se godina, doduše, broj takvih filmova znatno smanjio, štoviše, oni gotovo da se više i ne snimaju, no 90-ih godina i početkom novog stoljeća bilo ih je koliko ti srce želi. Većina tih filmova je vrlo niske kvalitete, no publika je hrlila u kina tako da je s ekonomske strane bilo opravdano snimati ih. Zašto je publika masovno odlazila u kina gledati te filmove je drugo pitanje, na kojeg nije lako dati jednoznačni odgovor. Istina dijelom leži i u nekoj vrsti samoopravdanja i jeftinog i lakog obrazloženja za sve grozote koje su se dešavale na, da se poslužimo onom groznom sintagmom kreiranom početkom 90-ih koja se utaborila u kolektivni vokabular, "na ovim prostorima". Sva ta djela autobalkanizacije su u književnosti i pogotovo u filmu uvijek bila nabijena humorom kao ključnim začinom, jer bez tog bi elementa publici bilo nepodnošljivo suočavati se s 'balkanskim elementom'.


    Taj element pseudo-katarze je zahvatio i književnost i film, pa su knjige poput Tomićevog romana Što je muškarac bez brkova? bile uvijek na vrhu lista najčitanijih domaćih naslova. Kasnije je došlo do svojevrsnog obrata koji je donio ironiziranje cijelog samobalkanizirajućeg kompleksa kojeg su prigrlili poluintelekti - odatle se koncerti Vuce i sličnih kretenskih glazbenih inkarnacija događaju u zagrebačkim klubovima koji promoviraju tzv. nezavisnu scenu, a na njima se u prvim redovima naguravaju i sve pjesme pjevaju isti oni ljudi koje se može vidjeti na svim indi koncertima u gradu. Uspjeh Klanja ljudi ili Brkova u tom smislu nije teško objasniti. Od svih umjetničkih formi što su se krčkale u toj samobalkanizirajućoj retorti na površinu je isplivala glazbena scena, ta posljednja enklava samobalkanizacije.

     

    No svi ti romani i filmovi vjerojatno nisu dotakli redatelja Mojeg velikog balkanskog vjenčanja, koji zacijelo nije gledao niti Konjanika niti Što je muškarac bez brkova. No duh te lažne autentičnosti svakako opstaje. Kusturicu je zasigurno gledao.

     

    Antun Vrdoljak svakako ne bi bio sretan ovim filmom koji pokazuje da je sav trud da dokažemo miteleuropejštinu zapravo uzaludan i da se fortisovski pogled na ljude koji obitavaju u ovim krajevima nije radikalno izmijenio u zadnjih dvjestotinjak godina. No ovaj će film možda i otrijezniti ponekog gledatelja i razoriti mu lažnu sliku o sebi u očima Drugoga koju su mu gradili zadnjih desetljeća. Jer on će uvijek biti Drugi. I zato: Danke Deutschland.


    Neven Svilar
    foto: Tomasz Kijas
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 10 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Moskar − "To sam ja" 11. listopada u kazalištu
    Moskar − "To sam ja" 11. listopada u kazalištu
    Bogu hvala, sve je dobro prošlo i bilo je navrijeme, jer ne želim ni pomišljati što bi bilo da sam malo zakasnila, komentirala je diva Tereza Kesovija koja je zbog teške bakterijske infekcije početkom rujna morala otkazati promociju knjige "To sam ja“ u Dubrovniku.
    Poznata pjevačica uspješno se oporavila te je presretna što će se promocija u organizaciji Grada Dubrovnika, Dubrovačkih ljetnih igara i TZ grada Dubrovnika održati 11. listopada u Kazalištu Marina Držića, s početkom u 19.30 sati. Sutradan, promocija će se upriličiti i u Konavlima, na Grudi.
    - Pripremila sam malo iznenađenje
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 12 sati u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Totti oborio rekord, Iniesta i Terry ušli u 'Klub 100'
    Postigavši pogodak za Romu u prvom poluvremenu susreta protiv Manchester Cityja, kapetan rimskog kluba Francesco Totti postao je najstariji strijelac u povijesti Lige prvaka.
    Totti se upisao među strijelce sa 38 godina i tri dana, a zanimljivo bio je to njegov prvi pogodak na engleskom tlu. Dosadašnji rekord držao je veznjak Manchester Uniteda Ryna Giggsa koji je imao 37 godina i 289 dana kada je u rujnu 2011. zabio gol protiv Benfice.

    U knjige rekorda elitnog natjecanja 'Starog kontinenta' večeras su se upisali i kapetan Chelsea John Terry, te veznjak Barcelone Andres Iniesta koji su ušli u 'Klub 100'. Terry je stoti nastup u 'Champions League' upisao u Lisabonu protiv Sportinga, a Iniesta na gostovanju u Parizu protiv PSG-a.

    Rekorderi po broju nastupa u Ligi prvaka su Xavi i Raul sa po 142 nastupa.

    (H)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Odakle dolazi prepoznatljivi miris starih knjiga? Odgovor je jednostavniji
    Zaljubljenici u knjige znaju da nije sve u slovima, već i prepoznatljivom mirisu koji se širi iz nekog davno tiskanog klasika. Je li riječ o nekakvoj Hermesovoj magiji ili običnim kemijskim reakcijama?
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | optimist_zg
    prije 1 dan postalo popularno prije 1 dan u kategoriji Zanimljivosti
    • 1
    • +
  • Budi budan, Budo
    Nije piscu lako pronaći pisca u sebi, pogotovo ako se vozi u kolima u kojima četiri sata bez prestanka svira Bob Dylan.

    Da, pisac je sada skoro sasvim budan. Dugo je sedeo prethodne noći u potrazi za najboljom formom, odnosno, za formom koja će ga na najbolji način predstaviti drugima, čak i onima koji nikada nisu pročitali ništa od onoga što je do sada objavio. Malo kasnije, kada se sasvim razbudio, imao je potpuno jasnu strukturu celog teksta. Da bi ga napisao trebalo je da u svakom tekstu odgovori na sva (ili bar na neka) od ovih pitanja:

     

    Šta sanjam i šta mi se događa?

     

    Šta pišem i šta čitam?


    Šta gledam i šta slušam?

     

    Odgovori na ova pitanja trebalo bi da, u najmanju ruku, ocrtaju ono što nazivamo piscem. Pisac, pak, takođe je zainteresovan za pronalaženje pisca u sebi, jer bi jednom zauvek hteo da se oslobodi te noćne more o piscu i njegovom dvojniku. Stoga on žuri, dok mu stvari ispadaju iz ruku, da počne, samo da već jednom počne, jer tamo gde postoji početak, tamo postoji i kraj...

     

    Šta sanjam?

     

    Nisam imao mnogo zanimljivih snova poslednjih noći. Najzanimljiviji bio je san u kojem me jedan oficir u belom mundiru pita kojim putem da krene da bi stigao u Zemun. Hoću da mu kažem da nema potrebe to da pita jer već je u Zemunu. On, međutim, odbija da mi poveruje i odlazi. Sledećeg trena ja kao da se nalazim na rubu velike rupe pune blata, odakle — zajedno sa grupom Ijudi za koje ne znam ko su ni šta su — gledamo kako se oficir u belom mundiru izvlači iz tog gliba tako što se uhvati za svoj perčin i povuče nagore. I ne izlazi samo on, već i njegov beli konj! Pre nego što ode, baron Minhauzen — jer to je doista on — okreće se prema meni, namigne mi i kaže: Dobro došao!

     

    Šta mi se događa?

     

    U četvrtak sam imao promociju novog romana Životinjsko carstvo u Kragujevcu. U kolima smo moj izdavač, moj kum i ja. Stižemo neposredno pre promocije. Čekamo petnaestak minuta da stigne publika, a za to vreme razgovaram sa direktorom biblioteke. On ponavlja priču koja se ovih dana svugde čuje — nema para za kulturu, nema ih i, po svemu sudeći, neće ih skoro biti.

    Sumorna je to priča, pa sam valjda zbog toga pomislio da je sumorna i publika. I vreme je sumorno, kaže moj kum. Izdavač ne kaže ništa. U kolima smo. Vraćamo se u Beograd. Izdavač pušta muziku: Bob Dilan. Četiri sata Boba Dilana! Dva u odlasku, dva u povratku! Treba doista voleti Boba Dilana da bi se to izdržalo.

     

    Šta čitam?

     

    Poslednjih dana isključivo čitam priče o Šerloku Holmsu. Mnoge sam već ranije čitao, tako da sada uzivam u pronalaženju raznih detalja koji svetlucaju kao kapi rose u travi. Pomišljam kako nikada ne bih mogao da budem žanrovski pisac, odnosno pisac koji stvara u okvirima nekog žanra. Uveren sam da bi me žanrovske odrednice sputavale, a onda pomislim na Ursul Legvin, Frenka Herberta, Filipa K. Dika, i kažem sebi da je vreme da zaćutim...

     

    Ili da ponovo pročitaš njihove knjige, kaže glas iz mraka.

