Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Rezultati pretrage za: zemljiste

  • Lepoglava uz pomoć EU fondova do solarne elektrane
    Grad Lepoglava obilato se koristi novcem iz europskih fondova te ulaže u razvoj gospodarske zone. Posljednji u nizu dugoročnih projekta, s ciljem zelenije budućnosti, novootvorena je solarna elektrana… Četiri mjeseca postavljalo se četiri tisuće solarnih panela za lepoglavsku solarnu elektranu. Deset milijuna kuna, koliko je tvrtka uložila u zemljište i izgradnju elektrane, u sklopu Poduzetničke […]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovnipuls.com
    16.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • OPTUŽUJU GRAD ZAGREB ZA OTIMAČINU ‘Grad naplaćuje parkiranje na zemljištu koje nije gradsko’
    OPTUŽUJU GRAD ZAGREB ZA OTIMAČINU ‘Grad naplaćuje parkiranje na zemljištu koje nije gradsko’
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | jutarnji.hr
    16.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • U dvije godine podijelili 40 mil. kuna od koncesija, a bez ijednog ugovora o koncesiji
    Vlasnici kompanija i investitori u turizmu već tri godine, odnosno od početka mandata ove Vlade čekaju izmjene Zakona o turističkom zemljištu. Ministarstvo turizma iz Fonda za razvoj turizma odobrilo je dodatnih 6,23 milijuna kuna za 15 projekata usmjerenih na razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove, priopćili su iz Ministarstva. Riječ je o izvanproračunskom prihodu Ministarstva turizma od uplata za privremene koncesijske naknade za turističko zemljište, a sredstva Fonda namijenjena su javnom sektoru, kroz kapitalna ulaganja ili pripremnu dokumentaciju za financiranje projekata kroz EU fondove ili na neki drugi način.

    „Kako bi uplaćeni novac od koncesija bio konstantno usmjeren na jačanje kvalitete proizvoda ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    15.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Ekološka bomba u Splitu: hrpe životinjskih kostiju na zemljištu uhićenog poduzetnika
    Nakon što smo danima pratili stanje u napuštenoj kavi (tupinolomu) na Kopilici, koje je postalo odlagalište otpada, dobili smo odgovor od Špira Cokarića, pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Grada.-Komunalno redarstvo je utvrdilo da se nelegalni deponij nalazi na zemljištu u privatnom vlasništvu. S obzirom na nemogućnost uručenja rješenja o uklanjanju otpada
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    13.12.2014. postalo popularno prije 20 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • HPK traži stopiranje natječaja za državno zemljište
    Zamjenik predsjednika HPK-a Mijo Latin kazao je kako se dešava ono na što su upozoravali, a to je da se zakonom o poljoprivrednom zemljištu pogoduje velikima.Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži da se stopiraju natječaji za zakup poljoprivrednog zemljište u vlasništvu države dok se ne donesu izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu, najvjerovatnije u siječnju sljedeće godine, kazao je u petak predsjednik HPK Matija Brlošić na konferenciji za novinare.

    Hrvatska poljoprivredna komora iznenađena je raspisivanjem javnih natječaja za državno poljoprivredno zemljište za izuzetno velike površine u zadnje vrijeme, kazao je Brlošić napominjući kako ih to čudi jer se u studenom radio nacrt izmjena zakona i ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    12.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Sinčić posjeduje poljoprivredno zemljište koje vrijedi 3000 kn i ima mjesečna primanja od otprilike 3500 kn
    ''Naš predsjednički kandidat Ivan Sinčić planira potrošiti 4000 kn vlastitih sredstava u predsjedničkoj kampanji'', objavio je na svojim stranicama Živi zid.Predsjednički kandidat Živog zida Ivan Sinčić u vlasništvu ima jedno manje poljoprivredno zemljište blizu Karlovca od otprilike 1000 m2 koje vrijedi 3000 kuna, objavio je u financijskom izvještaju na svojim stranicama Živi zid.

    ''Naš predsjednički kandidat Ivan Sinčić planira potrošiti 4000 kn vlastitih sredstava u predsjedničkoj kampanji. Što se tiče njegove imovinske kartice on ima u vlasništvu jedno manje poljoprivredno zemljište blizu Karlovca koje je naslijedio od djeda, cca 1000 m2 koje vrijedi 3000 kn. Mjesečna primanja su mu ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    12.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • 20.000 DANA NA ZEMLJI Dan(i) velikog Cavea
    Brojčanik se okreće strelovitom brzinom i vrti dane u životu mračnog alternativnog rokera Nicka Cavea. Djelići trenutaka Caveove bogate karijere kolutaju u podijeljenim ekranima, paralelno s nekim događajima na Zemlji i jurcaju od 1957. i njegova rođenja prema naprijed. Kad brojčanik otkuca 19.999 dana, Cave se budi, ustaje iz kreveta i film može krenuti. “Na kraju 20. stoljeća prestao sam biti ljudsko biće. To nije nužno loše, to je samo konstatacija“, obraća se Cave gledateljima u probnim minutama filma “20,000 Days On Earth“ i pompozno otkriva “Ovo je moj 20.000 dan na svijetu“. Na početku filma sabijena je čitava filozofija “20.000 dana na Zemlji“. Vizualna umješnost u montažnim rješenjima redateljskog dvojca Iain Forsyth-Jane Pollard uparena je s Caveovim mudrim verbalnim podražajima (“Osjećam se kao kanibal...“, “... smrvljen u obliku pjesme...“)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    12.12.2014. postalo popularno prije 29 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Vlahušić: Vićan je besmrtan i misli da nama grobnica ne treba
    Pero Vićan misli da je besmrtan pa ucjenjuje 1600 obitelji. Živjet će vječno i njemu grob ne treba, komentirao je na temu “slučaja Groblja Dubac” dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. Kako je poznato, projekt groblja na teritoriju Općine Župa dubrovačka, vrijedan 140 milijuna kuna, zaustavljen je zbog nekoliko pojedinaca, vlasnika zemljišta koji ne žele prodati svoj dio po ponuđenim, otkupnim cijenama od 207 kuna za četvorni metar
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    11.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • “Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.–2020.”
    “Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.”
    U organizaciji LAG-a Like u Gospiću je održana konferenciju pod nazivom „Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., izazovi i moguće opasnosti u provođenju“ . Cilj konferencije bio je ukazati na potrebu pravovremenog reagiranja od strane nadležnih ministarstava u smislu uklanjanja temeljnih prepreka s kojima će se susresti Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) prilikom javljanja na natječaje za sredstva iz EU fondova. Na konferenciji na kojoj je prisustvovao veliki broj zainteresiranih, sudjelovali su hrvatski stručnjaci iz područja sigurnosti hrane, proizvodnje proizvoda od mlijeka i mesa te voća i povrća. Vođena je žestoka rasprava o krutim pravilnicima koji reguliraju preradu hrane na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, gdje su istaknute i brojne nelogičnosti koje otežavaju poslovanje našim poljoprivrednicima i prerađivačima. Predsjednik LAG-a LIKA, Tomislav Kovačević više je puta ukazao na količinu propisa koji reguliraju preradu na OPG-ima, ističući kako je to regulirano desecima zakona, pravilnika i uredbi, što je gotovo nemoguće pratiti. Dr.sc. Marijo Bratulić, stručnjak iz područja sigurnosti u proizvodnji hrane, naveo je primjere prerade u Austriji, Italiji i Francuskoj koje su takvu proizvodnju pojednostavile, poštujući minimalne higijenske uvjete. Dr. Bratulić dao je niz zanimljivih prijedloga po pitanju izmjene postojeće regulative koja će rezultirati većom proizvodnjom na obiteljskim gospodarstvima. – S postojećom regulativom ne možemo očekivati razvoj ruralnih krajeva – istaknuo je dr. Bratulić. Anđelka Pejaković prezentirala je postojeće uvjete za proizvodnju mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, uspoređujući ih s uvjetima koje imaju prerađivači u Sloveniji i Austriji te Italiji i Francuskoj. – U Hrvatskoj još ima prostora za razvoj mini sirana te je nužno što prije naše uvjete fleksibilizirati, kako bi se veći broj proizvođača registrirao, poštujući higijenske uvjete za proizvodnju. – naglasila je Pejaković. O problemu zemljišta govorio je mr.sc. Miroslav Kovač, tajnik udruge Živo selo ističući da je zemlju potrebno pravedno dati u zakup pravim poljoprivrednim proizvođačima, vodeći računa o domicilnosti stanovništva. Također je istaknuo kako je novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu potrebno voditi računa o malim proizvođačima a ne u zakon ubacivati uvjete za koje se unaprijed znade da ih oni neće moći ispuniti. Voditeljica Savjetodavne službe u Ličko-Senjskoj županiji, Nada Murgić, govorila je o stanju poljoprivrede na području Like, ističući kako potencijala ima puno, međutim problemi sa zemljištem, zakonskom regulativom i financiranjem projekata i ovdje predstavljaju problem te svi isčekuju pozitivne promjene u tom smislu. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede iz Uprave za veterinarstvo, Vesna Petek, naglasila je kako ministarstvo dobiva signale s terena i upoznato je s problematikom te je najavila izmjene niz pravilnika koji reguliraju preradu na obiteljskim gospodarstvima. Prodekanica Veleučilišta u Kninu, dr.sc. Marina Krvavica, stručnjakinja za sigurnost hrane, navela je niz nelogičnih i kontradiktornih propisa koji reguliraju klanje stoke u domaćinstvima i stavljanje proizvoda na tržište. – Potrebno je urediti pravila igre da bi propisi i nadležnosti bili jasni proizvođačima i inspektorima jer sadašnja situacija je takva da se stječe dojam kako je svatko nadležan za sve. Situacija je izrazito zbunjujuća – navela je dr. Krvavica. Istaknula je, nadalje, kako Europska praksa dozvoljava objekte mješovitog tipa, što je,, uz uvažavanje higijenskih uvjeta, vrlo prihvatljivo za naša obiteljska gospodarstva. O problemima proizvođača rakije govorio je Drago Vlainić, ispred OPG-a Stilanova rakija, te je istaknuo problem nekonkurentnosti zbog prevelike trošarine ali i iznio zanimljiv prijedlog gdje bi se trebalo razdvojiti proizvođače rakije od voća od proizvođača koji rakiju proizvode s dodacima – aditivima. Pozitivan primjer iz prakse predočila je Anita Pintar, vlasnica OPG-a Pintar iz Čabra, koja je dobitnica više nagrada i priznanja za svoje proizvode od sira, sokova, sušenog voća, sirupa i niz drugih proizvoda koje proizvodi na svom imanju. Ova hrabra i odlučna žena uskoro proširuje svoju proizvodnju a njeno izlaganje izazvalo je oduševljenje publike. Istaknula je kako je potrebno uložiti silan napor da bi se ispoštovala sva pravila, što predstavlja i dodatno financijsko opterećenje proizvodnji. Anita Pintar naglasila je kako se nada da će nadležna ministarstva uvažiti apele poljoprivrednika kao i zaključke ove konferencije, te izmijeniti dosadašnja kruta pravila. Konferencija je prošla u zanimljivom i radnom tonu a u svojoj završnoj riječi, voditelj LAG-a naglasio je kako se ne smijemo zavaravati i bježati od problema jer ukoliko ne riješimo probleme koji su ovdje istaknuti, korištenje sredstava iz fonda za ruralni razvoj, biti će nedovoljno. LAG/LO
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | lika-online.com
    11.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Za investitora povoljniji PDV nego porez na građevinsko zemljište
    Za investitora povoljniji PDV nego porez na građevinsko zemljište
    Od početka 2015. znatno će se izmijeniti postupak i način oporezivanja prometa nekretnina.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    11.12.2014. postalo popularno 21.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Sveučilište ćemo imati već od sljedeće jeseni
    Mandat gradonačelnika odredio sam kroz tri ključne točke kao svoje ciljeve: prvo, završetak svih započetih projekata bivše vlasti, zatim rješavanje dugogodišnjeg problema hipoteka na zemljištu TEF-a i osnivanje šibenskog sveučilišta. Možda ću zvučati pretenciozno, ali iznimno sam zadovoljan onim što sam u godinu i pol mandata postigao – pohvalit će se šibenski gradonačelnik Željko Burić, ne
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    10.12.2014. postalo popularno prije 1 dan u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Podjela nekretnina Vjesnika: Na sudu Večernji list, Tisak i tvrtka Ninoslava Pavića
    Podjela nekretnina Vjesnika: Na sudu Večernji list, Tisak i tvrtka Ninoslava Pavića
    Rasprava o podjeli zemljišta i nekretnina bivšeg NIŠPRO Vjesnik bit će održana sredinom ožujka iduće godine na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | ezadar.hr
    10.12.2014. postalo popularno 09.02.2015. u kategoriji Hrvatska
    • 1
    • +
  • Branitelji: Bliže smo groblju nego obećanim stanovima
    Braniteljima invalidima sve više treba mjesto na groblju Dubac, a sve manje zemljište na Nuncijati. Tako nam kažu u dubrovačkoj Hvidri nakon što se pitanje zemlje za buduće stambeno zbrinjavanje branitelja, članova HRVI, godinama ne miče s mrtve točke. Podsjetimo, još je nekadašnje Gradsko vijeće, u sazivu kada je gradonačelnica bila
    Dubravka Šuica, kupilo i dodijelilo zemljište za gradnju 60
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    09.12.2014. postalo popularno 10.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Gradonačelnik Drniša: Javnosti podmeće političke pamflete, neistine i objede
    U Drnišu je početkom ovog tjedna "zakuhalo" na relaciji Vlatka Duilo-Josip Begonja, nekadašnjih pretendenata na drnišku gradonačelničku fotelju. Vlatka Duilo, šibensko-kninska županijska vijećnica i predsjednica drniškog HNS-a koja je neko vrijeme bila vršiteljica dužnosti gradonačelnice Drniša, a potom izgubila izbornu utrku od HDZ-ovog kandidata Josipa Begonje, u javnom je priopćenju pod nazivom "Gradonačelnik Grada Drniša (ne)ZNA" osumnjičila Begonju za niz nezakonitih postupanja u realizaciji dvaju gradskih projekata, uređenju trga Poljana i šetnice kanjonom Čikole.

    "Inkriminirani" Begonja, pak, uzvratio je prozivkom vijećnice Duilo, da javnosti podmeće političke pamflete, neistine i objede s ciljem njegove degradacije.
    - U isto vrijeme Vlatka Duilo gradu Drnišu duguje najmanje 400 kuna za preslike dokumentacije, uglavnom vezane uz uređenje Poljane, koju joj je nadležna služba fotokopirala i dostavila u skladu s odlukom o katalogu informacija - rekao je Begonja.

    S konferencije za novinare pozvao je vijećnicu da podmiri dug ili će joj se, najavio je, za spomenutu svotu umanjiti vijećnička naknada.

    I s jedne i s druge "zaraćene" strane do javnosti su doprle različite brojke, makar kad je u pitanju ukupna cijena uređenja Poljane. Duilo tvrdi da je ugovor o građenju trga bio "težak" skoro 2,4 milijuna kuna, a Begonja joj spočitava da je namjerno ili slučajno zaboravila dodati PDV te da je ugovorena cijena iznosila gotovo tri milijuna kuna.

    Čelna žena HNS ne štedi na pobrajanju, po njoj, sumnjivih detalja, od naknadno izvedenih radova do kvalitete kamenih ploča te na kraju i zakonitosti primopredaje Poljane. Poteštat taksativno pobija svaki detalj priopćenja županijske vijećnice pozivajući se na odluke Gradskog vijeća, brojna vještva, stavove i odobrenja Ministarstva regionalnog razvoja te poentira konstatacijom da su grad Drniš i njegovi građani, zahvaljujući dobrom poslu umjesto jednog uredili na najkvalitetniji način čak dva gradska trga, Poljanu i Trg Kralja Tomislava sa druge strane zgrade gradske uprave.

    Sličan je epilog i prozivke Vlatke Duilo da je 50 tisuća kuna gradskog i županijskog novca za uređenje šetnice kanjonom Čikole do mlinice zapravo "bačen novac" jer prethodno nisu rješeni imovinsko-pravni odnosi sa vlasnicima zemljišta kojim prolazi trasa.
    - Trošiti novac proračunskih korisnika, a prethodno ne pristupiti rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, ne poštujući privatno vlasništvo, je još jedan klasičan primjer nanošenja štete proračunskim sredstvima Grada Drniša - apostrofirala je Duilo.

    Ovlašteni sudski vještak spornim je, tvrdi Begonja, proglasio tek 12 od 250 četvornih metara šetnice koja po preslikama katastarskog plana ionako nije mogla prolaziti drugom dionicom od one stogodišnje. Po njegovim riječima, vlasnica zemljišta bit će pozvana na dogovor iako ni ona ne može zapriječiti prolaz posjetiteljima jer je metar i pol širine šetnice čak i u spornom dijelu vodozaštićeno područje. U protivnom, iako nerado, grad će zaštitu svoje investicije potražiti pred nadležnim sudom-rekao je gradonačelnik.



    MARINA JURKOVIĆ
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    09.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Josipović autobusom krenuo u kampanju, radnice 'Kamenskog' sašile mu jakne
    Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović krenuo je u utorak ispred zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta autobusom u službenu kampanju poručivši kako je ovo za njega vrlo važno mjesto s kojeg je krenuo u pobjedu za svoj prvi mandat te poručio da s njega kreće i u pobjedu 28. prosinca.
    Josipovića je dočekalo 300-tinjak pristaša, a podršku su mu došli iskazati te ge pozdravili i predsjednik SDP-a, premijer Zoran Milanović, ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić te šef zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić.

    Josipović je u izjavi novinarima podsjetio da je i prije pet godina, kada je osvojio svoj prvi mandat na Pantovčaku, također krenuo s istog mjesta.

    "Ovo je za mene vrlo važno mjesto, zapravo cijeli moj život. Ovdje je Sveučilište, moj Pravni fakultet na kojem sam studirao i radio, tu je nova Muzička akademija na kojoj sam studirao i radio, HNK, brojni muzeji", rekao je te poručio kako s njega kreće u novu izbornu pobjedu na predsjedničkim izborima.

    "Pozivam vas da je 28. prosinca zajedno proslavimo", poručio je okupljenima i zahvalio im na podršci, a oni su ga pozdravili pljeskom.

    Među okupljenima bilo je i onih koji su izražavali neslaganje s politikom u Hrvatskoj transparentom "Političari su paraziti", kao i pobornika predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića s transparentom "Svi smo mi Ivan Sinčić", na kojem je zamjenica "mi" bila iscrtana crveno-bijelim bojama šahovnice.

    Josipović je prethodno posjetio i radnice koje su šivale jakne za njegovu izbornu kamapnju, a riječ je o bivšim radnicama propalog "Kamenskog", tekstilne tvrtke u stečaju za kojom se na sudu "vuku repovi" zbog navodnih nezakonitosti u prodaji zemljišta na kojem je pogon tvrtke te neuspješne privatizacije.

    "Ideja je bila da pomognemo radnicama koje su vrlo teškoj poziciji, a želio sam i dobre, kvalitetne jakne. Upravo takve rade gospođe iz Kamenskog", rekao je Josipović.

    Na pitanje novinara smatra li da je time što je angažirao sedam od 200-tinjak radnica "Kamenskog" pravedno riješen slučaj te tvrtke, s obzirom na to da ona uskoro ide u prodaju, Josipović odgovara kako "postoje granice političke intervencije u provedbu zakona".

    "Nitko, pa ni predsjednik, ne može intervenirati u sudske postupke i to i gospođe ovdje znaju. Ono što sam mogao učiniti, ja sam i učinio. Inicirao sam, dapače, tražio od DORH-a da riješi taj slučaj. Podnesene su kaznene prijave, a kao što znate, već su podignute i neke optužnice. Kada je riječ o stečaju, to je sudski postupak u koji predsjednik ne može intervenirati", rekao je

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    09.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Bušilicom na tuđu bravu: "Zbog pročelnice grada Paga postao sam provalnik"
    Zbog pročelnice grada Paga postao sam provalnik, a bila je na takvoj poziciji i tako je lijepo govorila. Prodala mi je apartman u Gajcu na otoku Pagu, a kada je bravu krenula bušiti bušilicom rekla mi je da su joj zaboravili dati ključeve. Sutradan su me ljudi koji su tamo živjeli pitali znam li tko im je provalio u stan. U drugi stan koji mi je "sredila" za zamjenu rekla mi je da ne idem, jer su ljudi - naoružani! Bio sam tamo a ljudi sasvim pristojni. Za zemljište koje mi je prodala tek naknadno sam shvatio da nema građevinsku dozvolu pa sam morao zaustaviti gradnju - posvjedočio je u ponedjeljak na Općinskom sudu u Zadru, bravar iz Geneve, Josip Gubo kojeg je 2000. i 2001. godine prilikom kupnje stana i građevinskog zemljišta na otoku Pagu prevarila tadašnja pročelnica Upravnog odjela za poslove lokalne uprave i samouprave Grada Paga i diplomirana pravnica 56-godišnja Ankica Kern.

    Nakon što je uz pomoć Ankice Kern prvo "kupio" apartman, a onda građevinsko zemljište u vlasništvu Samostana svete Margarite i obitelji Maržić, Gubo ju je, prema optužnici, zamolio da na njegovo ime ishodi građevinsku dozvolu za gradnju apartmana. U nekoliko navrata novac joj je davao na ruke i uplaćivao na račun, a ona mu je predala krivotvorenu građevinsku dozvolu koju je potpisala i ovjerila službenim pečatom Grada Paga. Da je prevaren shvatio je kada je nakon dvije godine krenuo tražiti priključak za struju i vodu. Tada je saznao kako na njegovo ime nikada nije izdana nikakva građevinska dozvola koju je platio, te da je prevaren u kupnji apartmana.

    -Apartman sam kupovao 2000. do 2001. godina, a zemljište odmah idućeg ljeta. Bila je riječ o dvije parcele od samostana i obitelji Maržić velike 676 četvornih metara za 30 maraka po kvadratu. Sve sam dogovarao sa gospođom Kern i bio sam spreman za gradnju, no morao sam je stopirati. Kazali su mi da ne postoji nikakav Josip Gubo koji je izvadio građevinsku dozvolu. Kasnije mi je Kern, kada je razotkrivena, kazala da je to morala napraviti jer je imala svoje životne probleme. Molila me da je ne prijavljujem jer će završiti u zatvoru i preklinjala me da se smilujem njezinoj djeci - kazao je Bubalo navodeći kako je jedino što traži odgovornost Ankice Kern za falsificiranje dokumenata.

    - Prvi put sam u životu doživio takvo licemjerstvo. Sve te dokumente ne mogu više ni pogledati jer mi se gade. I sada ne mogu shvatiti da je netko sposoban za takve laži - kazao je Gubo.

    Osim za ishođenje lažne građevinske dozvole, Kern je podignula i hipotekarni kredit u Privrednoj banci Zagreb na temelju krivotvorenih isprava. Zbog podizanja hipotekarnog kredita, primjenom računalne tehnologije, izradila je lažni izvadak iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Pagu ,te rješenje toga suda. To je sve ovjerila skeniranjem isprave s neistinitim podacima te ovjerila skeniranjem otiska službenog pečata paškog Općinskog suda te potpisa svog kolege referenta. Banci je, prema optužnici, dostavila krivotvorene isprave o vlasništvu nad nekretninama koje je stavila pod hipoteku te je uspjela realizirati kredit u iznosu od 50 tisuća eura.

    Postupak je već dobrim dijelom proveden na Županijskom sudu u Zadru. Nakon što je kazala da nije kriva, bivša pročelnica, danas nezaposlena i bez primanja, na početku je postupka pojasnila da sada živi od suprugove plaće iz Konzuma. Tužiteljstvo je predložilo da se osudi na kaznu od tri godine zatvora. Sutkinja Jasna Ančić je, nakon uvodnih govora obiju strana donijela rješenje da će se u nastavku rasprave saslušati svjedoci: oštećenik Josip Gubo, Nensi Gubo, Robert Jurković, Tomislav Vojnović i vještakinja financijske i računovodstvene struke Majda Korljan. Čitat će se iskazi svjedoka Šime Fabijanića, Ante Pernara, Durđice Dobrović, Nevenke Negulić, Benka Maržića i Željka Maržića, koje su dali tijekom rasprave pred Županijskim sudom.


    BOŽANA SVILIČIĆ / ZADARSKI.HR
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    08.12.2014. postalo popularno prije 9 dana u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Uskok podigao optužnicu u slučaju Karlovačka banka protiv Šole i sinova, Paladina...
    Zbog nezakonitog plasiranja više od 280 milijuna kuna iz Karlovačke banke Uskok je, nakon istrage pokrenute u travnju prošle godine, u ponedjeljak podigao optužnicu protiv Marije Šole, njenih sinova Sandije, Petra i Tomislava te još pet osoba i tri tvrtke.
    Uskok je, navodeći samo inicijale optuženih, na svojoj internetskoj stranici objavio da ih tereti za udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanje i pomaganje u tim nedjelima.

    Uz Mariju Šolu, poznata poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu više tvrtki, te njenih sinova od kojih je najpoznatiji Sandi bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom su obuhvaćeni poduzetnik Drago Brekalo, bivša članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, bivši direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, bivši predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić te poznati neurokirurg Josip Paladino.

    Uskok tvrdi da je Marija Šola, od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove Sandija, Petra i Tomislava "u namjeri da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit".

    U cilju realizacije plana grupe, okrivljenici su osnovali 10. okrivljeno trgovačko društvo, preuzeli jedno društvo te vodili njihovo, ali i poslovanje 11. i 12. okrivljenih trgovačkih društava na način da su ih financirali imovinom Karlovačke banke, zaključivanjem ugovora o kreditu na njihovo, ali i ime drugih tvrtki, protivno Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim institucija te bez poštivanja internih procedura banke. Namjera im je navodno bila da se "odobreni krediti ne otplaćuju iz sredstava predmetnih društava, već da se zatvaraju drugim kreditima tih društava i uključivanjem drugih društava kao primatelja kredita, a sve iz imovine banke".

    Marija Šola je navodno upravljala i koordinirala poslovanje svih društava u opisanom korištenju imovine banke te je, koristeći funkciju prokuristice i savjetnice uprave Karlovačke banke, usmjeravala kredite i pronalazila druge klijente banke "radi njihovog uključivanja u zatvaranju kreditnih plasmana prema navedenim društvima".

    Sandi Šola, po tvrdnjama Uskoka, je koristeći položaj predsjednika Uprave banke, donosio odluke o odobravanju, prolongiranju i izmjenama uvjeta visokorizičnih kredita prema tvrtkama te prijenosu imovine banke na svoje ime i u svoje vlasništvo, koristeći pritom imovinu banke za podmirenje vrijednosti prenesene imovine.

    Njegova braća Petar i Tomislav su, navodno, zajedno sa Sandijem i Marijom Šolom vodili tri optužene tvrtke, dogovarali kupnju zemljišta i potpisivali dokumentaciju kojom se pravdao odljev novca.

    "Tako su na ime 10. okrivljenog trgovačkog društva sredstvima banke kupovali zemljišta na lokaciji Savska Opatovina, a na ime 11. okrivljenog trgovačkog društva zemljište na lokaciji Poduzetničke zone Mlaka-Rakovec, sve s ciljem daljnjeg raspolaganja i ostvarenja velike dobiti, dok su na ime 12. okrivljenog trgovačkog društva kupili nekretninu u Splitu s namjerom da teret financiranja stjecanja prebace na banku", navodi Uskok.

    U realizaciji plana Brekalo i Paladino su, kao odgovorne osobe i osobe koju su vodile poslovanje 10. i 11. okrivljenih tvrtki, zajedno s Marijom Šolom i njena tri sina, navodno sudjelovali u dogovorima o kupnji zemljišta, njegovim daljnjem raspolaganju te potpisivali potrebnu zemljišnoknjižnu i bankarsku dokumentaciju.

    Pri tom je Miličić, kao predsjednik uprave Dalekovoda, na štetu te tvrtke "zaključio pravni posao kojim su osigurana znatna sredstva za financiranje 11. okrivljenog trgovačkog društva, dok su im u pronalaženju drugih društava kao prividnih nositelja kredita korištenih za opisanu namjeru pomagali Marijana Trpčić Reškovac, kao članica uprave Karlovačke banke i direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Kovač.

    Na taj su način, tvrde u Uskoku "ostvarili plasman novčanih sredstava i imovine banke prema sebi, navedenim i drugim društvima" od najmanje 283.5 milijuna kuna i time banku izložili velikom kreditnom riziku te joj pričinili štetu od najmanje 33.26 milijuna kuna, jednom društvu štetu od 29.88 milijuna kuna, HBOR-u štetu od 4.8 milijuna kuna, a državnom proračunu štetu od 4.27 milijuna kune. Sebi i svojim društvima pritom su pribavili "ukupnu nepripadnu imovinsku korist" od najmanje 99 milijuna kuna, izvijestio je Uskok.

    (H
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    08.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Prodali zemljište, a tamo ni pogona ni radnika
    Gospodarska zona Kukuzovac (GZK) zakasnjeli je projekt od kojega je Sinj puno očekivao, a malo dobio. U komunalno uređenje Sinjani su do sada uložili oko 60 milijuna kuna, u najvećem dijelu novca svojih poreznih obveznika. Čijim novcem loše gospodare. Jer se u njihovo ime ne pridržavaju ugovora koje su zaključili s potencijalnim investitorima. Koji su na osnovi predugovora ili ugovora uplatili
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    08.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Kad neće Zapad – hoće Kinezi: Kineski div ulaže u Moskvu
    Kineska grupacija Wanda navodno bi trebala započeti pregovore s moskovskim gradskim vlastima u svrhu postizanja sporazuma o provedbi infrastrukturnih projekata u tom gradu… Njihova ukupna vrijednost procjenjuje se na dvije milijarde američkih dolara. Glavni ruski grad osigurat će za spomenute projekte oko 10 tisuća metara četvornih zemljište, no još nije dogovoreno o kakvom se tipu […]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovnipuls.com
    08.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Mariborska banka rješava se vila i zemljišta u Hrvatskoj za 76 milijuna eura
    Projekti šaroliki: od 22 kuće za odmor u Istri, preko Croatia factoringa do zemljišta u Zadru za 25 milijuna eura.Nova kreditna banka Maribor (NKBM) prodaje svoj problematični nekretninski posao u Hrvatskoj koji je prije dvije godine rezultirao istragama protiv čelnih ljudi banke zbog pronevjere nekoliko desetaka milijuna eura.

    Riječ je o devet, većinom nikada završenih projekata za koje NKBM sada preko javnog natječaja traži od zainteresiranih da otkupe tražbine ili poslovne udjele za ukupno 76 milijuna eura. Iz NKBM-a su na upit Poslovnog dnevnika odgovorili da to ne znači da se povlače iz Hrvatske. "Ovaj put prodajemo neka potraživanja u želji da budući ...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | poslovni.hr
    07.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 1
    • +
  • Država preuzima Vjesnikov neboder
    Država preuzima Vjesnikov neboder
    Oko Vjesnika se opet kuha. Što oko brenda ugasloga dnevnog lista, odnosno njegovog portala, što oko nebodera Vjesnika, koji se u zemljišnim knjigama i dalje vodi kao društveno vlasništvo na koje pravo korištenja ima tvrtka Vjesnik, koja god se tvrtka krila iza tog imena.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | liderpress.hr
    07.12.2014. postalo popularno 17.12.2014. u kategoriji Gospodarstvo
    • 0
    • +
  • Vijesti − Dubrovačke vile među četiri projekta preko kojih je Zagorec iz Hypa izvukao 19,8 milijuna eura
    Vijesti − Dubrovačke vile među četiri projekta preko kojih je Zagorec iz Hypa izvukao 19,8 milijuna eura
    Tvrtke Hvar građenje, Rovinj građenje, Dubrovačke vile i Inter-Construct te financiranje građevinskih projekata tih tvrtki središnji su dio optužnice koju je tužiteljstvo u Klagenfurtu podiglo protiv umirovljenog hrvatskog generala  Vladimira Zagorca , bivšeg šefa Hypo Alpe Adria Bank International  Güntera Striedingera  i dvojice suoptuženika. Među projektima od Savudrije do Dubrovnika su i Dubrovačke vile. Hypo banka je odobrila ukupno 17,7 milijuna eura kredita za projekt izgradnje ekskluzivnih vila u Dubrovniku. Na nepunih 30.000 kvadrata zemljišta bila je planirana izgradnja devet
    ...pročitaj cijeli tekst na portalu dubrovacki.hr!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | dubrovacki.hr
    06.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • U Tisnom potpisan povijesni ugovor: Rusi ulažu 105 milijuna eura
    Ugovor o gradnji ekskluzivnih turističkih kapaciteta zdravstvenog tipa u uvali Jazina vrijednih 105 milijuna eura, „podebljat“ će tišnjansku općinsku blagajnu za 30 milijuna eura, koliko će tvrtka Agua Relaxio ruskog vlasnika Alexeya Frolova u dvije rate platiti samo zemljište na otoku Murteru površine 60 tisuća četvornih metara.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    05.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Vlada ustupila Šibeniku zemljište za gradnju OŠ "Vrpolje"
    Državni ured za upravljanje državnom imovinom darovao je gradu Šibeniku zemljište površine 6254 četvornih metara za izgradnju zgrade Osnovne škole "Vrpolje". Procijenjena vrijednost terena je 469 tisuća kuna, a grad će, po riječima šibenskoga gradonačelnika Željka Burića, iskoristiti model javno-privatnog partnerstva, kao najpovoljniji oblik financiranja gradnje takvih objekata u Hrvatskoj. Država, po tom modelu, izdvaja 55 posto sredstava ukupne investicije, a ostatak osnivači škola, gradovi ili županije.
    - Darovanjem zemljišta stvorene su pretpostavke za nastavak projekata izgradnje osnovnih škola Ražine i Vrpolje, a sve u cilju stvaranja primjerenih uvjeta za obrazovanje naše djece s područja tih gradskih naselja - istaknuo je Burić te dodao kako grad Šibenik nastavlja suradnju s Centrom za praćenje poslovanja i energetskog sektora i investicija koji pruža potporu pri izradi i pripremi projektne dokumentacije, kao i pronalaženju gradova - partnera na projektu.
    Inače, osnovni podaci o budućim školskim zgradama u Vrpolju i Ražinama već su poznati. Škola u Vrpolju sa sportskom dvoranom, imat će 10 razrednih odjeljenja te mogućnost upisa 300 učenika u dvije smjene. Njezina ukupna površina bit će 2000 četvornih metara. Školska zgrada sa sportskom dvoranom u Ražinama, pak, bit će za 700 četvornih metara veća, a za nju je predviđen jednak broj razrednih odjeljenja i učenika kao u vrpoljačkoj. Idejni projekti obe škole već su dobili suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
    M.Jurković
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    04.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
  • Suđenje za "Pomgrad": potpis odgovara Jukićevu
    Saslušanjem vještakinje grafologinje Natalije Milanja Hribar, završen je dokazni postupak protiv Ive Jukića, stečajnog upravitelja Pomgrada, koji se tereti da je u stečaju ove tvrtke nezakonito prodao nekretninu u Baru u Crnoj Gori.

    Prema optužnici, novac od prodaje spremio je u svoj džep. Riječ je o restoranu Kamelija na predjelu Sutomor u Baru u kojem su se prije rata hranili radnici Pomgrada angažirani na gradilištu luke Bar.

    Pomgrad je kao vlasnik bio zaveden u lokalnim zemljišnim knjigama. Tijekom rata u njega je provalio, i bespravno ga koristio, izvjesni Ismet Ajdarpašić, a nakon što se Pomgrad vratio u luku Bar, restoran je Ajdarpašiću 2003. prodan za cijelih pet tisuća eura. Crnogorska Porezna uprava je objekt, zgradu s dvorištem i garažom, potom procijenila na 50.000 eura.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | slobodnadalmacija.hr
    03.12.2014. u kategoriji Novosti
    • 1
    • +
Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj