Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: kucno-kino

  • Massimo oduševio Osječane u SD Gradski vrt
    Svi ljubitelji Massima i njegove zavodljive glazbe mogli su sinoć uživati u prepunoj maloj dvorani Gradski vrt u Osijeku. Iako je prvobitna lokacija trebala biti kino Europa, zbog velikog broja z...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | soundguardian.com
    17.11.2013. postalo popularno 05.05.2014. u kategoriji Glazba
    • 1
    • +
  • Učenici Glazbene škole Varaždin nastupili u Ludbregu
    Rotary club Ludbreg organizirao je dobrotvorni koncert u kojem su sudjelovali učenici Glazbene škole Varaždin. Koncert je održan u petak 15. studenog u kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta “Dragutin Novak.”
    Prikupljeni dobrotvorni prilozi namijenjeni su Glazbenoj školi Varaždin.
    U bogatom…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | evarazdin.hr
    17.11.2013. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Zaplovite uz Krstaricu Potemkin Fil(m)harmonije
    Zaplovite uz Krstaricu Potemkin Fil(m)harmonije
    Nakon uspješne projekcije filma Nosferatu, Zagrebačka filharmonija i Kino Europa u svom Filmskom ciklusu predstavljaju jedan od najboljih i najutjecajnijih filmskih ostvarenja svih vremena - klasik kinematografije iz redateljskog stolca Sergeja Ejzenštejna : Krstaricu Potemkin!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | budi.in
    15.11.2013. postalo popularno 14.04.2014. u kategoriji Obitelj
    • 1
    • +
  • Uživanje u kino–hitovima iz naslonjača
    Televizijsko tržište od prošlog je tjedna bogatije za još dva filmska kanala prisutna na teritoriju čitave Hrvatske − Cinestar Premiere i Cinestar Premiere 2. Kanali CineStar Premiere mogu se gledati na platformama VIP i B.net DTH/IPTV/Cable, Optima telekom i H1 IPTV, a uskoro i na platformi IPTV Amis telekoma. U tijeku su pregovori i s ostalim operaterima, doznajemo od Tomislava Vincekovića,
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    15.11.2013. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Liam Hemsworth
    Liam Hemsworth
    Jedva smo dočekali da u kino stigne njegov novi film...ako ga još niste pogledali, obavezno upišite termin na svoju ''to do'' listu...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | cosmopolitan.hr
    14.11.2013. u kategoriji Lifestyle
    • 1
    • +
  • Vijesti − Promocija knjige "Život u Jadranu"
    Vijesti − Promocija knjige "Život u Jadranu"
    U sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige, korčulanska Gradska knjižnica Ivan Vidali je organizirala promociju knjige ŽIVOT U JADRANU korčulanskih autora Damira Mušina i Miljenka Marukića. Kino dvorana bila je posjećena s velikim brojem otočana koji znaju što ta knjiga znači za svakoga.U ime organizatora uvodnim je riječima zadovoljno prokomentirala Milojka Skokandić,jer su autori, sugrađani Damir Mušin,magistar biologije i oceanolog i Miljenko Marušić,profesionalni ronilac i fotograf.Autorski dvojac potpisuje već jednu knjigu sa sličnom tematikom(Iz morskih dubina,a sada je
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    13.11.2013. postalo popularno 24.08.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Krstarica Potemkin uz Zagrebačku filharmoniju
    Krstarica Potemkin uz Zagrebačku filharmoniju
    Ovaj vikend (14., 15. i 16. 11.)Zagrebačka filharmonija i kino Europa zagrebačkoj publici dovode nesvakidašnji filmsko-glazbeni događaj - u kino Europa uplovljava 'Krstarica Potemkin' uz glazbenu pratnju orkestra Zagrebačke filharmonije
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    13.11.2013. u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Snimljen novi kaubojski spot Ivanke Mazurkijević i Damira Martinovića Mrleta
    Dugoočekivani film Kauboji već mjesec dana puni kino dvorane, a prvi singl sa soundtracka, Zadnje riječi , još uvijek osvaja radio valove.Međutim, Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle ne mi...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | soundguardian.com
    12.11.2013. postalo popularno 11.05.2014. u kategoriji Glazba
    • 1
    • +
  • Disney otkriva razlog kašnjenja Epizode 7 Ratova Zvijezda
    Disney i Lucasfilm su prije nekoliko dana obznanili kako će 7. nastavak sage Zvjezdanih Ratova kino platna ugledati krajem 2015. godine, što je došlo kao razočaranje za mnoge koji su se veselili dolasku filma tijekom ljetnih mjeseci navedene godine. Iako je originalni plan doista bio da film izađe u ljeto 2015., odlučeno je kako se ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | hdtelevizija.com
    12.11.2013. postalo popularno 04.02.2014. u kategoriji Tehnologija
    • 1
    • +
  • Petar Dundov u Kino Klubu Jadran Filma sprema spektakl
    Petar Dundov u Kino Klubu Jadran Filma sprema spektakl
    Novo izdanje x Project večeri u subotu 16. studenog, donosi jedinstven četverosatni nastup našeg najvećeg elektronskog izvoznog proizvoda - Petra Dundova
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | 24sata.hr
    12.11.2013. u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Od svake ulaznice dio ide Omladinskoj školi Hajduka
    Cineplexx je produžio svoju suradnju s Hajdukom, kino koje se nalazi u splitskom City Centeru One treću će godinu za redom sponzorirati Omladinsku školu "bijelih". Potpis na novi sponzorski ugovor stavili su još prošloga tjedna predsjednik Hajduka Marin Brbić i direktor Cineplexxa Hrvatska Enver Hadžiabdić. Hajdukovi juniori i kadeti tako će i dalje na dresu nositi reklamu Cineplexxa, koji će određeni dio od svake prodane ulaznice u svome kinu u City Centeru One donirati Omladinskoj školi s Poljuda.
    - Iznimno nas raduje nastavak uspješne suradnje, poglavito stoga što je pozornost usmjerena prema našoj Omladinskoj školi, koja će sljedeće godine proslaviti 95. godišnjicu osnutka. Sa Cineplexxovom reklamom na dresovima kadeti i juniori su osvojili titule prvaka 2012. godine, kao i Hrvatski kup za kadete prošloga proljeća. Vjerujemo da će se suradnja nastaviti i u budućnosti – istaknuo je Brbić. (TB)

    Enver Hadžiabdić, direktor i vlasnik Continental filma
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    12.11.2013. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Obećavajući novi zombie film – The Returned
    Obećavajući novi zombie film – The Returned
    Od producenata REC franšize dolazi The Returned, zombie triler koji žari i pali po festivalima. Radnja se dešava u svijetu nakon inicijalnog zombie napada, gdje je otkriven protein koji spriječava infekciju – ako ga se redovno uzima. Film će limitirano kino prikazivanje i VOD premijeru imati u veljači 2014.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | horrorhr.com
    12.11.2013. postalo popularno 03.03.2014. u kategoriji Film i TV
    • 1
    • +
  • Spektakl s Vatrenima će se gledati i na filmskom platnu
    Spektakl s Vatrenima će se gledati i na filmskom platnu
    Islanđani su jako 'nabrijani' na dokvalifikacijski dvoboj za SP s Hrvatskom pa će se tako utakmica s Modrićem, Mandžukićem i društvom gledati i na kino platnima u vrhunskom zvuku i slici.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    12.11.2013. u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • 4DX kino dolazi u Zagreb
    4DX kino dolazi u Zagreb
    4DX kina koja razvija je južnokorejska tvrtka CJ 4DPLEX od standardnog kina različita su po nizu uređaja ugrađenih u sjedala
    Što je posebno u sjedalima? Pa sjedala u 4KX kinu se prije svega - pomiču. Različiti uređaji u sjedalima omogućavaju ispuštanje magle, simuliranje vjetra, kao i različitih mirisa.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | cropc.net
    12.11.2013. postalo popularno 13.12.2013. u kategoriji Tehnologija
    • 1
    • +
  • Cineplexx sponzorira omladinsku školu Hajduka
    Sklapanjem novog sponzorskog Ugovora između Hajduka i Cineplexxa kojeg su prošlog tjedna svojim potpisima i pečatima ovjerili i na taj način u funkciju stavili predsjednik Uprave HNK Hajduk gospodin Marin Brbić i direktor tvrtke Cineplexx Hrvatska gospodin Enver Hadžiabdić, Omladinska škola Hajduka dobila je novog/starog sponzora - vodećeg kino prikazivača u regiji - Cineplexx!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    12.11.2013. postalo popularno 10.06.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Filmski ciklus i izložba posvećena Fredericu Felliniju
    Filmski ciklus i izložba posvećena Fredericu Felliniju
    Kino Urania od 11. do 20. studenog predstavlja filmsko svaralaštvo talijanskog redatelja Federica Fellinija. Sve projekcije za publiku su besplatne, a publika će moći ostaviti donacije za nove filmske cikluse
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    12.11.2013. u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Warcraft film fokusiran na sukob ljudi i orkova
    Warcraft film fokusiran na sukob ljudi i orkova
    Fanove Warcrafta već mjesecima intrigira kako će Universal Pictures prenijeti bogati fantazijski svijet Blizzardove uspješnice na kino platna. O filmu se još uvijek ne zna praktički ništa konkretno, a nemamo ni nekih dostupnih materijala vezani...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | hcl.hr
    11.11.2013. postalo popularno 18.03.2014. u kategoriji Računalne igre
    • 1
    • +
  • Fright Night 2: New Blood (2013)
    Fright Night 2: New Blood (2013)
    Grupa srednjoškolaca odlazi na edukaciju, a gdje drugdje nego u Rumunjsku. Već prve noći Charley u susjednoj zgradi primjećuje zgodnu vampiricu kako siše krv mladoj djevojci. Sljedećeg dana saznaje da je vampirica njihova profesorica, a dakako nitko mu ne vjeruje kada pokuša otkriti njeno pravo lice. Pred par godina u kino je izašao Fright Night, […]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | horrorhr.com
    10.11.2013. postalo popularno 19.01.2014. u kategoriji Film i TV
    • 1
    • +
  • Winona Ryder na naslovnici V magazina
    Winona Ryder na naslovnici V magazina
    Novu naslovnicu kultnog V magazina krasi lijepo lice američke glumice Winone Ryder. Proteklih nekoliko godina Ryder se okrenula indie filmovima s iznimkom velikog kino hita „Black Swan" u kojem je maestralno odglumila rastrojenu primabalerinu. Ove godine Winona je završila snimanje potencijalnog blockbustera „Homefront" u kojem glumi uz Jamesa Franca i Jasona Stathama.O novoj ulozi, ali i…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | fashion.hr
    09.11.2013. postalo popularno 14.04.2014. u kategoriji Moda i ljepota
    • 1
    • +
  • Županija − Film "Šegrt Hlapić" prikazan četiri puta
    Županija − Film "Šegrt Hlapić" prikazan četiri puta
    Poznati dječji roman Ivane Brlić Mažuranić "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića" doživio je i filmsko prikazivanje. Ovaj najpopularniji lik hrvatske dječje književnosti počeo se je danas po prvi puta prikazivati u Hrvatskoj, pa tako premijerno i u Korčuli,da bi ga i korčulanska publika mogla vidjeti u isto vrijeme kao i najpoznatije kino dvorane.Kako je korčulanska kino projekcija od nedavno digitalizirana, tako je danas kino dvorana Doma kulture bila puna djece, koji su u pratnji svojih roditelje,rodbine ili učitelja s oduševljenjem pratili filmski oblik njihovog omiljenog junaka Šegrta Hlapića.
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    08.11.2013. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Moskar − U Konavlima je uvijek bila dobra klima za glumce
    Moskar − U Konavlima je uvijek bila dobra klima za glumce
    Dubrovački glumac Nikša Butijer trenutno je jedan od najzaposlenijih hrvatskih glumaca. Oduševljava u kino hitovima Svećenikova djeca i Kauboji koji su uspjeli vratiti publiku u domaća kina. Nedavno je promovirao i najnoviji film Nije sve u lovi u kojem utjelovljuje beskrupuloznog bankara, a svakodnevno ga na malim ekranima gledamo u reklami jednog tele - operatera.Dubrovačka publika ipak ga najviše pamti po ulogama koje je ostvario na Ljetnim igrama - od Vuka u Trilogiji pa do gradskog vijećnika u predstavi Allons Effants izvedenoj ovo ljeto u režiji Boba Jelčića i Nataše Rajković.
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    08.11.2013. postalo popularno 14.04.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Četiri Marvelova superheroja dobit će serije na Netflixu
    Četiri Marvelova superheroja dobit će serije na Netflixu
    I dok Batman, Superman, Iron Man i Osvetnici beru vrhnje po svjetskim kino dvoranama, Marvel je konačno smislio način kako utopiti i drugu ligu svojih superheroja, kroz deal s brzo rastućim…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | metro-portal.hr
    08.11.2013. postalo popularno 19.06.2014. u kategoriji Film i TV
    • 1
    • +
  • Najjači kino prikazivač u regiji ulazi u najveći trgovački centar!
    Najjači kino prikazivač u regiji ulazi u najveći trgovački centar!
    Kino prikazivač Cineplexx, austrijska obiteljska tvrtka koja je zajedno sa svojim partnerima Continental grupom prije nekoliko godina krenula u širenje kino prikazivačke djelatnosti na područje zemalja regije uskoro će preuzeti vođenje svog najvećeg multipleksa u ovom dijelu Europe!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | net.hr
    07.11.2013. postalo popularno 03.05.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Cineplexx preuzima najveći regionalni multipleks u Beogradu
    Cineplexx preuzima najveći regionalni multipleks u Beogradu
    Kino prikazivač Cineplexx, austrijska obiteljska tvrtka koja je zajedno sa svojim partnerima Continental filmom odnosno Continental grupom prije nekoliko godina krenula u širenje kino prikazivačke djelatnosti na područje zemalja regije, uskoro će preuzeti vođenje svog najvećeg multipleksa u ovom dijelu Europe koji će se nalaziti u najvećem trgovačkom centru u regiji UŠĆE u Beogradu.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    07.11.2013. postalo popularno 23.03.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Cineplexx osvaja regiju
    Cineplexx osvaja regiju
    Neosporni vodeći kino prikazivač u regiji - Cineplexx preuzima vođenje svog najvećeg multipleks kina u trgovačkom centru Ušće u Beogradu
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    07.11.2013. postalo popularno 15.06.2014. u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Daniel Kušan malim Varaždincima objasnio kako nastaju filmovi
    Varaždinski osnovnoškolci protekla su tri dana sudjelovali u edukativnom projektu KID (Kino i djeca), koji Filmsko-kreativni studio VANIMA provodi u suradnji s udrugom “Djeca susreću umjetnost” iz Zagreba.
    Projekt je održan u kinu Galerija, u kojem je sveukupno dvjestotinjak učenika…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | evarazdin.hr
    07.11.2013. postalo popularno 25.07.2014. u kategoriji Zanimljivosti
    • 1
    • +
  • Roman s kokainom: detektivska priča
    Napokon je i u Hrvatskoj objavljen jedan od najzanimljivijih romana prve polovine 20. stoljeća, 'Roman s kokainom' Mihaila Agejeva.


    Svaki pojedini tekst može se napisati samo onako kako se može napisati. Kad vam se čini da postoji bezbroj načina da pristupite pisanju teksta, to znači da nešto nije kako bi trebalo biti. Zašto je tome tako? Na prvi pogled odgovor je jednostavan – autor teksta nije se dovoljno potrudio, mentalna lijenost je zamaskirana tobože beskrajnim mogućnostima koje nudi tema kojom se želite baviti. Jer logika izraza nalaže da čovjek u vlastitome umu ide prema redukciji mogućnosti, a ne prema njihovom bezgraničnom širenju. To idejno cvjetanje uvijek je varka: ono nikad nije kaleidoskopska cvjetna livada, prije nešto poput cvjetanja mora, kad od algi ne vidite što se nalazi ispod površine, štoviše, i sama površina je varka i iluzija.
     

    Pa ipak, usprkos tome što rad svake vrste ako nastoji biti pošten i kvalitetan zahtijeva strogost, pogotovo ako je riječ o nečemu za što je autor sentimentalno vezan, ponekad se možda treba ići protiv sebe i vlastite intuicije. Baš zbog svijesti o počinjenju velike greške, benevolentnost prema sebi samome, ako i na vlastitu štetu, čini se gdjekad jedinim ispravnim putem.  
     

    U ovome slučaju dopustit ćemo si vrludanje i obigravanje oko teme jer je predmet ovog teksta pisac, odnosno roman, za kojeg sam neraskidivo vezan. Pisac je Mihail Agejev, odnosno Mark Levi, a roman je Roman s kokainom. Značenje ovog romana je golemo, a priča o njemu jedna od najneobičnijih u književnosti 20. stoljeća. To je roman dezintegracije i roman koji je preduhitrio i najavio mnogo toga što će se dogoditi u suvremenoj književnosti.  


    ***

     

    Dvojica danas izuzetno popularnih pisaca, Roberto Bolaño i Haruki Murakami, nerijetko u srži svojih romana imaju princip nestajanja i potrage. Taj detektivski aspekt ovi pisci veoma različitih talenata i književnih dosega obrađuju na posve drukčiji način. Fenomen 'nađenog rukopisa', inače jedan od ključnih sastojaka proze druge polovine 20. stoljeća (iako nije nimalo originalan, što znaju svi koji znaju za stanovitog gospodina Benengelija) kod ove je dvojice preobražen u princip 'izgubljenog rukopisa', a konsekventno tome i izgubljenog pisca. Tako je upravo potraga za izgubljenim piscem jedan od najvažnijih sastojaka Divljih detektiva, ali i velikog romana 2666. I tko god je čitao ove romane, ako je bio upoznat s djelom Roman s kokainom Mihaila Agejeva nije mogao ne primijetiti brojne sličnosti između svijeta romana i svijeta u kojem postoji Roman s kokainom. S tim da su stvari pomalo izokrenute, zasigurno nimalo slučajno. U jednom slučaju imamo nestanak autora u geografskom smislu, dok u drugom imamo nestanak autora u smislu potpunog nestanka autorstva. Naime, za Roman s kokainom se više od pedeset godina nije znalo tko ga je napisao. Detektivski problem u slučaju 2666 je 'gdje je autor romana?', a kod Romana s kokainom 'tko je autor romana?' Je li živ? U oba slučaja se, međutim, postavlja pitanje, ako jest, zašto se ne javi i ne zauzme svoju poziciju jednog od najvećih suvremenih pisaca?

     

    ***

     

    Autor Romana s kokainom bio je Mark Levi, sovjetski špijun protjeran iz Istanbula (zapravo Konstantinopola) 1942. godine zbog pokušaja atentata na njemačkog ambasadora i Hitlerovog suradnika Von Papena. Je li njegovo špijunsko djelovanje razlog zašto sve do smrti 1973. nije javno obznanio kako je upravo on autor Romana s kokainom? Doduše, nakon Drugog svjetskog rata roman je pao u zaborav, pa nije ni bilo potrebe za 'preuzimanjem odgovornosti'. 

     

    ***

     

    Kad mi je kao klincu, negdje sredinom 90-ih, dospjela u ruke knjiga pod nazivom Roman s kokainom, bijela knjižica u izdanju izdavačke kuće Gradac iz Čačka, pročitao sam je u jednom danu i odmah je stavio na najvažnije mjesto u vlastitoj 'imaginarnoj knjižnici' (da se poslužimo Malrauxovom terminologijom). Činjenica da su mi iznad glave (doslovno, na polici s knjigama) stajali Baudelaireovi Umjetni rajevi, De Quinceyjeva Ispovijest jednog uživatelja opijuma i sad po novome Roman s kokainom vjerojatno nije prošla neopaženo kod mojih roditelja, koji međutim ipak nisu negodovali, jer dijete čita. A knjiga je bila fantastična. O Oktobarskoj revoluciji i Moskvi svakako sam naučio više čitajući Agejeva nego što su nas to mogli naučiti suhoparni školski udžbenici. Doduše, fascinacija Petrogradom, tim kako je Dostojevski rekao 'najizvještačenijim gradom na svijetu' ostala je, pa sam i poslije gutao sve do čega sam mogao doći o tom gradu, od velikog romana Peterburg Andreja Bjelog, sve do kičastog petparačkog bombončića Sašenjke Simona Sebaga Montefiorea, u kojem sam uživao mnogo više nego što bih to volio priznati. No, Petrograd, Peterburg, Sankt Peterburg, bio je potpuno drukčiji od nove Moskve, uvijek je zadržao tu specifičnu izvitoperenu nit - zato je samo taj grad mogao postati središtem akmeizma opkoljen futurističkim barbarima. Uostalom to je i grad Ayn Rand i Nabokova.
     


    Roman s kokainom, taj roman iz noćne more Ždanova, mogao je biti samo roman Moskve, grada koji je bio novi centar te goleme zemlje koja je urlala. No, u ovom romanu nipošto ne urla zemlja, nema futurističkog svegibanja; i Revolucija (i Februarska i Oktobarska) i Prvi svjetski rat ostaju u pozadini, sve se odvija na mikroplanu, u umu tinejdžera. Protagonist i pripovjedač Maslenikov ne bavi se historijskim vrtlogom u kojem se nalazi, on je sav u rastrganom uraganu adolescencije. Opisuje školu, opisuje svoju ljubav, a potom dolazi i kokain i narko-scena u Moskvi.
     

    Iako (ili baš zato) što su kritičari tvrdili da to ipak nije baš tako dobar roman, remek-djelo nipošto, Roman s kokainom mi je ostao utetoviran u duh kao najvažniji ruski roman prve polovice stoljeća, genijalnim autorima poput Piljnjaka ili Pasternaka uprkos.
     

    Važnost Romana s kokainom teško je opisati. Moskva je opisana krvavo, mesnato, iznutra, kroz patnju i hektični mladenački psihološki meandar, kao da zabijete ruku u ždrijelo Odese iz filma Čovjek s kino kamerom Dzige Vertova, iščupate grad i prikažete ga iznutra. Subjektivnost provedena potpuno konsekventno, ako i 'stilski ponegdje surovo' i 'nedorečeno', kako su to navodili kritičari. No, za mene je to bio jedini način kako se to moglo napisati, a ta stilska neispoliranost mogla je biti samo kvaliteta djela.  

     

    ***

     

    Roman s kokainom objavljen je 1936. godine uz dosta fanfara. Merežovski odmah po izlasku knjige za enigmatičnog i dotad potpuno nepoznatog autora Agejeva govori da je kao pisac na razini Bunina i Nabokova, i 'da po dubini misli asocira na Dostojevskog'. Drugi utjecajni kritičari nisu ipak bili tako skloni zagonetnom Agejevu, pa su tako navodili njegovu 'nepatvorenost pisma… koja zatire jezične defekte' odnosno 'simpatičnu iskrenost'. Usprkos buci koja je nastala, autor se nije javio te je malo po malo, u osvit Drugog svjetskog rata, roman pao u zaborav, sve do 1983. godine kad ga je slučajno u nekom antikvarijatu pronašla prevoditeljica Lidija Švajcer i prevela ga na francuski. Roman je odmah zauzeo naslovnice francuskih kulturnih časopisa i novina. Objavljivanje u Francuskoj potaknulo je novi val interesa za ovaj roman, koji zatim izlazi i u Rusiji te biva prevedenim na brojne svjetske jezike, među kojima i srpski.

    No, stručnjaci za rusku književnost nisu pojma imali tko je to Mihail Agejev. Pokrenuta je velika potraga za autorom. Francuski novinari doznali su da je jedina osoba koja zna tko je Agejev stara pjesnikinja Lidija Červinskaja te su od nje saznali da je autor romana Mark Levi. Červinskaja također otkriva novinarima da je po nalogu pariškog časopisa ruskih emigranata Illjustrirovannaja Rossija otišla u Istanbul, gdje je u židovskoj umobolnici pronašla autora Romana s kokainom. Ubrzo postaju i ljubavnici. Novinari i francuski slavisti ne vjeruju Červinskajoj te se vraćaju svojim bajkama o mladom Nabokovu kao vjerojatnom autoru.

     

    ***

     

    Zanimljivo je da je Zoran Đinđić bio taj koji je prvi u Jugoslaviji pisao o Romanu s kokainom. Nekad su u našim dnevnim novinama postojale rubrike pod nazivom 'Prijedlog za prijevod', ostatak bolje prošlosti koje se u Hrvatskoj sve do nekoliko godina prije gašenja držao još jedino Vjesnik. Đinđić je 1987. godine predložio upravo Roman s kokainom u svome tekstu, zasigurno zanimljivom, no ne bez niza netočnosti i krivih procjena. Jedan od najboljih trenutaka svakako je kad se Đinđić pita kako bi to bilo kad bi se Agejevljeva bizarna priča prelila u stvranost: "Konstelacija (je to) koja bi u literaturi bila beznadežno bizarna i neduhovita - zamislite samo roman čija radnja bi počivala na ovakvom "zapletu"'. To se i dogodilo malo više od desetljeća kasnije; veliki roman 2666 uzima veoma slične događaje kao premisu. No, niti je barunica Bobis Lidija Červinskaja niti je Mark Levi Archimboldi. Stvarnost, kao što to biva ponekad, bizarnošću nadmašuje fikciju.

     

    ***

     

    Kad sam čitao Roman s kokainom nisam znao tko je Mihail Agejev. Sve što sam tad znao jest da je roman sredinom tridesetih objavljen u Parizu u okviru emigrantskog književnog kruga i časopisa Illjustrirovannaja Rossija. U pogovoru moje stare knjige izdavačke kuće Gradac stajalo je da se ne zna tko je zapravo Agejev, te je pobrojano nekoliko najizglednijih kandidata, među kojima je istaknuto mjesto zauzimao i Vladimir Nabokov. U međuvremenu sam nekome posudio roman i više ga nisam vidio, te sam postupno zaboravio na Agejeva i na tajanstveno pitanje autorstva. Sve dok prije nekoliko tjedana nisam saznao da je sjajna prevoditeljica i urednica Irena Lukšić odlučila prevesti i objaviti roman po prvi put u Hrvatskoj. Ona mi je i otkrila tajnu Agejeva i Romana s kokainom. Evo u nekoliko rečenica sabijen život jednog od najneobičnijih književnih pojava prošloga stoljeća.

     


    "Mihail Agejev (pravo ime Mark Lazarevič Levi, patronimik ponekad i Leontjevič ili Ljudvigovič) ruski je književnik, germanist i prevodilac. Rođen je u Moskvi 1898. godine u obitelji trgovca krznom. Po završetku gimnazije tri je godine studirao pravo na Moskovskom sveučilištu. U građanskom ratu sudjelovao je na strani crvenih. Zahvaljujući poslu prevodioca u vanjskotrgovinskom poduzeću Arkos mogao je slobodno putovati u inozemstvo. Tako je neko vrijeme proveo u Njemačkoj i završio studij u Leipzigu, potom je kratko boravio u Parizu, a 1930. skrasio se u Istanbulu. U Turskoj je radio u francuskoj kompaniji Hachette i sudjelovao u akcijama sovjetske obavještajne zajednice. Nakon neuspjelog atentata na njemačkog veleposlanika Von Papena, za što su optuženi sovjetski špijuni, 1942. protjeran je u SSSR. Nastanio se u Erevanu, glavnom gradu Armenije, gdje je radio kao sveučilišni profesor. U Erevanu je i umro 1973. godine. Godine 1936. objavio je u nakladi pariškog Doma knigi Pripovijest s kokainom: prema zapisima bolesnika (Povest' s kokainom: Po zapiskam bol'nogo), a dvije godine ranije, 1934, u časopisu Vstreči priču Šugavi ljudi (Paršivyj narod). Književnošću se kasnije nije bavio, a pseudonim M. Agejev definitivno je razotkriven krajem 90-ih godina prošloga stoljeća."

     

    ***
     


    Ni jedan autor od srednjeg vijeka nije ovako konsekventno sproveo u djelo smrt pisca kao Mark Levi - veliki pisac, špijun, atentator i profesor. Uostalom, i Roman o kokainu je, čitamo u Epilogu, pronađen rukopis. Dvostruko pronađen, prvo tekstualno, a zatim i 'stvarno', 1983. godine, da bi napokon zauzeo mjesto kao jedan od najzanimljivijih ruskih romana 20. stoljeća.


    Neven Svilar
    Foto: eesti (flickr)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    07.11.2013. u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Roman s kokainom: detektivska priča
    Napokon je i u Hrvatskoj objavljen jedan od najzanimljivijih romana prve polovine 20. stoljeća, 'Roman s kokainom' Mihaila Agejeva.


    Svaki pojedini tekst može se napisati samo onako kako se može napisati. Kad vam se čini da postoji bezbroj načina da pristupite pisanju teksta, to znači da nešto nije kako bi trebalo biti. Zašto je tome tako? Na prvi pogled odgovor je jednostavan – autor teksta nije se dovoljno potrudio, mentalna lijenost je zamaskirana tobože beskrajnim mogućnostima koje nudi tema kojom se želite baviti. Jer logika izraza nalaže da čovjek u vlastitome umu ide prema redukciji mogućnosti, a ne prema njihovom bezgraničnom širenju. To idejno cvjetanje uvijek je varka: ono nikad nije kaleidoskopska cvjetna livada, prije nešto poput cvjetanja mora, kad od algi ne vidite što se nalazi ispod površine, štoviše, i sama površina je varka i iluzija.
     

    Pa ipak, usprkos tome što rad svake vrste ako nastoji biti pošten i kvalitetan zahtijeva strogost, pogotovo ako je riječ o nečemu za što je autor sentimentalno vezan, ponekad se možda treba ići protiv sebe i vlastite intuicije. Baš zbog svijesti o počinjenju velike greške, benevolentnost prema sebi samome, ako i na vlastitu štetu, čini se gdjekad jedinim ispravnim putem.  
     

    U ovome slučaju dopustit ćemo si vrludanje i obigravanje oko teme jer je predmet ovog teksta pisac, odnosno roman, za kojeg sam neraskidivo vezan. Pisac je Mihail Agejev, odnosno Mark Levi, a roman je Roman s kokainom. Značenje ovog romana je golemo, a priča o njemu jedna od najneobičnijih u književnosti 20. stoljeća. To je roman dezintegracije i roman koji je preduhitrio i najavio mnogo toga što će se dogoditi u suvremenoj književnosti.  


    ***

     

    Dvojica danas izuzetno popularnih pisaca, Roberto Bolaño i Haruki Murakami, nerijetko u srži svojih romana imaju princip nestajanja i potrage. Taj detektivski aspekt ovi pisci veoma različitih talenata i književnih dosega obrađuju na posve drukčiji način. Fenomen 'nađenog rukopisa', inače jedan od ključnih sastojaka proze druge polovine 20. stoljeća (iako nije nimalo originalan, što znaju svi koji znaju za stanovitog gospodina Benengelija) kod ove je dvojice preobražen u princip 'izgubljenog rukopisa', a konsekventno tome i izgubljenog pisca. Tako je upravo potraga za izgubljenim piscem jedan od najvažnijih sastojaka Divljih detektiva, ali i velikog romana 2666. I tko god je čitao ove romane, ako je bio upoznat s djelom Roman s kokainom Mihaila Agejeva nije mogao ne primijetiti brojne sličnosti između svijeta romana i svijeta u kojem postoji Roman s kokainom. S tim da su stvari pomalo izokrenute, zasigurno nimalo slučajno. U jednom slučaju imamo nestanak autora u geografskom smislu, dok u drugom imamo nestanak autora u smislu potpunog nestanka autorstva. Naime, za Roman s kokainom se više od pedeset godina nije znalo tko ga je napisao. Detektivski problem u slučaju 2666 je 'gdje je autor romana?', a kod Romana s kokainom 'tko je autor romana?' Je li živ? U oba slučaja se, međutim, postavlja pitanje, ako jest, zašto se ne javi i ne zauzme svoju poziciju jednog od najvećih suvremenih pisaca?

     

    ***

     

    Autor Romana s kokainom bio je Mark Levi, sovjetski špijun protjeran iz Istanbula (zapravo Konstantinopola) 1942. godine zbog pokušaja atentata na njemačkog ambasadora i Hitlerovog suradnika Von Papena. Je li njegovo špijunsko djelovanje razlog zašto sve do smrti 1973. nije javno obznanio kako je upravo on autor Romana s kokainom? Doduše, nakon Drugog svjetskog rata roman je pao u zaborav, pa nije ni bilo potrebe za 'preuzimanjem odgovornosti'. 

     

    ***

     

    Kad mi je kao klincu, negdje sredinom 90-ih, dospjela u ruke knjiga pod nazivom Roman s kokainom, bijela knjižica u izdanju izdavačke kuće Gradac iz Čačka, pročitao sam je u jednom danu i odmah je stavio na najvažnije mjesto u vlastitoj 'imaginarnoj knjižnici' (da se poslužimo Malrauxovom terminologijom). Činjenica da su mi iznad glave (doslovno, na polici s knjigama) stajali Baudelaireovi Umjetni rajevi, De Quinceyjeva Ispovijest jednog uživatelja opijuma i sad po novome Roman s kokainom vjerojatno nije prošla neopaženo kod mojih roditelja, koji međutim ipak nisu negodovali, jer dijete čita. A knjiga je bila fantastična. O Oktobarskoj revoluciji i Moskvi svakako sam naučio više čitajući Agejeva nego što su nas to mogli naučiti suhoparni školski udžbenici. Doduše, fascinacija Petrogradom, tim kako je Dostojevski rekao 'najizvještačenijim gradom na svijetu' ostala je, pa sam i poslije gutao sve do čega sam mogao doći o tom gradu, od velikog romana Peterburg Andreja Bjelog, sve do kičastog petparačkog bombončića Sašenjke Simona Sebaga Montefiorea, u kojem sam uživao mnogo više nego što bih to volio priznati. No, Petrograd, Peterburg, Sankt Peterburg, bio je potpuno drukčiji od nove Moskve, uvijek je zadržao tu specifičnu izvitoperenu nit - zato je samo taj grad mogao postati središtem akmeizma opkoljen futurističkim barbarima. Uostalom to je i grad Ayn Rand i Nabokova.
     


    Roman s kokainom, taj roman iz noćne more Ždanova, mogao je biti samo roman Moskve, grada koji je bio novi centar te goleme zemlje koja je urlala. No, u ovom romanu nipošto ne urla zemlja, nema futurističkog svegibanja; i Revolucija (i Februarska i Oktobarska) i Prvi svjetski rat ostaju u pozadini, sve se odvija na mikroplanu, u umu tinejdžera. Protagonist i pripovjedač Maslenikov ne bavi se historijskim vrtlogom u kojem se nalazi, on je sav u rastrganom uraganu adolescencije. Opisuje školu, opisuje svoju ljubav, a potom dolazi i kokain i narko-scena u Moskvi.
     

    Iako (ili baš zato) što su kritičari tvrdili da to ipak nije baš tako dobar roman, remek-djelo nipošto, Roman s kokainom mi je ostao utetoviran u duh kao najvažniji ruski roman prve polovice stoljeća, genijalnim autorima poput Piljnjaka ili Pasternaka uprkos.
     

    Važnost Romana s kokainom teško je opisati. Moskva je opisana krvavo, mesnato, iznutra, kroz patnju i hektični mladenački psihološki meandar, kao da zabijete ruku u ždrijelo Odese iz filma Čovjek s kino kamerom Dzige Vertova, iščupate grad i prikažete ga iznutra. Subjektivnost provedena potpuno konsekventno, ako i 'stilski ponegdje surovo' i 'nedorečeno', kako su to navodili kritičari. No, za mene je to bio jedini način kako se to moglo napisati, a ta stilska neispoliranost mogla je biti samo kvaliteta djela.  

     

    ***

     

    Roman s kokainom objavljen je 1936. godine uz dosta fanfara. Merežovski odmah po izlasku knjige za enigmatičnog i dotad potpuno nepoznatog autora Agejeva govori da je kao pisac na razini Bunina i Nabokova, i 'da po dubini misli asocira na Dostojevskog'. Drugi utjecajni kritičari nisu ipak bili tako skloni zagonetnom Agejevu, pa su tako navodili njegovu 'nepatvorenost pisma… koja zatire jezične defekte' odnosno 'simpatičnu iskrenost'. Usprkos buci koja je nastala, autor se nije javio te je malo po malo, u osvit Drugog svjetskog rata, roman pao u zaborav, sve do 1983. godine kad ga je slučajno u nekom antikvarijatu pronašla prevoditeljica Lidija Švajcer i prevela ga na francuski. Roman je odmah zauzeo naslovnice francuskih kulturnih časopisa i novina. Objavljivanje u Francuskoj potaknulo je novi val interesa za ovaj roman, koji zatim izlazi i u Rusiji te biva prevedenim na brojne svjetske jezike, među kojima i srpski.

    No, stručnjaci za rusku književnost nisu pojma imali tko je to Mihail Agejev. Pokrenuta je velika potraga za autorom. Francuski novinari doznali su da je jedina osoba koja zna tko je Agejev stara pjesnikinja Lidija Červinskaja te su od nje saznali da je autor romana Mark Levi. Červinskaja također otkriva novinarima da je po nalogu pariškog časopisa ruskih emigranata Illjustrirovannaja Rossija otišla u Istanbul, gdje je u židovskoj umobolnici pronašla autora Romana s kokainom. Ubrzo postaju i ljubavnici. Novinari i francuski slavisti ne vjeruju Červinskajoj te se vraćaju svojim bajkama o mladom Nabokovu kao vjerojatnom autoru.

     

    ***

     

    Zanimljivo je da je Zoran Đinđić bio taj koji je prvi u Jugoslaviji pisao o Romanu s kokainom. Nekad su u našim dnevnim novinama postojale rubrike pod nazivom 'Prijedlog za prijevod', ostatak bolje prošlosti koje se u Hrvatskoj sve do nekoliko godina prije gašenja držao još jedino Vjesnik. Đinđić je 1987. godine predložio upravo Roman s kokainom u svome tekstu, zasigurno zanimljivom, no ne bez niza netočnosti i krivih procjena. Jedan od najboljih trenutaka svakako je kad se Đinđić pita kako bi to bilo kad bi se Agejevljeva bizarna priča prelila u stvranost: "Konstelacija (je to) koja bi u literaturi bila beznadežno bizarna i neduhovita - zamislite samo roman čija radnja bi počivala na ovakvom "zapletu"'. To se i dogodilo malo više od desetljeća kasnije; veliki roman 2666 uzima veoma slične događaje kao premisu. No, niti je barunica Bobis Lidija Červinskaja niti je Mark Levi Archimboldi. Stvarnost, kao što to biva ponekad, bizarnošću nadmašuje fikciju.

     

    ***

     

    Kad sam čitao Roman s kokainom nisam znao tko je Mihail Agejev. Sve što sam tad znao jest da je roman sredinom tridesetih objavljen u Parizu u okviru emigrantskog književnog kruga i časopisa Illjustrirovannaja Rossija. U pogovoru moje stare knjige izdavačke kuće Gradac stajalo je da se ne zna tko je zapravo Agejev, te je pobrojano nekoliko najizglednijih kandidata, među kojima je istaknuto mjesto zauzimao i Vladimir Nabokov. U međuvremenu sam nekome posudio roman i više ga nisam vidio, te sam postupno zaboravio na Agejeva i na tajanstveno pitanje autorstva. Sve dok prije nekoliko tjedana nisam saznao da je sjajna prevoditeljica i urednica Irena Lukšić odlučila prevesti i objaviti roman po prvi put u Hrvatskoj. Ona mi je i otkrila tajnu Agejeva i Romana s kokainom. Evo u nekoliko rečenica sabijen život jednog od najneobičnijih književnih pojava prošloga stoljeća.

     


    "Mihail Agejev (pravo ime Mark Lazarevič Levi, patronimik ponekad i Leontjevič ili Ljudvigovič) ruski je književnik, germanist i prevodilac. Rođen je u Moskvi 1898. godine u obitelji trgovca krznom. Po završetku gimnazije tri je godine studirao pravo na Moskovskom sveučilištu. U građanskom ratu sudjelovao je na strani crvenih. Zahvaljujući poslu prevodioca u vanjskotrgovinskom poduzeću Arkos mogao je slobodno putovati u inozemstvo. Tako je neko vrijeme proveo u Njemačkoj i završio studij u Leipzigu, potom je kratko boravio u Parizu, a 1930. skrasio se u Istanbulu. U Turskoj je radio u francuskoj kompaniji Hachette i sudjelovao u akcijama sovjetske obavještajne zajednice. Nakon neuspjelog atentata na njemačkog veleposlanika Von Papena, za što su optuženi sovjetski špijuni, 1942. protjeran je u SSSR. Nastanio se u Erevanu, glavnom gradu Armenije, gdje je radio kao sveučilišni profesor. U Erevanu je i umro 1973. godine. Godine 1936. objavio je u nakladi pariškog Doma knigi Pripovijest s kokainom: prema zapisima bolesnika (Povest' s kokainom: Po zapiskam bol'nogo), a dvije godine ranije, 1934, u časopisu Vstreči priču Šugavi ljudi (Paršivyj narod). Književnošću se kasnije nije bavio, a pseudonim M. Agejev definitivno je razotkriven krajem 90-ih godina prošloga stoljeća."

     

    ***
     


    Ni jedan autor od srednjeg vijeka nije ovako konsekventno sproveo u djelo smrt pisca kao Mark Levi - veliki pisac, špijun, atentator i profesor. Uostalom, i Roman o kokainu je, čitamo u Epilogu, pronađen rukopis. Dvostruko pronađen, prvo tekstualno, a zatim i 'stvarno', 1983. godine, da bi napokon zauzeo mjesto kao jedan od najzanimljivijih ruskih romana 20. stoljeća.


    Neven Svilar
    Foto: eesti (flickr)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    07.11.2013. u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj