Kako će izgledati program ovogodišnjeg Splitskog ljeta tek treba definirati, ali, vjerojatno je da se neće ponoviti lanjska situacija kada se zbog ustoličenja nove uprave festivala na čelu s maestrom Nikšom Barezom na konačan program čekalo još i u svibnju. Lani je, podsjetimo, maestro Bareza odlukom ministra kulture imenovan ravnateljem festivala na dvije godine dok je v.d. intendanta HNK Split
Ovogodišnje, 57. po redu Splitsko ljeto nije oduševilo V.D. intendanta splitskog HNK, Duška Mucala, ali ni čitatelje portala Slobodne Dalmacije: na naše anketno pitanje koju biste ocjenu dodijelili nedavno završenoj manifestaciji, većina čitatelja odlučila se za opciju "nedovoljan".
Završilo je 57. splitsko ljeto, dodijeljene su “Judite” i nagrade Slobodne Dalmacije, i kazalište sada ide na kolektivni godišnji odmor, ali budući da je festival od samoga početka obilježen nesuglasicama i, prvi put nakon više desetljeća, upravom koja nije i uprava HNK Split, na kraju su i dojmovi različiti − ima zadovoljnih i nezadovoljnih. Zadovoljni su bez razlike laureati, dobitnici
Na završetku splitskog ljeta u Galeriji Mestrović dodjeljene su nagrade "Judita" za najbolja ostvarenja na festivalu. Nagrade su dobili Marko Mandić/ glumac/ za dramsku izvedbu, Hari Zlodre/dirigent/ za glazbu i Šimun Matisić/ vibrafonist/
Ovogodišnje, 57. Splitsko ljeto završeno je u večeras u Galeriji Meštrović uz dva koncerta i svečanu dodjelu nagrada „Judita“ kojima najuspješnije umjetnike tradicionalno nagrađuje „Slobodna Dalmacija“, glavni medijski pokrovitelj festivala. Ove su godine umjesto uobičajene dvije - za postignuća u glazbenom i dramskom programu dodjeljene tri nagrade predstavljene statuetama biblijske junakinje čiji je autor pokojni Vasko Lipovac.
Ove godine „Juditu“ za glazbeni program ravnopravno dijele maestro Hari Zlodre za dirigiranje izvedbama baleta „Grk Zorba“ Mikisa Theodorakisa i opere „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca, te mladi vibrafonist Šimun Matišić, koji je kao član Mate Matišić trija svirao na njihovom koncertu nazvanom „Gipsy Jazz“.
Nagradu „Judita“ za dramski program osvojio je Marko Mandić, glumac Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane, za svoj nastup u predstavi „Ma and Al“ ljubljanskog Mini teatra i Teatra Hotel Bulić.
Ocjenjivački sud za glazbeni program radio je u kritičarsko-novinarskom sastavu i u njemu su se našli Nila Kuzmanić Svete, Joško Čelan i Siniša Vuković. Žiri za dramsku nagradu činili su Eda Vujević, urednica rubrike Kultura „Slobodne Dalmacije“ i književnica, Jasna Malec, dramska glumica i dr. Vlatko Perković, teatrolog i književnik.
Dodjeli nagrada prethodio je pijanistički recital splitskog glazbenika Augustina Šimata, s djelima Beethovena, Chopina, Liszta i Prokofjeva. Na kraju, publika se oprostila od ovogodišnjeg festivala uz koncert američke jazz zvijezde Chris Bennet.
Festival je ovoga ljeta u mjesec dana na 18 lokacija u Splitu, Solinu i Vrlici publici ponudio 44 izvedbe opernih, dramskih, baletnih, koncertnih predstava, uključujući i likovne i fotografske izložbe, kao i projekcije filmova.
Manifestacija se odvijala u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta Split, pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića.U ime župana splitsko-dalmatinskog, manifestaciju je zatvorenom proglasio njegov zamjenik Luka Brčić.a festivalsku zastavu zajednički su spustili dobitnici „Judita“.
JASMINA PARIĆ
RIJEČ ŽIRIJA
Hari Zlodre
Počevši 1993. g. s Teutom i Đavlom u selu, do ovog Ljeta Hari Zlodre je ravnao sa svih 13 baletnih izvedaba u HNK-Split. Savršenom sinkroniziranosti sva tri ansambla po peti put je 30. srpnja u Vrlici ravnao Erom s onoga svijeta, uskladivši iskustvom znalca visoke artističke i umjetničke zahtjeve te saživljeno prateći scensku dramaturgiju – široke lukove i folklorni ugođaj. Svojim pedagoškim djelovanjem na Muzičkoj akademiji u Splitu sjedinjuje vlastitu profesionalnost s energijom i slobodnim duhom budućih pjevača i dirigenata.
Šimun Matišić
Petnaestogodišnji Šimun Matišić učenik Funkcionalne muzičke škole, koja jedina u Hrvatskoj njeguje harmoniju i improvizaciju, nastupio je i kao bubnjar s HTV-ovim Big Bandom. Vrhunac mu predstavlja nastup 1. srpnja u Rovinju na vibrafonu uz Garry Burton Quartet. Marni Šimun je radije na Crikvinama (Meštrovićevom kašteletu) s očevim Triom izvodio u obradi Djangove Oblake, nekoliko jazz standarda, hommage legendarnom Bošku Petroviću.
Presedanska „Judita“ mladom Šimunu zacijelo će biti podsticajem da vrijedno nastavi pohađati seminare Ivane Bilić i Igora Lešnika.
Marko Mandić
Marko Mandić je u zamku svoje čarolijske moći uhvatio svu pozornost gledateljstva i uvukao je u misli svog lika, u treptaje njegova uznemirena duha, u nevjerojatnu osjećajnu eskalaciju dramske osobe koja izmiče nadzoru te iste osobe. Na trenutak bi prekinuo silinu ekspresije i ponešto intimno dobacio gledalištu ili glazbenom pratitelju.
Posljednja premijera ovogodišnjeg Splitskog ljeta, Euripidova „Hekuba“, održana je u ponedjeljak navečer na otvorenoj pozornici na Manastirinama u Saloni. Predstavu je postavio ugledni rumunjski redatelj Felix Alexa, naslovnu ulogu trojanske kraljice Hekube tumačila je Zoja Odak, a ostali protagonisti su Sergej Trifunović, Ana Vilenica, Matija Kačan, Nikola Ivošević i Dejan Bućin.
Euripidova „Hekuba“, izvedena u prijevodu Bratoljuba Klaića , obično se označava kao jedna od najmračnijih i najkrvavijih Euripdovih djela. Nakon pada Troje, zarobljena trojanska kraljica Hekuba koja je u ratu izgubila brojnu djecu, muža i dom, suočit će se još s izdajom negdašnjeg trojanskog saveznika koji je imao sačuvati njenog mladog sina, i činjenicom da joj Grci žele žrtvovati kćer kako bi osigurali sretnu plovidbu;u tim okolnostima, ona se, premda zarobljena,odlučuje na krvavu i okrutnu osvetu-na nasilje će odgovoriti nasiljem i od žrtve se pretvoriti u agresora.
Komad je koncentriran upravo oko lika Hekube koja za vrijeme čitave izvedbe od oko sat i petnaest minuta ne silazi sa scene,a Zoja Odak je predstavu obilježila žestokom predanošću ulozi, saživjevši se s još jednom antičkom heroinom u svojoj karijeri.
Među iskopinama tlo je posuto ugljenom, koji simbolizira uništenje i to je uz svjetlo bio gotovo jedini scenografski zahvat.
Predstavom na Manastirinama Splitsko je ljeto dobilo pravi ambijentalni komad u festivalskoj tradiciji a „Hekuba“ je na programu još i ovoga utorka, srijede, i četvrtka.
Redatelj Hrvoje Cokarić i koreografkinja Nela Sisarić potpisuju predstavu “Judita”, koja će biti izvedena u sklopu Splitskoga ljeta 12. kolovoza u amfiteatru MKC-a. Predstava je imala premijeru početkom prosinca prošle godine, a do sada su bile tri izvedbe, a ovo je, kako kaže Nela Sisarić, zadnja. “Judita” je nastala u produkciji XKONTAKTA-a, u njoj nastupa ekipa iz Fractal falus teatra koji
Budući da su francuskom umjetniku Jean Michel Bruyeru i malobrojni dovoljni, nije mu valjda smetalo što je barem polovica publike napustila njegovu izvedbu „Satis sunt mihi pauci“ („Malobrojni su mi dovoljni“) već pola sata nakon početka predstave u Dioklecijanovim podrumima u ponedjeljak navečer.
Splitsko je ljeto u svojim zlatnim godinama bilo festival na kojem bi splitski HNK predstavio svoj čitav repertoar. Primjerice, 1959. izvedene su opere Aida, Rigoletto, Tosca, Turandot, Orfej, Faust, Norma, Ero te Adel i Mara te još i Verdijev Requiem
Premda ove godne na Splitskom ljetu Peristil nije u funkciji pozornice niti su na programu Verdijeve opere „Aida“ ili „Nabucco“ koji su desetljećima bili svojevrsni zaštitni znakovi manifestacije, publiku je maestro Nikša Bareza ipak „obeštetio“ priredivši gala koncert popularnih arija u koje je uvrstio i dva dulja segmenta upravo iz „Aide“ i „Nabucca“.
Nije ni počelo, a 57. Splitsko ljeto već je obilježeno skandalom. Kontrolor Mucalo zabranio je ulazak na Prokurative i operu La Gioconda Majdi Goluži, voditeljici drugih violina splitskog HNK, ali i protukandidatkinji na natječaju za intendanta
Na Prokurativama je u četrvrtak navečer svečano otvoreno 57. Splitsko ljeto.Festival je otvorila premijera opere Amilcarea Ponchiellija „La Gioconda“pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića.u Glavnim ulogama nastupli su Hasmik Papian,Kristina Kolar,Ivica Čikeš,Terezija Kusanović,Constantin Nica, Markus Butter i drugi solisti.
Govore na otvaranju održali sudogradonačelnica Anđelka Visković, ministar kulture Jasen Mesić i izaslanik predsjednika Josipovića, saborski zastupnik Arsen Bauk koji je manifestaciju i otvorio.
Zahvalivši svima koji rade na realizaciji Splitskog ljeta, Anđelka Visković je rekla:
- Stvar je prestiža biti sudionik festivala, ali i biti u gledalištu.Vjerujem da će ovogodišnja manifestacija biti jedninstvena i po kvaliteti programa i po posjećenosti.
Ministar Mesić podsjetio je na neizmjernu originalnost Splita :
- Građani Splita znali su kroz stoljeća stvarati jedinstveni kulturni identitet.Stoga vam želim dugo, toplo i kulturom oplemenjeno ljeto, kazao je ministar izrazivši podršku i vatrogascima koji su se u času otvaranja na Braču borili za svaku kuću.
Arsen Bauk govorio je pak o tradiciji koju posebno treba čuvati u ovo doba iskrvljenih društvenih vrijednosti.Napomenuo je da su se u Splitu vlasti mijenjale ali se festival održao i odavno postao jednom od najznačajnijih ljetnih manifestacija nadrastavši ovdašnje okvire.
I on je s pozornice poželio svojim otočanima da što prije ugase požar, a potom su festivalsku zastavu podigli nacionalna prvakinja Zoja Odak i ravnatelj Drame HNK Split Ante Čedo Martinić.
Nakon službenog ovaranja započela je opera, djelo iz 1876. godine,čija je radnja smještena u Veneciji i stlski se može obilježiti kao premosnica između romantične i verističke opere.
57. Splitsko ljeto trajat će do 14. kolovoza, a tijekom 32 festivalska dana publici će ponuditi 43 izvedbe: jednu opernu, dvije dramske i jednu baletnu premijeru, te brojne reprizne i gostujuće operne, dramske, koncertne naslove, uz likovne i fotografske izložbe i projekcije izabranih filmskih naslova s 58. Festivala igranog filma u Puli. Na festivalu će sudjelovati više od 600 domaćih i gostujućih umjetnika, a predstave će se odigravati na 19 različitih lokacija u Splitu, Solinu i Vrlici.
Na otvaranju su se našla sva četiri intendanta hrvatskih nacionalnih kazališnih kuća: v. d.intendanta Duško Mucalo družio se s Anom Lederer iz Zagreba, Nadom Matošević iz Rijeke i Božidarom Šestanom iz Osijeka.
Inače, anonimna grupa građana odlučila je iskoristiti otvaranje festivala kako bi iskazala svoj stav o odluci splitskog gradskog vijeća da na Rivi postavi spomeni Franji Tuđmanu.
S jednog prozora na Prokurativama zavijorio je taman pred početak opere transparent s tekstom „Tuđman na rivi, osmijeh krivi“
- Osim što je sama lokacija predviđena za postavljanje spomenika potpuno van svih pravila arhitektonske i urbanističke struke, o čemu su lokalni znanstvenici već progovorili, kad već naše gradske vlasti grade kip, molimo ih neka vode računa o par stvari. Franjo Tuđman pokušao je zbrisati na sve moguće načine identitet Dalmacije čiji naziv nije ni mogao prevaliti preko usta pa je našu regiju nazivao Južna Hrvatska.
- Franjo Tuđman i njegova ideja o dvjesto bogatih srozali su gradsku privredu i uništili velike firme poput Jugoplastike, Jugovinila, Dalme, Jadrantekstila, Prerade, Uzora, Cetinke, Dalmacijaturista, Dalmatinke i ostavili grad na milost i nemilost oskudnoj turističkoj djelatnosti kao jedinoj vitalnoj gospodarskoj grani. Primjer radnika Dalmacijavina tek je najaktualniji u trenu. Stoga molimo da umjesto spomen ploče na dnu stoje imena svih gradskih tvrtki koje su za vrijeme Tuđmanove vladavine devastirane, a čiji su radnici danas na prosjačkom štapu, poruka je građana koji su izvjesili transparent.
Međutim, gledatelji i počasni gosti iz prvih redova nisu ga ni mogli vidjeti pa su o incidentu čuli tek na prvoj pauzi.
Otvaranju Splitskoga ljeta prethodilo je otvaranje izložbe „Moć slikarstva“ poznatoga BiH slikara s venecijanskom adresom Safeta Zeca u palači Milesi. Na dva kata palače predstavljeno je nekoliko desetaka platna s motivima bijelih plahti i zakrivenih lica u opoziciji sa kapljicama krvi, u kontrastu života i smrti. U ime Galerije „Kula“ izložbu je najavio Duje Mrduljaš, o slikaru su govorili akademik Radoslav Tomić i dr. Tonći Šitin, a izložbu je otvorio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Mrduljaš je rekao da je izložba pripremana dvije godine. „Potrebno je smanjiti predrasude prema BiH i bolje se upoznati“, kazao je Tomić.“Ovo slikarstvo je krik protiv zla i BiH patnje. I za sjećanje treba hrabrosti“, istaknuo je Šitin skrenuvši pažnju i na slikarevu izložbu u „Kuli“ gdje je izložio slike s motivima kamenih kuća.
Otvarajući izložbu, Željko Komšić je priznao da se smatra slikarevim poklonikom i da je zadovoljan pokroviteljstvom. „Ovo je hommage žrtvama genocida u Srebrenicii. Safet Zec je u svom stvaralačkom i ljudskom zenitu“, kazao je Komšić čestitavši gradu Splitu, utočištu za mnoge Bošnjake kao najbližem izlazu BiH prema Mediteranu te izrazio vjeru u zajedničku EU budućnost.
Sam slikar zahvalio je svima što su došli, posebno Željku Komšiću. Zec je pozdravio i svoju obitelj, kćer i zeta Talijana, sina i nevjestu Slovenku. „To je multikulturalnost, to je Bosna i Hercegovina“, kazao je ganuti slikar uz pljesak prisutnih.
A stotinjak posjetitelja zaista je uživalo u slikama izloženim na dvije etaže. Nema dvojbe da će se mnogi od njih do 14. kolovoza i vraćati u palaču Milesi i galeriju „Kula“ da vide slike istinskoga majstora. Ovo Ljeto, očito, u Splitu će vrijediti modificirana poslovica: Pusti Vlaja, gledaj Zeca.JASMINA PARIĆ, SINIŠA KEKEZ, CROPIX
Na splitskim Prokurativama će 22. srpnja nastupiti Goran Bregović sa svojim “Orkestrom za vjenčanja i sprovode”, i to samo dan nakon velikog koncerta opernih arija, koji je sastavni dio programa Splitskog ljeta. Premda se prije spominjala i mogućnost da se Bregovićev koncert uvrsti u program splitske manifestacije, to se nije dogodilo, pa je nastup nekadašnjeg frontmena “Bijelog dugmeta” zaseban
Splitsko ljeto, čije je održavanje bilo dovedeno u pitanje najavom štrajka zbog neisplaćivanja naknada radnicima kazališta koji u njemu sudjeluju, sigurno će se održati. Međutim, ostaje otvoreno pitanje naknada: ovih dana trebao bi biti potpisan i kolektivni ugovor za radnike HNK Split i stavka o naknadama u njega će biti uvrštena, samo je pitanje hoće li se ove godine primijeniti budući da
Pripreme za Splitsko ljeto, koje treba početi za tjedan dana, odvijaju se i dalje u okolnostima koje, u najmanju ruku, nisu umjetnički inspirativne. Premda će do početka festivala biti potpisan kolektivni ugovor za kazališne djelatnike na koji se odavno čeka, ostaje neriješeno pitanje naknada za rad na Splitskom ljetu. Kazališni zaposlenici koji su na festivalu angažirani, preko sindikata
Pitanje naknada za rad na Splitskom ljetu među izvođačima, tehničkim i administrativnim osobljem HNK Split staro je i nikada do kraja raščišćeno pitanje. Ove godine, premda festival ima novoga ravnatelja, maestra Nikšu Barezu, i novi, konačno usvojeni pravilnik, za djelatnike kazališta situacija nije drugačija od lanjske, odnosno posebnih naknada neće biti. Splitsko ljeto je organizacijski vezano