     

    To već ne mogu da vam obećam, derem se u mrak. Ima ljudi koji mogu nekoliko puta da čitaju istu knjigu, ali ja nisam jedan od njih. Nepoznata knjiga je (za mene) najbolja knjiga za čitanje. 

     

    Šta gledam?

     

    Sve što dobijem od onih mojih prijatelja koji se zabavljaju skidanjem filmova i koncerata sa interneta. Poslednji film koji sam gledao: Omar, palestinski film iz 2013. Poslednji koncert koji sam gledao (i slušao): rege grupa Groundation svira stvari Boba Marlija. 

     

    Šta slušam?

     

    Groundation, ponovo.

     

    Pisac maše i kaže: Ovo je kraj.

    ***

    David Albahari
    foto: Rowland Scherman
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Priča o Attacku
    U Galeriji Nova u srijedu u 19 sati održat će se promocija knjige 'Naša priča: 15 godina ATTACK!-a' te otvorenje izložbe i čitaonice.


    Projekt Autonomne tvornice kulture ili kulturnog centra pokrenut je u Zagrebu 1997. godine i u različitim je inkarnacijama uspio opstati do danas. Ljetos objavljena knjiga Naša priča: 15 godina ATTACK!-a (ur. Boris Koroman, Sunčica Remenar, Sven Cvek i Sanja Burlović; AKC Attack, Zagreb, 2014.) sastoji se od dijaloga, intervjua, socioloških i etnografskih osvrta, osobnih svjedočanstava i mnoštva arhivskog materijala. Osim priče o ATTACK!-u, knjiga nudi i dio povijesti hrvatskog društva (1997.-2012.), ili barem pogled na to kako je ona izgledala iz rubne pozicije zagrebačke alternativne kulture.

    U srijedu u 19 sati u Galeriji Nova održat će se promocija knjige: očekuje nas razgovor s autori(ca)ma knjige o ATTACK!-u, o autonomiji i prostoru njegovog djelovanja, o DIY kulturi, hrani, muzici, politici, uličnim performansima, o učenju na vlastitim greškama, te o tome kako natjerati Sanju Doležal da pjeva pank. Uvodnu riječ imat će Dea Vidović i Ben Perasović, a razgovor će moderirati Iva Zenzerović Šloser.

     

    Nakon razgovora bit će otvorena i izložba o ATTACK!-u čiji postav potpisuje Nikola Mijatović Bangavi. Uz izložbu plakata i materijala iz arhive ATTACK!-a bit će otvorena čitaonica koja prati društveni kontekst u kojem je Autonomna tvornica kulture nastala i razvijala se kao Autonomni kulturni centar. Sadržaj čitaonice osmišljen je u suradnji WHW-a (Martina Kontošić) s Knjižnicom/Infoshopom Pippilotta koja djeluje u prostorijama ATTACK!-a u Pierottijevoj 11 u Zagrebu.

    Izložba i čitaonica bit će otvorene do 31.10., a četvrtkom u 18 sati održavat će se projekcije ATTACK!-ovog video materijala

    Samu knjigu možete slobodno preuzeti na Attackovoj web stranici.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Najkontroverznije knjige na svijetu
    Osim 'Lolite', 'Sotonskih stihova' i 'Golog ručka', koji su još naslovi možebitno opasni po mladi um?

    Prije dva-tri dana skončal je Tjedan zabranjenih knjiga. Eto, sad godinu dana ne moramo razmišljati o njima?

    Au contraire!

    O nedaćama knjiga skrbiti nam je iz dana u dan. Jer knjige su kao cvijeće ili voće & povrće, osjetljive su i ako ne mariš za njih – uvenu.

    Ola Kowalczyk s ebook friendly konzultirala je nekoliko izvora i otkrila koje su to najkontraverznije knjige na svijetu.

    Tu je Lolita (Nabokov), pa Sotonski stihovi (Rushdie) i Goli ručak (Burroughs). Ali, kako bi rekli na tv-prodaji, ni to nije sve! Kliknućem miša doskočite na stranice ebook friendly i doznajte sve o najkontroverznijim naslovima.

    foto: Eisabeth.Skene
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Život za 'Knjigu ili život'
    Na HRT se vraća emisija o književnosti, ali u drugačijem formatu.

    U televizijski program vraća se emisija koja je poticala knjigoljupce da upale televizor, a gledatelje da otvore knjigu. Radi se o emisiji Knjiga ili život koja će se emitirati na HRT-u 3. Ići će od ponedjeljka do četvrtka u trajanju od sedam minuta. U tom kratkom periodu predstavljat će se nove knjige, razgovarati s piscima i njihovim kritičarima, podsjećati na književne klasike koji su formirali današnje umjetnike...
     

    Emisiju uređuju Koraljka Kirinčić, Karolina Lisak Vidović, Lidija Špiranec i Gordan Nuhanović. U prvoj jučerašnjoj emisiji gostovao je književni kritičar i Booksinim čitateljima dobro znan autor, Neven Svilar. Danas se predstavlja arhitekt i pisac Boris Popović, a sutra gostuje glumac Goran Matović.

    izvor: tportal
    foto: bykst

     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Privid 1938. – Proza
    Napeto štivo u kojem se sudbine likova isprepliću na neočekivane načine.

    Nakon što ga je tijekom diplomatske karijere napustila supruga, Claes Thune otvara odvjetnički ured, u kojem zapošljava šutljivu tajnicu Matildu Wiik, a slobodno vrijeme provodi s prijateljima iz mladih dana okupljenima u Klubu sredaša. Helsinki 1938. još je uvijek ugodno mjesto za život, a rane iz kratkoga ali krvavoga građanskog rata 1918. naizgled su zacijeljele. Ipak, prve naznake antisemitizma polako remete naizgled idiličnu sliku glavnoga finskoga grada, a i nagrizaju odnose u Thuneovoj obitelji te među sredašima. Gospođa Wiik istodobno vodi borbu sa svojom traumatičnom prošlošću, a Thune ne može ni naslutiti kakvu će lavinu pokrenuti slučajni susret u njegovu uredu.

    Prema mišljenju kritike jedan od najboljih skandinavskih romanopisaca, Kjell Westö proslavio se ciklusom od pet epskih romana koji se odvijaju u Helsinkiju tijekom 20. stoljeća. Njegov roman Privid 1938., koji se isprva čini kao interesantni prikaz Helsinkija u međuraću, ubrzo se pretvara u vrhunsko napeto štivo u kojem se sudbine likova isprepleću na neočekivane načine. Napisan u najboljoj maniri skandinavskih trilera, Privid 1938. čitatelj teško može ispustiti iz ruku.

    'Westö je izuzetno vješt pripovjedač. Čini da se sjećamo stvari koje nikada nismo vidjeli, ali ih svejedno prepoznajemo.'
    (Pia Bergström, Aftonbladet)

    'Vremenski je stroj izumljen. Njegovo je ime Kjell Westö.'
    (Antti Majander, Helsingin Sanomat)

    'Sugestivno, melankolično i napeto.'
    (Jenny Teleman, Švedski radio)

    'Ovo je djelo pisca koji zna što radi, ali i mnogo više od toga. Pravi doprinos vječnoj raspravi o ulozi malog čovjeka i smislu života.'
    (Jacob Söderman, Arbetarbladet)

    'Westö spada u one rijetke pisce čije knjige produbljuju naše razumijevanje povijesnih događaja i ljudi. Čovjek je­d­nostavno postane barem malo pametniji dok ga čita.'
    (Jan-Olov Nyström, Södermanlands nyheter)

    'Nema nikakve sumnje da je ovo jedan od najboljih romanopisaca skandinavskog područja.'
    (Mats Gellerfelt, Svenska Dagbladet)

    Prevela: Željka Černok
    Izdavač/Distributer: FrakturaGodina izdanja: 2014Autor: Kjell WestöCijena: 149,00 knBroj stranica: 352Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pero Kvržica među ljudima
    Pero Kvržica među ljudima
    Knjiga Pero Kvržica među ljudima istodobno je i biografija samog Mate Lovraka i biografija slavnoga romana Družba Pere Kvržice, te donosi cijelu sudbinu te knjige od trenutka kada je autor otvara iz paketa koji mu šalje izdavač pa do 1967. godine kada autor završava rukopis.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kultura − Promocija knjige "Marko Rašica" autorice Sanje Žaje Vrbice
    Kultura − Promocija knjige "Marko Rašica" autorice Sanje Žaje Vrbice
    Predstavljanje knjige „Marko Rašica“ autorice Sanje Žaje Vrbice održat će se u utorak, 30. rujna, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik s početkom u 20 sati. Organizatori su Umjetnička galerija Dubrovnik i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.
    Pozdravnu riječ održat će mr. sc. Vesna Delić Gozze, ravnateljica Umjetničke galerije Dubrovnik, a o knjizi će govoriti dr. sc. Irena Kraševac, dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Antun Karaman i autorica, dr. sc. Sanja Žaja Vrbica.
    Prema riječima akademika Tonka Marojevića, monografijom Marka Rašice izvlači se iz zaborava zanimljiv opus umjetnika, koji
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Novi uspjeh Novaka Đokovića van teniskih terena
    Novi uspjeh Novaka Đokovića van teniskih terena
    Novak Đoković se pohvalio novim izdanjem svoje autobiografske knjige
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | story.hr
    prije 2 dana u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Predstavljanje knjige Pouzdan izvor autorice Merite Arslani
    Predstavljanje knjige Pouzdan izvor autorice Merite Arslani
    Predstavljanje knjige iz biblioteke Balkan Noir Pouzdan izvor autorice Merite Arslani održat će se u utorak 30. rujna u zagrebačkom klubu Bulldog. Novu napeticu biblioteke Balkan Noir predstavit će Ivan Pandžić, Goran Gavranović, Ivana Simić Bodrožić, moderatorica i autorica Merita Arslani.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Biste li doista ovo jeli jer stručnjaci kažu da biste trebali?!?
    Biste li doista ovo jeli jer stručnjaci kažu da biste trebali?!?
    Da biste bili vitki i zdravi, svaki obrok mora sadržavati bjelančevine, vlakna i zdrave masnoće. Kada je riječ o kvalitetnim proteinima, Harley Pasternak , trener slavnih i autor knjige 'The Body Reset Diet' preporuča bjelanjke jaja, nemasnu perad, plodove mora, mliječne proizvode s niskim udjelom masnoća i slično.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    prije 2 dana u kategoriji Lifestyle
    • 1
    • +
  • Kultura − Predstavljanje knjige proze "Priče spajalice" Renate Zlatković
    Kultura − Predstavljanje knjige proze "Priče spajalice" Renate Zlatković
    Predstavljanje nove knjige „Priče spajalice“ dubrovačke književnice Renate Zlatković održat će se ovog utorka, 30. rujna s početkom u 19 sati u čitaonici Narodne knjižnice Grad – Sala Zrcala.
    U promociji će sudjelovati Marina Kljunak Čuikin, fra Rafael Romić, Nikša Selmani i autorica Renata Zlatković, dok će prigodni program glazbom i čitanjem priča upotpuniti Lukša Aletić, Monika Čuikin i Andrea Zlatković.
    Zbirka proze „Priče spajalice“ rezultat je sudjelovanja autorice u međunarodnom projektu pod nazivom „Dijetus Project: tourist products built for children“, i to u onom njegovom
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 2 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Rasknjižje, 29.9. – 5.10.2014.
    Rujan je odrujnio što je imao. Koje je nove naslove donio na police knjižara? Pogledajte u ovotjednom ‘Rasknjižju’.

    Noviteti:

    Proza:
    1. Nina Simone, roman, Gilles Leroy (Disput)
    Priča o slavnoj pjevačici, koja je posljednje godine života proživjela na jugu Francuske, složena je od više glasova, više pripovjedačkih perspektiva i vremenskih dionica. U pogon su uključene sve narativne instance, od objektivnog, sveprisutnog naratora do autorskih upada, koje se često izmjenjuju, nadopunjuju i ponavljaju. Tu su i umetnuti dokumenti poput novinskih intervjua, vijesti, plakata i diploma te neizostavna glazba, ali i snovi i buncanja.

    2. Splitting, Damir Pilić (Durieux)
    Utemeljena na iskustvu mladosti koja tek dozrijeva pod socijalističkim zgradurinama Splita kroz igru baluna, prva pijanstva, sitne krađe, markiranje nastave i smušeni, neobavezni seks, splitske djece koja odjednom, još u svojim zelenim godinama, doznaju kako 'nismo svi isti', ova proza precizno dočarava i demistificira vrijeme u kojem je dalmatinska metropola potresno i zauvijek mijenjala svoje lice.

    3. Mirni dani u Rovinju, Bora Ćosić (Profil)
    Bora Ćosić, hrvatsko-srpski književnik, rođenjem Zagrepčanin, već pola stoljeća dobar dio godine provodi u Rovinju; a od 1991. godine kad je postao hrvatski državljanin i stalni je žitelj Rovinja. Autor pedesetak knjiga, koje su doživjele i široku svjetsku recepciju (samo u Njemačkoj prevedeno mu je dvadesetak naslova), Ćosić je prepoznatljiv po miješanju žanrova, prepletanju narativne proze, esejistike, putopisa, dnevnika, autobiografije. I ovu je knjigu teško precizno žanrovski odrediti iako se sam autor odlučio za žanrovsku oznaku putopis. Ali, kakav je to putopis? Vrlo neobičan, nesvakidašnji, putopis po vlastitoj kući!

    4. Major Tom, Karmela Špoljarić (Hena com)
    Benjamin L., junak ovog romana, tipičan je hičkokovski 'običan čovjek u neobičnoj situaciji'. To je introvertan i usamljen, vrlo inteligentan i načitan, ali neambiciozan i inertan bibliotekar kojega iznenadna smrt žene koju je potajno simpatizirao potakne na akciju, tj. potragu za razrješenjem okolnosti te smrti, što ga iz pasivnog promatrača vlastitog života postupno transformira u aktivnog i važnog subjekta jedne krvave misterije.

    5. Sarina druga ljubav, Kemal Mujičić Artnam (MeandarMedia)
    Kemal Mujičić Artnam ne zaobilazi osjetljive teme poput žudnje za potomstvom, neuspjelih začeća i 'medicinski potpomognute oplodnje', trudnoće, emocionalnih podvojenosti i seksualne žudnje, polazeći od iznimno osjetljive i često traumatične teme ljubomore kao motivacijskoga okvira unutar kojega se razvija priča. Pred nama je tekst prepun iznenadnih i neočekivanih obrata, kako na razini teme, tako i na razini strukture romana, odnosno njegove, inicijalno prilično jednostavne kompozicije, iz koje se razvija mreža kompleksnih odnosa na relaciji muškarac — žena, sa svim predvidivim i nepredvidivim amplitudama.

    6. Čovječuljak, Aleksandar Prokopiev (Fraktura)
    Ovo je knjiga kojom je makedonski pisac Aleksandar Prokopiev 2011. osvojio međunarodnu književnu nagradu Balkanika. To je zbirka bajki za odrasle što znači da nama, koji (terminologijom Petra Pana) nismo baš uvijek sposobni za sretne misli, donosi prah za letenje, da nam posluži dok ih u sebi ne pronađemo. Strogo znanstvenim rječnikom: letenje, ili barem lebdenje te pocupkivanje odraslih česte su nuspojave čitanja Prokopievljevih bajki. Takva je efekta autor, čini se, svjestan, čak bi se moglo reći da mu je neskrivena namjera postići ga u svih svojih osamnaest tekstova.

    Ostalo:
    1. Otok iscjelitelj, Kostja Ribnik (Modesty Comics)
    Radnja ovog grafičkog romana događa se jednog ranoljetnog 'predturističnosezonskog' dana na otoku Pagu gdje mladić koji se zove Steinbock dolazi iz Beča da, zbog sentimentalnih razloga, nabavi auto iz pedesetih godina i upada u neočekivane avanture. To je slice of life priča za odrasle s težištem na karaktere, erotiku, arhitekturu, pejzaže, neobična alkoholna pića, halucinogene doživljaje, ali i lagane eksperimente s medijem stripa. Ovo je prvi samostalni grafički roman bosanskohercegovačkog strip autora Kostje Ribnika nakon nekoliko kraćih stripova objavljenih za Stripnjak Comics poput Komadić sira i albuma kolekcije kratkih stripova Glimpses of Comfort za koji je scenarije napisala Ella Gall.

    Književna događanja:

    Tjedan možete započeti predavanjem i promocijom knjige u Galeriji nova, događanju nazvanom ‘Slatke šezdesete. Paralelni modernitet’ Georga Schöllhammera.

    Dan poslije, u Splitu, pridružite se proslavi međunarodnog dana prevoditelja na događanju nazvanom ‘Pronađeni u prijevodu’ a ako ste u Zagrebu, možete pohoditi promociju knjige ‘Pouzdan izvor’ Merite Arslani.

    U četvrtak u programu Europea u dvorištu gostuje poznati češki pisac Miloš Urban.

    Ostala književna događanja potražite ovdje.
     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Rasknjižje, 29.9. – 5.10.2014.
    Rujan je odrujnio što je imao. Koje je nove naslove donio na police knjižara? Pogledajte u ovotjednom ‘Rasknjižju’.

    Noviteti:

    Proza:
    1. Nina Simone, roman, Gilles Leroy (Disput)
    Priča o slavnoj pjevačici, koja je posljednje godine života proživjela na jugu Francuske, složena je od više glasova, više pripovjedačkih perspektiva i vremenskih dionica. U pogon su uključene sve narativne instance, od objektivnog, sveprisutnog naratora do autorskih upada, koje se često izmjenjuju, nadopunjuju i ponavljaju. Tu su i umetnuti dokumenti poput novinskih intervjua, vijesti, plakata i diploma te neizostavna glazba, ali i snovi i buncanja.

    2. Splitting, Damir Pilić (Durieux)
    Utemeljena na iskustvu mladosti koja tek dozrijeva pod socijalističkim zgradurinama Splita kroz igru baluna, prva pijanstva, sitne krađe, markiranje nastave i smušeni, neobavezni seks, splitske djece koja odjednom, još u svojim zelenim godinama, doznaju kako 'nismo svi isti', ova proza precizno dočarava i demistificira vrijeme u kojem je dalmatinska metropola potresno i zauvijek mijenjala svoje lice.

    3. Mirni dani u Rovinju, Bora Ćosić (Profil)
    Bora Ćosić, hrvatsko-srpski književnik, rođenjem Zagrepčanin, već pola stoljeća dobar dio godine provodi u Rovinju; a od 1991. godine kad je postao hrvatski državljanin i stalni je žitelj Rovinja. Autor pedesetak knjiga, koje su doživjele i široku svjetsku recepciju (samo u Njemačkoj prevedeno mu je dvadesetak naslova), Ćosić je prepoznatljiv po miješanju žanrova, prepletanju narativne proze, esejistike, putopisa, dnevnika, autobiografije. I ovu je knjigu teško precizno žanrovski odrediti iako se sam autor odlučio za žanrovsku oznaku putopis. Ali, kakav je to putopis? Vrlo neobičan, nesvakidašnji, putopis po vlastitoj kući!

    4. Major Tom, Karmela Špoljarić (Hena com)
    Benjamin L., junak ovog romana, tipičan je hičkokovski 'običan čovjek u neobičnoj situaciji'. To je introvertan i usamljen, vrlo inteligentan i načitan, ali neambiciozan i inertan bibliotekar kojega iznenadna smrt žene koju je potajno simpatizirao potakne na akciju, tj. potragu za razrješenjem okolnosti te smrti, što ga iz pasivnog promatrača vlastitog života postupno transformira u aktivnog i važnog subjekta jedne krvave misterije.

    5. Sarina druga ljubav, Kemal Mujičić Artnam (MeandarMedia)
    Kemal Mujičić Artnam ne zaobilazi osjetljive teme poput žudnje za potomstvom, neuspjelih začeća i 'medicinski potpomognute oplodnje', trudnoće, emocionalnih podvojenosti i seksualne žudnje, polazeći od iznimno osjetljive i često traumatične teme ljubomore kao motivacijskoga okvira unutar kojega se razvija priča. Pred nama je tekst prepun iznenadnih i neočekivanih obrata, kako na razini teme, tako i na razini strukture romana, odnosno njegove, inicijalno prilično jednostavne kompozicije, iz koje se razvija mreža kompleksnih odnosa na relaciji muškarac — žena, sa svim predvidivim i nepredvidivim amplitudama.

    6. Čovječuljak, Aleksandar Prokopiev (Fraktura)
    Ovo je knjiga kojom je makedonski pisac Aleksandar Prokopiev 2011. osvojio međunarodnu književnu nagradu Balkanika. To je zbirka bajki za odrasle što znači da nama, koji (terminologijom Petra Pana) nismo baš uvijek sposobni za sretne misli, donosi prah za letenje, da nam posluži dok ih u sebi ne pronađemo. Strogo znanstvenim rječnikom: letenje, ili barem lebdenje te pocupkivanje odraslih česte su nuspojave čitanja Prokopievljevih bajki. Takva je efekta autor, čini se, svjestan, čak bi se moglo reći da mu je neskrivena namjera postići ga u svih svojih osamnaest tekstova.

    Ostalo:
    1. Otok iscjelitelj, Kostja Ribnik (Modesty Comics)
    Radnja ovog grafičkog romana događa se jednog ranoljetnog 'predturističnosezonskog' dana na otoku Pagu gdje mladić koji se zove Steinbock dolazi iz Beča da, zbog sentimentalnih razloga, nabavi auto iz pedesetih godina i upada u neočekivane avanture. To je slice of life priča za odrasle s težištem na karaktere, erotiku, arhitekturu, pejzaže, neobična alkoholna pića, halucinogene doživljaje, ali i lagane eksperimente s medijem stripa. Ovo je prvi samostalni grafički roman bosanskohercegovačkog strip autora Kostje Ribnika nakon nekoliko kraćih stripova objavljenih za Stripnjak Comics poput Komadić sira i albuma kolekcije kratkih stripova Glimpses of Comfort za koji je scenarije napisala Ella Gall.

    Književna događanja:

    Tjedan možete započeti predavanjem i promocijom knjige u Galeriji nova, događanju nazvanom ‘Slatke šezdesete. Paralelni modernitet’ Georga Schöllhammera.

    Dan poslije, u Splitu, pridružite se proslavi međunarodnog dana prevoditelja na događanju nazvanom ‘Pronađeni u prijevodu’ a ako ste u Zagrebu, možete pohoditi promociju knjige ‘Pouzdan izvor’ Merite Arslani.

    U četvrtak u programu Europea u dvorištu gostuje poznati češki pisac Miloš Urban.

    Ostala književna događanja potražite ovdje.
     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pipi: Trči Ana, trči! (1983.)
    Legenda kaže da je novo piće koje je trebalo privući mlade dobilo naziv po junakinji istoimene knjige za djecu – Pipi dugoj čarapi te da je autorica Astrid Lindgren dala blagoslov za korištenje imena i odrekla se svih prava.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | MojeVrijeme.hr
    prije 5 dana postalo popularno prije 4 dana u kategoriji Showbiz
    • 3
    • +
  • Kultura − Predstavljene knjige "Anitin račiški tanac" i "Franka je izašla van na kišu"
    Kultura − Predstavljene knjige "Anitin račiški tanac" i "Franka je izašla van na kišu"
    Danas je u organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik održana promocija djela hrvatsko-francuske spisateljice Branke Bavčević, podrijetlom iz Račišća s otoka Krčule. Predstavljene su dvije knjige "Anitin račiški tanac" i "Franka je izašla van na kišu" te tekstovi pjesama "Zbogom ostaj Monalizo" i "Račiško siti se", koje je uglazbio Joško Banov i po prvi put ispjevao Vinko Coce.
    Voditeljica ureda Maja Mozara uvodno je pozdravila i poželjela dobrodošlicu autorici u grad svoje mladosti, u Dubrovnik, te i podsjtila da je ova promocija nastavak suradnje dubrovačke Matice iseljenika sa
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 5 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Mihail Šiškin : Šutnja je podržavanje zla
    Mihail Šiškin : Šutnja je podržavanje zla
    Kao pisac sam iznimno frustriran. Tek sada shvaćam što su njemački pisci u počecima nacizma proživljavali, kako su se osjećali. Naime, knjige nisu mogle pomoći u zaustavljanju rata. Ljudi nisu čitali knjige već su slijepo slijedili Vođu. U rat. To je grozan osjećaj bespomoćnosti. Kao građanin se želim ponositi, kao i svatko drugi, zemljom iz koje dolazim. Rusija mi onemogućuje da se njome ponosim, pogotovo zadnjih godina. Osjećam se posramljen situacijom ondje. Trudim se ne šutiti. Šutnja je podržavanje zla. Ništa drugo ne mogu učiniti.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | mvinfo.hr
    prije 5 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Županija − Predstavljena "Neodoljiva Hrvatska" u Korčuli
    Županija − Predstavljena "Neodoljiva Hrvatska" u Korčuli
    Povodom obilježavanja 800 godina Statuta grada i otoka Korčule i Međunarodne konferencije Korčula Cross Media danas je u Gradskom muzeju Korčule predstavljan katalog „Neodoljiva Hrvatska“, kojega je brojnoj djeci iz nižih razreda OŠ predstavio korčulanski gradonačelnik Vinko Kapelina. Gradonačelnik im je poručio da poslušaju karakteristike knjige kataloga, i bez obzira na njezinu veličinu neka vole knjige. Predavanje o katalogu je nastavila autorica projekta Sunčana Matić,u z podatak da je najveći na svijetu, kandidiran za Guinness knigu rekorda. Uz širinu 1398 mm i visine 1650 mm težek je 70
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    prije 5 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Knjige
    Knjige se definiraju kao ukoričene tiskane publikacije od najmanje 49 stranica. Prve knjige se u povijesti javljaju oko 5 000 godina prije Krista i bile pisane na pergamentima. S vremenom njihov izgled evoluira te se u današnje vrijeme definicija djelomično mijenja zbog pojave elektroničkih knjiga koje ne spadaju u originalnu definiciju knjiga zbog svoje neopipljivosti.
    Tagovi: knjige, publikacije, znanje | 20.11.2009. u kategoriji Lifestyle
  • Zemljišne knjige
    Zemljišne knjige (gruntovnica) javne su knjige (registar u koji svatko može imati uvid) u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretnine, te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.
    Tagovi: zemljišne knjige, gruntovnica, upis nekretnina, zakon o zemljišnim knjigama, | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
  • Katastar
    Katastar (grč. Popis) službena evidencija zemljišta za tehnološke, ekonomske i statističke svrhe, izradu zemljišnih knjiga, podloge za oporezivanje prihoda od zemljišta; izrađuje se na temelju geodetskog premjera zemljišta i njegove klasifikacije po vrijednosti i kulturi.
    Tagovi: katastar, zemljišta, zemljišne knjige | 20.11.2009. u kategoriji Gospodarstvo
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj