Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

booksa.hr: profil izvora

  • Besplatni 'Homo Climaticum'
    Sada možete skinuti i pročitati antologiju klimatske fikcije u izdanju Zelene akcije i nastalu u suradnji s Booksom.

    U prosincu 2016. Zelena akcija / Friends of Earth Hrvatska u suradnji s Kulturtregerom (Booksa) raspisala je natječaj za kratke priče i kratke pjesničke forme žanra klimatske fikcije (cli-fi). Od mnoštva pristiglih priča i pjesama na temu klimatskih promjena i njihovih posljedica, žiri je odabrao najbolje koji su objavljeni u prvoj antologiji domaće klimatske fikcije, Homo Climaticum.

     

    Kako autori vide budućnost i utjecaj klimatskih promjena na društvo i uvjete života? Kako su u kratkim proznim i pjesničkim formama ilustrirani utjecaji klime na migracije, prehranu i proizvodnju hrane, solidarnost, geopolitičke odnose, svakodnevni život? 

     

    U knjizi je objavljen 21 rad, od kojih je pet najboljih ilustrirano. Priče je odabrao žiri u sastavu: Milena Benini (spisateljica), Dora Sivka (Zelena akcija) i Dunja Kučinac (Booksa).

    Knjigu sada možete besplatno skinuti i pročitati.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Rezidencija u Ljubljani
    Društvo slovenskih pisateljev poziva pisce i prevoditelje na rezidenciju u studiju Dane Zajc. Rok za prijavu: 31.10.2017.

    Društvo slovenskih pisateljev otvara poziv za rezidenciju u Ljubljani u spisateljskom studiju Dane Zajc. 

     

    Rezidencija traje četiri tjedna. DSP plaća troškove smještaja, studija i Interneta, a autor pokriva svoje osiguranje, troškove puta i života.

     

    Mogu se prijaviti pisci koji su objavili barem dvije knjige i diplomirani prevoditelji koji su preveli barem dvije objavljene knjige. Prednost imaju prijave koje promiču slovensku književnost i humanistiku na međunarodnoj razini. Na rezidenciju će se u 2018. primiti do 12 ljudi.

     

    Prijava se šalje na slovenskom, engleskom ili bosanskom/hrvatskom/srpskom/crnogorskom jeziku. Prijavu čine kratki CV i bibliografija, te kratki prijedlog projekta (do jedne A4 stranice) u kojem treba navesti željeni mjesec rezidencije (i dva rezervna termina). 

     

    Prijava se šalje do 31.10. na adresu: Društvo slovenskih pisateljev, Tomšičeva 12, 1000 Ljubljana, kao i na e-mail adresu: agata.simenc@drustvo-dsp.si (s naslovom maila "Artist in Residence in Ljubljana/Slovenia 2018").

    Rezultati će biti objavljeni do 1.12.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kad bi svi... za Školu u prirodi
    Pozivaju se građani da donacijom i kupnjom knjiga podrže humanitarnu akciju samoborskog volonterskog centra.

    Samoborski volonterski centar Kad bi svi... će ovog listopada, tijekom Mjeseca hrvatske knjige, treću godinu zaredom na Trgu kralja Tomislava u Samoboru provoditi humanitarnu akciju prodaje doniranih knjiga. 

     

    Akcija imena Kad bi svi... za Školu u prirodi održavat će se svakog vikenda od 14. listopada do 5. studenog. Skupljeni prihodi namijenjeni su sufinanciranju obaveznog trodnevnog školskog izleta 'Škola u prirodi' za desetero učenika iz potrebitih samoborskih obitelji. 

     

    Građani se pozivaju da podrže akciju donacijom knjiga i, naravno, kupnjom knjiga. Sve informacije mogu se dobiti putem e-mail adrese: info@kad-bi-svi.hr
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Doživotna sloboda
    Pokretna književna kolonija okupit će 12 pisaca i rock muzičara u selu Čelobrdo iznad Svetog Stefana.

    Pokretna književna kolonija, četvrta po redu, bit će održana u periodu od 25. rujna do 10. listopada u selu Čelobrdo iznad Svetog Stefana. Kolonija će okupiti 12 pisaca i cijenjenih rock muzičara s prostora bivše Jugoslavije.


    Ovogodišnja tema kolonije je Doživotna sloboda - izraz koji su smislili beogradski nadrealisti '30-ih godina, polazeći od teze da se o ljudskoj slobodi ne može govoriti ako nije potpuna i neograničena. U tom kontekstu, cilj je ukrstiti suptilnost proze i energiju rock'n'rolla, literarnu naraciju i specifičnost poezije rock muzičara.
     

    U sklopu rezidencije održat će se i nastupi učesnika u neformalnim javnim prostorima (klubovi, trgovi, supermarketi, privatni prostori), ali i u srednjim školama na Primorju i institucijama kulture u Crnoj Gori. Ta raznovrsnost javnog nastupa imat će ove godine obris festivalskog karaktera jer će publika interaktivno učestvovati u programima – kroz razgovore u javnim prostorima, maratonske intervjue i posebno kroz zajedničke sesije na rezidenciji u selu Čelobrdo koje će biti otvorene za javnost.

    Također, učesnici će preko društvenih mreža i portala SEEcult objavljivati kraće forme u vidu bloga, dnevničkih zapisa, priča, stihova, recepata, impresija, pamfleta itd.


    Svoj dolazak na koloniju najavili su književnici Faruk Šehić, Zvonko Karanović, Vladimir Jovanović, Zoran Pilić, Asja Bakić i Dragana Tripković.

    Od glazbenika dolaze Darko Rundek, Nebojša Simeunović (Dža ili bu), Dino Kapetanović (Autogeni trening), Saša Antić (TBF) i Marko Šelić - Marčelo. 


    Posebna gošća kolonije bit će novinarka N1 televizije i medijska aktivistkinja, Una Hajdari.
     

    Ovaj program je dio međunarodnog projekta Mobilne rezidencije / Pokretne kolonije koji ZMUC iz Beograda, u suradnji s udrugom Za Druga (Petrovac) i Zeta centrom (Tirana), vodi od 2013. godine u kulturno zapostavljenim djelovima Srbije, Crne Gore i Albanije. Cilj projekta je da, koristeći se modelom 'čergarenja', okuplja umjetnike iz regije u državama koje međusobno malo ili loše komuniciraju u javnom prostoru i pred drugačijom publikom.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Rezidencija u Ljubljani
    Društvo slovenskih pisateljev poziva pisce i prevoditelje na rezidenciju u studiju Dane Zajc. Rok za prijavu: 31.10.2017.

    Društvo slovenskih pisateljev otvara poziv za rezidenciju u Ljubljani u spisateljskom studiju Dane Zajc. 

     

    Rezidencija traje četiri tjedna. DSP plaća troškove smještaja, studija i Interneta, a autor pokriva svoje osiguranje, troškove puta i života.

     

    Mogu se prijaviti pisci koji su objavili barem dvije knjige i diplomirani prevoditelji koji su preveli barem dvije objavljene knjige, a koji prevode sa slovenskog na drugi jezik. Prednost imaju prijave koje promiču slovensku književnost i humanistiku na međunarodnoj razini. Na rezidenciju će se u 2018. primiti do 12 ljudi.

     

    Prijava se šalje na slovenskom, engleskom ili bosanskom/hrvatskom/srpskom/crnogorskom jeziku. Prijavu čine kratki CV i bibliografija, te kratki prijedlog projekta (do jedne A4 stranice) u kojem treba navesti željeni mjesec rezidencije (i dva rezervna termina). 

     

    Prijava se šalje do 31.10. poštom (Društvo slovenskih pisateljev, Tomšičeva 12, 1000 Ljubljana) ili putem e-maila (agata.simenc@drustvo-dsp.si), s naznakom "Artist in Residence in Ljubljana/Slovenia 2018".

    Rezultati će biti objavljeni do 1.12.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kad bi svi... za Školu u prirodi
    Pozivaju se građani da donacijom i kupnjom knjiga podrže humanitarnu akciju samoborskog volonterskog centra.

    Samoborski volonterski centar Kad bi svi... će ovog listopada, tijekom Mjeseca hrvatske knjige, treću godinu zaredom na Trgu kralja Tomislava u Samoboru provoditi humanitarnu akciju prodaje doniranih knjiga. 

     

    Akcija imena Kad bi svi... za Školu u prirodi održavat će se svakog vikenda od 14. listopada do 5. studenog. Skupljeni prihodi namijenjeni su sufinanciranju obaveznog trodnevnog školskog izleta 'Škola u prirodi' za desetero učenika iz potrebitih samoborskih obitelji. 

     

    Građani se pozivaju da podrže akciju donacijom knjiga i, naravno, kupnjom knjiga. Sve informacije mogu se dobiti putem e-mail adrese: info@kad-bi-svi.hr
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Doživotna sloboda
    Pokretna književna kolonija okupit će 12 pisaca i rock muzičara u selu Čelobrdo iznad Svetog Stefana.

    Pokretna književna kolonija, četvrta po redu, bit će održana u periodu od 25. rujna do 10. listopada u selu Čelobrdo iznad Svetog Stefana. Kolonija će okupiti 12 pisaca i cijenjenih rock muzičara s prostora bivše Jugoslavije.


    Ovogodišnja tema kolonije je Doživotna sloboda - izraz koji su smislili beogradski nadrealisti '30-ih godina, polazeći od teze da se o ljudskoj slobodi ne može govoriti ako nije potpuna i neograničena. U tom kontekstu, cilj je ukrstiti suptilnost proze i energiju rock'n'rolla, literarnu naraciju i specifičnost poezije rock muzičara.
     

    U sklopu rezidencije održat će se i nastupi učesnika u neformalnim javnim prostorima (klubovi, trgovi, supermarketi, privatni prostori), ali i u srednjim školama na Primorju i institucijama kulture u Crnoj Gori. Ta raznovrsnost javnog nastupa imat će ove godine obris festivalskog karaktera jer će publika interaktivno učestvovati u programima – kroz razgovore u javnim prostorima, maratonske intervjue i posebno kroz zajedničke sesije na rezidenciji u selu Čelobrdo koje će biti otvorene za javnost.

    Također, učesnici će preko društvenih mreža i portala SEEcult objavljivati kraće forme u vidu bloga, dnevničkih zapisa, priča, stihova, recepata, impresija, pamfleta itd.


    Svoj dolazak na koloniju najavili su književnici Faruk Šehić, Zvonko Karanović, Vladimir Jovanović, Zoran Pilić, Asja Bakić i Dragana Tripković.

    Od glazbenika dolaze Darko Rundek, Nebojša Simeunović (Dža ili bu), Dino Kapetanović (Autogeni trening), Saša Antić (TBF) i Marko Šelić - Marčelo. 


    Posebna gošća kolonije bit će novinarka N1 televizije i medijska aktivistkinja, Una Hajdari.
     

    Ovaj program je dio međunarodnog projekta Mobilne rezidencije / Pokretne kolonije koji ZMUC iz Beograda, u suradnji s udrugom Za Druga (Petrovac) i Zeta centrom (Tirana), vodi od 2013. godine u kulturno zapostavljenim djelovima Srbije, Crne Gore i Albanije. Cilj projekta je da, koristeći se modelom 'čergarenja', okuplja umjetnike iz regije u državama koje međusobno malo ili loše komuniciraju u javnom prostoru i pred drugačijom publikom.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • K pijanom anđelu – Proza
    Uz opću humanu poruku o zlu ovisnosti, ovaj roman je i sugestivna, oštra kritika društvene stvarnosti koja slama pojedinca.

    Nakon osamnaest neuspjelih pokušaja liječenja od ovisnosti o alkoholu i nakon što ga dvije žene ostave, književniku J.-u i liječnik kaže da je neizlječiv i beznadno uhvaćen u vrtlog opetovanih pijanstava. Njegovi se deliriji ciklički smjenjuju s boravcima u rehabilitacijskoj ustanovi, a čim napusti odjel, on posrne, ode u gostionicu 'K pijanom anđelu' i njegova borba počinje iznova. U toj borbi nije sam; na odjelu za liječenje od ovisnosti svi pacijenti trebaju pisati dnevnik svojih osjećaja i događaja iz života, pa tako J. prati i zapisuje sudbine svojih 'suboraca' – Don Juana Ziobra, Najtraženijeg Terorista na Svijetu, Kralja Šećera, Udarnika i Kraljice Kenta – a sve s ciljem da ispripovjedi univerzalnu, ali i individualnu priču o prokletstvu alkoholizma.

     

    Zbog Pilchova maestralna izričaja, ovaj roman nije samo priča o ljudskim usponima, padovima i stvaralačkoj krizi, već intelektualna proza bogatoga jezika prepunog dosjetki, ironijskih stilizacija i književnih referenci. Uz opću humanu poruku o zlu ovisnosti, ovaj roman je i sugestivna, oštra kritika društvene stvarnosti koja slama pojedinca dok uporno pokušava izaći iz začaranog kruga besmisla, nepravde i alijenacije, što ga u konačnici i baca u ralje jedne od najraširenijih ovisnosti današnjice.

    S poljskoga preveo Emilio Nuić.
    Izdavač/Distributer: Hena comGodina izdanja: 2017Autor: Jerzy PilchCijena: 119,00 knBroj stranica: 220Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Mjesta u mreži – Proza
    Veronika Šikulová kroz ovaj autobiografski intoniran roman traži svoje mjesto u mreži obiteljskog identiteta.

    Baka Jolana, njezina kći Alica i unuka Verona žene su jedne obitelji čiji se životi, odvažni unatoč tragedijama koje su ih obilježile, isprepliću i nadopunjavaju u ovoj snažnoj prozi. Izmjenjujući tri ženska glasa, koji su označeni drugačijim jezičnim i stilskim izričajem, slovačka autorica Veronika Šikulová kroz ovaj autobiografski intoniran roman traži svoje mjesto u mreži obiteljskog identiteta, osobnu snagu i životni balans, a pritom ne progovara samo o odnosima unutar vlastite obitelji već i o povijesti, Slovacima s juga, i životu u kojem nije manjkalo rada, a ljubavi jest, o hrabrosti i istrajnom podnošenju svega što život pred pojedinca podastre.


    Sa slovačkoga prevela Sanja Milićević Armada.
    Izdavač/Distributer: Hena comGodina izdanja: 2017Autor: Veronika ŠikulováCijena: 139,00 knBroj stranica: 364Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pitanje anatomije – Proza
    U svojem šestom romanu Marina Vujčić kao temu opet uzima usamljenike i čudake.

    "Tražim gospođu za milovanje mojih leđa. Isključivo leđa.

    Sigurnost, diskrecija i dobra zarada zajamčeni."

     

    Taj će neobični oglas objavljen u Večernjim novostima spojiti dvije potpuno različite osobe. Inženjera koji dobro živi od slučajnog izuma i bankarsku službenicu koja ima kredit u švicarcima, propali brak i oženjenog ljubavnika.

     

    U svojem šestom romanu Marina Vujčić kao temu opet uzima usamljenike, čudake. Ono što se isprva čini kao komedija karaktera i situacije, brzo će se pretvoriti u introspektivnu vivisekciju dva usamljena ljudska bića. Jer Florijanu, ali i Veroniki, ne nedostaje samo milovanje u životu. Mnogo je važnije pitanje što im se krije ispod kože.
    Izdavač/Distributer: Hena comGodina izdanja: 2017Autor: Marina VujčićCijena: 119,00 knBroj stranica: 280Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Smrt u dalmatinskom zaleđu – Publicistika
    Etnolog Mario Katić nakon višegodišnjega istraživanja traži davno izgubljeno značenje običaja mirila.

    Etnolog Mario Katić nakon višegodišnjega terenskog i arhivskog istraživanja na prostoru zaobalnoga dijela primorske Hrvatske te uz osnovnu metodologiju rada – multilokalnu etnografiju – proširuje dosadašnja istraživanja koja su se fokusirala samo na religijsko-simboličkom značenju mirila tražeći davno izgubljeno značenje ove prakse.

     

    Mirila su i dio puno širih praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom, ona su i nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, turistička atrakcija, izvedbena umjetnost i mjesto sjećanja. Promjenom životne svakodnevice, pojavom turizma, djelovanjem nekoliko pojedinaca mirila su od gotovo nestale religijsko-simboličke prakse postala nematerijalna kulturna baština i turistička atrakcija južnoga Velebita.

     

    Promjenom životne svakodnevice i institucionaliziranjem smrti mirila su u Bukovici i nekim dijelovima Zagore postala mjesta tjelesnoga društvenog sjećanja. Služeći kao inspiracija Josipu Zankiju, mirila su postala i izvedbena umjetnost. Autor u knjizi razmatra i širi, europski kontekst praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom u kojem pokazuje nesumnjivo postojanje dviju razina ovih praksi. Prva je mjesto odmaranja i obilježavanja mjesta odmaranja, praksa koja je zabilježena u gotovo cijeloj Europi. Druga je oblik regionalnih specifičnosti kao što su mirila, karsikko, offerkast, cairns i križ-drvo.
    Izdavač/Distributer: Naklada LjevakGodina izdanja: 2017Autor: Mario KatićCijena: 139,00 knBroj stranica: 280Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pet tisuća kilometara u sekundi – Ostalo
    Povratak kući nakon vremena proživljenog negdje drugdje donosi spoznaju da se, "osim nas samih, ništa nije promijenilo.”

    Povratak kući nakon vremena proživljenog negdje drugdje donosi spoznaju da se, "osim nas samih, ništa nije promijenilo.” To je upravo ono što se dogodilo Luciji i Pieru, glavnim likovima ovog nježnog crtanog romana o osjećajima, portretu jedne osiromašene generacije - čak i kad su posrijedi osjećaji, rastrgane između želje za bijegom i čežnje za vlastitim korijenima. 

     

    Nakon naglog prekida, Piero i Lucia se sele; ona u Norvešku, gdje će upoznati budućeg oca svog djeteta, a on u Kairo gdje će se baviti arheologijom. Ni jedno od njih ne uspijeva zaboraviti niti ispuniti prazninu koju osjećaju, te se odlučuju ponovo sastati u domovini. Kao što to sugeriraju tonovi akvarela, njihov susret neće biti u sjajnim bojama mladenačke ljubavi, već u njihovoj blijedoj sjeni.

    Scenarij i crtež: Manuele Fior

    S talijanskoga prevela Ružica Babić.
    Izdavač/Distributer: FibraGodina izdanja: 2017Autor: Manuele FiorCijena: 140,00 knBroj stranica: 156Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Putovanje na Samotne otoke – Ostalo
    U ovom stripu iznimne gustoće koji je ujedno i putopis i reportaža, Emmanuel Lepage oživljava surovu ljepotu antarktičkih kopna.

    Zbog mora - kako bi ga shvatio i naučio crtati, i zbog Južnih teritorija - koji su poput obećanja vremena kojeg više nema, Emmanuel Lepage je u ožujku i travnju 2010. bio na višetjednom putovanju na brodu Marion Dufresne koji polazi iz Saint-Denisa na Réunionu i obilazi TAAF, Francuske južne i antarktičke teritorije. Južni teritoriji su otoci Crozet, Amsterdam, Sveti Pavao i najpoznatiji Kerguelen, a nekoć su imali nadimak Samotni otoci.

    Ti nepoznati, divlji, negostoljubivi i tajanstveni otoci konfeti su carstva zagubljeni u beskrajnom plavetnilu na tisuće kilometara daleko od svake nastanjene zemlje. Šibaju ih jaki vjetrovi, a jedini ljudi na njima su znanstvenici svih disciplina koji su došli u višemjesečne misije te vojnici i sezonski radnici koji se brinu za održavanje baza u kojima stanuju i rade. U ovom stripu iznimne snage i gustoće koji je ujedno i putopis i crtana reportaža, Emmanuel Lepage oživljava surovu ljepotu antarktičkih kopna, taj svijet na kraju svijeta.


    Scenarij i crtež: Emmanuel Lepage 

    S francuskoga prevela Petra Matić.
    Izdavač/Distributer: FibraGodina izdanja: 2017Autor: Emmanuel LepageCijena: 150,00 knBroj stranica: 160Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Velika Šninkelova moć – Ostalo
    Fantastična epopeja i humanistička bajka univerzalnog dosega.

    Daar je svijet vječnoga rata između troje besmrtnika, rata u kojem mahom stradavaju porobljene rase poput malih, pitomih Šninkela. Nakon što jedan od Šninkela, J'on, slučajno preživi krvavu bitku, ukazat će mu se U'n, gospodar i tvorac svjetova, te mu povjeriti zadaću o čijem će ishodu ovisiti mir i budućnost Daara. 

     

    Kao fantastična epopeja i humanistička bajka univerzalnog dosega, Velika Šninkelova moć blago je popularne kulture. To neosporno remek djelo svjetluca poput crnoga dijamanta u bibliografiji Rosinskog i Van Hammea, tvoraca slavnoga Thorgala.

    Scenarij: Jean Van Hamme
    Crtež: Grzegorz Rosinski

    S francuskoga preveo Darko Macan.

     
    Izdavač/Distributer: FibraGodina izdanja: 2017Autor: Jean Van HammeCijena: 150,00 knBroj stranica: 180Uvez: tvrdi
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Besplatni 'Homo Climaticum'
    Sada možete skinuti i pročitati antologiju klimatske fikcije u izdanju Zelene akcije i nastalu u suradnji s Booksom.

    U prosincu 2016. Zelena akcija / Friends of Earth Hrvatska u suradnji s Kulturtregerom (Booksa) raspisala je natječaj za kratke priče i kratke pjesničke forme žanra klimatske fikcije (cli-fi). Od mnoštva pristiglih priča i pjesama na temu klimatskih promjena i njihovih posljedica, žiri je odabrao najbolje koji su objavljeni u prvoj antologiji domaće klimatske fikcije, Homo Climaticum.

     

    Kako autori vide budućnost i utjecaj klimatskih promjena na društvo i uvjete života? Kako su u kratkim proznim i pjesničkim formama ilustrirani utjecaji klime na migracije, prehranu i proizvodnju hrane, solidarnost, geopolitičke odnose, svakodnevni život? 

     

    U knjizi je objavljen 21 rad, od kojih je pet najboljih ilustrirano. Priče je odabrao žiri u sastavu: Milena Benini (spisateljica), Dora Sivka (Zelena akcija) i Dunja Kučinac (Booksa).

    Knjigu sada možete besplatno skinuti i pročitati.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Impresivan i kapriciozan mozaik
    Talentirani Saša Stanišić je u svom drugom romanu 'Uoči slavlja' vrlo uspješno prešao s Balkana u njemački realitet.

    Reče mi onomad, još pre jedno desetak godina, moj drug koji se zove Saša Stanišić da uporno dobija dobija neke čudne zahteve za prijateljstvo od nekih silnih Nemaca na Facebooku, te da je kasnije ustanovio da su ga pobrkali sa nekakvim istoimenim piscem iz Nemačke. Ne bideh lenj tada pa izguglah, nađoh biografiju autora, pročitah njegov prvi roman Kako vojnik popravlja gramofon i prisetih se zašto sam uopšte studirao književnost. Na krilima tog utiska iz prvog ostvarenja autora Saše Stanišića jezdila je moja znatiželja i zebnja kako će izgledati njegovo sledeće delo, ispostavilo se da čekanje nije bilo uzaludno.  

     

    Saša Stanišić je rođen u Višegradu, ali je u svojoj 14. godini sa porodicom morao napustiti ratom okupiranu Bosnu te preseliti u nemački grad Heidelberg gde je nastavio svoje obrazovanje. Svoj prvi roman Kako vojnik popravlja gramofon napisao je i objavio na nemačkom jeziku te na velika vrata zagazio u teren evropske beletristike. Roman je doživeo više od 31 prevoda, pregršt nagrada, priznanja i sl. Njegov drugi roman nosi naslov Uoči slavlja i predstavlja još jedno seriozno ostvarenje koje ga sada već svrstava u red glasovitih i kvalitetnih evropskih pisaca. No, krenimo redom i gredom.

     

    Još je davno Edward Morgan Forster kazao da se svi možemo složiti da je u osnovi romana pričanje priče, i da će od različitih tonova i intonacija u pripovedanju priče zavisiti naši potonji zaključci o istoj. Kakvi su naši zaključci nakon što sklopimo poslednju stranicu romana Uoči slavlja Saše Stanišića može biti stvar doista individualnog doživljaja, ali i širokog spektra mogućnosti koji iz autorovog postupka nagviruje. Ako se u prvom romanu Stanišić latio svog zavičaja, predratnog Višegrada i Jugoslavije, balkanskog diskursa i konstelacija, ovoga puta je u potpunosti pomerio svoj fokus sa hedonističkih Jugoslovena na marljive, introvertne stanovnike jedne nemačke provincije. Pritom ni ovoga puta kao ni pre toga nije upao u klopke stereotipova i generalizacija. 

     

    Fabula romana Uoči slavlja nije bremenita konvencionalnim elementima zapleta, kulminacije i raspleta, već se više oslanja na svoje specifično romaneskno tkivo koja prožima štivo te koje je autoreferencijalnog karaktera: priča koja samu sebe priča zbog priče same, a ne raspleta. Radnja je smeštena u selu Fürstenfelde na severoistoku Nemačke u oblasti Uckermark blizu granice sa Poljskom, oblasti koja je nekada pripadala DDR-u. To je mala tačka na geografskoj karti ujedinjene Nemačke, tiho i malo mesto čiji žitelji možda nisu previše zainteresovani za političke promene, ali ih iste nisu mimoišle niti poštedile. Tako je nekada u selu bilo sedam gostionica, dok se sada može krčmiti samo u garaži, wannabe kafani, što slikovito prikazuje centralizaciju kao globalni problem i odumiranje malih sredina. 

     

    Velika većina dešavanja u romanu vremenski su situirana u noći pre festivala, gozbe u selu za koju se svi spremaju, tzv. Anindana. Autor nam to gluvo doba dočarava kroz svoje osobito specifične i neponovljive protagoniste, koji su zapravo na svojim karakternim plećima uprtili čitav teret neobičnog sadržaja ovog ostvarenja. Pored skeledžije koji prevozi putnike preko oba jezera pored sela te za koji se ne može reći da je realan lik, tu su gospođa Kranz, slikarka koja pokušava da naslika svoje selo noću po prvi put; zvonar crkve koji bi u penziju, njegov šegrt koji mu se ne sviđa previše, gospodin Schramm, bivši oficir Nacionalne narodne armije koji je u dilemi da li da upuca sebe ili automat za cigarete, Dietmar Dietz, seoski poštar koji uzgaja kokoši i za koga su svi ubeđeni da im je čitao poštu (jer je navodno bio deo Stasija), gospođa Schvermuth koja boluje od depresije i radi u seoskom arhivu. Ona je budna kada se pripovedaju priče o selu i samim tim održava prošlost živom. 

     

    Ne zaboravimo i posebnog protagonistu, lisicu koja pokušava doći do kokošinjca kako bi omrsila brk, ali koja je istovremeno dobro upoznata sa svim seljanima. Svi oni žele uraditi nešto pre svečanosti, obaviti neku svoju zamisao pre svitanja, ali istovremeno nitko od njih ne želi priznati da je provalio u seosku arhivu Zavičajnog muzeja čija su vrata ostala otvorena, premda stvar nije u tome šta je ukradeno, već šta je pobeglo: stare priče, mitovi i bajke se sada šunjaju vani oko ljudi i kuća. Svi skupa, starosedeoci sela i dođoši, živi i mrtvi, radnici, umetnici, penzioneri, nezaposleni, polubogovi u fudbalskim dresovima jezde kroz radnju ka konačnom zajedničkom okupljanju. 

     

    Struktura ovog romana je doista mozaičnog karaktera, autor nam je razbacao delove slagalice i postavio ih tako da se jedino širom slikom mogu pohvatati konci. Međutim, to nipošto ne znači da partikularne priče ili zumovi u gro plan pojedinačnih priča nisu sami po sebi efektivni i bogati u stilskom i figurativnom smislu. Naprotiv, Stanišić je svojim stilskim umećem putem inventivnog, a ipak jednostavnog opisa ponudio te mini priče i partikularne naracije čime je svakog svog lika afirmisao za posebno interesantnog i podjednako važnog. 

     

    Uzgred budi rečeno, Stanišić se nije u opisima svojih protagonista oslanjao samo na neposredne i konkretne opise realnog habitusa istih, već je metodom indirektnosti ili principom 'manje je više' iz konteksta svojih redova na tanjir poslužio čitavu osebujnost i bogatstvo pojedinačnih životnih priča ljudi iz sela. Recimo, gospođa Kranz je jednom rečenicom rekla u romanu zbog čega kratko i odsečno odgovara na pitanja o Banatu, odakle je kao folksdojčerka došla: "Da, Banat. Rođenje je naša prva lutrija. Ja sam izvukla prazni listić. Nećemo od toga praviti spektakl." (str. 85) Na sličnom tragu su i mudrosti skeledžije koji je svojim rečenicama posredno opisao čitavu simboliku njegovog zaduženja preko vode. 

     

    Pored toga što je svojim jednostavnim (humorom prožetim) stilom uspeo da ocrta svoje protagoniste (a to se dakako može uraditi ako najpre volite svoje likove, što bi rekao Jergović), Stanišić je u svojim opisima utkao odista značajne simbolike i metafore. S jedne strane stoji primer gospodina Schramma, nekadašnjeg oficira Nacionalne armije koji sa svojom prošlošću na plećima stoji ispred problema sadašnjosti – ispred automata za cigarete koji mu uporno vraća novčiće koje ugurava kako bi dobio nekakve američke cigarete. Svaki put kada kovanice sevnu iznova pred njegovim očima u redovima romana možemo osetiti pulsiranje sukoba bivšeg DDR-a i današnje Amerike, sudar prošlosti i jednostavnosti i komplikovane sadašnjosti, sve to skupa bez ijedne eksplicitne intervencije naratora. 

     

    U trenutku kada gospodin Shramm umesto samoubistva rešava da se kombajnom zakuca u automat, osvitava kao dan jasan antagonizam njega i savremenosti, njegov gnev i bes usmeren protivu kapitalizma i njegovih lažnih sloboda (kao što recimo da možete kada god poželite kupiti šta vam je volja). Kombajn koji je srušio automat za cigarete nije ništa drugo do trijumf poznatog nad nepoznatim, prošlosti nad neizvesnom budućnosti, zapravo pobeda života oficira nad njegovom željom da umre. 

     

    Sa druge strane ništa manje nije simptomatičan prikaz jedinog neonaciste u selu gde nam narator saopštava: "mi imamo 1 ½ nacista: toga Rica i njegovu djevojku Luise. Luise je polunaci jer ta sranja radi samo Ricu za ljubav." Taj neonacista se nalazi na jednom od portreta gospođe Franz koji se zove Neonacist spava, što je samo po sebi jedan od najsuptilnijih načina kako napraviti aluziju na supremaciju te društvene pošasti u Nemačkoj jer: "Nikada nisam zamišljao kako to izgleda, reče novinar i pogladi zrak iznad Ricova obraza, kad neonacisti spavaju." (str. 78) Autor je ovim suvislim postupkom pokazao tragikomičnost nacističkih ostataka u savremenoj Nemačkoj. 

     

    Treba istaći autorov postupak putem kojeg je gotovo na granici performativne poezije opisivao dešavanja u selu: "Čin-čina, pij i poj/ jer ne znamo što je sutra/ možda posmrtno zvono zabreca/ možda skonča svijet/ i zato zapjevaj iz sveg glasa za nas/ jer danas je danas!" Ništa manje značajne nisu ni česte digresije u romanu u kojima je autor svoje igrivo pero nestašnog ali kreativnog karaktera oprobao u čestim digresivnim odlomcima u kojima nam je predstavio događaje u Fürstenfeldeu iz minulih vekova. Ti događaji su na poseban način, gotovo kao iz teorija kvantne fizike povezani sa današnjošću ili makar sadašnjošću romanesknog vremena, ali ih je ipak Stanišić napisao na nekadašnjim varijantama nemačkog jezika, koristeći svoje po svemu sudeći dobro poznavanje istih te drugačiju transliteraciju takođe, čime je postavio jasnu granicu u vremenskoj koordinati. Prevoditeljica Anda Bukvić Pažin je svojim britkim intervencijama sjajno prilagodila takav diskurs našem jeziku, te upotrebom pluskvamperfekta i nekim arhaičnim morfološkim i sintaktičkim intervencijama približila autorov postupak čitateljstvu na ovim prostorima. Po mome sudu, dotične glave u romanu imaju ulogu prikazivanja nekih determinanti koje prožimaju izvesni hronotop, te smatram da pored toga što resko presecaju čitanje dela, ne prdstavljaju prepone već prečice između delova osnovne linije naracije u delu. 

     

    Nema nikakvog spora da je Stanišić ovim romanom izbegao klopku da ostane Ausländer u nemačkoj književnosti. Sa brdovitog Balkana iz prvog romana smelo je poprište radnje svog drugog ostvarenja smestio u nemački realitet, čini se više nego uspešno. Autor ipak nije sasvim zaobišao svoje zavičajne krajeve, čemu svedoči sjajna diskusija u romanu između iseljenika Srbina i Bošnjaka na 34. strani, kao i legenda da "Nije čovjek jezera kod Fürstenfeldea tako podijelio da ih danas imamo dva, učinio je to jedan div. Prije mnogo, mnogo vremena odlomio je planinski vrh od dalmatinskih Dinarida i tako ga zavitlao da se ovdje prizemljio i vodu zauvijek raspolovio nadvoje. Je li div planinski vrh ciljano bacio, to predaja ne govori." 

     

    Sve u svemu, Uoči slavlja predstavlja roman napisan u visokom i odista znalačkom maniru. Autor je marljivo i studiozno proučio građu te je stoga i mogao mirne duše ispričati svoju kompleksnu, višestruku i zanimljivu priču kroz naratora koji pripoveda u prvom licu množine. Impresivnost i kapricioznost, čudnovatost i svakodnevnost, efemernost i večnost kao sjajno utkane komponente ovog romana dugujemo velikom književnom talentu autora koji se smelo upustio u nepoznato i golemo prostranstvo sveta malih događaja.

    Ne bih se usudio da ocenjujem književnost na nemačkom jeziku ili da generalizujem, ali voleo bih da verujem da je Stanišić ušunjao balkansku nestašnost i humor u istu te je samim tim obogatio. Mogu se pak usuditi da kažem da je Saša Stanišić ovim delom sigurno obogatio književnost i njene recipijente na našim prostorima i šire.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Addio, cowboy
    Izdavač L'Asino d'oro objavio je talijanski prijevod romana 'Adio, kauboju' splitske književnice Olje Savičević Ivančević. 

    Izdavač L'Asino d'oro objavio je talijanski prijevod romana Adio, kauboju autorice Olje Savičević Ivančević. Naslov talijanskog izdanja je Addio, cowboy.

    U proteklih desetak dana autorica je predstavila roman na talijanskoj turneji. Započela je na međunarodnom književnom festivalu u Mantovi, gdje je promociju romana posjetilo 500 zainteresiranih čitatelja. Uslijedila su još tri predstavljanja u Milanu, Firenci i Rimu.

    Neposredno prije ove turneje, kritike romana izišle su u talijanskim medijima Corriere della Serra, Internazionale i La Repubblica.

     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Školarci o različitosti
    Udruga Mlada pera raspisala je natječaj za literarni rad na temu 'Različitost' za učenike osnovne škole. Rok za prijavu: 31.12.2017.

    Udruga Mlada pera raspisala je natječaj za najkreativniji i najoriginalniji literarni rad na temu Različitost za učenike i učenice osnovne škole. 

     

    Svi pristigli radovi bit će objavljeni u zajedničkoj knjizi, koju će dobiti pobjednici natječaja i knjižnice svih škola iz kojih su pristigli radovi.

     

    Žiri čine članovi udruge Mlada pera. Najboljim radovima proglasit će se oni koji ostave najbolji dojam na članove žirija, odabir teme i originalnost obrade teme, sukladno uzrastu autora.

     

    Radovi se mogu poslati poštom ili emailom u doc. ili docx. formatu. Uz radove je obavezno priložiti potpisanu 'Suglasnost roditelja za objavu dječjeg literarnog uratka'. 

     

    Radovi će biti objavljeni sa imenom i prezimenom autora/ice, razredom i školom. Nagrade osiguravaju donatori i sponzori, a bit će uručene dobitnicima na svečanoj podjeli. Dodjela će se izvršiti nakon što knjiga bude tiskana.

     

    Rok za slanje radova je od 1. listopada do 31. prosinca 2017. godine u ponoć.

     

    Svi detalji natječaja i formular obrasca za suglasnost roditelja mogu se pronaći na web stranici udruge.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Zvjezdana mora – Proza
    O ženi spisateljici i njezinim avanturama sredinom devetnaestog stoljeća.

    Brazil 1824. Proslavljena spisateljica Maria Graham kreće na opasno putovanje iz Brazila u London kako bi svome izdavaču dostavila svoja dva najnovija romana. Godinu dana nakon gubitka svog voljenog muža, Maria je puna nade u budućnost i odlučna živjeti svoj život kao slobodna žena i znanstvenica, daleko od ograničenja britanskog društva.

    Za ženu koja putuje sama to putovanje nosi mnoštvo opasnosti, a dok oko nje bjesni brazilski građanski rat, jedini brod koji kreće prema Europi pripada kapetanu Jamesu Hendersonu, šarmantnom krijumčaru kakaovca. Tijekom dugotrajne plovidbe prema Londonu, Maria otkiva dvije šokantne tajne- neodoljivu privlačnost prema zagonetnom kapetanu, kao i opasnu tajnu koja je može dovesti u pogibeljnu opasnost…

    S engleskoga preveli Ira Wacha-Biličić i Damir Biličić
    Izdavač/Distributer: ZnanjeGodina izdanja: 2017Autor: Sara SheridanCijena: knBroj stranica: 394Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Majka u meni – Publicistika
    Što majčinstvo jest u odnosu na ono što očekujemo?

    Savjetnici za mlade majke najčešće sadrže upute o pravilnom previjanju i dojenju, no vrlo je malo knjiga koje majci i djetetu pomažu da se upoznaju i prilagode jedno drugom u najosjetljivijem razdoblju – od prvih mjeseci trudnoće do prvih nekoliko mjeseci djetetova života.

    Što zapravo majčinstvo jest u odnosu na ono što očekujemo, kako pomiriti vlastiti ideal o majčinstvu s onim što nam se događa u svakodnevnom životu i kako prihvatiti sebe ako ne ispunjavamo vlastita očekivanja – napisala je iskreno, izravno i mudro Zvjezdana Debić u knjizi Majka u meni, opisujući sve nedoumice mlade majke pored zahtjevnog djeteta.

    Nastala je dragocjena knjiga koja mladim majkama može pomoći da, u danima kada je njihova procjena presudna za vlastitu dobrobit i dobrobit djeteta, bolje shvate i prihvate svoje postupke i pronađu kreativna rješenja za vlastite krize.Kako doznajemo na početku knjige, autorica je izgubila vlastitu majku u dobi od četiri godine. Rođenjem vlastitog djeteta suočena je s otkrivanjem majčinstva bez predodžbe o tome što majka zapravo jest. Svoju je trudnoću, priznaje, zamišljala potpuno drugačije, majčinstvo također, no kriza s kojom se suočila za nju je postala prilika za rast. Stoga, kako kaže, njezina knjiga nije samo o majčinstvu, već „o prirodnom životnom procesu kojeg je u mom životu potaknulo majčinstvo. Možda će tvoj životni proces sazrijevanja potaknuti neki drugi događaj u nekom drugom životnom razdoblju, no vjerujem da će se svi susresti sa samim sobom prije ili kasnije."

    Istaknuti zaključci, primjeri i savjeti olakšat će primjenu iskustava iz knjige koja se ponajprije obraća mladim majkama i njihovim supruzima, jer, kako kaže autorica, „bez lažne skromnosti, još jednom čestitam Partneru i sebi na 'obavljenom' poslu." Mnogi će autoričini zaključci i rješenja biti zanimljivi i liječnicima, medicinskim sestrama i babicama koji pomažu mladim ženama u najosjetljivijem razdoblju njihova života. Naravno, knjigu će sa zanimanjem čitati i mladi djedovi i bake koji očekuju ili su pak tek dobili unuke. Predgovor za knjigu napisala je psihologinja Radojka Sućeska Ligutić, koja kao psihologinja radi u trima glazbenim školama i stručna je suradnica udruge Krijesnica.
    Izdavač/Distributer: Iris IllyricaGodina izdanja: 2017Autor: Zvjezdana DebićCijena: 80,00 knBroj stranica: 168Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Svitanja u Jeninu – Proza
    Roman Svitanja u Jeninu raskošna je saga o nekoliko generacija palestinske obitelji Abulheja. Prisiljeni napustiti svoje selo Ein Hod zbog novoosnovane države Izrael 1948. godine, obitelj Abulheja odlazi u izbjeglički kamp u Jeninu. Roman prati život obitelji tijekom pola stoljeća nasilne povijesti. Između gubitka i straha, mržnje i boli, dok su njihovi platneni šatori zamijenjeni nešto čvršćim i trajnijim nastambama, obitelji živi u vječnoj nadi i iščekivanju povratka svojem domu.

    Priču nam pripovijeda Amal, unuka seoskog starješine, pametna i osjećajna djevojčica koja uspijeva otići iz izbjegličkog logora, ali se vraća natrag nakon mnogo godina te se nanovo povezuje sa svojim korijenima. Maštovitim i poetskim jezikom Amal raspliće povijest svoje obitelji: svojeg djeda i bake, oca i majke te svoja dva brata, od kojih je jedan otet kao novorođenče da bi postao Židovom. Među svim tim isprepletenim pričama iz prošlosti i sadašnjosti, Amal nam iznosi i vlastitu priču o ljubavi i gubitku, o djetinjstvu, braku i majčinstvu, te o vlastitoj potrebi da svoju priču podijeli sa kćerkom kako bi trajno sačuvala uspomenu na ljubav svog života.

    Smješten u jedan od najkompleksnijih svjetskih političkih sukoba 20. stoljeća, roman Svitanja u Jeninu prvenstveno je dirljiva ljudska priča te priča o povijesti, identitetu, prijateljstvu, ljubavi, terorizmu, predaji, hrabrosti i nadi.

    Roman je s engleskog prevela Martina Baričević.
    Izdavač/Distributer: Iris IllyricaGodina izdanja: 2017Autor: Susan AbulhawaCijena: 110,00 knBroj stranica: 320Uvez: meki
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Addio, cowboy
    Izdavač L'Asino d'oro objavio je talijanski prijevod romana 'Adio, kauboju' splitske književnice Olje Savičević Ivančević. 

    Izdavač L'Asino d'oro objavio je talijanski prijevod romana Adio, kauboju autorice Olje Savičević Ivančević. Naslov talijanskog izdanja je Addio, cowboy.

    U proteklih desetak dana autorica je predstavila roman na talijanskoj turneji. Započela je na međunarodnom književnom festivalu u Mantovi, gdje je promociju romana posjetilo 500 zainteresiranih čitatelja. Uslijedila su još tri predstavljanja u Milanu, Firenci i Rimu.

    Neposredno prije ove turneje, kritike romana izišle su u talijanskim medijima Corriere della Serra, Internazionale i La Repubblica.

     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Školarci o različitosti
    Udruga Mlada pera raspisala je natječaj za literarni rad na temu 'Različitost' za učenike osnovne škole. Rok za prijavu: 31.12.2017.

    Udruga Mlada pera raspisala je natječaj za najkreativniji i najoriginalniji literarni rad na temu Različitost za učenike i učenice osnovne škole. 

     

    Svi pristigli radovi bit će objavljeni u zajedničkoj knjizi, koju će dobiti pobjednici natječaja i knjižnice svih škola iz kojih su pristigli radovi.

     

    Žiri čine članovi udruge Mlada pera. Najboljim radovima proglasit će se oni koji ostave najbolji dojam na članove žirija, odabir teme i originalnost obrade teme, sukladno uzrastu autora.

     

    Radovi se mogu poslati poštom ili emailom u doc. ili docx. formatu. Uz radove je obavezno priložiti potpisanu 'Suglasnost roditelja za objavu dječjeg literarnog uratka'. 

     

    Radovi će biti objavljeni sa imenom i prezimenom autora/ice, razredom i školom. Nagrade osiguravaju donatori i sponzori, a bit će uručene dobitnicima na svečanoj podjeli. Dodjela će se izvršiti nakon što knjiga bude tiskana.

     

    Rok za slanje radova je od 1. listopada do 31. prosinca 2017. godine u ponoć.

     

    Svi detalji natječaja i formular obrasca za suglasnost roditelja mogu se pronaći na web stranici udruge.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Impresivan i kapriciozan mozaik
    Talentirani Saša Stanišić je u svom drugom romanu 'Uoči slavlja' vrlo uspješno prešao s Balkana u njemački realitet.

    Reče mi onomad, još pre jedno desetak godina, moj drug koji se zove Saša Stanišić da uporno dobija dobija neke čudne zahteve za prijateljstvo od nekih silnih Nemaca na Facebooku, te da je kasnije ustanovio da su ga pobrkali sa nekakvim istoimenim piscem iz Nemačke. Ne bideh lenj tada pa izguglah, nađoh biografiju autora, pročitah njegov prvi roman Kako vojnik popravlja gramofon i prisetih se zašto sam uopšte studirao književnost. Na krilima tog utiska iz prvog ostvarenja autora Saše Stanišića jezdila je moja znatiželja i zebnja kako će izgledati njegovo sledeće delo, ispostavilo se da čekanje nije bilo uzaludno.  

     

    Saša Stanišić je rođen u Višegradu, ali je u svojoj 14. godini sa porodicom morao napustiti ratom okupiranu Bosnu te preseliti u nemački grad Heidelberg gde je nastavio svoje obrazovanje. Svoj prvi roman Kako vojnik popravlja gramofon napisao je i objavio na nemačkom jeziku te na velika vrata zagazio u teren evropske beletristike. Roman je doživeo više od 31 prevoda, pregršt nagrada, priznanja i sl. Njegov drugi roman nosi naslov Uoči slavlja i predstavlja još jedno seriozno ostvarenje koje ga sada već svrstava u red glasovitih i kvalitetnih evropskih pisaca. No, krenimo redom i gredom.

     

    Još je davno Edward Morgan Forster kazao da se svi možemo složiti da je u osnovi romana pričanje priče, i da će od različitih tonova i intonacija u pripovedanju priče zavisiti naši potonji zaključci o istoj. Kakvi su naši zaključci nakon što sklopimo poslednju stranicu romana Uoči slavlja Saše Stanišića može biti stvar doista individualnog doživljaja, ali i širokog spektra mogućnosti koji iz autorovog postupka nagviruje. Ako se u prvom romanu Stanišić latio svog zavičaja, predratnog Višegrada i Jugoslavije, balkanskog diskursa i konstelacija, ovoga puta je u potpunosti pomerio svoj fokus sa hedonističkih Jugoslovena na marljive, introvertne stanovnike jedne nemačke provincije. Pritom ni ovoga puta kao ni pre toga nije upao u klopke stereotipova i generalizacija. 

     

    Fabula romana Uoči slavlja nije bremenita konvencionalnim elementima zapleta, kulminacije i raspleta, već se više oslanja na svoje specifično romaneskno tkivo koja prožima štivo te koje je autoreferencijalnog karaktera: priča koja samu sebe priča zbog priče same, a ne raspleta. Radnja je smeštena u selu Fürstenfelde na severoistoku Nemačke u oblasti Uckermark blizu granice sa Poljskom, oblasti koja je nekada pripadala DDR-u. To je mala tačka na geografskoj karti ujedinjene Nemačke, tiho i malo mesto čiji žitelji možda nisu previše zainteresovani za političke promene, ali ih iste nisu mimoišle niti poštedile. Tako je nekada u selu bilo sedam gostionica, dok se sada može krčmiti samo u garaži, wannabe kafani, što slikovito prikazuje centralizaciju kao globalni problem i odumiranje malih sredina. 

     

    Velika većina dešavanja u romanu vremenski su situirana u noći pre festivala, gozbe u selu za koju se svi spremaju, tzv. Anindana. Autor nam to gluvo doba dočarava kroz svoje osobito specifične i neponovljive protagoniste, koji su zapravo na svojim karakternim plećima uprtili čitav teret neobičnog sadržaja ovog ostvarenja. Pored skeledžije koji prevozi putnike preko oba jezera pored sela te za koji se ne može reći da je realan lik, tu su gospođa Kranz, slikarka koja pokušava da naslika svoje selo noću po prvi put; zvonar crkve koji bi u penziju, njegov šegrt koji mu se ne sviđa previše, gospodin Schramm, bivši oficir Nacionalne narodne armije koji je u dilemi da li da upuca sebe ili automat za cigarete, Dietmar Dietz, seoski poštar koji uzgaja kokoši i za koga su svi ubeđeni da im je čitao poštu (jer je navodno bio deo Stasija), gospođa Schvermuth koja boluje od depresije i radi u seoskom arhivu. Ona je budna kada se pripovedaju priče o selu i samim tim održava prošlost živom. 

     

    Ne zaboravimo i posebnog protagonistu, lisicu koja pokušava doći do kokošinjca kako bi omrsila brk, ali koja je istovremeno dobro upoznata sa svim seljanima. Svi oni žele uraditi nešto pre svečanosti, obaviti neku svoju zamisao pre svitanja, ali istovremeno nitko od njih ne želi priznati da je provalio u seosku arhivu Zavičajnog muzeja čija su vrata ostala otvorena, premda stvar nije u tome šta je ukradeno, već šta je pobeglo: stare priče, mitovi i bajke se sada šunjaju vani oko ljudi i kuća. Svi skupa, starosedeoci sela i dođoši, živi i mrtvi, radnici, umetnici, penzioneri, nezaposleni, polubogovi u fudbalskim dresovima jezde kroz radnju ka konačnom zajedničkom okupljanju. 

     

    Struktura ovog romana je doista mozaičnog karaktera, autor nam je razbacao delove slagalice i postavio ih tako da se jedino širom slikom mogu pohvatati konci. Međutim, to nipošto ne znači da partikularne priče ili zumovi u gro plan pojedinačnih priča nisu sami po sebi efektivni i bogati u stilskom i figurativnom smislu. Naprotiv, Stanišić je svojim stilskim umećem putem inventivnog, a ipak jednostavnog opisa ponudio te mini priče i partikularne naracije čime je svakog svog lika afirmisao za posebno interesantnog i podjednako važnog. 

     

    Uzgred budi rečeno, Stanišić se nije u opisima svojih protagonista oslanjao samo na neposredne i konkretne opise realnog habitusa istih, već je metodom indirektnosti ili principom 'manje je više' iz konteksta svojih redova na tanjir poslužio čitavu osebujnost i bogatstvo pojedinačnih životnih priča ljudi iz sela. Recimo, gospođa Kranz je jednom rečenicom rekla u romanu zbog čega kratko i odsečno odgovara na pitanja o Banatu, odakle je kao folksdojčerka došla: "Da, Banat. Rođenje je naša prva lutrija. Ja sam izvukla prazni listić. Nećemo od toga praviti spektakl." (str. 85) Na sličnom tragu su i mudrosti skeledžije koji je svojim rečenicama posredno opisao čitavu simboliku njegovog zaduženja preko vode. 

     

    Pored toga što je svojim jednostavnim (humorom prožetim) stilom uspeo da ocrta svoje protagoniste (a to se dakako može uraditi ako najpre volite svoje likove, što bi rekao Jergović), Stanišić je u svojim opisima utkao odista značajne simbolike i metafore. S jedne strane stoji primer gospodina Schramma, nekadašnjeg oficira Nacionalne armije koji sa svojom prošlošću na plećima stoji ispred problema sadašnjosti – ispred automata za cigarete koji mu uporno vraća novčiće koje ugurava kako bi dobio nekakve američke cigarete. Svaki put kada kovanice sevnu iznova pred njegovim očima u redovima romana možemo osetiti pulsiranje sukoba bivšeg DDR-a i današnje Amerike, sudar prošlosti i jednostavnosti i komplikovane sadašnjosti, sve to skupa bez ijedne eksplicitne intervencije naratora. 

     

    U trenutku kada gospodin Shramm umesto samoubistva rešava da se kombajnom zakuca u automat, osvitava kao dan jasan antagonizam njega i savremenosti, njegov gnev i bes usmeren protivu kapitalizma i njegovih lažnih sloboda (kao što recimo da možete kada god poželite kupiti šta vam je volja). Kombajn koji je srušio automat za cigarete nije ništa drugo do trijumf poznatog nad nepoznatim, prošlosti nad neizvesnom budućnosti, zapravo pobeda života oficira nad njegovom željom da umre. 

     

    Sa druge strane ništa manje nije simptomatičan prikaz jedinog neonaciste u selu gde nam narator saopštava: "mi imamo 1 ½ nacista: toga Rica i njegovu djevojku Luise. Luise je polunaci jer ta sranja radi samo Ricu za ljubav." Taj neonacista se nalazi na jednom od portreta gospođe Franz koji se zove Neonacist spava, što je samo po sebi jedan od najsuptilnijih načina kako napraviti aluziju na supremaciju te društvene pošasti u Nemačkoj jer: "Nikada nisam zamišljao kako to izgleda, reče novinar i pogladi zrak iznad Ricova obraza, kad neonacisti spavaju." (str. 78) Autor je ovim suvislim postupkom pokazao tragikomičnost nacističkih ostataka u savremenoj Nemačkoj. 

     

    Treba istaći autorov postupak putem kojeg je gotovo na granici performativne poezije opisivao dešavanja u selu: "Čin-čina, pij i poj/ jer ne znamo što je sutra/ možda posmrtno zvono zabreca/ možda skonča svijet/ i zato zapjevaj iz sveg glasa za nas/ jer danas je danas!" Ništa manje značajne nisu ni česte digresije u romanu u kojima je autor svoje igrivo pero nestašnog ali kreativnog karaktera oprobao u čestim digresivnim odlomcima u kojima nam je predstavio događaje u Fürstenfeldeu iz minulih vekova. Ti događaji su na poseban način, gotovo kao iz teorija kvantne fizike povezani sa današnjošću ili makar sadašnjošću romanesknog vremena, ali ih je ipak Stanišić napisao na nekadašnjim varijantama nemačkog jezika, koristeći svoje po svemu sudeći dobro poznavanje istih te drugačiju transliteraciju takođe, čime je postavio jasnu granicu u vremenskoj koordinati. Prevoditeljica Anda Bukvić Pažin je svojim britkim intervencijama sjajno prilagodila takav diskurs našem jeziku, te upotrebom pluskvamperfekta i nekim arhaičnim morfološkim i sintaktičkim intervencijama približila autorov postupak čitateljstvu na ovim prostorima. Po mome sudu, dotične glave u romanu imaju ulogu prikazivanja nekih determinanti koje prožimaju izvesni hronotop, te smatram da pored toga što resko presecaju čitanje dela, ne prdstavljaju prepone već prečice između delova osnovne linije naracije u delu. 

     

    Nema nikakvog spora da je Stanišić ovim romanom izbegao klopku da ostane Ausländer u nemačkoj književnosti. Sa brdovitog Balkana iz prvog romana smelo je poprište radnje svog drugog ostvarenja smestio u nemački realitet, čini se više nego uspešno. Autor ipak nije sasvim zaobišao svoje zavičajne krajeve, čemu svedoči sjajna diskusija u romanu između iseljenika Srbina i Bošnjaka na 34. strani, kao i legenda da "Nije čovjek jezera kod Fürstenfeldea tako podijelio da ih danas imamo dva, učinio je to jedan div. Prije mnogo, mnogo vremena odlomio je planinski vrh od dalmatinskih Dinarida i tako ga zavitlao da se ovdje prizemljio i vodu zauvijek raspolovio nadvoje. Je li div planinski vrh ciljano bacio, to predaja ne govori." 

     

    Sve u svemu, Uoči slavlja predstavlja roman napisan u visokom i odista znalačkom maniru. Autor je marljivo i studiozno proučio građu te je stoga i mogao mirne duše ispričati svoju kompleksnu, višestruku i zanimljivu priču kroz naratora koji pripoveda u prvom licu množine. Impresivnost i kapricioznost, čudnovatost i svakodnevnost, efemernost i večnost kao sjajno utkane komponente ovog romana dugujemo velikom književnom talentu autora koji se smelo upustio u nepoznato i golemo prostranstvo sveta malih događaja.

    Ne bih se usudio da ocenjujem književnost na nemačkom jeziku ili da generalizujem, ali voleo bih da verujem da je Stanišić ušunjao balkansku nestašnost i humor u istu te je samim tim obogatio. Mogu se pak usuditi da kažem da je Saša Stanišić ovim delom sigurno obogatio književnost i njene recipijente na našim prostorima i šire.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 2 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Ženski studiji 2017./2018.
    Centar za ženske studije u Zagrebu poziva zainteresirane za upis u dvosemestralni obrazovni program. Rok za prijavu: 28.9.2017.

    Centar za ženske studije u Zagrebu poziva zainteresirane za upis u dvosemestralni obrazovni program u akademskoj godini 2017./2018.

     

    Program studija održava se dvaput tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17:00 do 21:00 u prostorima Centra, od studenog 2017. do travnja 2018. Voditeljica programa je doc. dr. Ankica Čakardić, a koordinatorica Andreja Gregorina. Program studija može se pronaći na službenoj web stranici. Participacija u programu iznosi 800 kuna. 

     

    Prijava se sastoji od pisanog životopisa i kraćeg motivacijskog pisma za program (do 1 kartice teksta). U životopisu valja navesti i dosadašnje interese iz područja rodnih ili feminističkih teorija i praksi. 

     

    Prijava se šalje na adresu obrazovni@zenstud.hr (kao i sva druga pitanja). 

     

    Rok za prijavu je 29. rujna.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Palunkova Scenaristička škola
    Otvorene su prijave za sudjelovanje u novoj školskoj godini Palunkove škole. Rok za prijavu: 30.9.2017.

    Otvorene su prijave za sudjelovanje u novoj školskoj godini prvog hrvatskog izvaninstitucionalnog i cjeloživotnog programa teorijskog scenarističkog obrazovanja – Palunkove Scenarističke škole.

     

    Scenaristička škola je dvosemestralni obrazovni program scenarističke teorije u organizaciji scenarističke platforme Palunko pri Hrvatskom filmskom savezu i prvi je program izvaninstitucionalne i cjeloživotne edukacije za scenariste u Hrvatskoj. Silabus obuhvaća temeljna znanja scenarističkog zanata kroz predavanja, vježbe i iščitavanje ključne literature izdane u posljednjih 30-ak godina, a program je prvenstveno namijenjen stručnom usavršavanju za one koji već imaju profesionalnog iskustva u filmu ili scenaristici i žele se dalje razvijati. Također, prijave su otvorene i onima koji su se do sada možda bavili drugim srodnim umjetnostima ili se pripremaju za filmski studij i slično, ali su iznimno motivirani za učenje i aktivno sudjelovanje. Program je pogodan i za odgojno-obrazovne djelatnike koji se u svom nastavnom radu bave područjem medijske i filmske kulture.
     

    Glavni predavači Scenarističke škole su dr. sc. Jasmina Kallay i Uroš Živanović, a uz njih će tijekom oba semestra sudjelovati i vanjski predavači za pojedine specijalizirane teme. Jasmina Kallay je hrvatsko-engleska scenaristica i spisateljica koja je doktorirala transmediju pri University College Dublin, a Uroš Živanović je filmski autor, scenaristički mentor i voditelj Palunka. Oboje su ujedno osnivači i članovi Upravnog odbora SPID-a, Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela, prve strukovne udruge takvog tipa u Hrvatskoj.
     

    Prvi semestar Škole čine osnove filmske dramaturgije bazirane na klasičnonarativnom dugometražnom igranom scenariju. Drugi semestar posvećen je teoriji pisanja za pojedine igranofilmske žanrove te druge rodove i vrste (dokumentarni film, televizijske serije, transmediju i dr.). Svaki termin (jednom tjedno u trajanju tri školska sata) podijeljen je na predavanje i na vježbe, a između dvaju termina polaznici su obavezni obavljati predviđene zadatke: čitati dugometražne scenarije na hrvatskom i engleskom jeziku te gledati odabrane filmove. Program završava godišnjim ispitom kojim se stječe pravo na diplomu Scenarističke škole. 
     

    Prijave za školsku godinu 2017./2018. primaju se zaključno s 30. rujna 2017., a sve detaljne informacije možete pronaći na portalu Palunko.

     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Partizan, Prometej, povjesničar
    U spomen na izuzetne živote Slavka Goldsteina (1928. - 2017.)

    Kad je neka osoba dugo prisutna i kontinuirano djeluje, nažalost, potreban je vrlo dramatičan povod da bismo stali, osvrnuli se i shvatili opseg njezinog djelovanja. Smrt Slavka Goldsteina stoga nas je podsjetila koliko je životā prošao u svojih 89 godina. 

     

    Već na početku njegove biografije nalazimo nevjerojatan materijal. Rođen je 1928. u Sarajevu, s 14 godina pridružuje se partizanskom pokretu, a kraj rata dočekuje kao 17-godišnji poručnik. Nakon rata odlazi u Izrael sudjelovati u uspostavi židovske države, da bi se 1950-ih vratio u Jugoslaviju i napravio ono što mnogi od nas činimo dok smo još djeca – upisao fakultet.

     

    Nakon što je diplomirao književnost i filozofiju, počinje s bogatim radom u novinarstvu i izdavaštvu. Ističe se kao osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus, utemeljitelj naklada Liber i Novi Liber koje izdaju mnoge bitne rječnike i publicističke knjige. Uredio je više od 150 knjiga i kao nakladnik objavio više od 400 knjiga. Da je napravio samo to, mogli bismo skinuti šešir i reći – hvala, gospodine Goldstein.

     

    No, nije. Goldstein piše scenarije za filmove Signali nad gradom (1960.) Živorada Mitrovića, Prometej s otoka Viševice (1964.) Vatroslava Mimice, Četvrti suputnik (1967.) Branka Bauera i Akcija Stadion (1977.) Dušana Vukotića. Politički je aktivan kao jedan od osnivača HSLS-a, prve hrvatske političke stranke, čiji je predsjednik do veljače 1990. godine. Bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu, židovske vjerske zajednice Bet Israel i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a obnašao je i dužnost predsjednika Savjeta Spomen-područja Jasenovac.

     

    Tu dolazimo do njegovog povjesničarskog značaja. Između ostalog, koautor je knjige Holokaust u Zagrebu (2001.) i autor knjige 1941. - godina koja se vraća (2007.) Kao povjesničar, svima nam daje lekciju kako se odnositi prema prošlosti, kako biti angažiran, a ostati vjeran istini. 

     

    Iako jasno vrijednosno orijentiran kao antifašist, uvijek je bio vjeran činjenicama. Zato je mogao govoriti o pobjedi partizanske vojske nad fašizmom i ekonomskom i društvenu uzletu Jugoslavije od 1950-ih do 1970-ih, ali i ostati izrazito kritičan prema jugoslavenskom revanšizmu nakon rata do 1951. Mogao je kritizirati Tita jer je dopustio tu osvetu i bio "loš pobjednik", a opet jasno ukazati na njegovu današnju važnost kao predvodnika antifašističke borbe. Mogao je pristupiti jugoslavenskom periodu iz različitih uglova, ukazati da jednostrano viđenje povijesti nije pošteno, a opet prepoznati i oštro osuditi danas aktualnu relativizaciju 'svih totalitarnih sustava' kao opasan pokušaj revizionizma i rehabilitacije NDH. 

     

    Stoga je Goldsteinov povjesničarski rad bio uvijek aktualan, onoliko koliko povijest uvjetuje našu sadašnjost. Njegova posljednja knjiga 1941. - godina koja se vraća nastala je kao direktna reakcija na knjigu Jasenovački logori – istraživanja koja iznosi desnu, jednostranu i neistinitu verziju povijesti. Svoju reakciju Goldstein vidi kao odgovornost: "Za [trend revizionizma] smo također djelomice krivi mi, zagovornici demokracije, slobode i ljudskih prava (...) jer šutimo. Knjiga Logori Jasenovac – istraživanja objavljena je u svibnju 2015., a pravu kritiku nije doživjela sve do ove moje knjige. S druge strane, njezini autori i članovi njihove organizacije obilaze Hrvatsku i predstavljaju svoju knjigu, ponegdje čak i u školama, pa i u organizaciji crkvenih udruga i Rotary cluba."

     

    I to nas vodi do toga da je Goldstein bio odgovoran i neustrašiv intelektualac, čovjek koji se nije vodio sebičnim interesima, kojeg nisu pokolebale ružne reakcije, nego je svoje bogato i svestrano znanje i iskustvo stavio u funkciju zagovaranja boljeg društva i ispravnog pamćenja povijesti. Tek ćemo njegovim odsustvom shvatiti koliko je bio važan za društva u kojima je živio. 
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Bruce Sterling u Zagrebu
    Čuveni američki SF pisac i pionir cyberpunk žanra će 28.9. održati predavanje u sklopu festivala Plan D.

    Bruce Sterling, poznati američki SF pisac, futurolog, urednik, publicist i jedan od pionira cyberpunk žanra, gostuje u Zagrebu na festivalu Plan D.

     

    Sterling će u sklopu festivala 28. rujna održati predavanje na temu Precarious Utopia. Predavanje će se, kao i cijeli Plan D, odvijati u napuštenom diskontu iza Tehničkog muzeja Nikola Tesla.

     

    Plan D je proizašao iz festivala Dan D, koji se u u Zagrebu održavao od 2010. do 2016., a njegov ovogodišnji tematski okvir je Tehnooptimizam / Tehnopesimizam. Održava se od 27.9. do 1.10. u partnerstvu s Tehničkim muzejem Nikola Tesla. 

     

    Festival uključuje i bogat edukativni, diskurzivni i izložbeni program koji možete pogledati na službenoj web stranici.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Finalisti Meše
    Za regionalnu nagradu Meša Selimović natječu se Daša Drndić, Damir Karakaš, Andrej Nikolaidis...

    Objavljeni su finalisti regionalne nagrade Meša Selimović. 

     

    Nagrada se dodjeljuje za najbolji roman objavljen u 2016. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Nakon što su nacionalni selektori odabrali 16 djela, žiri (u sastavu: Adisa Bašić, predsjednica, Hadžem Hajdarević, Mile Stojić, Slobodan Šnajder i Pavle Goranović) je odabrao pet finalista. To su:

     


    Daša Drndić: EEG (Fraktura) 

    Ivica Đikić: Beara (Naklada Ljevak)

    Damir Karakaš: Sjećanje šume (Sandorf) 

    Andrej Nikolaidis: Mađarska rečenica (Buybook)

    Damir Ovčina: Kad sam bio hodža (Buybook)


    Pobjednik će biti objavljen i nagrada dodijeljena na 17. Međunarodnim književnim susretima Cum grano salis koji će se održati od 20. do 23. rujna u Tuzli.

    info: Tuzlanski.ba
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Palunkova Scenaristička škola
    Otvorene su prijave za sudjelovanje u novoj školskoj godini Palunkove škole. Rok za prijavu: 30.9.2017.

    Otvorene su prijave za sudjelovanje u novoj školskoj godini prvog hrvatskog izvaninstitucionalnog i cjeloživotnog programa teorijskog scenarističkog obrazovanja – Palunkove Scenarističke škole.

     

    Scenaristička škola je dvosemestralni obrazovni program scenarističke teorije u organizaciji scenarističke platforme Palunko pri Hrvatskom filmskom savezu i prvi je program izvaninstitucionalne i cjeloživotne edukacije za scenariste u Hrvatskoj. Silabus obuhvaća temeljna znanja scenarističkog zanata kroz predavanja, vježbe i iščitavanje ključne literature izdane u posljednjih 30-ak godina, a program je prvenstveno namijenjen stručnom usavršavanju za one koji već imaju profesionalnog iskustva u filmu ili scenaristici i žele se dalje razvijati. Također, prijave su otvorene i onima koji su se do sada možda bavili drugim srodnim umjetnostima ili se pripremaju za filmski studij i slično, ali su iznimno motivirani za učenje i aktivno sudjelovanje. Program je pogodan i za odgojno-obrazovne djelatnike koji se u svom nastavnom radu bave područjem medijske i filmske kulture.
     

    Glavni predavači Scenarističke škole su dr. sc. Jasmina Kallay i Uroš Živanović, a uz njih će tijekom oba semestra sudjelovati i vanjski predavači za pojedine specijalizirane teme. Jasmina Kallay je hrvatsko-engleska scenaristica i spisateljica koja je doktorirala transmediju pri University College Dublin, a Uroš Živanović je filmski autor, scenaristički mentor i voditelj Palunka. Oboje su ujedno osnivači i članovi Upravnog odbora SPID-a, Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela, prve strukovne udruge takvog tipa u Hrvatskoj.
     

    Prvi semestar Škole čine osnove filmske dramaturgije bazirane na klasičnonarativnom dugometražnom igranom scenariju. Drugi semestar posvećen je teoriji pisanja za pojedine igranofilmske žanrove te druge rodove i vrste (dokumentarni film, televizijske serije, transmediju i dr.). Svaki termin (jednom tjedno u trajanju tri školska sata) podijeljen je na predavanje i na vježbe, a između dvaju termina polaznici su obavezni obavljati predviđene zadatke: čitati dugometražne scenarije na hrvatskom i engleskom jeziku te gledati odabrane filmove. Program završava godišnjim ispitom kojim se stječe pravo na diplomu Scenarističke škole. 
     

    Prijave za školsku godinu 2017./2018. primaju se zaključno s 30. rujna 2017., a sve detaljne informacije možete pronaći na portalu Palunko.

     
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | booksa.hr
    prije 3 dana u kategoriji Kultura
    • 1
    • +

Top Lista

Top Surferi

Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj