Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: porez%20na%20potro%C5%A1nju

  • S Novom godinom stižu nam veće plaće, ali i novi porezni nameti...
    S prvim danom 2015. godine na snagu stupa nekoliko izmjena u poreznom sustavu Hrvatsku, poput izmjena u oporezivanju dohotka, temeljem kojih građani mogu računati na nešto više plaće, ali će po prvi put platiti i porez na dohodak koji ostvare od kamata na štednju, dok poduzetnike očekuju promjene u oporezivanju dobiti te u plaćanju poreza na dodanu vrijednost (PDV).

    Tako se od 1. siječnja 2015. godine iznos osobnog odbitka povećava s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Građanima s potpomognutih područja prve skupine osobni se odbitak povećava, pak, s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Ujedno, prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podiže se s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Ovakve porezne izmjene znače i da po prvi put minimalna bruto plaća neće biti oporeziva.

    Temeljem tih izmjene Zakona na dohodak nešto više od milijun zaposlenih u siječnju bi trebalo dobiti veće plaće.

    Prema izračunu savjetnice u RRIF-u Lucije Turković-Jarža, (uz osobni odbitak od 2.600 kuna te prosječni prirez od 10 posto) građani koji primaju prosječnu neto plaću, dakle približno 5.500 kuna, mjesečna bi se primanja povećala za približno 118 kuna.

    Za one s najnižim prosječnim neto plaćama, koje se kreću oko 3.000 kuna, povećanje bi iznosilo 40-ak kuna, dok bi najviše prosječne neto plaće, koje iznose oko 10 tisuća kuna, trebale porasti za 300-tinjak kuna. Najviše bi, prema tom izračunu, za više od 950 kuna, trebale rasti neto plaće više od 11 tisuća kuna.

    Namjera Vlade pri predlaganju ovih izmjena bila je povećati osobnu potrošnju građana, kao jednog od ključnih faktora gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a koja kontinuirano pada još od 2008. godine.

    Prema izračunu Hrvatske narodne banke (HNB), izmjene zakona o porezu na dohodak građanima će 'oslobodit' oko 2,1 milijarde kuna, dakle oko 0,8 posto BDP-a. No, u središnjoj banci očekuju da će se u potrošnju od tog iznosa 'preliti' oko 0,3 posto BDP-a, dok će ostatak vjerojatno poslužiti za daljnje razduživanje građana, ali i podmirenje novih ili povećanih poreznih ili komunalnih opterećenja kojima će jedinice lokalne samouprave pokušati nadomjestiti prihod bez kojeg ostaju izmjenama u oporezivanju dohotka.

    U lokalne proračune uplaćivat će se i dio sredstava prikupljenih od naplate poreza na kamate. Građani koji imaju ušteđevinu u bankama, naime, od 1. siječnja 2015. godine plaćati će porez na kamate na štednju po stopi od 12 posto, a prema izračunu Ministarstva financija taj će porez obuhvatiti 400-tinjak tisuća građana.

    Od ukupnog broja štediša, prema podacima koje je iznio ministar financija Boris Lalovac, njih 50 tisuća ima ukupno 10 milijardi eura štednje i oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata, na koje do sada nisu plaćali nikakav porez.

    Prosječno bi porez na kamatu na štednju od 50 tisuća kuna bio približno 140 kuna, a na ušteđenih 100 tisuća kuna gdoišnje će se platiti oko 350 kuna poreza. Na maksimalni iznos štednje za koju jamči država, dakle 100 tisuća eura ili oko 750 tisuća kuna, porez iznosi oko 2.800 kuna.

    Porez na kamate na štednju također je reguliran izmjenama Zakona o porezu na dohodak, a Ministarstvo financija procjenjuje da će se uvođenjem oporezivanja kamata na štednju prihodi od poreza na dohodak povećati za oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.

    No, lokalnim jedinicama to je mala utjeha s obzirom na procjene Udruge gradova da će, zbog povećanja osobnog odbitka i promjena u poreznim razredima, ostati bez oko 1,8 milijardi kuna. Kompenzacijske bi im Vladine mjere, kako su izračunali, trebale 'donijeti' ukupno oko 395 milijuna kuna. Dio tih kompenzacijskih mjera reguliran je izmjenama Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje također stupaju na snagu s 1. siječnja 2015. godine. Tim su izmjenama primjerice mijenjaju omjeri između države i lokalnih jedinica u porezu na dohodak, povećava se i udio lokalnih jedinica u porezu na promet nekretninama, itd. Ipak, konačni sud o tom će zakonu dati Ustavni sud od kojega je Udruga gradova zatražila ocjenu ustavnosti tih izmjena te zatražila privremenu suspenziju zakona do okončanja postupka konzultiranja s lokalnom samoupravom i iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja.

    Poduzetnicima izmjene pravila kod naplate porezna na dobit i PDV-a

    Za poduzetnike s početkom 2015. počinju vrijediti nova pravila oporezivanja dobiti te plaćanja PDV-a.

    Izmjenama Zakona o porezu na dobit se, naime, određuje da se porezne olakšice za reinvestiranu dobit odnose samo na onaj dio dobiti koji će se uložiti u dugotrajnu imovinu te ako poduzetnik zadrži ili poveća broj zaposlenih.

    Izmijenjeni Zakon o PDV-u, pak, malim poduzetnicima omogućava da više PDV ne moraju platiti po ispostavljenoj fakturi, već će ga plaćati kada svoj proizvod ili uslugu i naplate. Također, novost je i da se visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati podiže s dva na tri milijuna kuna.

    Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50-ak tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća, te bi prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika. Oni će birati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji ili ispostavljenoj fakturi. Također, Porezna uprava moći će ovršiti poduzetnika koji je koristio odbitak pretporeza, a nije platio račun koji mu je ispostavio mali poduzetnik.

    Država je odlučila izići u susret i poduzetnicima koji zaposle mlade. Tako bi, sukladno izmjenama Zakona o doprinosima, poduzetnici koji zaposle mlade osobe, do 30 godina, i s njima sklope ugovor na neodređeno vrijeme, za te osobe bili pet godina oslobođeni obveze doprinosa na plaću (tzv. bruto dva).

    Nakon što za uplate stambene štednje u ovoj godini za to neće dobiti državne poticaje, Vlade je odlučila uredbom izmijeniti Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i uvesti promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava.

    Taj će se poticaj određivati kao postotak prosječne kamate na oročenu štednju kroz 12 mjeseci, uvećano za tzv. "faktor stabilizacije kamatne stope", koji se izračunava iz prosjeka prinosa na državne obveznice čiji je preostali rok dospijeća pet godina.

    Za 2015. godinu tako će biti isplaćeni poticaji u iznosu od 4,9 posto ušteđene svote do najviše 5 tisuća kuna štednje, dakle najviše 245 kuna.

    Država pak dodatni novac za državnu blagajnu namjerava prikupiti proširenjem poreza na sve dobitke od klađenja, a ne kao do sada samo onih većih od 750 kuna. Naime, izmjenama Zakona o igrama na sreću utvrđeno je da će od iduće godine poreznom stopom od 10 posto biti obuhvaćeni svi dobici od igara klađenja do 10.000 kuna. Procjena je da će time proračun u idućoj godini dobiti dodatnih 165 milijuna kuna.


    JL
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 21 sat u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Slovence čeka rast BDP–a?
    Vladi slovenskog premijera Mire Cerara nakon smanjenja prihoda zbog nižih plaća u javnom sektoru, stiže još jedan problem – pao je porez na bezalkoholna pića… Prema neslužbenim informacijama, slovenska vlada će rupu u proračunu riješiti ponovnim povećanjem PDV-a, uz smanjenje potrošnje i sredstava za općine. Ministarstvo financija za sada odbija komentirati spekulacije o rastu stope […]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovnipuls.com
    prije 8 dana u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Sabor sutra glasuje o rebalansu proračuna
    Hrvatski sabor sutra će glasovati o rebalansu ovogodišnjeg državnoga proračuna i paketu pratećih poreznih zakona, a potom će raspravljati o zakonu o regionalnom razvoju.

    Rebalansom se planira smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje.

    Što se tiče rashodovne strane, planira se smanjenje ukupnih rashoda sa 130,6 milijardi na 130,1 milijardu kuna, odnosno za 544 milijuna kuna.

    Nezadovoljstvo koje su predloženim rebalansom u raspravi pokazali oporbeni zastupnici i klubovi nije 'pretočeno' u amandmane, stigla su samo dva i to od Kluba HDZ-a te Kluba nacionalnih manjina, odnosno Veljka Kajtazija.

    Sabor će u utorak donijeti i niz poreznih zakona povezanih s rebalansom od kojih se očekuje da potaknu osobnu potrošnju i poboljšaju uvjete poslovanja poduzetnicima.

    Tako bi se izmjenama Zakona o porezu na dohodak iznos osobnog odbitka povećao sa 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Za građane s potpomognutih područja prve skupine osobni bi se odbitak povećao s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna.

    Prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podignuo bi se sa sadašnjih 8.800 na 13.200 kuna.

    Te će izmjene najvećem dijelu građana donijeti rast plaća od 1. siječnja 2015. godine, odnosno kod isplate plaće za prosinac.

    Vlada predlaže da se od 1. siječnja iduće godine uvede oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto. Njime bi se obuhvatilo 400 tisuća građana, od kojih 50 tisuća ima 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to sada ne plaćaju porez.

    Prema prijedlogu zakona o regionalnom razvoju 264 jedinice lokalne samouprave dobivale bi potporu zbog nerazvijenosti, među njima 100 novih, a 65 jedinica bi kroz iduće tri godine izašlo iz sustava potpore.

    Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i EU fondova Branko Grčić ističe kako je neodrživo da Hrvatska ima sto jedinica čija je razvijenost ispod 75 posto državnog prosjeka, a ne primaju ni kunu pomoći

    "Ne samo da u sustav potpore uključujemo sto novih jednica koje su najsiromašnije, nego formiramo i prijelazne mjere za sve jedinice koje trebaju izaći iz sustava, dakle, ovih 65", tumači Grčić.

    Tako bi u idućoj godini ta "kompenzacija" bila najmanje 60 posto ukupnih potpora koje je neka jednica primala, a kroz daljnje dvije godine taj bi se iznos smanjivao.

    Zastupnike u utorak očekuje dinamičan dan, naime nakon što izmjene Državni proračun, morat će se 'rasporediti' na čak deset odbora koji će zasjedati za trajanja plenarne sjednice.


    H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    prije 26 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Zagrebački ugostitelji traže ukidanje ili smanjenje lokalnog poreza na potrošnju
    Zagrebački ugostitelji traže ukidanje ili smanjenje lokalnog poreza na potrošnju
    Zagrebački ugostitelji sa svog su današnjeg foruma poručili da bi bilo u redu da ih se konačno shvati ozbiljno, da budu u rangu s ostalim djelatnostima u Zagrebu te da grad učini sve što može da ih oslobodi ili im bar smanji lokalni porez na potrošnju od 3 posto, komunalnu i brojne druge naknade jer im to unatoč sve brojnijim turistima u Zagrebu otežava poslovanje, investicije, zapošljavanje i prihode.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr:80
    prije 29 dana u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Zagrebački ugostitelji traže ukidanje ili smanjenje lokalnog poreza na potrošnju
    Ugostitelji Zagreba traže i da im se smanje naknade za terase za 30 posto, kao i komunalna naknada odnosno da se koeficijent zone za ugostiteljske objekte smanji sa 10 na 7 posto, koliko je i za druge djelatnosti. Zagrebački ugostitelji sa svog su današnjeg foruma poručili da bi bilo u redu da ih se konačno shvati ozbiljno, da budu u rangu s ostalim djelatnostima u Zagrebu te da grad učini sve što može da ih oslobodi ili im bar smanji lokalni porez na potrošnju od 3 posto, komunalnu i brojne druge naknade jer im to unatoč sve brojnijim turistima u Zagrebu otežava poslovanje, investicije, zapošljavanje i prihode.

    Forum zagrebačkih ugostitelja u organizaciji njihovog Udruženja u Hotelu Esplanade okupio je vi ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    prije 29 dana u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Zbog crnog tržišta rezanog duhana proračun gubi 100 milijuna eura godišnje
    Zbog crnog tržišta rezanog duhana proračun gubi 100 milijuna eura godišnje
    Potrošnja rezanog duhana na koji nije plaćen porez u Hrvatskoj iznosi oko 1.000 tona godišnje, što za državni proračun predstavlja gubitak od oko 100 milijuna eura, pokazalo je istraživanje tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez koje su u utorak predstavili Hrvatska udruga poslodavaca i agencija Ipsos Marketing.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    18.11.2014. postalo popularno prije 31 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Zbog crnog tržišta rezanog duhana proračun gubi 100 milijuna eura godišnje
    Zbog crnog tržišta rezanog duhana proračun gubi 100 milijuna eura godišnje
    Potrošnja rezanog duhana na koji nije plaćen porez u Hrvatskoj iznosi oko 1.000 tona godišnje, što za državni proračun predstavlja gubitak od oko 100 milijuna eura, pokazalo je istraživanje tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez koje su u utorak predstavili Hrvatska udruga poslodavaca i agencija Ipsos Marketing.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr:80
    18.11.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • HUP: Proračun gubi oko 100 mil. eura godišnje zbog potrošnje rezanog duhana na koji nije plaćen porez
    Hrvatska udruga poslodavaca i Ipsos Marketing predstavili su rezultate istraživanja tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez. Hrvatska udruga poslodavaca i Ipsos Marketing predstavili su rezultate istraživanja tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez. Cilj istraživanja bio je procijeniti veličinu tržišta domaćeg (nebrendiranog) rezanog duhana, odnosno njegov utjecaj na gubitak proračunskih prihoda države uslijed neplaćanja trošarine i drugih poreza, priopćeno je iz HUP-a.

    Prema rezultatima istraživanja, potrošnja rezanog duhana na koji nije plaćen porez iznosi oko 1.000 tona godišnje što predstavlja gubitak prihoda državnog proračuna od oko 100 milijuna eura. Navedeni iznos na razini je ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    18.11.2014. postalo popularno prije 31 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Mađarska želi uvesti porez na internetski promet
    Mađarska planira uvesti novi porez na prijenos internetskih podataka, doznaje se u srijedu iz prijedloga poreznog zakona za 2015. koji je dan ranije upućen u parlament, izvješćuje Reuters i dodaje da bi ta mjera vlade mogla teško pogoditi internet i telekom poslužitelje, te korisnike koji su najavili velike prosvjede.

    Internet poslužitelji bi plaćali porez od 150 forinti (0,5 eura) po jednom gigabyteu (GB) podatkovnog prometa, a na tu je vijest samo nekoliko sati nakon objave preko 100.000 ljudi na Facebook stranici izrazilo ljutito protivljenje najavi vlade, bojeći se da će poslužitelji novi porez jednostavno prebaciti potrošačima.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    22.10.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Grčka izlazi iz recesije: 'Uskoro stajemo na svoje noge'
    Grčka će u trećem tromjesečju vjerojatno izaći iz recesije koja traje od 2008. godine, a tamošnja je vlada najavila i smanjenje poreza uvedenih na vrhuncu dužničke krize, što bi bio prvi signal da se dugogodišnja politika striktne proračunske štednje bliži kraju.

    VEZANE VIJESTI

    Vijesti
    TOTALNA RASPRODAJA OTOKA: CIJENA? PRAVA SITNICA Kupite oazu u Grčkoj za 'samo' 50 milijuna eura
    GRČKA: NAPAD NA NJEMAČKOG AMBASADORA Kuću mu izrešetali sa 60 metaka iz kalašnjikova
    Grčka vlada preživjela glasovanje o povjerenju
    VELIKA GRČKA POBJEDA Bunili se Europskoj komisiji i dobili spor: Feta sir je njihov i samo ga oni smiju tako zvati
    Grčki premijer Antonis Samaras poručio je u subotu u svom godišnjem izvješću o stanju u gospodarstvu da bi u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod konačno mogao zabilježiti rast.

    Nije naveo konkretnije procjene, no bio bi to prvi kvartalni rast od 2008. godine, kada je počela recesija koja je srezala vrijednost grčkog gospodarstva za gotovo četvrtinu.

    Nadu u to podržavaju podaci Eurostata, prema kojima je grčki BDP u drugom tromjesečju pao za samo 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najmanji pad gospodarstva od trećeg kvartala 2008. godine.

    U prvom je tromjesečju BDP pao 1,1 posto, pa bi, ako u drugoj polovini godine gospodarstvo značajnije poraste, u cijeloj ovoj godini mogao zabilježiti rast u odnosu na prošlu godinu.

    „Ovo je godina kada Grčka staje na vlastite noge. Da, i dalje je ranjena, no rane joj zacjeljuju i gleda u budućnost“, kazao je Samaras.

    Najavio je, također, da će vlada uskoro smanjiti poreze na potrošnju lož ulja za 30 posto, a bit će smanjen i porez solidarnosti, kao i neki drugi porezi uvedeni na vrhuncu dužničke krize.

    O tome grčka vlada pregovara s predstavnicima Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, a detalji popuštanja porezne presije bit će objavljeni u listopadu s prijedlogom proračuna za iduću godinu.

    Bio bi to prvi signal da se politika striktne proračunske štednje, kojom je oštro srezana javna potrošnja a povećana porezna presija, nakon više od četiri godine bliži kraju.

    Grčka je još daleko od potpunog ozdravljenja. Njezin javni dug iznosit će ove godine, prema procjenama, 177 posto BDP-a, no uspjela je dovesti u red proračunske izdatke. Lani je tako zabilježila proračunski višak, ako se isključe izdaci za kamate.

    Zahvaljujući tome, vratilo se povjerenje investitora u tu zemlju, koja se 2012. godine našla na rubu bankrota od kojega je spašena međunarodnom pomoći pod vodstvom EU-a i MMF-a, pa se ove godine Grčka vratila na međunarodna financijska tržišta. Već je u dva navrata uspješno izdala nove obveznice, a do kraja godine očekuje se još jedno izdanje.

    No, premda mu rane zacjeljuju, grčkom gospodarstvu predstoji još dug put do potpunog ozdravljenja, zaključuju analitičari.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    08.09.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Grčić: Oporezivanje štednje od iduće godine, na svakih 100 kuna od kamata državi 12 kn
    Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka Branko Grčić danas je u Lopatincu u Međimurskoj županiji najavio uvođenje poreza na štednju od 1. siječnja 2015. godine po stopi od 12 posto, što je najniža stopa u Europi.
    Rekao je da je taj potez dogovoren s Europskom komisijom te da će porez biti vrlo jednostavno izračunati. „Za svakih 100 kuna prihoda od kamate na štednju platit će se 12 kuna, bez ikakvih izuzetaka“, poručio je Grčić i dodao kako je to najbolje riješiti na taj način.

    Potvrdio je da je to jedna od mjera kojom će se kompenzirati manji prihod regionalnih i lokalnih jedinica samouprave zbog najavljene nove porezne politike, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaće.

    Grčić je dodao da su dva smjera za kompenzaciju, jedan je dijeljenje poreznih prihoda u korist jedinica lokalne samouprave u većem dijelu nego je to bilo do sada, a drugi je fond za izravnanje, u koji će se slijevati sredstva između ostalog i od poreza na kamatu. Taj drugi smjer temelji se na indeksu razvijenosti, i njime će se pomoći najugroženijim županijama, gradovima i općinama.

    Govoreći o oporezivanju štednje, koje je već ranije najavljeno, Grčić je kazao da je ono daleko manje u sumi nego što će biti efekt porezne mjere rasterećenja zaposlenika u poreznom smislu.

    Od povećanja neoporezivog djela plaća, pak, očekuje kako će pozitivno utjecati na više od milijun naših građana što će uvelike poticati povećanje osobne potrošnje. „U ovim vremenima kada očekujemo izron u pozitivnu krivulju BDP-a, to može biti značajan doprinos“ istaknuo je Grčić.

    Komentirajući status umirovljenika u novoj poreznoj politici, rekao je da su oni uvijek bili u povoljnijem položaju nego zaposlenici, a tako će i ostati.

    Odgovarajući na novinarsko pitanje je li neozbiljno od koalicijskog partnera HNS-a da za potpredsjednicu Uprave HEP-a predloži osobu koja bi u tom slučaju bila u sukobu interesa, Grčić je uzvratio da se takve stvari događaju. „Pred nama je razdoblje u kojem će se definirati nova uprava HEP-a i da to neće omesti ključne poruke“ odgovorio je.

    "Treba započeti nove projekte, ali i završiti najznačajniji projekt HEP-a - izgradnju velike termoelektrane Plomin C", navodi potpredsjednik Vlade.

    Grčić je u Lopatincu otvorio sportsku dvoranu osnovne škole Ivan Goran Kovačić, koja je nakon brojnih problema i čak 8 godina gradnje stavljena u funkciju. Izrazio je zadovoljstvo što će školu koristiti 415 učenika, ali i brojne udruge s područja Općine Sveti Juraj na Bregu.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    05.09.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Milanović: Ova Vlada je odgovorna za pad BDP–a 11. kvartal zaredom
    Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je večeras za HTV da su razlozi za izmjene poreza na dohodak povećanje potrošnje i konkurentnosti gospodarstva te kako Hrvatska mora pronaći novi model rasta koji će biti orijentiran prema izvozu i turizmu.

    "Mi smo država koja počinje primjenjivati vrlo nisko najvišu poreznu stopu. Ni jedna država u našem okruženju nema tako visoki porez, a one koje ga imaju počinju ga primjenjivati na puno višoj razini dohotka. To ima veze s konkurentnošću gospodarstva, smanjuje se cijena rada a ljudima mjesečno ostaje više novca, ovisno o njihovu ugovoru o radu", rekao je Milanović u Dnevniku Plus HTV-a.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    04.09.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Radnici s najnižim primanjima neće osjetiti porezno rasterećenje
    Stabilizacija osobne potrošnje dogodit će se kad Hrvatska vrati 200.000 izgubljenih radnih mjesta. Radnici s najnižim primanjima neće osjetiti najavljeno porezno rasterećenje jer, koliko god to njima zvučalo nerealno ili nepošteno, oni uglavnom i ne plaćaju porez na dohodak, piše Večernji list.

    Kad se od nižih primanja izuzmu olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji te osobni odbitak, rezultat je da približno pola milijuna radnika uopće ne plaća porez na dohodak ili je on simboličnih par kuna. Zato u vlasti i spominju 'srednji sloj', ljude s prosječnim primanjima i iznad njih jer oni snose najveći ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    25.08.2014. postalo popularno 10.11.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Milošević: Porezno rasterećenje dobrodošlo, ali ne vodi napretku
    Svako porezno rasterećenje građana je dobro došlo, ali ovo sada najvjerojatnije neće dovesti do povećanja potrošnje, niti otvaranja radnih mjesta pa ni napretka hrvatskog gospodarstva, za što treba cjelovita ekonomska politika.Svako porezno rasterećenje građana je dobro došlo, ali ovo sada najvjerojatnije neće dovesti do povećanja potrošnje, niti otvaranja radnih mjesta pa ni napretka hrvatskog gospodarstva, za što treba cjelovita ekonomska politika, a ne manja porezna reforma, ocjena je saborskog zastupnika HDZ-a Domagoja Miloševića.

    Takvu ocjenu poreznih izmjena vezanih uz porez na dohodak koju priprema Vlada novinarima je danas iznio Milošević odgovarajući na njihov upit tijekom svečanosti otvaranja robne kuće Ikee u Zagrebu, gdje je zajedno s još 100-ak državnih i lokalnih ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    21.08.2014. postalo popularno prije 31 dan u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • 'Naša srednja klasa plaća porez kakav vani vrijedi za vrlo bogate'
    'Naša srednja klasa plaća porez kakav vani vrijedi za vrlo bogate'
    Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će povećati neoporezivi dio plaće kako bi se potaknula potrošnja u državi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    20.08.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Ukrajinski parlament odbio ostavku vlade i podignuo porez
    Ukrajinski parlament odbacio je u četvrtak ostavku premijera Arsenija Jacenjuka i prihvatio izmjene proračuna koje je on zatražio kako bi se povećala potrošnja na vojsku i izbjegao bankrot države.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    31.07.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • NOVAC POTROŠIO, UMJESTO DA JE PLATIO POREZ Prevario kupce stanova za 1,7 milijuna kuna
    NOVAC POTROŠIO, UMJESTO DA JE PLATIO POREZ Prevario kupce stanova za 1,7 milijuna kuna
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    01.05.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Od 1. siječnja uvodi ze porez na štednju – bit će 12 posto
    - S početkom iduće godine uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju, a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017.

    Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila te dokumente koje šalje na razmatranje i ocjenu Europskoj komisiji.

    Prema tim dokumentima, kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju i to po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju. U idućoj godini od toga se očekuje proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.

    Plan predviđa i promjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit te se sljedeće godine na temelju tih izmjena očekuje prihod od 500 milijuna kuna. Olakšice će se moći od 2015. koristit samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu.

    Vrlo skoro pak bi se izmjenama pravilnika povećala naknada za pravo na ekonomsko korištenje vrijednosti spektra za javne pokretne mreže, a od toga se na godišnjoj razini očekuje prihod od oko 350 milijuna kuna.

    Vlada u dokumentima najavljuje da bi se porez na nekretnine uveo s početkom 2016. i od njega se očekuje godišnji efekt za proračun od oko 1,5 milijardi kuna. Uvođenje poreza na nekretnine, napominje se, bilo bi praćeno istovremenim ukidanjem postojećih davanja (komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, što su prihodi lokalnih jedinica).

    Predstavljajući program konvergencije, ministar financija Slavko Linić kazao je da Vlada za 2014. projicira nultu stopu gospodarskog rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje negativnih trendova. Za 2015. projicira se rast od 1,2 posto, 2016. trebao bi biti 1,3 posto, a 2016. godine 1,5 posto.

    Te projekcije Linić smatra vrlo opreznim.

    Napominje da je za 2014. dosta rizična projekcija rasta cijena s obzirom da se očekuje rast cijena od 0,6 posto odnosno usporavanje i kretanje ka deflaciji. Međutim, dodaje, Vladine projekcije pokazuju da bi inflacija u sljedeće tri godine bila oko 1,5 posto, pa je rizična samo 2014. godina.

    Govoreći o proračunu opće države, napominje da su mjere u 2014. donijele ukupne uštede od 3,1 posto BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali kako je dio mjera jednokratan, priznaju se uštede od 2,3 posto BDP-a. U 2015. očekuju se uštede od 1,6 posto BDP-a, a u 2016. godini 1 posto.

    Proračunski manjak u ovoj bi godini, prema Vladinim projekcijama, iznosio 4,2 posto BDP-a, a po europskoj 4,4 posto. Godinu kasnije, 3,2 posto po domaćoj, a 3,5 posto po europskoj metodi, a 2016. 2,2 odnosno 2,7 posto BDP-a.

    Što se tiče javnog duga, Linić tvrdi da će ga Vlada uspjeti zaustaviti na 71 posto BDP-a, a da se nakon 2017. može se očekivati njegovo padanje.

    Premijer Zoran Milanović smatra da ispunjenje Vladinih projekcija ovisi o gospodarskom rastu, a on pak o reformama.

    "Država nam je, naročito centralna, skupa, neefikasna i to je kronična bolest u Hrvatskoj", rekao je Milanović.

    Podsjetio je na iskustvo Švedske koja je bila među četiri najbogatije zemlje svijeta, a potom je izgubila tu poziciju zbog visoke javne potrošnje. Stoga je devedesetih počela smanjivati javnu potrošnju i smanjila porezno opterećenje za trećinu. Upitao se je li Švedska lošija država zbog toga te dodao da se vratila u vrh, ali neka prava nisu više kao prije.

    "Preskupi smo, ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ", rekao je Milanović.


    - Ostajem pri izjavi da neće biti novih poreza. Ovo nisu novi porezi, oni su već bili planirani kada smo prezentirali reforme - rekao je Branko Grčić, a istom logikom poveo se i ministar Slavko Linić.

    Kao rok za porez na nekretnine ostao je 1.1. 2016.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    24.04.2014. postalo popularno 25.07.2014. u kategoriji Novosti
    • 2
    • +
  • Linić: Banke i bivša vlast uvalili su građane u kredite, predstečajne nagodbe su dobre
    Unatoč špekulacijama da će pod pritiskom premijera Zorana Milanovića ukinuti predstečajne nagodbe, ministar Slavko Linić je na današnjoj konferenciji za novinare ustrajao kako se radi o dobrom rješenju


    - Ovo je bila mjera Vlade s kojom smo krenuli rješavati bolest. Hrvatski problem je zaduženje građana. Građani s dugom u koji su ih uvalili bankarski sustavi i bivša vlast. Jer su ih poticali da kupuju stanove po enormnim cijenama, jer su dobivali otkaze. 300.000 ljudi ne može otplaćivati svoje obveze. To je problem Vlade. Ako ih se razduži opet mogu početi biti potrošači i to će značiti ekonomski rast. Zakon nas obavezuje da interveniramo. Ovo su ekenomske mjere koje Vlada ima zakonsko pravo primjenjivati. Pokušat ćemo i ove godine učiniti sve kako bismo omogućili gospodarski razvitak – kazao je Linić.


    - Da li je gospodarska mjera, koja govori da treba prvo razdužiti dužnike da se krene u rast, dala rezultate? Da, dala je rezultate i to je mjera kojom se Hrvatska u EU može staviti u vrh tablice. Da nismo krenuli s tom mjerom, nelikvidnost bi rasla. Ukupna zadužanja su 44,6 milijardi kuna.

    U vrijeme kad nije bilo ove mjere izgubili smo kontrolu, neisplaćene plaće i porez. Bez intervencija se pokazalo da se to nije mijenjalo. Pet godina bez ikakvih mjera. Da nismo krenuli s ovom mjerom ne bi se zaustavio taj trend neplaćanja – kazao je Linić.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    21.02.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Ukine li se II. stup, a svi zaposleni nastave uplaćivati 5 posto, bit će to novi porez na plaću
    Ukine li se II. stup, a svi zaposleni nastave uplaćivati 5 posto, bit će to novi porez na plaću
    Vlada bi tako otela novac koji bi trebao ići u osobnu štednju te ga potrošila za neku opću svrhu smanjujući deficit
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    27.01.2014. postalo popularno 20.02.2014. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Sindikati i poslodavci sumnjičavi prema uvođenju poreza na nekretnine
    Najavu ministra financija Slavka Linića da će se porez na nekretnine vjerojatno primjeniti već 2014. sindikati podržavaju samo ako to neće značiti "harač nad običnim građanima", dok su poslodavci generalno protiv podizanja poreza jer on znači smanjenje potrošnje, odnosno manji gospodarski rast.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    26.11.2013. postalo popularno 30.10.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Rehn: Novi porezi uništit će rast
    Nove mjere za smanjenje francuskog proračunskog manjka moraju proizići iz rezova u državnoj potrošnji, a ne iz novih poreza, upozorio je europski povjerenik za gospodarstvo u razgovoru za francuski tisak. Nove mjere za smanjenje francuskog proračunskog manjka moraju proizići iz rezova u državnoj potrošnji, a ne iz novih poreza, upozorio je europski povjerenik za gospodarstvo u razgovoru za francuski tisak. Svaki novi porez uništio bi rast i zakočio stvaranje novih radnih mjesta, prenio je europski informativni portal EUobserver napomenu Ollija Rehna. U razgovoru ...Cijeli tekst je dostupan pretplatnicima Poslovnog dnevnika
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    26.08.2013. postalo popularno 19.05.2014. u kategoriji Tvrtke i tržišta
    • 1
    • +
  • Francuska uvodi novi “zeleni” porez
    Francuska uvodi novi “zeleni” porez
    Francuska će uvesti novu vrstu ‘zelenog’ poreza, najavio je ministar energetike Philippe Martin, ne navodeći pojedinosti… Izvori u vladi kazali su ove godine da će takav porez vjerojatno biti ograničen i da će prve godine, 2014., malo odnosno da neće gotovo nimalo utjecati na francuske potrošače i kompanije. Ministar Martin kazao je da jučer da […]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovnipuls.com
    23.08.2013. postalo popularno 26.06.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Obračun PDV–a
    Porez na dodatu vrednost (PDV) je porez na potrošnju dobara i usluga, koji zamenjuje bivši porez na promet. Glavna razlika je u tome što se PDV obračunava u plaća u svakoj fazi prometa, ali tako da se ostvaruje samo na onu vrednost koja je u toj pojedinačnoj fazi dodata od strane učesnika u toj fazi prometa.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | pejovicof
    12.06.2013. postalo popularno 13.06.2013. u kategoriji Tvrtke i tržišta
    • 1
    • +
  • Porez na nekretnine je prorecesijski i tehnički loš
    Prema istraživanjima, 10-postotno smanjenje vrijednosti nekretnina u prosjeku uzrokuje 1,5 posto pada osobne potrošnje, a potom i pad BDP-a.Postojeći prijedlog Zakona o porezu na nekretnine tehnički je loš, koncepcijski nedorečen i nedosljedan, a uz niz negativnih učinaka ima i prorecesijski karakter. Neke su to od glavnih primjedaba iznesene na okruglom stolu "Porez na nekretnine: Pravda ili nepravda" u utorak u Europskom domu. Iako se i u Vladi bliskim krugovima mnogi klade da će taj zakon do daljnjega na čekanje (zbog oprečnih stajališta HNS-a, ali i lokalnih izbora), službene potvrde za to zasad nema, pa je on potaknuo i HDZ-ovu Zakladu hrvatskog državnog ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    19.03.2013. postalo popularno 25.04.2013. u kategoriji Dionice
    • 1
    • +
  • Evo zašto nogometaši bankrotiraju unatoč visokim zaradama
    Mnogi od njih potroše novac ili ga pogrešno investiraju. Dio ih zaboravi platiti porez...
    Trojica od petorice bivših nogometaša Premiershipa proglasi bankrot u roku od pet godina nakon završetka karijere, objavio je Humanitarni fond za pomoć bivšim igračima Premiershipa (XPro). Usprkos činjenici da igrači u prosjeku zarađuju oko 35.000 eura tjedno, mnogi od njih potroše novac ili ga pogrešno investiraju. Dio ih zaboravi platiti porez, a trećina izgubi novac na skupim brakorazvodnim parnicama.

    "Ovo možda zvuči nevjerojatno, posebice navijačima, ali to se zaista događa u engleskom nogometu," kazao je šef XPro-a Geoff ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    05.03.2013. postalo popularno 15.03.2013. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Hajduku fiskalne blagajne, a Dinamo bez kontrole!
    Hajduku fiskalne blagajne, a Dinamo bez kontrole!
    Projekt uvođenja fiskalnih blagajni stigao je i do sporta, i to, naravno, do Hajduka kao prvog hrvatskog kluba pretvorenog u dioničko društvo. Za razliku od konkurentskih klubova koji su mahom registrirani kao udruge građana i ne trebaju plaćati porez na dobit ili objavljivati svoje financijske izvještaje, na Poljudu su dužni transparentno potrošiti svaku kunu koju zarade
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    15.01.2013. postalo popularno 10.04.2013. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Tmurni Božić u južnoj Europi: božićne lampice jedva da svijetle, kupnja poklona drastično pala
    Božić se doima tmurnim diljem južne Europe, područja najpogođenijeg dužničkom krizom eurozone, u kojem se brojne obitelji muče da svojoj djeci omoguće makar i malu proslavu.

    Od Lisabona do Atene božićne lampice jedva da svijetle, kupnja poklona je drastično pala, a obitelji grcaju u teškoćama nakon tri godine krize koja ne jenjava.

    Stanje je najlošije u Grčkoj, zemlji koja je potaknula dužničku krizu početkom 2010. i morala se suočiti s golemim poreznim nametima i kresanjem potrošnje u zamjenu za međunarodnu pomoć.

    "Bit će teško. Ne možemo si priuštiti grijanje pa ćemo sjediti doma pod dekama", rekao je nezaposleni prodavač informatičke opreme Polihronis Sotiriu (46), čija obitelj sad mora živjeti od učiteljske plaće njegove supruge.

    "Naravno da ćemo imati zajedničku obiteljsku večeru, ali ove godine sigurno nećemo jesti meso", rekao je. Uspoređujući stanje s vladavinom nacista u 2. svjetskom ratu, dodao je "čuo sam od roditelja, koji su preživjeli okupaciju, da je ove godine jednako loše kao i tada, ako ne i gore".

    Čelnik udruženja grčkih trgovaca na malo Vasilis Korkidis očekuje da će Grci u prosjeku na darove potrošiti 15-20 eura, dok su prošle godine prosječno potrošili 40 eura.

    "Supruga i ja zaplačemo kad shvatimo da unucima nećemo moći kupiti darove. Sve smo smanjili - hranu, ukrase... Tko može slaviti kad je stanje tako loše?", rekao je umirovljenik Nikos Cakos.

    Atenski trg Sintagma nekad se hvalio najvećom božićnom jelkom u Europi, a sad je na njemu tek nekoliko lampica, a u najgoroj krizi od 2. svjetskog rata propale su tisuće malih obrtnika, pa ulice zjape prazne, a zatvorene rolete na izlozima krase samo obavijesti o prodaji prostora.

    Slični osjećaji vladaju i u Portugalu, koji je na udaru najgore recesije u posljednjih 40 godina.

    "Ako ćemo uopće kupovati poklone ove godine, bit će to nešto vrlo jeftino, samo ono osnovno", rekla je Agneia de Sothe, 48-godišnja spremačica iz Lisabona. Nedavno istraživanje pokazalo je da se u Portugalu očekuje pad božićne potrošnje za 35 posto.

    "Ove godine vidite da ljudi baš nisu zaineresirani za kupnju darova, iako je Božić. Većina ih se samo okrene u stranu, a drugi kažu kako nemaju čime kupiti poklone", rekla je lisabonska ulična prodavačica narukvica za pet eura Jaquelina Justino (38), koja je još prošle godine radila kao vozačica autobusa, no u međuvremenu je dobila otkaz.

    Italija također grca pod povećanim porezima i smanjenom potrošnjom koje je nametnula vlada tehnokratskog premijera Marija Montija, a sredstva sačuvana za "crne dane" upravo uoči Božića jede nedavno uvedeni omraženi porez na imovinu.

    "Ove godine neću kupiti nikakve darove osim djeci, a prošle godine sam kupila svima", rekla je državna službenica Nadia di Santo (38) iz Rima. "Božićnu jelku sam postavila, ali ću koristiti prošlogodišnje ukrase, a za božićnu večeru ću već nešto smisliti".

    Vlasnica trgovine ženskih modnih dodataka Marisa Pines otkrila je da joj posao jako slabo ide.

    "Ovu trgovinu imam 24 godine. Nikad nije bilo ovako loše", istaknula je.

    Španjolska, četvrto po snazi europsko gospodarstvo, iza Italije, također prolazi kroz iznimno teško razdoblje i mogla bi uskoro zatražiti međunarodnu pomoć. Iako je potrošnja u snažnom padu, snažna obiteljska povezanost i tradicija Španjolce ipak tjeraju u božićnu kupnju unatoč financijskim ograničenjima.

    Po relevantnim procjenama, prosječna španjolska obitelj za sve božićne troškove izdvojit će prosječno 650 eura, što je više od mnogih boljestojećih zemalja sjeverne Europe, ali i 40-ak posto manje nego što je to bilo 2007.

    "Veliki je pad u božićnoj kupnji, ali tradicija čini svoje. Španjolska je po potrošnji i dalje peta zemlja u Europi, a razlozi za to su kulturološki", rekla je Victoria Larroy iz tvrtke Deloitte.

    Znakovi štedljivog Božića jasno su vidljivi na ulicama Madrida, gdje su trgovine neuobičajeno mirne, a ukrasa je bitno manje.

    "Prošle smo godine prodali tri puta više nego ove", rekao je madridski mesar Jesus Cerelo (30), na čijoj su tržnici mnoge trgovine već zatvorene.

    (Hi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    20.12.2012. postalo popularno 01.01.2013. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj