Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: zemljiste

  • Na popisu imovine nedostaje golem dio zemljišta
    Registar DUUDI-ja nema procijenjenu vrijednost imovine, ali najavljuju da će do ljeta u registar ući i umjetnička djela te razne druge vrste državne imovine, uključujući i koncesije koje su sad u posebnom registru
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | banka.hr
    15.01.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Vlada objavila dugoočekivani Registar imovine: popisano više od 380 tisuća nekretnina
    Vlada je danas javno objavila i predstavila dugoočekivani Registar imovine, čiji je cilj konačno pobrojati svu imovinu u državnom vlasništvu. Popis imovine bit će dostupan građanima na web stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), pa će tako građani moći vidjeti koliko država posjeduje stanova, zemljišta, tvrtki, umjetnina i druge imovine.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    15.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Vijesti − Kustosi ne znaju ništa o projektu obnove
    Vijesti − Kustosi ne znaju ništa o projektu obnove
    Golferi rade projekt za plato Srđa i dali su garanciju Gradu Dubrovniku da će u roku od dvije godine završiti tvrđavu Imperijal. Za to su osigurali 65 milijuna kuna, i u okviru toga će urediti Muzej Domovinskog rata koji će vjerojatno zauzimati jednu trećinu tvrđave. Dali su nam 40.000 kvadrata zemljišta, što znači da će Dubrovnik dobiti nekih 40 milijuna kuna, što kroz zemljište, što kroz Muzej Domovinskog rata. Najavio je to nedavno gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić. Prvi je to put da se konkretno spominje početak obnove tvrđave na Srđu i ostanak najavne izložbe budućeg Muzeja
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    15.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Vijesti − Od sutra javnosti dostupan Registar državne imovine
    Vijesti − Od sutra javnosti dostupan Registar državne imovine
    Hrvatska  će sutra, prvi put u svojoj povijesti, doznati kojom sve imovinom raspolaže, piše Jutarnji list. Naime, tijekom dana bit će objavljen dugoočekivani Registar imovine, a javnost će moći preko web-stranice doznati koja zemljišta,  stanove , rezidencije, poslovne prostore i dionice u svom portfelju ima RH.
    Prema tom središnjem registru,  Hrvatska  je zapravo jedna od bogatijih zemalja u Europi, piše Jutarnji list. Potvrdilo je to i nedavno istraživanje Instituta za javne financije koji je prema Eurostatovoj metodologiji zaključio da imamo imovinu vrijednu 31 milijardu eura i da smo
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    14.01.2014. postalo popularno 17.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 0
    • +
  • OTKRIVAMO Hrvatska ima 27.892 stana, 24 elitne vile i 2156 zemljišta
    OTKRIVAMO Hrvatska ima 27.892 stana, 24 elitne vile i 2156 zemljišta
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    14.01.2014. postalo popularno 18.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Miljenić najavio manje sudova, ali i efikasnije sudovanje
    Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je danas plan reorganizacije pravosudnog sustava, koji bi trebao značajno reducirati broj općinskih sudova i državnih odvjetništava, te poručio kako će građani i dalje imati jednako dostupne, ali i znatno efikasnije sudove.

    Najznačajnije novosti su novi teritorijalni raspored općinskih sudova i uvođenje funkcije ravnatelja sudskog područja. Po planiranom, Hrvatska bi trebala biti podijeljena u 15 sudskih područja, onoliko koliko je županijskih sudova.

    Miljenić je, na konferenciji za novinare u Vladi, objasnio da će općinski sudovi ostati samo u sjedištima županijskih, a isto će se dogoditi i s općinskim državnim odvjetništvima.

    Hrvatska sada ima 67 općinskih sudova i 33 općinska državna odvjetništva. U mjestima koja sada imaju općinske sudove ostat će ispostave, tako da će sudovi građanima biti jednako dostupni. "Ne mora svako mjesto imati ploču i predsjednika suda", poručio je Miljenić, koji sadašnji sustav smatra "feudalnim", budući da postoje maleni sudovi sa samo jednim sudcem, koji je ujedno i predsjednik suda.

    Upozorio je i na velike razlike u broju predmeta po sucima u pojedinim sudovima pa je tako, primjerice, u protekle dvije godine sudac u Đakovu imao 751, a u osijeku 420 predmeta. "To je loše za građane, jer parnični postupak u prosjeku traje 478 dana, a na nekim je sudovima to i po 2.000 dana", rekao je Miljenić, ističući kako je cilj reforme da se za istu plaću odradi otprilike ista količina posla.

    Predmete s prenatrpanih sudova informatički će sustav preusmjeravati na sudove s manjim brojem predmeta na istom sudskom području. Po Miljenićevim riječima, izbjeći će se i apsurd da se u sudovima u kojima rade samo dva suca u kaznenim predmetima ne može sastaviti sudsko vijeće, zbog čega se traži zapošljavanje trećeg suca, iako po broju predmeta ima posla samo za dvojicu. Po planiranom, treći bi sudac po potrebi mogao putovati u drugu ispostavu na istom sudskom području.

    Sva logistika - knjigovođe, referenti, informatičari i drugo osoblje bit će u sjedištima sudova, što bi trebalo riješiti sadašnje kadrovske poteškoće s, primjerice, manjkom informatičara ili situacijama kada se zbog bolovanja zapisničara odgađa ročište.

    Miljenić tvrdi da neće biti otpuštanja, no u narednim godinama ipak se očekuje smanjenje broja zaposlenih, kojih je na općinskim sudovima i u državnim odvjetništvima trenutno 7.671. Očekuje se da će 258 zaposlenih do 2018. otići u mirovinu, a dijelu od 679 službenika zaposlenih na određeno radno vrijeme neće se produžiti ugovor.

    Ministar je naglasio da će zaposleni na određeno za kojima postoji potreba, poput zemljišno-knjižnih referenata, u sustavu ostati za stalno. Logistikom će upravljati ravnatelji sudskih područja, a zasad nije jasno tko će ih i kako imenovati.

    Miljenić je kazao kako će se to pitanje iskristalizirati tijekom javne rasprave, ali i naglasio da će na imenovanje novih dužnosnika veći utjecaj morati imati Ministarstvo pravosuđa, u dogovoru s predsjednicima sudova.

    Predstavljena reforma značila bi i da će većina sadašnjih predsjednika općinskih sudova izgubiti taj status i postati obični suci, a ministar tvrdi da će i to pridonijeti efikasnosti sudova, budući da su predsjednici sudova sada oslobođeni dijela norme. Izuzetak je zagrebačko područje, na kojem će djelovati tri općinska suda: Zagreb-zapad, Zagreb-istok i Zagreb jug, koji će pojedinačno pokrivati između 322 i 478 tisuća stanovnika.

    Zagrebački općinski kazneni i općinski radni sud ostaju kakvi jesu, a Miljenić objašnjava da je Ministarstvo zadovoljno rezultatom rada tih sudova.

    Kazneni sud ostat će i u Požegi, koja nema županijski sud. Izuzetak je napravljen zbog tamošnjeg zatvora, iz kojega bi zatvorenike bilo skupo voditi na kazneno sudovanje u Slavonski Brod.

    Značajna reforma planira se i u žalbenom postupku. Žalbe na sve presude automatski će se unositi u informatički sustav, koji će utvrditi koji je sud slobodan, bilo gdje u Hrvatskoj i proslijediti mu žalbu. Ministar ističe kako će to bitno skratiti žalbeni postupak, ali i maknuti ga iz malih sredina, u kojima je veća mogućnost utjecaja na drugi stupanj.

    Kazao je i kako očekuje velik otpor predloženoj reformi, ali i ocijenio da će na gubitku biti "oni koji su možda ostvarivali određeni utjecaj u drugom stupnju i oni koji možda nisu transparentno poslovali".

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    14.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • RIZ–ovci: Zbog Pejnovića idemo opet na Markov trg
    Radnici optužuju šefa DUUDI-ja za "ograničavanje radničkog dioničarstva kako bi se građevinska mafija dočepala zemljišta RIZ-Odašiljača".Marina Glokević, sindikalna povjerenica i članica Radničkog vijeća RIZ-Odašiljača, obratila se javnosti povodom "skandaloznih laži i neistina" koje je na HTV-u iznio Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).

    "Zbog njegovih izjava radnici RIZ-a uskoro pripremaju novi, još veći prosvjed na Markovu trgu. Pejnović uporno ponavlja neistine želeći likvidirati RIZ. Kako ...Cijeli tekst je dostupan pretplatnicima Poslovnog dnevnika
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    13.01.2014. u kategoriji Tvrtke i tržišta
    • 1
    • +
  • Najam štekata u Splitu skuplji i do 50 posto
    Ugostiteljima je nova 2014. godina počela ne baš lijepom čestitkom iz Banovine - od 1.
    siječnja poskupio je najam štekata za prve tri zone grada prema novom Rješenju o određivanju visine zakupnine, zonama i načinu korištenja javnih površina i neizgrađenog građevinskog zemljišta.Tako će se zakupnina za štekate u prvoj, ekstra zoni plaćati sada 105 kuna po metru četvornom umjesto dosadašnje cijene
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    13.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Španjolski zapisi: Sportsko–kulinarski putopis
    Za čitatelje portala Slobodne Dalmacije, Zadranin "na stalnom radu" u Zagrebu, Boran Glavaš napisao je šaljiv i nadasve informativan putopis sa obiteljske desetodnevne turneje po Španjolskoj. Ima tu svega zanimljivoga od derbija Baskije do Real Madrida i španjolske spize...

    Dan prvi: Baskija

    Tek što sam zakoračio na tlo Baskije, na Paseo de la Republica Argentina uz rijeku Urumea, jedna je vrlo smirena gospođa naumila parkirati 4,6 m dugački automobil u 4,4 metra slobodnog prostora, tek koliko su bila udaljena dva skutera, što joj je i uspjelo, nakon što je onoga naprijed lagano odgurnula, a odmah zatim srušila vespu odostraga.

    Slutio sam da će moj izlet u Baskiju biti prožet kojekakvim avanturama i opasnostima, ali da ću odmah završiti u crnoj kronici kao svjedok prometnog vandalizma, nekako je previše histerično za sam početak. Komentirao sam da nije ni čudo što ovdašnji muškarci ko od šale dižu kolodvore i robne kuće u zrak, kad su im žene ovako nasilne, ali je na to reagirala moja žena i rekla – Pardonne-moi, auto ima francuske tablice, a ovi fini momci koji pomažu srediti nered s motorima su domaći i uopće se ne živciraju poput tebe, kojeg se ovo ionako ne tiče. Lako je mojoj ženi pametovati kad je vidjela tablice, ali valjda je zato Bog stvorio ženu, da primijeti one sitne detalje, koji muškarcima nisu ni od kakve važnosti.

    Kad smo već kod tog stvaralaštva, siguran sam da je Gospodin Bog posao sa zemljištima na ovoj planeti završavao grubim radovima uz more. Osim što je prirodi dao sjaj, nekima je, kao ovdje u San Sebastianu, dao i osjećaj za ljepotu, pa su Baski, o kojima je riječ, arhitektonski i urbanistički oblikovali prostor u savršeno mjesto za život i rad. Srećom, nisu to napravili samo za sebe, pa milijuni turista svake godine otkriju čaroliju u kojoj, koliko god tražili, koliko god pronašli, sve ostane neistraženo - i hrana i vino i ocean i gradovi i zaleđe. Mene su posebno dojmili hrabriji turisti koji su isprobali talaso sport na Conchi. Ukratko, radi se o terapiji morskom vodom u zatvorenom bazenu, dio koje je izlazak na plažu i kupanje u Atlantiku, pa makar to bilo i usred zime. Vjerujte, ljudi to rade zbog zdravlja, a ne kao neki egzibicionisti na nekim drugim plažama, koji žrtvuju upale bubrega i pluća samo ne bi li završili u drugom dnevniku.

    Međutim, nisu svi Baski imali sreće rasporediti se uzduž jedne od najljepših gradskih plaža na kontinentu. Naprotiv, ovaj se narod smjestio između opasnog dijela Atlantika, Biskajskog zaljeva i surovih Pirineja. Tim više, ostavljaju bez daha prizori poput onog kad se autocestom, iznad Guggenheim muzeja, dođe izravno u Bilbao. Unatoč svim grubim mitovima koji ih prate, Baski su svoju zemlju i svoj život uredili na način kojim danas mogu biti uzor. Tu su dostignuti sami vrhovi svjetske gastronomije, kulture, obrazovanja, industrije i financija. Sa stanovništvom od 2,1 milijuna ljudi, Baskija čini manje od 5% populacije Španjolske, a proizvodi 90% specijalnih čelika, 80% alatnih strojeva i pokriva oko četvrtinu aeronautičkog sektora. Ovdje se uči kako zajednica postavlja ciljeve za budućnost i način na koji ostvaruje promjene. Kriterije kojima Baski ocjenjuju sami sebe, mi teško da ćemo u ovom životu i sanjati. Iako nema tajne, jer uspjeh se svodi na ustrajan rad i stalno učenje, Baske je mnogima teško kopirati, jer kruha bez motike ovdje se nitko nije najeo i ovdje nitko ne propagira da Evropi više ne trebaju tvornice otkako je Kina postala svjetska tvornica.




    Dan drugi: Zašto Athletic Club Bilbao nikad neće bi Atletico Bilbao


    Meni jedan poseban baskijski mit već dugo ne daje mira. Evo što oni sami kažu o tome:
    Athletic Club Bilbao je više od nogometnog kluba. To je osjećaj. Način poslovanja kluba vodi se tim osjećajem i zato ovdje ne vrijede racionalne analize. Athletic je unikat u svijetu nogometa, a to određuje naš identitet. Mi ne kažemo da smo bolji ili lošiji od drugih, samo drugačiji. Mi želimo da sinovi naše zemlje predstavljaju naš klub. Želimo istaknuti sportski entitet, a ne poslovni koncept. Želimo da Athletic oblikuje naše igrače u ljude, a ne samo u nogometaše. Svaki put kad igrač debitira za Athletic, smatramo da smo ostvarili cilj koji je u skladu s ideologijama naših osnivača i predaka.

    Prije nego sam se zaputio u Bilbao, razgovarao sam s navijačima drugog baskijskog kluba, Real Sociedada. O5.01.2014. u San Sebastianu se igra lokalni baskijski derbi i zanimalo me kakvog je intenziteta rivalstvo susjednih klubova. Ne može se reći da sportski motivi i suparništvo ne postoje, ali među navijačima ipak prevladava mišljenje da se radi o fešti i promociji baskijskog sporta, a tek onda o utakmici za prestiž i bodove. Iako u svom klubu imaju međunarodne profesionalce, navijači Real Sociedada drže filozofiju Athletica ispravnom i Athletic smatraju klubom svih Baska na svijetu.

    U Bilbau je lako pronaći sugovornike na ovu temu. Navijači s kojima sam razgovarao nikada sami nisu igrali nogomet i priznaju da ih osim navijanja za Athletic, malo što oko nogometa zanima. Svi skupa nisu znali nabrojati po tri igrača Bayerna ili Milana. Kažu da su takvi bili i njihovi očevi. Neke nije zanimala ni domaća liga, jedino od sporta njih je zanimala slijedeća utakmica Athletica. A to objašnjavaju ovako:
    Danas je lijepo živjeti u Bilbau i lijepo je biti Bask. Danas bi svatko htio živjeti u Bilbau, jer ovdje je najbolji život u Španjolskoj. Ali nije uvijek bilo tako. Kad su nas najviše gazili, Athletic Club je bio gotovo jedini način da odgovorimo, da damo od sebe i više nego objektivno možemo i da nakon pobjede hodamo uspravni. To nije mogao napraviti nitko umjesto nas i zato dres ovog kluba mogu nositi samo naši sinovi. Danas mi ne mrzimo nikoga, štoviše, želimo da igrači i navijači protivničkog kluba osjećaju da su dobrodošli u Bilbao, jer mi ne navijamo protiv njih, mi samo volimo i podržavamo svoj Athletic.


    Možda mi je fenomen Athletica najbolje dočarala jedna djevojka kazavši – Ja dolazim s Tenerifa i nama je ovako nešto nezamislivo. Mi tako ne bi mogli funkcionirati. Nitko tako ne bi mogao funkcionirati. Upravo zato mi im se svi divimo. Cijela Španjolska im se divi.
    Moja potraga za racionalnim objašnjenjem fenomena Athletic Bilbao najbliža je zaključku te mlade djevojke.

    Svaki moderan klub raspao bi se pri pokušaju da ustroji klub kao Athletic. Real Madrid ili Manchester United ispadali bi iz godine u godinu u nižu ligu, a Inter i Milan ne bi zajedno složili drugoligaša. Nakon klubova raspale bi se lige, razbježali bi se sponzori, a domino efekt pogodio bi proizvođače sportske opreme, koji ni dresa više prodali nikom ne bi, potreslo bi iz temelja televizijske kuće, srušilo FIFU i UEFU. Nastupio bi raspad sistema i smak nogometnog globalnog svijeta. Zato savjet svima koji misle da je to lako i da samo treba primijeniti – ne pokušavajte to u svojoj kući jer ćete je srušiti.


    Jedan navijač u Bilbau mi je rekao da je Athletic neka vrsta kompenzacije za reprezentaciju države koju nikad nisu imali. Ja sam mu odgovorio da klub za koji navijam nije i ne može biti kao Athletic jer sam ponosan na mnoge igrače koji nisu ponikli u njemu a branili su boje mog kluba kao i njegovi Lavovi boje Athletica. Međutim, tek sam u Bilbau shvatio da mi ustvari imamo Athletic Club Croatia, samo što vrag nikad ne spava, pa Athletic Croatia mi navijači od muke zovemo Repka d.o.o.





    Dan treći: Pamplona


    Pitate li petnaestogodišnjaka u Pamploni za Hemingwaya, ljubazno će vas uputiti na istoimeni bar.

    Međutim, upitate li ga za Ivana Balića, dobit ćete na uvid zanimljivu količinu sasvim preciznih podataka o rukometnom Michaelu Jordanu.

    Klinci u Pamploni tek će u zrelijim godinama shvatiti tko je zaslužan za planetarnu popularnost njihova grada.

    Ukratko, da nije bilo Hemingwaya, Pamplona bi danas bila baskijski Vrgorac, a kao što znamo, mlađi punoljetnici željni autentične avanture,

    pogotovo amerikanci, kanađani, australci i englezi, ne viđaju se često ponad Biokova kako bježe pred razularenom teladi iz klaonice braće Pivac,

    već svakog Srpnja, po uskim uličicama Pamplone, spašavaju glave pred ko zna čime iznerviranim rogatim papkarima.

    Prošao sam svaki centimetar te staze i mogu sa sigurnošću tvrditi da ni Imola ni Monza ni Silverstone, a ni Nurburgring nemaju takav zavoj smrti kao Pamplona.

    Tu ni bikovima nije lako kad zakaže trakcijska kontrola pa završe u kamenom zidu, a kamoli kad se proklizavanje ili nedajbože sudar

    dogodi apsolventu komparativne književnosti s Harvarda.

    Usput budi rečeno, ovi domaći studenti agronomije i veterine uopće se ne takmiče u tim trkačkim disciplinama,

    već samo volontiraju kao pripomoć ekipama hitne pomoći, pomažu kod pranja uličica netom nakon masakra

    ili obavljaju slične pozadinske poslove koji se i u Pamploni po modernom zovu logistika.

    Hemingwayeva karizma je ne samo u tome što je istinski začetnik ekstremnih sportova, već što je bio i promotor istih,

    a prigodne letke i ostali propagandni materijal uspio je prevesti na sve jezike svijeta, štampati i publicirati u svim zemljama, osim naravno u Španjolskoj,

    gdje ga je Franco zabranio zbog sudjelovanja u nekakvoj pucnjavi.






    Dan četvrti: kako je američki fast food izgubio utakmicu u gostima kod španjolskog tapasa

    Putujući srednjom ili istočnom Evropom često bih se upitao zar su zaista amerikanci morali dojahati ovako daleko da bi evropljani počeli pripravljati pljeskavice.

    Ekonomska suština brze hrane zasnovana je na nevjerojatno glupom stereotipu o prodaji kišobrana u Sahari

    i definiciji marketinga kao sposobnosti prodavača da uvjeri kupca u potrebu nečeg što mu je nepotrebno i da ga navede na kupovinu nebitnih stvari za novac koji nema.

    Komad mljevenog mesa pomiješan sa začinima i bačen na žar, od perestrojke na ovamo, sve manje se zove pljeskavica a sve više burger.

    Naravno, kad ih je krenulo, amerikanci se nisu zaustavili na jednom jelu.


    Danas se pod brzom hranom smatraju franšizni lanci brendiranih restorana koji vlasniku franšize i trgovačke marke „Kava U Papirnatoj Čaši“

    ili „ XXXL Sendvič“ ili „Pohani Pilić“ ili „Tri Polpete Na Kat“, sa sjedištem u Virginiji ili Sjevernoj Karolini,

    plaćaju prava na dosjetku da bi se pohani pileći batak mogao prodavati kao hrana koja se jede s nogu.

    To što se u naših evropskih predaka s nogu jeo but divlje svinje a pilećim batkom čačkali zubi nakon ručka,

    američkim brand managerima nije bilo poznato, a ni osobito zabrinjavajuće.

    Lanci brze hrane nadirali su Evropom brže nego svi osvajači kroz povijest, uz jednu vrlo bitnu razliku.

    Naime, kad fast food osvoji neki teritorij, neku lokaciju u centru grada, mogu se mijenjati države, kraljevstva, vladari i vlade,

    ali američke pečenjare mljevenog mesa, zalivenog kečapom i majonezom, posluženog u okruglom pecivu sa sezamom, ostaju zauvijek na istoj adresi.


    I sve bi to bilo divno i bajno da u pohodu na Evropu, GMO okupatori nisu naumili porobiti Španjolsku.

    Nepoznavajući njezin stotinama godina usavršavan odjeljak kulinarstva namijenjen pripravi malih zalogaja s velikim djelovanjem na užitke okusa i mirisa,

    te još većim djelovanjem u vidu općeprihvaćenog komunikacijskog kanala, nepoznavajući atmosferu i raspoloženje koje svakodnevno od podneva pa sve do iza ponoći vlada u tapas i pintxo barovima podno Pirieja, američki fast food je zakazao utakmicu u gostima, koju je, i prije nego je počela, izgubio predavši se bez borbe.



    S par varijacija sendvića, od bezmirisne puretine do bezmasne šunke, s par varijacija slaganja pljeskavica na kat i s nekoliko do iznemoglosti ušećerenih krafni,

    fast food nije imao nikakvih šansi protiv višestruko nadmoćnog neprijatelja, naoružanog ribama, rakovima, školjkama, mekušcima, gljivama, mesom, sirevima, pršutima, kobasicama, krvavicama, pečenim i suhim povrćem, koji se međusobno kombiniraju na nebrojenim vrstama kruha, zalijevaju maslinovim uljem i hladnim polusuhim bijelim vinom po danu i crnim vinom od sumraka do zore.


    Jedan gastronomski putopis vrijedilo bi posvetiti unutrašnjost Galicije i njihovoj fešti od hobotnica.

    Potomci Asterixa i Obelixa kuhane hobotnice prešaju u kalup veličine i oblika sličnog prešanoj šunki.

    Reže se tanko poput mortadele i uz par kapi maslinova ulja slaže na kruh.

    Najjednostavnija jela pokažu se gotovo uvijek i najfinijima.


    Na kraju, koliko god pojedu i popiju, od ove hrane i vina ljudi ne završe u povišenim masnoćama i pretilosti,

    premda ovdje hrana tako dobro izgleda i tako miriše na još, da bi i od gledanja čovjek mogao navući koji kilogram.


    Dan peti: Derbi

    Do unatrag pet dana ni u najčudnijim snovima ne bih mogao sanjati da će me zainteresirati nogometna utakmica između Real Sociedada i Athletic Cluba Bilbao.

    Kao primjer, naveo bih da mene opća euforija za Medveščakom nikad nije odvela u ledenu dvoranu, skijaška utrka Snježna Kraljica me nije popela na Sljeme,

    a Cedevitu ne mogu gledati taman Tedeschi poslao svih sedamdesetpet vozača viličara iz Atlantic grupe da je fanatično bodre.

    Mene, koji sam na Dinamu zadnji put bio sedam godina prije nego što se Zlatko Canjuga upustio u vrlo složena filozofsko – povijesna razmišljanja,

    mene kojeg ne zanimaju rukometni monopolisti, ni odbojkaši, ni vaterpolisti,

    ništa osim mazohističkih jadranskih susreta u kojima Hajduk igra protiv bilo koga i bilo gdje, ne može dovući na stadion.



    Da će derbi dva baskijska kluba odudarati od svih standarda, pravila i stereotipa, dalo se naslutiti u najavama iz oba tabora,

    a po tim najavama odmah je jasno da se ne radi o, kako to pjesničke duše iz glasnogovorništva MUP-a vole kazati, utakmici visokog rizika,

    već o neobičnoj prijateljskoj utakmici u kojoj se rezultat odmah zaboravi, ali bodovi se knjiže.

    Neobična je zato što svi gledatelji navuku dres svog kluba, ali svako toliko netko s izraženim ukusom za odijevanje,

    stavi oko vrata šal protivničkog kluba ili natakne kapu druge boje.

    Neupućen netko odmah bi primijetio da je u pitanju svjetski skup pod motom – daltonisti svih zemalja ujedinite se, a ne prvoligaško nogometno nadmudrivanje.



    Utakmica obiluje bizarnostima svake vrste, od toga da navijači oba kluba ne samo da dolaze na stadion hodajući istim ulicama, već pri tom i razgovaraju,

    oni koji voze parkiraju jedni do drugih, na stadionu sjede pomiješani, a kad padne gol sretni tješe tužne.

    Sudac utakmice bez ijednog namjernog prekršaja osjeća se potpuno beskorisno tog prazničkog dana u San Sebastianu,

    a režiser televizijskog prijenosa ne zna od muke što sakriti od gledatelja - igrače koji se ne lupetaju po cjevanicama

    ili navijače koji se grle s protivničkima u ovom nogometnom incestu.



    Meni se, kao neutralnom promatraču, dopala ideja baskijskih nogometnih fanova

    da se jedan dan u godini ostave baklji, petarda, psovki i zviždanja u zamjenu za gušt zbornog pjevanja:



    „Kol´ko nas ima, yebote, kol´ko nas ima“


    Dan šesti – Madrid



    Espresso u ostakljenoj kavani stadiona Santiago Bernabeu, uz sav glamur i perfektan pogled na travnjak, ostavlja premalo okusa za 3 Eura.

    Onaj rico podno poljudske zapade tribine kuha tri put bolju kavu za tri put manje para.

    Cijenama jela i pića u restoranu, cijenama ulaznica i cijenama u klupskoj prodavaonici dresova i svih mogućih i nemogućih drangulija,

    daje se na znanje o kakvom se klubu radi i da se tolikim maržama ne financira transfer Mate Baturine,

    već da se i od svake čaše vode kisikom otplaćuju Benzema i Khedira, a vodikom Ronaldo i Modrić.

    Unatoč paprenim cijenama karata, unatoč članarinama i pretplatama, milijunskim ugovorima od sponzora,

    enormnim prihodima od tv prava i goleme zarade od lige prvaka, Real Madrid je globalna zabava koja gomila dugove ko Grčka.



    Kad su put Madrida krenuli Figo, Zidane, Beckham i Ronaldo, Real je postao dio UEFA Hollywooda

    u kojem bez astronomskih ugovora nema nogometnih supermana ni batmana.

    Gdje će utrka klubova u naoružanju supersoničnim avionima kakvi su Ronaldo i Messi završiti, to se i u Madridu svi pitaju i na to ni ovdje nitko nema odgovor.



    Pokušavao sam razgovore s domaćinima odvesti na temu hrvatskog El Klinja, kojim su navijači prezadovoljni, a novinari više nego zbunjeni.

    Modrić koji sve bolje funkcionira na travi Bernabea, u press centru istog kompleksa izaziva šok i nevjericu među sedmom silom,

    kad na sva novinarska pitanja ima jednu pripremljenu rečenicu:

    „Ako ćemo mi biti na nivou i ako ćemo biti pravi, siguro da se imamo pravo nadati i siguro da rezultat neće izostati“.

    I tako već petu godinu El Klinjo dribla novinare po Londonu i Madridu maštovitom obrovačkom retorikom.


    Po pitanju osobnosti i karizme, u neko drugo vrijeme i u nekom drugom sportu, u Real Madridu bilo je kud i kamo drugačije.

    Juan Antonio Corbalan, legendarni play Reala i španjolske košarkaške reprezentacije, nakon 16 sezona u kraljevskom dresu rekao je zbogom košarci,

    završio specijalizaciju na medicinskom fakultetu i zaposlio se na jednoj klinici.

    Kad je Arvydas Sabonis, dvije godine kasnije, potpisao za Valladolid, vodstvo kluba je reaktiviralo Corbalana

    i riješilo pitanje klupskog doktora i doktora za asistencije u jednom.

    Legendarni igrači su sasvim solidno dvije godine popularizirali staru školu košarke, nakon čega je doktor zauvijek napustio parket.


    Osim po sjajnoj košarkaškoj i liječničkoj karijeri, Corbalan je danas poznat i kao pisac novela.

    2012. godine izdao je knjigu Razgovori s Mirzom. Trideset godina nakon što je napustio Real i deset godina nakon što je Delibašić napustio ovaj svijet,

    Corbalan mu je posvetio 200 emotivnih stranica napisavši knjigu o sjajnom talentu, sportskoj karizmi i toploj bosanskoj duši.

    U Sarajevu jednoga dana knjigu možda prevedu, a možda i ne.

    Slijedeću knjigu Corbalan bi mogao napisati o tome kakvo je božanstvo u Madridu bio Dražen Petrović.

    Dvadesetpet godina je prošlo otkako je Snaideru zabio 62 koša u finalu Kupa kupova

    i dvadesetpet godina se u Madridu nije prestalo prepričavati tu nezaboravnu grčku noć.


    Dan sedmi – Rodeo za kraj

    Prizor koji ja zasigurno više neću prepričavati, kao ni cijeli događaj koji se zbio na odlasku iz Madrida,

    je onaj kad sam na jednoj pitomoj padini uz cestu ugledao krdo crnih bikova kako dostojanstveno pase i preživa.

    Sjeo sam na drvenu ogradu, otprilike kako sjede kandidati za rodeo u Kansasu.
    S divljenjem i poštovanjem gledao sam ta snažna bića, poput skulptura istesane simbole zemlje koju upravo napuštam,

    kad se jedan rogonja, s očito kratkim fitiljem, zaputio prema meni.

    Da stvar potpuno izmiče kontroli, bilo mi je jasno već u slijedećem trenutku, kad je cijelo krdo zauzelo taj isti zaprepašćujuće neprijateljski stav.
    Ne trebam pojašnjavati kako se nekad čovjek lako motivira da sto metara napravi u tri koraka.

    Moja žena je rekla da su životinje iz ove epizode Plodova zemlje sasvim normalne i da instinktivno reagiraju,

    a da ja trebam razmisliti zašto već tri dana nosim istu crvenu majicu.

    Put do Francuske granice proveo sam razmišljajući

    kako je moguće da životinja od 550 kila ima tako tanke živce.



    Kraj

    Putovao i za Slobodnu zapisao BORAN GLAVAŠ
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    10.01.2014. postalo popularno prije 12 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • 'Kaštelanski staklenici': Zaostale plaće moraju biti isplaćene do 31. siječnja – ili štrajk
    Umjesto najavljenog neposluha i nastavka takozvanog štrajka sve dok se ne isplate sve zaostale plaće, radnici "Kaštelanskih staklenika", kojima su prije dva dana na kućne adrese stigle opomene zbog, kako kažu u Upravi, nezakonitog štrajka, u iduća dva dana pred direktorom se moraju pojedinačno očitovati zbog kojih razloga zadnjih nekoliko dana nisu radili. Vjerojatno i ptice na granama znaju razlog. No ponovimo još jednom. Zaposlenicima "Staklenika" nije isplaćeno zadnjih osam plaća i dva minimalca još iz 2011. godine. Dovoljan razlog da među ljudima nastane pobuna. Da ljudi pokažu da su gladni, da im ovrhe stižu zbog neplaćenih računa, da nemaju pribivene kune u takujinu.
    Nakon jednosatnih pregovora, koji su jučer održani s oba sindikata, onim PPDIV-a i HUS-ovim, dogovoreno je da radnici prvog sindikata rade i dalje, postignut je postupak mirenja, a plaće se trebaju isplatiti do 31. siječnja. HUS-ovi zaposlenici, koji zadnje dane ne rade, moraju pak na očitovanja kod direktora gdje će se izjasniti koji su razlozi njihovog prestanka rada. Nakon što Uprava pročešlja sve odgovore radnika, u utorak će biti obznanjeno tko se vraća na posao, a tko "seli" iz firme.
    Anarhije ne smije biti
    Nade za isplate plaća ima. Barem tako tvrdi direktor Marijo Paladin. Još je jednom kazao kako će do kraja mjeseca Zračna luka Split isplatiti treću ratu za kupnju zemljišta od "Staklenika" i to u iznosu od 11,5 milijuna kuna.
    - Radnici HUS-ovog sindikata sve ove dane proveli su u nezakonitom štrajku. Upravo zato smo im i poslali opomene u kojima smo zatražili da iznesu obranu prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu. Radnicima ćemo maksimalno izaći u susret, no kolovođe ove situacije moraju biti svjesni da ovdje ne može biti provođenja anarhije. Strpljenja mora biti, svi smo u istoj situaciji, plaću ne dobivaju radnici a ni ja - veli direktor Paladin.

    Piše Jakov Žarko
    SNIMIO DUJE KLARIĆ/cropix
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    10.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Najmnogoljudnije sudsko ročište u kino dvorani: stiže 500 oštećenika i odvjetnici
    Pripremno ročište devetorici prevaranata u slučaju Forex, koji je zbog više od 500 oštećenika najmnogoljudnije u povijesti hrvatskog pravosuđa, u srijedu će se održati pred zagrebačkim Županijskim sudom koji je u tu svrhu unajmio kino dvoranu Studentskog centra.

    Dvorana poznata po kino matinejama, koje su nekada bile neizostavan dio zagrebačke 'mladenačke scene', u sudnicu će se pretvoriti uz naknadu od osam tisuća kuna dnevno koliko Ministarstvo pravosuđa plaća jedan raspravni dan.

    Ipak, u Ministarstvu se nadaju da će se velik dio od 500 oštećenika, koji također mogu imati svoje odvjetnike, ubrzo nagoditi, kao što je to ranije učinilo 200-tinjak prevarenih te da će se slučaj vratiti u zgradu suda na Zrinjevcu ili barem u neki jeftiniji prostor.

    Razmatralo se, navodno, više lokacija, no kino dvorana SC-a pokazala se najboljom, među ostalim i iz sigurnosnih razloga.

    Takvih slučajeva do sada su bili rijetkost bilo, a jedini poznatiji postupak što je zbog velikog broja optuženih, njihovih odvjetnika i neophodnih pravosudnih policajaca održan van suda bilo je suđenje tzv. zagrebačkoj zločinačkoj organizaciji prije 13 godina. Tada je za potrebe suda preuređena zatvorska sportska dvorana u Remetincu gdje su se i nalazili navodni mafijaši pa im nije trebalo organizirati poseban prijevoz.

    Kako je nedavno podignuta optužnica s najviše optuženih, njih čak 364, sud će iz svoje zgrade morati izaći i u slučaju Farmal, no još nije poznato hoće li se i taj postupak u kojem slijedi sjednica optužnog vijeća također održati u SC-u.

    Od 700 ulagača Forexom digli preko 130 milijuna kuna

    Optužnica protiv prevaranata koji su od 700 lakovjernih ulagača navodno uzeli više od 130 milijuna kuna u slučaju Forex potvrđena je krajem studenog 2012. Četvorica optuženika odmah se nagodila, a drugooptuženi Goran Pavlović u ožujku 2012. ustrijelio se u zahodu jednog samoborskog kafića. Na optuženičkoj klupi tako će se naći prvooptuženi Tomislav Prlić i njegovih osam suradnika.

    Prlić, koji je u istražnom zatvoru jedno vrijeme bio cimer bivšeg premijera Ive Sanadera, tereti se da je s Pavlovićem bio organizator prevarantske operacije koja se odvijala od srpnja 2007. do svibnja 2010.

    Uskok tvrdi da su preko dvaju trgovačkih društava prikupljali novčane uloge od građana i tvrtki kojima su obećavali zaradu na međunarodnom tržištu deviza – Forexu. Ulagačima su obećavali i do 100 posto dobiti na njihove uloge, a sumnju da je riječ o prevarama ublažavali su isplačujući im dio njihova novca kao navodnu zaradu.

    U kriminalni lanac "vrh piramide" povezao je i ostale optuženike koji su trebali osnovati nove tvrtke kako bi s poduzećima Prlića i Pavlovića sklapali ugovore o očuvanju i povećanju vrijednosti novčanih uloga.

    Zarađenih 130 milijuna kuna, tvrdi tužiteljstvo, djelomično je "oprano" kupnjom zemljišta i drugih nekretnina koje su zaplijenjene tijekom istrage.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    10.01.2014. postalo popularno 03.02.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Kninski SDP optužio: Rimac je Grad zadužila za 16,5 milijuna kuna!
    Svojim neodgovornim, neracionalnim i netransparentnim trošenjem javnog novca kninska gradonačelnica Josipa Rimac grad je dovela na rub kolapsa, tvrdi šef tamošnjeg SDP-a Mirko Antunović. Kad je Rimac preuzela Grad u njegovoj je blagajni bio višak od 2,5 milijuna kuna, da bi ona Knin zadužila za 16,5 milijuna kuna, a dugovi i dalje rastu- optužio je Antunović. Proračunski prihodi redovito se napuhuju, a obrazloženja su tek niz obmana i laži. Prihodi se, kazao je na konferenciji za novinare čelnik kninskog SDP-a, falsificiraju tako što se redovito planira prodaja Stare bolnice i Preparandije za čak 15 milijuna kuna i to se ukalkulira u proračun, a nikad se ne ostvari jer je cijena nerealna i napuhana. Ostvari se u pravilu tek oko 50 posto planiranih prihoda. Preparandija je, kaže Antunović, spomenik i obnova te zgrade je preskupa. Osim toga, svi sudski procesi što ih grad vodi u pravilu su izgubljeni, pa se kninski SDP-ovac pita je li to zbog nesposobnosti gradske nomenklature ili s namjerom.
    Kao primjere takvih sporova navodi kupnju zemljišta od privatne osobe, kojoj je štoviše to zemljište dvaput plaćeno, iako je stvarni vlasnik terena bio DIV, zatim tužbu protiv neovisnog medija za korištenje domene Grad.Knin.net, pa tužbu protiv bivše gradske vijećnice koju je Grad nakon njezina izlaska iz HDZ-a tužio za firme kojima nikad nije ni bila vlasnica i taj spor izgubio...
    Inače, proračun za ovu godinu planiran je u iznosu od 43 milijuna kuna, a izvorni prihodi oko 30 milijuna. Lani je proračun iznosio 58 milijuna, a, uvjeren je Antunović, bit će manji za bar 15 milijuna planiranih od prodaje Stare bolnice i Preparandije...
    Piše Davorka Blažević
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    10.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • "Pitao sam fra Nimca gdje je novac, a on mi je kazao da je dao po 100.000 eura članovima 13 siromašnih obitelji"
    Drugi dan suđenja fra Šimi Nimcu i bankarici Jasmini Bilonić počeo je svjedočenjem don Ivana Ćubelića, vikara Nadbiskupije splitsko-makarske. Na početku svjedočenja sudac Lozina obratio mu se riječima:

    - Ne sumnjam ćete govoriti istinu, ali moram Vas upozoriti da ste to dužni po zakonu.

    Danas će svoje iskaze iznijeti i fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja te tri svjedoka koji će govoriti o poveznici između pastoralnog vijeća i prodaje crkvenog zemljišta.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    10.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Ništa od dolaska Ronaldinha kod Slavena Bilića!
    Ništa od dolaska Ronaldinha kod Slavena Bilića!
    Brazilski nogometni majstor Ronaldinho odlučio je produžiti ugovor s Atleticom Mineirom i tako ostati u rodnoj zemlji…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    09.01.2014. u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Fra Šime i bankarica Jasmina ne osjećaju se krivima, tijekom ročišta nisu se ni pogledali...
    Na Županijskom sudu u Splitu čitanjem optužnice započelo je suđenje fra Šimi Nimcu optuženom da je bez odobrenja crkvenih vlasti za 9,8 milijuna kuna prodao crkveno zemljište u Baškoj Vodi u vlasništvu župe Blažene Djevice Marije te novac zadržao za sebe, dok se bankarica Jasmina Bilonić tereti za poticanje na kazneno djelo.

    Optužnica fra Šimu Nimca tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, dok se Bilonić tereti da je pohranila više od dva milijuna kuna koje joj je nakon prodaje crkvenog zemljišta dao Nimac.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    09.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • U Splitu počinje suđenje fra Šimi Nimcu
    U Splitu počinje suđenje fra Šimi Nimcu
    Gdje je gotovo 10 milijuna kuna od prodaje crkvenog zemljišta pokušat će doznati sudac Slavko Lozina na suđenju fra Šimi Nimcu i Jasmini Bilonić koje danas počinje na Županijskom sudu u Splitu
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    09.01.2014. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Fra Šime i bankarica sutra pred Lozinom
    U četvrtak će na optuženičku klupu Županijskog suda u Splitu sjesti fra Šime Nimac i bankarica Jasmina Bilonić
    kako bi odgovarali za optužbe prema kojima su neovlaštenom prodajom crkvenog zemljišta došli do 9,8 milijuna kuna. Glavna rasprava održat će se u Velikoj dvorani suda na prvome katu jer je to najveća sudnica, a navedeni slučaj ne prestaje biti u središtu interesa javnosti.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    08.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Ulaže 50 milijuna eura u vinograd
    Investicija podrazumijeva izgradnju vinarije u Osovi kod Žepča i podizanje vinograda na ukupnoj površini od 1000 do 1500 hektara zemljišta.Žepče Poduzetnik Vinko Zovko najavio je pokretanje investicije vrijedne 50 milijuna eura koju želi realizirati na području Žepče.

    Za eKapija.ba potvrdio da investicija podrazumijeva izgradnju vinarije u Osovi kod Žepča i podizanje vinograda na ukupnoj površini od 1000 do 1500 hektara zemljišta. 
    Cijeli tekst je dostupan pretplatnicima Poslovnog dnevnika
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    07.01.2014. u kategoriji Dionice
    • 1
    • +
  • Duspara: Nisam bio ovlašten tražiti radove u općini Sibinj
    Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara posvjedočio je na suđenju bivšem zapovjedniku Hrvatske kopnene vojske Mladenu Kruljcu i ostalima optuženima za korupciju na štetu općine Sibinj da od tadašnjeg predsjednika Republike Stjepana Mesića nije tražio da vojska izvodi bilo kakve radove na području te općine.

    Duspara je dodao da kao gradonačelnik Slavonskog Broda nije ovlašten postavljati takve zahtjeve za drugu jedincu lokalne samouprave.

    Prisjetio se da je Hrvatska vojska (HV) od 2005. obavljala infrastrukturne radove na području Slavonskog Broda, a da je 2008. na prijemu kod tadašnjeg Mesića, zamolio da vojska nastavi radove na uređenju brodske Tvrđave.

    Ustvrdio je kako je Mesić prenio njegovu zamolbu tadašnjem načelniku Glavnog stožera Josipu Luciću, koji je rekao da pripadnici HV-a moraju izići na teren, vidjeti o kakvim je radovima riječ i nakon pregleda terena donijeti odluku o mogućnosti izvođenja radova.

    Kruljac, koji tvrdi da je za radove u Sibinju dobio Lucićevu usmenu zapovjed, uložio je nekoliko primjedbi na Dusparin iskaz ustvrdivši da se prijem kod predsjednika Mesića dogodio 2007, a ne 2008. te da je i on bio nazočan spomenutome razgovoru, na koji ga je, kako tvrdi, pozvao general Lucić. Duspara je kazao da ostaje pri svojim riječima te da je i ranije tvrdio da se ne sjeća je li još netko bio nazočan tom razgovoru.

    Zbog sumnje da su zlouporabom položaja i ovlasti, primanjem mita te poticanjem na ta kaznena djela općinu Sibinj oštetili za preko 58 milijuna, a državni proračun za više od tri milijuna kuna uz Kruljca se sudi i bivšem načelniku općine Sibinj Ivici Batiniću, bivšem članu općinskog poglavarstva Ivanu Miškoviću, poduzetniku Ivanu Rimcu, bivšem čelniku brodsko-posavskog HDZ-a Zdravku Sočkoviću te autoprijevozniku Željku Gariću.

    Uskok ih tereti da su od rujna 2007. do sredine 2008. protivno odlukama Vlade koja je općini darovala zemljište za izgradnju zone malog gospodarstva parcele velike vrijednosti ispod stvarne cijene dali unaprijed odabranim tvrtkama i osobama kako bi se financijski okoristili.

    Kako bi dodatno povećali vrijednost zemljišta s Kruljcem su navodno dogovorili dogovorili izvođenje radova, nakon čega je HV obavila posao, protivno zapovjedi načelnika Glavnog stožera kojom se zabranjuje uporaba inžinjerije na radovima koji nisu za potrebe vojske. Državni proračun time je, po tvrdnjama tužiteljstva, oštećen za tri milijuna kuna.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    07.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Bandić o velikom ulaganju u maksimirski stadion; ima li to smisla?
    Bandić o velikom ulaganju u maksimirski stadion; ima li to smisla?
    Nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potvrdio kako će se na ŠRC Svetice, atraktivnom zemljištu nedaleko maksimirskog stadiona, graditi kamp hrvatske nogometne reprezentacije dotakao se i uređenja maksimirskog stadiona za koje će, kako je najavio, biti potrošeno čak 250 milijuna kuna
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    07.01.2014. u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Koliko poljoprivrednog zemljišta Hrvatska doista drži u svom vlasništvu?
    Ni nakon više od dva desetljeća Hrvatska još nije utvrdila koliko poljoprivrednog zemljišta drži u svom vlasništvu.Država je vlasnica 745 parcela poljoprivrednog zemljišta, 2351 poslovnih i 1480 stambenih prostora te 1834 građevinska zemljišta. Ovo su tek neke od brojki s liste "Aktivan skup nekretnina po vrstama, stanje studeni 2013." izrađene u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUDI).

    Riječ je o prvom konačno provedenom postupku sveobuhvatne inventure državne imovine odrađenom nakon više od dva desetljeća od osamostaljenja Hrvatske. Iako se u DUDI-u ograđuju da prva varijanta registra, čiju javnu objavu najavljuju uskoro, neće sadržavati svu imovinu države, jer ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    06.01.2014. postalo popularno 07.01.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Za upis vlasništva na imovinu najvažnija je smrtovnica
    Za upis vlasništva na imovinu najvažnija je smrtovnica
    Kako doći do svoje izgubljene imovine često je pitanje za sve koji žele srediti svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama i katastru
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    06.01.2014. postalo popularno 11.01.2014. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Crkva u talijanskom "trokutu smrti" ustala protiv mafije i traži uklanjanje otpada
    Crkva u talijanskom "trokutu smrti" ustala protiv mafije i traži uklanjanje otpada
    Crkveni poglavari u južnoj Italiji zatražili su da se ukloni otpad koji mafija ilegalno odbacuje i koji uzrokuje malformacije kod novorođenčadi i zagađuje poljoprivredna zemljišta u regiji koja je zbog toga nazvana "trokutom smrti"
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    05.01.2014. postalo popularno 12.01.2014. u kategoriji Svijet
    • 1
    • +
  • Kamp HNS–a usred grada: Postoji 100 razloga zašto NE Svetice!
    Kamp HNS-a usred grada: Postoji 100 razloga zašto NE Svetice!
    Kada je početkom prosinca postalo jasno kako će Hrvatski nogometni savez krenuti u izgradnju kampa na gradskom zemljištu ŠRC Svetice, svega stotinjak metara od maksimirskog stadiona, krenule su polemike je li to bolja lokacija od primjerice Tuhelja gdje je pokojni predsjednik HNS-a Vlatko Marković 2008. zakopao kamen temeljac za gradnju kampa
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | tportal.hr
    03.01.2014. u kategoriji Sport
    • 1
    • +
  • Vijesti − Tvrđava Imperial čeka konzervatore, prva lopata u lipnju ove godine
    Vijesti − Tvrđava Imperial čeka konzervatore, prva lopata u lipnju ove godine
    Nakon što je Razvoj golf poklonio Gradu Dubrovniku  38 hektara zemljišta na kojima je predviđena gradnja, građani se pitaju je li time investitor financiranje  javnih sadržaja prebacio zapravo na Grad. – Ne to nije istina. Sve javne sadržaje, kako je od početka planirano,  graditi će i financirati Razvoj golf. Jedino što mi nećemo graditi je sportska dvorana. No za nju smo Gradu poklonili zemljište. Dakle sve ostalo financirati će investitor – tvrdi Ivan Kusalić, prokurist tvrtke Razvoj golf. 
    Cijeli tekst pročitajte u novom broju Dubrovačkog vjesnika
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    03.01.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj