Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Showbiz — Pregled kategorije

  • Film 'Lada Kamenski' Sare Hribar i Marka Šantića od 7. ožujka u kinima
    Dugometražni igrani film "Lada Kamenski" Sare Hribar i Marka Šantića, koji pruža nesvakidašnji osvrt na položaj žena i odnose na filmskoj sceni, počinje se prikazivati u hrvatskim kinima 7. ožujka
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 8 minuta u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Izložba "Gledanje muzike" dizajnerskog studija Radnja na Impulse festivalu 2019.
    Izložba "Gledanje muzike" dizajnerskog studija Radnja na Impulse festivalu 2019.
    Izložba “Gledanje muzike”, koja će se u sklopu Impulse festivala otvoriti 10. travnja u 19 sati u Galeriji SKC po prvi će put cjelovito predstaviti radove u području grafičkog dizajna, usko vezane za koncertni program Distune Promotiona – nezavisne riječke booking i promo organizacije. Autori radova su dizajneri Antonio Karača i Petra Vrdoljak koji zajedno djeluju kao studio Radnja.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mojarijeka.hr
    prije 19 minuta u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Dugo je nismo vidjeli: Monika Seleš izgleda bolje no ikad
    Dugo je nismo vidjeli: Monika Seleš izgleda bolje no ikad
    O nekada najboljoj tenisačici svijeta dugo se nije čulo, a nakon osvajanja devet grand slam turnira posvetila se privatnom životu. Mnogi Moniku Seleš pamte kao najmlađu tenisačicu koja je osvojila Roland Garros, kad je imala svega 16 godina. U utorak navečer pojavila se na glamuroznoj gala večeri povodom dodjele nagrada Laureus za 2018. te je plijenila pažnju u sportsko-elegantnom izdanju
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 23 minute u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • U galeriji Greta otvorena izložba Dubravka Odaka
    U galeriji Greta otvorena izložba Dubravka Odaka
    U zagrebačkoj galeriji Greta nadomak Britanskog trga u ponedjeljak navečer otvorena je izložba skulptura autora Dubravka Odaka naslovljena 'Presjek'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 29 minuta u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Zavrtite Glazbeni globus i pogledajte sjajne glazbene dokumentarce
    Zavrtite Glazbeni globus i pogledajte sjajne glazbene dokumentarce
    Postanite dio Svijeta Arvo Pärta, zavirite u centar hedonizma 70-ih, Studio 54, otputujte u Brazil u potrazi za legendom bossa nove...
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mojtv.hr
    prije 50 minuta u kategoriji Film i TV
    • 1
    • +
  • DRAMATIČAN ZAVRŠETAK DORE Lea Mijatović oteta
    DRAMATIČAN ZAVRŠETAK DORE Lea Mijatović oteta
    Pjevačica je saznala tko je tajnoviti čovjek iza maske
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 51 minutu u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Samozatajna supruga holivudske zvijezde pokazala nevjerojatnu figuru u bikiniju
    Samozatajna supruga holivudske zvijezde pokazala nevjerojatnu figuru u bikiniju
    Luciana Barroso, supruga glumaca Matta Damona zadnjih nekoliko mjeseci provodi u Australiji, gdje on snima novi film. Zbog toga atraktivnu brinetu sve češće imamo priliku vidjeti u oskudnim kupaćim kostimima
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 51 minutu u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Meghan Markle u tajnosti stigla u New York kako bi još jednom prekršila kraljevsko pravilo
    Meghan Markle u tajnosti stigla u New York kako bi još jednom prekršila kraljevsko pravilo
    U visokom stupnju trudnoće vojvotkinja od Sussexa stigla je u New York kako bi provela malo kvalitetnog vremena sa svojim bliskim prijateljicama koje su joj, kako se šuška, odlučile upravo u Americi prirediti baby shower, što se inače protivi strogim pravilima britanske kraljevske obitelji
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 52 minute u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • DOSTA IM JE Modrići se povukli u privatnost
    DOSTA IM JE Modrići se povukli u privatnost
    Nogometaš se trebao pojaviti na dodjeli nagrada
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije sat vremena u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Tužan odlazak u obitelji Lepe Brene
    Tužan odlazak u obitelji Lepe Brene
    Obitelj doživljava mnoge promjene
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 2 sata u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • IZBIO POŽAR Kandidati Ljubavi na selu u opasnosti
    IZBIO POŽAR Kandidati Ljubavi na selu u opasnosti
    Drama u Metkoviću
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 2 sata u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Jennifer Lopez otvorila vrata svog novog luksuznog doma
    Jennifer Lopez otvorila vrata svog novog luksuznog doma
    Kuća iz snova
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 3 sata u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Glumac se seli na drugi kontinent
    Glumac se seli na drugi kontinent
    Traži se vila u Australiji
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 3 sata u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Sjećate li se 'Čeličnih magnolija'? Prošlo je punih 30 godina, a evo kako danas izgleda zvjezdana glumačka postava
    Sjećate li se 'Čeličnih magnolija'? Prošlo je punih 30 godina, a evo kako danas izgleda zvjezdana glumačka postava
    Svoju prvu nominaciju za Oscara omiljena holivudska glumica Julia Roberts dobila je 1989. godine zahvaljujući ulozi u filmu 'Čelične magnolije'. Iako nagradu nije osvojila, sam film obilježio je živote onih koji su odrastali početkom 90-ih godina prošlog stoljeća
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 4 sata u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Panonska distopija
    U pjesničkoj knjizi 'Doba bršljana' Davor Ivankovac donosi drugačiju sliku sliku ravnice: postapokaliptičnu, sablasnu i zapuštenu. 

    Ako je vjerovati informacijama s popularnih stranica o domaćinstvu, bršljan cvate u listopadu, a njegov plod dozrijeva u proljeće. Empirijsko iskustvo, s druge strane, podsjeća me da je ova biljka najuočljivija zimi: bršljan, barem u kontinentalnim predjelima, svojim zelenilom i svojom vitalnošću za tmurnih zimskih dana obično odudara od sivila i golotinje okoline.

    Ukoliko se zapitamo kad se događa i koliko dugo traje Doba bršljana iz naslova pjesničke knjige Davora Ivankovca, mogli bismo doći do odgovora da takvo razdoblje obuhvaća veći dio kalendarske godine. Međutim, osim što se u Ivankovčevoj zbirci pojavljuje na denotativnoj razini, kao pejzažni lajtmotiv, bršljan iz naslova sadrži i višeznačan simbolički naboj: „doba bršljana" označava i određeno stanje duha, kao i izvjesnu civilizacijsku postavku. Radi se, recimo odmah, o izrazito distopijskoj figuri, upravo u skladu s vizurom koju ovi stihovi uspostavljaju.

    Imaginarij Doba bršljana usidren je u ravnici, preciznije onoj slavonskoj i baranjskoj, onakvoj kakva se ukazuje nakon više od četvrt stoljeća ratnog i poratnog pustošenja. Riječ je o predjelima temeljito ispranima od pitoresknog šarma panonskog života kakav se još uvijek povremeno može pričiniti autsajderu: opjevanim pejzažima dominiraju vjetar, sablasno klopotanje vlakova, lavež pasa i zvonjava crkvenih zvona, bodljikave žice, ograde, napuštene ili zapuštene kuće, te dakako sveprisutni bršljan, paprat i mahovina:
    „Magla iz dimnjaka pada na / oči i duše, kad nešto brzo promakne, / slutnja prvog snijega. / Tako s jeseni počinju / svaka zima i rat, / očekivana zasjeda tjeskobe. / Silazim niz ulicu, desno od ludila, / uznemiri se pas, lavež na lancu, jedan, pa tri, / i jato mrtvih ptica nad valovima blata, / odlaze u toplije, ne odlaze, poniru, / u niskom tromom letu kao ruke u džepove / ulaze u prosinački pejzaž", jedan je od u tom smislu reprezentativnih prizora (pjesma Zasjeda).

    Ovakvi stihovi sugeriraju jasan zaokret u odnosu na koordinate koje je Ivankovac – kako na tematsko-motivskome, tako i na izvedbenom planu – zacrtao u svojim prethodnim poetskim zbirkama, Rezanje magle (2012.) i Freud na Facebooku (2013.), od kojih je potonja nagrađena Goranom za mlade pjesnike. Ipak, pomnije čitanje Doba bršljana otkrit će nam da pripadajuće pjesme, barem u ravni motivike, donose i kontinuitet s pjesnikovim dosadašnjim radom.

    Premda više nisu u prvome planu, novi mediji, virtualna stvarnost i kiberprostor i dalje figuriraju kao predmet Ivankovčeva zanimanja; uz to, kroz knjigu se proteže i niz motiva koje bismo mogli nazvati znanstvenofantastičkima. U jednom se stihu tako ravničarska noć uspostavlja kao „prv[o] paljenj[e] svemirskih brodova i zvijezda" (Štrajk), na drugom mjestu „sunce sjaji / kao na nekoj drugoj planeti" (Lozinka), dok pjesmu Već viđeno (uzmicanje) poantira ironični prikaz medijskog iskustva posve na liniji s autorovim preokupacijama iz Freuda: „čitam poruke, povremeno nasjednem, opsjedam si identitet, / živi konjanik na brončanom konju."

    U svom osvrtu na Doba bršljana Marko Pogačar dovodi poetičke postavke knjige u vezu s poetikama dvojice suvremenih hrvatskih pjesnika izrazito ravničarskog i „postpejzažnog" senzibiliteta – Delimira Rešickog i Slađana Lipovca. Pogačareva kontekstualizacija čini mi se dobro pogođenom, no rado bih je proširio i drugim i drugačijim koordinatama. Primjerice, Doba bršljana svojim se ambijentom i motivskim repertoarom upisuje u „pleneristički" zaokret kojem proteklih godina svjedočimo u postjugoslavenskoj poeziji: kao i Goran Čolakhodžić u Na kraju taj vrt i Pred gradom su kosci, Monika Herceg u Početnim koordinatama ili Marjan Čakarević u Tkivima (da spomenemo tek neka imena i naslove), Ivankovac u svojoj novoj zbirci u velikoj mjeri mobilizira imaginarij tzv. svijeta prirode.

    Nadalje, možda manje očigledna, ali (barem za mene) itekako snažna asocijacija koju čitanje Doba bršljana priziva jest proza Luke Bekavca. Uz sve žanrovsko-rodovske razlike u njihovom pisanju, i Ivankovac i Bekavac razvijaju štimung koji bismo mogli nazvati panonskom distopijom; i jedan i drugi u svojim literarnim istraživanjima postapokaliptične ravnice stvaraju jednoličnu, hipnotičku atmosferu, posve primjerenu (psiho)geografiji koju evociraju.

    Upravo hipnotički, „ravni" ton izlaganja predstavlja najizrazitiju izvedbenu konstantu Doba bršljana, kao i najupadljiviju razlikovnu crtu ove knjige u odnosu na raniju Ivankovčevu poeziju. Knjiga je podijeljena na šest ciklusa nejednake dužine – posljednji, recimo, sadrži tek jednu pjesmu – među kojima nema izraženog kontrasta ili tenzije: oni se ukazuju kao različite etape jednog te istog poetskog istraživanja. U pojedinim dionicama Doba događa se ova jednoobrazna izvedba uspava čitaoca, da ga desenzitivizira na način da za trenutak zaboravi gdje se nalazi: je li prethodna pjesma završila, je li sljedeća počela, što se trenutno „događa" u pjesmi?

    U tom bismo smislu čak mogli reći da je Ivankovac stanje duha i uma koje evocira mjestimice uprizorio i odveć uspješno za dobro vlastite poezije i njene publike. Ipak, od odveć monotone izvedbe knjigu spašava njegova strategija uvođenja jakih obrata – bilo u oštroj poanti pjesme, bilo na drugim razinama. Tako se u blatnom, maglovitom i zamrlom univerzumu Doba bršljana ponegdje javljaju i prave mini-eksplozije, bez sumnje sposobne trenutno trgnuti čitateljicu zapalu u drijemež. Primjerice, pjesma Obećana zemlja nakon opisa ravničarskog krajolika promatranog iz vožnje donosi ovakvu završnicu: „U prostoru: kuće i praznina, kuće i praznina. / Na jednoj kapiji pisalo je MED / i odmah smo znali: ova je zemlja/obećana drugima." 

    Pjesma Razglednica, izgrađena oko turobnog repertoara motiva koji dominiraju „panonskim gradovima što vonjaju po ustajaloj mokraći", sličan efekt postiže s posve minimalnim sredstvima: „Grimizni vjetar ne kovitla zavjese, / u tamnoj sobi prebirem perle, / ofucanu prijeratnu bižuteriju, obiteljski foto-album, / suveniri, razglednice, / Jugoslavija, / Topusko", glase njeni završni stihovi.

    Gotovo bismo mogli reći da su riječi „Jugoslavija" i „Topusko" u značenjsko polje ove pjesme posađene kao mine. Scenu kopanja po obiteljskoj arhivi „Jugoslavija" u trenu pretvori u poprište susreta sa sablastima neke nestale civilizacije (pada mi na pamet meme na kojem vukovarski vodotoranj prati natpis: „ostaci izgubljene civilizacije naprednije od naše"), dok „Topusko" otvara dvije asocijativne linije – evocira pitomi ambijent istoimenog odmarališta, kao protutežu surovom krajoliku iz kojeg pjesnički subjekt govori, ali i upućuje na jedan od toposa jugoslavenske mitologije, koji, opet, sad istrajava poput sablasti.

    Na drugim mjestima, „eksplozivni" potencijal pjesme nije sabran u njenoj poanti, već na njezinom suprotnom kraju: u naslovu. Bolje rečeno, riječ je o tenziji između „jakog", denotativno nabijenog naslova i naoko posve disonantnoga tematsko-motivskoga registra pjesme – tenziji koja u pjesmama kao što su Štrajk, Lijevi ekstremist, Potrošačko društvo ili Klasna, izaziva istinski kratki spoj. Po strategiji „alogične" mobilizacije (dnevno)političkih referenci, koja kao da istodobno polemizira i s općim mjestima medijskog diskursa i s neorealističkim modelom „angažirane" pjesme, Ivankovac mjestimice podsjeti baš na spomenutog Pogačara. Riječ je o riskantnom postupku, koji prijeti da brzo postane predvidljiv, pa ipak: nabrojane Ivankovčeve pjesme u cjelini su uglavnom vrlo uspjele, te ih ovaj dodatni sloj samo obogaćuje komponentom začudnosti.

    Aspekt Doba bršljana koji u dosadašnjoj recepciji knjige, kako mi se čini, nije posebno istican, a koji mi je osobno upao u oči već od prvih stihova koje sam pročitao, tiče se statusa životinja. Naime, egzistencijalna situacija životinja i njihova neumoljiva blizina smrti – od svinja predestiniranih da budu umorene, sve do kućnih ljubimaca, čija se sudbina u konačnici ne ispostavlja puno veselijom („Rominja preuranjena jesen u europskim nizinama / a ja pod stablom plave šljive / ukapam mrtvorođeno mače") – unutar knjige formiraju zasebnu tematsko-motivsku potku. O okrutnostima ljudskog roda nad životinjama, ali i okrutnostima imanentima životinjskome svijetu, Ivankovac piše bez patetizacije i moralističke pouke, tonom nekoga tko je tom svijetu blizak – drugim riječima, na način koji antispecistima i veganima odraslima daleko od životinja, a u koje se i sam ubrajam, nerijetko ostaje nedostižan. „Životinja je izolirana biljka", napisat će Ivankovac. Ova začudna formulacija ostaje jedan od najboljih opisa nesamjerljivosti ljudskog i životinjskog iskustva koje sam imao priliku pročitati u književnosti.

    Tragika „europskih nizina" koju Doba bršljana uprizoruje probija granice vrste koja samu sebe voli vidjeti kao središnjeg aktera tragedije; Ivankovčeva poezija utoliko trasira put ka nesvakidašnjem tipu univerzalnosti.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 9 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Svijet kao dosjetka
    'Čovjek-vadičep sreće Ženu-ribu' ukoričena je žanrovski šarolika proza Pere Kvesića prethodno objavljivana na njegovu blogu.

    Najveći broj razloga za današnja samopreispitivanja u svijetu književnosti i umjetnosti, odnosno za ovu krajnje suvremenu nelagodu u kulturi, duguje svoje postojanje tehnološkoj inovaciji po imenu internet, čija je pojava, smatra se, ozvaničila početak tranzicije iz takozvane "Gutenbergove galaksije", utemeljene na prevashodstvu štampe, knjige i pisma, prema eri digitalnih društava u kojima ćemo, na paradigmi beskonačnih kombinacija nula i jedinica, postojati kao virtualni mi, ko god da jesmo i gdje da to bili.

    Dok još uvijek izostaju ozbiljnija razmatranja o tome šta bi za fenomene kao što su muzika, slika ili književni tekst, dakle, za samu ontologiju umjetničkog djela i za estetiku recepcije, značilo to kada bi se cjelokupno polje kulture izmjestilo iz analognog u digitalni domem, navijačka euforija s jedne strane i pred-apokaliptična rezignacija s druge strane trenutno su jedina dva prevladavajuća odnosa prema ovakvim pitanjima. Ukratko, šta muzika, slika i tekst u takvim novim okolnostima mogu – mi to još uvijek ne znamo.

    Objavljujući tokom više godina svoju žanrovski šaroliku prozu (književnu, esejističku, kolumnističku, itd.) na blogu pod pseudonimom Babl, Pero Kvesić je, među regionalnim književnim imenima, jedan od rijetkih koji su se odazvali pozivu interneta i odlučili se njegovim komunikacijskim potencijalima okoristiti, što je u slučaju ovog autora, koji je i po staromodnim modelu uživao veliku popularnost na hrvatskoj književnoj sceni, rezultiralo zavidnom čitanošću. Sadržaj Kvesićeva bloga na nešto manje od pet stotina stranica objavljen je pod naslovom Čovjek-vadičep sreće Ženu-ribu, koji se tako pridružuje pozamašnom autorovom književnom-umjetničkom opusu, počevši od zbirki pripovjedaka Uvod u Peru K. iz 1975., Mladi K. iz 1983. i Uspomene urednika erotskog magazina iz 2003. i Vrijeme rata i razonode iz 2014. godine, pa do romana Što mi rade i što im radim iz 1984., Rent-a-car express iz 2000. i Stjecaj okolnosti 2002. godine.

    Budući začeta na internetu, a potom i objavljena, dakle, na "staromodan" način, ova zbirka Kvesićeve proze može nam poslužiti kao neka vrsta studije slučaja (case-study) na temu mogućnosti i ograničenja spisateljstva u novonastalim digitalnim okolnostima. U tom smislu, Kvesićeva novoobjavljena knjiga jeste primjer poetike koja upravo ove novonastale okolnosti pretvara u vlastitu prednost.

    Prije svega, recimo i to da je blog, kao fenomen XXI. stoljeća, u nekoj vrsti dalekog srodstva sa jednom ko zna koliko starom praksom, koja će tek tokom epohe sentimentalizma postati prepoznatljiva i efikasna literarna tehnika, da bi, krajnje neočekivano, postala u novije vrijeme modus operandi većine toga što se danas piše pod književnošću, istovremeno prestajući biti dijelom svakodnevne ljudske rutine – riječ je o praksi vođenja dnevnika. Grubo rečeno, trenutak u kojem se, tokom pomenute epohe, dnevničko pismo integrira u visoku književnost jeste trenutak kada roman postaje zainteresiran za psihologiju, odnosno počinje otkrivati što širi mogući spektar tehnika osvjetljavanja ljudske unutrašnjosti, koja je, budući psihološki (ili, radije, psihologistički) shvaćena, onodobno značila uglavnom strasti, dakle, emocionalnu dubinu, kojoj se u društvenom i moralnom životu ne dopušta postojati osim na način tajne o samome sebi.

    Jasno je da ljudi danas uglavnom ne vode dnevnike svojih privatnih života na način na koji su to činile generacije prijašnjih epoha, no upravo stoga je začudno da savremena književnost sve više poprima karakteristike dnevnika, što se ogleda u insistiranju na ja-pripovjedaču u tekućoj produkciji romana, kao i u tendenciji da su isti uglavnom autotematizacija autorovog vlastitog života, što će reći, neka vrsta autobiografije. Otprilike je riječ o tome da dnevnik više nema nikakve veze sa privatnošću. Socijalne mreže su, na izvjestan način, upravo to: mogućnost da se privatni život u bilo kojem trenutku odvija pred publikom.

    No, na čemu se, dakle, zasniva Kvesićev postupak, imajući u vidu da je ostvaren unutar dva različita medija i kako se, najzad, jedno spram drugog odnosi? Voditi blog u prvom redu implicira jednu rutinu, iz koje proizilaze konciznost, potom i svakako tematska, ali i žanrovska raznovrsnost. U jednom trenutku kod Kvesića je na djelu čisto razračunavanje sa nekom zanimljivošću na način ozbiljnog promišljanja neke naizgled banalne teme, kao što je, recimo, pitanje koliko traje sadašnjost u tekstu pod naslovom Protok u poskocima, ili esejiziranje nekakve dosjetke poput one da bi smisao života mogao biti taj da se spava, a ne (kao što se obično misli i iz nekog razloga vjeruje) da se bude budan. Esej je, uzgred budi rečeno, upravo tako i počeo, sa Montaigneom, kao dosjetljiva i elegantna igra sa idejama, čija je svrha nepretenciozno i gospodstveno se zabavljati sa sposobnošću vlastitog mišljenja.

    S druge strane, kada Kvesić pripovijeda o nekom stvarnom ili izmišljenom događaju, njegov se književni stil, kao uostalom i odnos prema svijetu, potpuno ostvaruje u registru poetike apsurda, i to kudikamo više na način koji upućuje na Slučajeve Danila Ivanoviča Harmsa, nego na zapadnjačku književnost post-egzistencijalizma, primjer čega je, recimo, kratka priča Moj susret s Krležom, gdje se autor, u krajnje harmsovskom maniru, (da ne iskoristimo kakvu drugu riječ) "postavlja u odnos" sa jednom od središnjih figura hrvatskog književnog kanona, kao što je činio i pomenuti ruski avangard parodirajući književne autoritete poput Puškina, Tolstoja ili Dostojevskog.

    Isto tako, s vremena na vrijeme, je na djelu prosto poigravanje sa temom, dakle književni postupak radi postupka, pa tako Kvesić piše o tajnom društvu koje se zove "Tajno društvo", da bi sam koncept, dosljedno se vodeći ničim drugim do samom logikom, doveo do apsurda: "Član se postaje tako da se na pitanje 'Jesi li ti član tajnog društva Tajno društvo?' odgovori 'Nisam.' To je ujedno i jedini znak prepoznavanja među članovima."

    Potom, tu su nerijetko i polemički intonirani eseji, ali i tekstovi koji se žanrovski ne daju drugačije odrediti nego kao satire, čiji je cilj razračunavanje sa nekom opšteprihvaćenom društvenom besmislicom, naime, floskulom ili izlizanom političkom frazom koja gromoglasno odjekuje upravo zato što je suštinski prazna. Toga je primjer, recimo, tekst pod naslovom Tlapnja "tisućljetnog sna" ili onaj pod naslovom Pravopisna pomirba, gdje Kvesić jednu dnevno političku temu ili nekakav društveno-povijesni diskurs dekonstruira dovodeći ga ad absurdum.

    Vrijedi pomenuti i nekoliko kratkih proza koje pokazuju na Kvesićevo, čisto spisateljsko povjerenje u priču, kao što slučaj sa kratkom pripovijetkom po imenu Legenda o Bibi-hanum, naime o načinu na koji je samarkandska princeza kralju dokazala svoju ljubav.

    U svakom slučaju, Čovjek-vadičep sreće Ženu-ribu je ostvarenje koje tematsku, žanrovsku i stilsku heterogenost objedinjuje na temelju jednog jedinstvog estetskog principa – esejističke zaigranosti – i to sasvim u skladu sa tekovinama i izazovima današnjice. Ono što Kvesićevo autorstvo u tom smislu odvaja od velike većine savremene književne produkcije jeste sposobnost autoironije i distance, koja je očigledno presudna u oblikovanju autentično estetskog izražaja, pa makar i kada je njegov konačni rezultat književni fragment.

    Za razliku od bilo kakvog prosječnog kolumniste, Kvesić je svjestan da djeluje u zoni relativnih spoznaja te na tragu velike esejističke tradicije ni u jednom trenutku ne pokušava svoju duboko osobnu perspekivu maskirati pod velom prividne objektivnosti, da bi ju ponudio kao konačnu i neupitnu. Uostalom, pitanje trivijalnosti je možda i daleko ozbiljnije nego što ga se obično postavlja u post-modernim diskusijama o izjednačavanju visokog i niskog, teškog i lakog, utoliko što je ono za esejistiku bilo postavljeno kojih pet stoljeća ranije, a po svemu sudeći i riješeno kao temeljno egzistencijalno pitanje života, koji se odvija kao beskrajna borba između principa dosade i principa zabave. Jer, čini se da je i autoru ove knjige, kao i svim njegovim književnim prehodnicima, postalo jasno da onog trenutka kada nam se svijet razotkrije kao dosjetka neće preostati ništa drugo da nas spasi osim smisla za humor.

    Foto: izvor.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 9 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Array: Hrvatska socijaldemokracija u Prvome svjetskom ratu
    Array: Hrvatska socijaldemokracija u Prvome svjetskom ratu
    Matko Globačnik u knjizi 'Hrvatska socijaldemokracija u Prvome svjetskom ratu' istražuje pitanje držanja vodstva hrvatske socijaldemokracije u Prvom svjetskom ratu, s posebnim osvrtom na odnos prema ratu i internacionalizmu, reformi i revoluciji te rascjepu između socijaldemokracije i komunizma, u kontekstu političkog iskustva 19. stoljeća.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 12 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Spikigin: lažne vijesti i duševne boli u Knjižnici V. Majera, Zapruđe
    Spikigin: lažne vijesti i duševne boli u Knjižnici V. Majera, Zapruđe
    Spikigin, jedina storytelling (kazivačka) scena u Zagrebu predstavit će se u srijedu 20. veljače u Knjižnici V. Majera, Zapruđe. Uvod u disciplinu kazivanja izvest će Kruno Lokotar, a gosti koji će pripovijedati na medijske teme s posebnim osvrtom na lažne vijesti i duševne boli - poznati su novinari i satiričari Borna Sor i Boris Rašeta.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 12 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • GRUPA NOLA 'Sinovi su najdraži dar koji smo dobili jedno od drugoga'
    GRUPA NOLA 'Sinovi su najdraži dar koji smo dobili jedno od drugoga'
    Koliko traje grupa Nola, gotovo toliko traje i ljubav Gabrijele i Marijana Jelenića, a ljubavno-glazbeni par otkriva tajnu dvadesetogodišnjeg braka i zajedničkog rada
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 12 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Goran Grgić: 'Ne znam kako se mogu pobrkati seks, romansa i ljubav'
    Goran Grgić: 'Ne znam kako se mogu pobrkati seks, romansa i ljubav'
    Nacionalni prvak drame Goran Grgić dobro zna koliko je hrabrost bila zaslužna što je prije dvadesetak godina osvojio suprugu Ivanu Hebrang Grgić
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 13 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Splitska Bookvica predstavlja Mihaelu Gašpar
    Splitska Bookvica predstavlja Mihaelu Gašpar
    U ovotjednom izdanju književnog programa Bookvica autorica Mihaela Gašpar predstavit će svoj četvrti, zasada posljednji roman 'Spori odron'. O statici, stilistici i crnim ovcama s autoricom će razgovarati pjesnikinja i dramaturginja Katja Grcić.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 13 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Neda Ukraden kroz suze progovorila o velikom gubitku
    Neda Ukraden kroz suze progovorila o velikom gubitku
    Preplavile su je emocije
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 14 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Predavanje spisateljice Tatjane Gromače u Puli
    Predavanje spisateljice Tatjane Gromače u Puli
    U sklopu radionice kreativnog pisanja i nakladništva projekta 'FreeZURA: Slobodna zajednica umjetnika u razvoju' koja će se održati u utorak, 19. veljače u pulskom Dnevnom boravku Rojca, predavanje će održati spisateljica Tatjana Gromača. O svom će književnom radu razgovarati s polaznicima radionice, ali i svima onima koji se pridruže.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 14 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Evo zašto se šuška o vezi Emme Watson i Toma Feltona
    Evo zašto se šuška o vezi Emme Watson i Toma Feltona
    Iako se vjerojatno radi samo o prijateljskoj potpori, mnogi su drugačije protumačili fotografije Emme Watson i Toma Feltona na glumičinoj stranici Instagrama
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 14 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Array: Želim znati više o hrani : Kako raste, odakle dolazi & kako se priprema
    Array: Želim znati više o hrani : Kako raste, odakle dolazi & kako se priprema
    Knjiga Ivete Pari 'Želim znati više o hrani' s više od 240 ilustracija u boji ne služi samo tome da uči o činjenicama, već da razbudi kod djece znatiželju za novim okusima, da ih oslobodi straha od voća koje nisu nikada prije vidjeli ili čuli za njega. Knjiga sadržava i jednostavne recepte za jela i pića koja djeca mogu isprobati, a podučava nas kako se pojedine namirnice uzgajaju.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 15 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Marijana Batinić: 'Voljela bih da moja sreća potraje'
    Marijana Batinić: 'Voljela bih da moja sreća potraje'
    Jedna od omiljenih domaćih televizijskih voditeljica, Marijana Batinić od ranog jutra slavi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 15 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Hoće li Meghan Markle i princ Harry poslati svoju djecu u američku školu?
    Hoće li Meghan Markle i princ Harry poslati svoju djecu u američku školu?
    Meghan Markle i princ Harry navodno žele svoju djecu poslati u američku školu, a ne u Eton, kao što to obično biva za članove kraljevske obitelji
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 15 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Seksi Sandra Perković nikad ljepša
    Seksi Sandra Perković nikad ljepša
    Ostavlja bez daha
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | story.hr
    prije 15 sati u kategoriji Showbiz
    • 1
    • +
  • Array: Revolucionari i ubojice : Iz povijesti hrvatske nacionalističke emigracije u međuraću
    Array: Revolucionari i ubojice : Iz povijesti hrvatske nacionalističke emigracije u međuraću
    Knjiga Gorana Miljana i Ivice Šutea, 'Revolucionari i ubojice', donosi sjećanja Mije Babića i Zvonimira Pospišila na političke događaje i njihovo vlastito djelovanje dvadesetih godina u Zagrebu, s posebnim osvrtom na atentat na zagrebačkog novinara Tonija Schlegela, koji su izvršila upravo njih dvojica.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 16 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Drugačiji pogled na Barcelonu na fotografijama Ante Magzana
    Drugačiji pogled na Barcelonu na fotografijama Ante Magzana
    U zagrebačkoj Galeriji ULUPUH 19. veljače u 19 sati otvara se izložba fotografa Ante Magzana na kojoj predstavlja ciklus fotografija 'Barcelona Light&Shade'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 16 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +

Top Lista

Top Medijski partneri - Showbiz

Top Surferi - Showbiz

Pronašao si zanimljivu vijest i želiš je podijeliti s ostalima? Sudjeluj u stvaranju vijesti na Croportalu — prijavi se i dodaj surf! Ako još nisi član Croportala, registiraj se i saznaj kako dodati Surf sadržaj!

Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj