Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Kultura — Pregled kategorije

  • Lampedusa Beach
    Samo u 2015. godini 1600 izbjeglica umrlo je pokušavajući iz Libije stići na obalu Lampeduse. Izbjeglički val prošao je i kroz Hrvatsku, no institucionalno je kazalište pred njima, kao i brojne druge instance u državi, zatvorilo oči. Ne i Hotel Bulić.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | teatar.hr
    prije 19 minuta u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Senka Bulić o radu s Ninom Violić, slobodi i ljudskoj tragediji
    Senka Bulić o radu s Ninom Violić, slobodi i ljudskoj tragediji
    'Lampedusa Beach' talijanske dramaturginje Line Prosa monodrama je u režiji Senke Bulić i izvedbi Nine Violić koja će premijerno biti izvedena 11. prosinca u zagrebačkoj Tvornici kulture. Senka Bulić u ovom kazališnom komadu u produkciji svog neazavisnog kazališta Hotel Bulić tematizira problem migracija u današnjoj Europi, a figura prognanika, iseljenika, izbjeglice, do danas nije bila tematizirana u hrvatskom kazalištu kao glavna tema predstave. Tekst je Prosa napisala 2004. godine, a dobio je i dva nacionalna kazališna priznanja u Italiji.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 2 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Dan u godini rezerviran za filmski maraton
    Dan u godini rezerviran za filmski maraton
    I ove godine Hrvatski audiovizualni centar povodom nadolazećih blagdana poklanja filmove koji se u sklopu Maratona besplatno prikazuju u kinodvoranama diljem Hrvatske. Tom se manifestacijom, u povodu najkraćeg dana u godini, slavi kratka filmska forma, Maraton traje od 18. do 21. prosinca, a odvija se u 17 kina u 13 gradova
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 17 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Array: Slike iz života M.
    Array: Slike iz života M.
    'Slike iz života M.' vrsta je dnevničkoga zapisa – radi se o crticama iz Marisijina svakodnevnoga života koje su isprepletene sjećanjima na majku i majčinu smrt. Protagonistica Marisia medicinska je sestra, ima i specifičan odnos spram smrti te ga pojmovno jasno razdvaja od umiranja. S umiranjem se nekako i nosi, prihvaća ga kao proces koji traje, dok se sa smrću teško suočava i miri te zazire od njezine konačnosti.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 18 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Array: Nostalgija : Kratka povijest zaborava
    Array: Nostalgija : Kratka povijest zaborava
    Knjiga 'Nostalgija : Kratka povijest zaborava' Zlatka Kramarića otvara cijeli niz važnih i osjetljivih pitanja, na koja najčešće nije moguće odgovoriti decidirano, no u situaciji kakva prevladava u društvima na cijelome ex-Yu prostoru, iznimno je važno da se takva pitanja počnu postavljati često, jer nas i to na neki način približava mogućim odgovorima.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 18 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Array: Dostava rasutog tereta : Deklasificirane priče
    Array: Dostava rasutog tereta : Deklasificirane priče
    Duhovit i samoironičan, ozbiljan i gorak, kao protagonist i promatrač, kao onaj koji posuđuje, skriva i krivotvori, kao onaj koji iznosi na svjetlo dana ono što pripada noći, strahu i mraku – autor meandrira s postojećim i izgubljenim veličinama, po zaboravljenim mjestima politike, povijesti, mitologijama, zapisima, skrivenim autobiografskim i biografskim činjenicama, hrvatskim i azilantskim, prijateljskim i klupskim pričama…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 18 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Ministrica Obuljen će odlučiti o intendantu HNK–a Rijeka
    Ministrica Obuljen će odlučiti o intendantu HNK-a Rijeka
    Upravni sud u Rijeci odlučio je da je Zlatko Hasanbegović kršio zakon te da se postupak o potvrdi imenovanja intendanta ima ponoviti, i to u roku 30 dana od presude, do 22. studenog
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 19 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Promocija tri fotografske monografije: Slovenc, Miletić, Mrđenović
    Promocija tri fotografske monografije: Slovenc, Miletić, Mrđenović
    Promocija tri fotografske monografije u novopokrenutoj specijaliziranoj ediciji F11 Ureda za fotografiju, održat će se u utorak 20. prosinca u prostorijama KIC-a u Zagrebu. Na promociji će uz autore Hanu Miletić, Hrvoja Slovenca i Bojana Mrđenovica sudjelovati Maša Bajc i Jasna Jakšić te Ivana Vučić i Sandra Križić Roban.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 19 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Slovenci i Hrvati pisali su povijest svjetskog alpinizma
    Slovenci i Hrvati pisali su povijest svjetskog alpinizma
    U razvoju svjetskog alpinizma i alpinističkim uspjesima u najvišim gorskim masivima svijeta značajnu su ulogu odigrali slovenski, te dijelom i hrvatski alpinisti, a taj u svijetu nedovoljno poznat uspjeh tema je knjige 'Alpski ratnici' višestruko nagrađivane kanadske autorice Bernadette McDonald, predstavljene u četvrtak u Zagrebu
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 19 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Promocija knjige Damira Čivraka 'Tibor – priče iz Zarina'
    Promocija knjige Damira Čivraka 'Tibor - priče iz Zarina'
    Promocija knjige Damira Čivraka 'Tibor - priče iz Zarina' održat će se u ponedjeljak 12. prosinca u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a o knjizi će govoriti Damir Čivrak, Krešimir Kveštek, Darko Vidović i Krešimir Maligec. Posjetitelji će moći sudjelovati u nagradnoj igri, a svaki će kupac knjige na promociji dobiti vlastitu portretnu karikaturu.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 20 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • EKSKLUZIVNO: Upravni sud naložio je ministrici Obuljen da odluči o intendantu HNK Rijeka
    EKSKLUZIVNO: Upravni sud naložio je ministrici Obuljen da odluči o intendantu HNK Rijeka
    Konačno smo se dokopali presude Upravnog suda u tužbi Grada Rijeke protiv Ministarstva kulture koja dokazuje da su zakon kršili i Hasanbegović, a potom i HNK Rijeka. Iliti da su nam institucije - posve nekompetentne. [DOKUMENT]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | teatar.hr
    prije 20 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Tehnički muzej u porastu s brojem posjetitelja
    Tehnički muzej u porastu s brojem posjetitelja
    Premda se na kraju godine rezultati posjećenosti još zbrajaju i bit će poznati u siječnju, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Markita Franulić otkriva kako je u protekloj godini taj muzej zabilježio porast stranih posjetitelja, čemu je zasigurno doprinijelo i što je imenu muzeja dodano ime velikog znanstvenika čiji su izumi zadužili svijet
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 21 sat u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Izložba fotografija „Agresija u svijetu – jučer i danas“ povodom 50 godina kluba Palach
    Izložba fotografija „Agresija u svijetu – jučer i danas“ povodom 50 godina kluba Palach
    Izložba fotografija Željka Morovića, jednog od osnivača Omladinskog kluba Jan Palach u Kružnoj ulici, otvorena je 8. prosinca u Galeriji SKC. Izložba nas vraća u doba sovjetske vojne intervencije u Čehoslovačkoj 1968. godine, u grad Plzenu, gdje se u tom trenutku našla grupa studenata Strojarsko-brodograđevnog fakulteta Rijeka.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mojarijeka.hr
    prije 21 sat u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Londonske ‘Mačke’ – u Zagrebu!
    Londonske ‘Mačke’ – u Zagrebu!
    Originalna, West End produkcija jednog od najuspješnijih mjuzikala u povijesti, stiže u zagrebačku Arenu 22. ožujka!
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | teatar.hr
    prije 21 sat u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Array: Autopsija teksta : Priručnik za kreativno pisanje
    Array: Autopsija teksta : Priručnik za kreativno pisanje
    'Autopsija teksta: Priručnik za kreativno pisanje' Nebojše Lujanovića, znanstvenika, predavača i jednog od najboljih suvremenih prozaika mlađe generacije, jedinstven je priručnik za sve one koji pišu, žele pisati ili su tek zaljubljenici i književnosti i čitanje. Priručnik sadrži sve što bi trebao sadržavati priručnik za polaznike radionica kreativnog pisanja.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 22 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • MSU i Hrvatski Telekom raspisali natječaj za HT nagrade
    MSU i Hrvatski Telekom raspisali natječaj za HT nagrade
    Zagrebački Muzej za suvremenu umjetnost (MSU) objavio je jubilarni, deseti natječaj za dodjelu HT nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost, na koji se umjetnici mogu prijaviti do 5. siječnja iduće godine
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 23 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Program javnog čitanja Tko Čita? predstavlja Ružicu Aščić i Laru Mitraković
    Program javnog čitanja Tko Čita? predstavlja Ružicu Aščić i Laru Mitraković
    Tko Čita? je program javnog čitanja autorica i autora rođenih od 1980-e godine naovamo, a ove subote predstavlja dvije autorice, jednu afirmiranu i nagrađivanu, i drugu koja će to (vjeruju mnogi) tek postati. Riječ je o Ružici Aščić i Lari Mitraković.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mvinfo.hr
    prije 23 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Tko su dobitnici, a tko gubitnici iz kulturnog proračuna
    Tko su dobitnici, a tko gubitnici iz kulturnog proračuna
    Proračun Ministarstva kulture za 2017. uvećan je za 20,6 posto u odnosu na proračun iz 2016., odnosno u 2016. on je iznosio 938.561.200 kuna, a za 2017. planira se 1.131.630.814 kuna
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 23 sata u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Objavljene tri nove monografije o suvremenoj hrvatskoj fotografiji
    Objavljene tri nove monografije o suvremenoj hrvatskoj fotografiji
    U prostorijama KIC-a (Preradovićeva 5) u utorak 20. prosinca, s početkom u 19 sati, bit će predstavljene tri monografije o suvremenoj hrvatskoj fotografiji: 'Hrvatska rapsodija: Pograničja' (Hrvoje Slovenc), 'Street Photography' (Hana Miletić) i 'Toplice' (Bojan Mrđenović)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Četvrto izdanje Međunarodnog književnog festivala Lit Link
    4. međunarodni književni festival Lit Link 2016 održati će se u subotu, 10. prosinca 2016. godine u Astronomskom centru Rijeka s početkom u 20.30 sati. Književna čitanja, na kojima će sudjelovati hrvatski i talijanski pisci, održat će se na kupoli jedinog digitalnog planetarija u Hrvatskoj.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mojarijeka.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Izložba o povijesti i značenju umijeća pisanja
    Izložba o povijesti i značenju umijeća pisanja
    'Post scriptum - povijest i značenje umijeća pisanja' naziv je izložbe autora Igora Uranića i Filipa Beusana, koja se otvara u utorak, 20. prosinca u 19 sati u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19)
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pet naslova o književnosti – od kajkavštine do marketinga
    Pet naslova o književnosti - od kajkavštine do marketinga
    Proteklih su tjedana hrvatski nakladnici objavili niz zanimljivih književno-teorijskih i istraživačkih naslova koji ulaze u raznolike i dublje slojeve književnosti. U ovotjednom književnom pregledu izdvojili smo pet knjiga koje pokrivaju različite aspekte književnog i knjiškog posla, od studije o posljednjem piscu književnog kajkavskog jezika do upotrebe marketinga u domaćem knjiškom sektoru
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kako oblikovati svjetlo: Broadway
    Kako oblikovati svjetlo: Broadway
    Kratki dokumentarac koji će vas - ako ne znate puno o oblikovanju svjetla - potpuno impresionirati, a ako ste pak ovdašnji kazališni profesionalac, moguće natjerati i u očaj. [VIDEO]
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | teatar.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kad Drugi čarobira
    Sa(n)jam knjige u Istri predstavio nam je velikog sirijskog pjesnika Adonisa i poznatog angolskog prozaista Joséa Eduarda Agualusu.

    Iako je Ministarstvo kulture tijekom Hasanbegovićevog mandata ozbiljno srezalo potporu pulskom sajmu u 2016. godini, Sa(n)jam knjige u Istri i ove je godine složio velik, ambiciozan, zanimljiv i profesionalno odrađen program. U deset dana posjetitelji su mogli i još mogu vidjeti preko 70 različitih događanja, a posebne tematske cjeline posvećene su autorima luzofonog kulturnog područja (Transatlantik) i slovenskim umjetnicima (Ljubljana bere).

    U nesagledivom moru književnih susreta, odlučili smo se u ovoj reportaži koncentrirati na gostovanje dvojice iznimno značajnih međunarodnih autora: sirijskog pjesnika Adonisa i angolskog prozaista Joséa Eduarda Agualuse. Vrlo je dobro što sajam dovodi goste izvan engleskog govornog područja. Premda zbog toga program iziskuje konzekutivno prevođenje i gubi na dinamici, iznimno je važno pružiti domaćim čitateljima priliku da upoznaju velike autore koji djeluju izvan okvira anglosaksonske kulture.

     

    MODERNOST ARAPSKOG SREDNJEG VIJEKA

     

    Svake godine uoči dodjele Nobelove nagrade za književnost, kao jedan od favorita spominje se stanoviti Adonis, sirijski pjesnik koji je, kažu, u svom radu spojio europski modernizam i arapsku kulturnu tradiciju. Nažalost, na ovom govornom području nismo o njemu mogli saznati mnogo više jer nije bilo nijedne knjige Adonisovih prijevoda.

    Srećom, na inicijativu sajma, izdavačke kuće Sandorf i prevoditeljice Tatjane Paić-Vukić, Adonisov dolazak u Pulu popratio je izlazak njegove prve knjige na hrvatskom, presjeka karijere Zrcalo sna. Stoga nas je Adonis mogao zadiviti ne samo svojom karizmom i strastvenim govorom (riječ je o nevjerojatno vitalnom 87-godišnjaku), nego i svojim stihovima u odličnom prijevodu. 

     

    Adonisa su predstavili prevoditeljica Paić-Vukić i pjesnik Tonko Maroević, uz moderatora Aljošu Pužara i odličnu recitaciju glumca Livija Badurine. Saznali smo da je prvih 15 godina života proveo u planinskom selu gdje ga je otac sam obrazovao putem sufijskih tekstova, da je zatim otišao na školovanje u Pariz, potom se u Libanonu '60-ih etablirao kao urednik i pjesnik koji odbacuje tradicionalne metričke uzuse i pokušava "izumiti novi jezik" u okvirima arapskog pjesništva. 

     

    Maroević je pričao o Adonisovim pjesničkim fazama, o njegovom postepenom okretu prema metafizici i "polemici s Bogom", a kao paradigmatičan primjer naveo je pjesmu Grob za New York, koja je možda najbolji primjer kako pjesnik iz druge kulture doživljava nama poznate, zapadnjačke mitske prostore. "New York je nesavladivi kaleidoskop kaosa za mediteranskog pjesnika", rekao je Marojević, "noćna mora susreta s novom, nasilnom civilizacijom."

     

    Adonis time zapadnom čitatelju daje pogled izvana, a istovremeno upućuje na bogatu arapsku književnu i filozofsku tradiciju koja je našem području prilično nepoznata. I doista, kad je Adonis počeo govoriti o utjecaju srednjovjekovnih sufija, arapskih mistika, ono što je pričao zvučalo je i potpuno novo i vrlo aktualno. 

     

    Sufizam, koji pokušava prihvatiti i objediniti 'suprotstavljene' monoteističke religije, Adonisa je naučio "da je Drugi sastavni dio mene samog" i da se "identitet stvara tijekom života, a nije urođen". Prilično je neobično pronaći nama suvremene ideje (iz teorija postkolonijalizma, feminizma, multikulturalizma...) u arapskoj kulturi srednjeg vijeka, što je dobar podsjetnik da su nama moderne ideje vjerojatno već artikulirali autori iz drugih vremena i kultura, dosta ranije i možda bolje. 

     

    Adonisovo viđenje poezije zvuči nam ipak bliže i vezano je uz francuske moderniste: poezija je, kaže Adonis, "lijepa izdaja" jer nesavršeni jezik nikad ne može sasvim izraziti predmet poezije, istovremeno neiskaziv i očito realan (npr. osjećaj ljubavi). No, sama ta potraga za novim jezikom i pravim izrazom daju poeziji smisao i ljepotu. U tom smislu, "pjesništvu su glavni neprijatelji religija i ideologija" jer one "daju konačan odgovor" i dokidaju potrebu za daljnjom potragom. 

     

    Zbog aluzije na ono neizrecivo, njegovih korijena u nama nepoznatoj kulturi arapskog svijeta i, na kraju, zbog Adonisove jedinstvenosti, nije čudo što su svi govornici u opisu Adonisovih djela koristili termin čarolija – pojam koji bi u većini drugih prigoda djelovao patetično, ali ovdje je najbolje pojasnio neobjašnjiv dojam i užitak u njegovoj poeziji.

     

    RASPRŠENA NACIJA

     

    Program Transatlantik kurirala je Tanja Tarbuk, prevoditeljica zaslužna za brojne hrvatske prijevode književnih djela s portugalskog govornog područja. Tarbuk se u odabiru tema i gostiju fokusirala na luzofono kulturno područje, preciznije na trokut država Angola-Portugal-Brazil koje su bile kulturno vezane tijekom kolonijalnog područja: kolonizator Portugal iz jedne je svoje kolonije (Angole) prevozio robove u drugu (Brazil), čime je bitno odredio tadašnje i današnje kulturne zajednice i Angole i Brazila. O utjecaju kolonijalizma i robovlasničkog sustava govori i činjenica da je u navedenim državama portugalski i dalje službeni jezik.

     

    Stoga program Transatlantik nije bio povod za otkrivanje kakvi su to 'Europljani', 'Afrikanci' i 'Južnoamerikanci', nego smo mogli naučiti koliko su ti geopolitički termini koje svakodnevno koristimo stereotipni i manjkavi. Pa tako moderna Angola nije toliko formirana kao 'afrička država', u odnosu prema afričkim susjedima, koliko prema kolonijalnoj sili Portugali i dalekom Brazilu s kojim ju je vezao svakodnevni promet robe, ljudi, pa time i kulture. Stoga i neki 'tipični' južnoamerički kulturni fenomeni, poput sambe ili capoeire, podrijetlo nalaze u Angoli.

     

    S tim fluidnim identitetima najviše se poigravao angolski pisac José Eduardo Agualusa, koji vezu spomenutih naroda opisuje konceptom jedinstvene, a prostorno raspršene 'kreolske nacije' (o čemu piše u istoimenom romanu prevedenom na hrvatski). 

     

    Agualusa je, pak, u Puli predstavio hrvatsko izdanje romana Opća teorija zaborava (MeandarMedia), djelo koje se ove godine našlo u užem izboru za nagradu Man Booker International. Radnja romana smještena je u Angolu 1975. tijekom borbe za nezavisnost, a protagonistica je Portugalka koja živi u Angoli i strahuje od tog nacionalnog pokreta, pri čemu ne osjeća pripadnost ni Portugalu – pa stoga gradi zid ispred vrata svog stana. Agualusa navodi da je u romanu pokušavao shvatiti pitanje kolektivnog identiteta, ali i promjenu odnosa nakon revolucije, pitanja oprosta, zaborava i osvete. 

     

    Kao u pitanju Adonisa, došlo je do dobre koordinacije između festivalskog programa i izdavačke djelatnosti. Tako je uz program Transatlantik predstavljen i novi Zbornik radova Trećeg programa Hrvatskog radija koji donosi tematski blok o luzofonim autorima.

    No, letimični pogled u Zbornik brzo nas je vratio iz Brazila i Angole natrag u tužnu hrvatsku današnjicu: na popisu urednika flomasterom su nemušto prekrižena dva imena, Ljubice Letinić i Biljane Romić, koje su tijekom Hasanbegovićevog mandata smijenjene s Trećeg programa. Tko je i zašto stavio imena 'nepodobnih' bivših urednica u impressum? I tko je naložio da se imena potom ručno prekriže sa svakog primjerka zbornika? Ne znamo, ali taj čin se pokazao istovremeno i kao simptom ideološko-operativnog kaosa na HRT-u, ali i kao metafora nevještog brisanja nepodobnih autora iz javnih institucija.

     

    Sa(n)jam knjige u Istri stoga nam pruža povod i za optimizam i za oprez. Utjecaju Hasanbegovića i hasanbegovića ne može se potpuno umaći, ali sajam ipak ustraje i uspijeva dovesti domaće i međunarodne goste koji nam otvaraju vrata širim i živućim kulturama. Nadamo se da će tako biti još dugo.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Cendrati kao sav normalan svijet
    Osjećajnim bićima kao što su Dunja Draguljče, Karl Ove Knausgaard i redar Damjan nije lako.

    Proširili smo asortiman čajeva i spremni dočekali nemilosrdni prosinac. Mjesec je to u kojemu temperature katkad znaju pasti i do nevjerojatnih 3 ispod ništice! U District su pristigli štandovi pomalo futurističkog izgleda i tamo je prilično veselo. Pod raznoraznim izlikama Nadstojnik Lućano i Mika 2.0 svako malo napuste prostorije kombinata i onda si gore, na štandovima, popiju po kupicu-dvije kuhanog vina.

    Dobili smo i nešto novih naslova, a među njima i treći dio Knausgaardova šestoknjižja Moja borba. Tjeskobni Norvežanin stekao je značajan broj fanova u Booksi. Najgorljiviji među njima je redar Damjan kojega je nedavno pod svoje uzela tajna literarna agentica Mianna D. Bloom. Upravo na njezin nagovor Damjan je ovih dana započeo s vođenjem dnevničkih zapisa. Silno podložan utjecajima, Damjan u stilu pisanja u mnogome podsjeća na Knausgaarda. Je li to dobar put i hoće li našem redaru u bliskoj budućnosti donijeti proboj na top-ljestvice najprodavanijih autora današnjice? Teško je reći. Čitali smo te zapise i svatko misli drugačije.

    Ana iz officea rekla je: "E moj Damjane, ti se od pisanja nigdar kruha ne buš najel."

    Nadstojnik Lućano pak veli: "U suštini njih dvojica su isti, jedino što je Karl Ove vrlo uspješan."

    Poskrivećki smo prepisali dijelove Damjanova dnevnika, pa neka svatko sam procjeni.

    Dnevnički zapisi redara Damjana:

    Posljednjeg dana u studenom Dunja Draguljče sjedila je na klupici ispred kombinata i neutješno cendrala. Znali smo što je na stvari. Zagledana u olovno sive oblake koji su sporo plovili iznad Districta poput krda morskih krava, Dunja je znala da s njima zauvijek odlazi i studeni 2016., odlazi i nikad se više neće vratiti. Onda će doći prosinac i on će također otploviti u ropotarnicu sjećanja i tog dana, 31. prosinca, plakat će dvanaesterostruko žalobnije, jer s prosincem umrijet će i cijela ta 2016. godina.

    Dunja često plače, katkad ni sama ne zna zakaj i većina ljudi to ne razumije. Ja se također pretvaram da ne razumijem zašto uvijek suze roni, ali to nije istina – zapravo je u potpunosti kužim jer sam i sam takav. Samo što je ona cura, pa nije bed ako cendra pred svima – ja ne mogu, ipak sam redar i kakav bi to bio prizor vidjeti jednog redara u suzama!? Ljudi bi rekli – fućkaš ti redara koji plače poput djevojčice, i više me ne bi slušali.

    Plaču djevojčice, ali plaču i dječaci, plaču odrasle djevojke i žene, ali plaču i muškarci. Nama je još i teže. Sjećam se, gledao sam seriju Jelenko i poslije svake epizode cmizdrio. Međutim, cmizdrio sam i na druge serije i filmove, također i na knjige. Svugdje bih pronalazio materijala za plakanje, čak i u stvarima koje su po svojoj prirodi bile smiješne i zabavne. Mislio sam, proći će to kad odrastem, ali nije prošlo. Nekako mi je lakše kad vidim da se to i drugima događa. Primjerice, Karl Ove Knausgaard plakao je zbog svega i otvoreno to priznaje u svojim knjigama.

    Možda Krleža i Hemingway nisu bili takvi, ali ljudima kao što smo Dunja, Karl Ove i ja – srce zatreperi tisuću puta na dan.

    Na primjer, kadgod netko dobije Nobelovu nagradu, ja plačem shrvan činjenicom što, eto, nisam ja dobio. U isto vrijeme plačem i od sreće, jer netko je ipak nagrađen, a to je podjednako dirljivo. Negdje tamo devedesetih godina prošlog stoljeća najednom su postali popularni osjećajni, plačljivi muškarci. Tih godina došao sam napokon na svoje i čak imao stanovitog uspjeha kod žena. Na žalost, kao i svaka moda, i ovo je brzo prošlo.

    Kad Dunja počne cendrati zbog nečega, a može to biti bilo što – dovoljno je da vidi kako netko jede hamburger i njezino srce već titra, jer taj hamburger nekad je bio zgodna i vesela kravica što trčala je po cvjetnim livadama, a vidi je sad na što liči – dakle, kadgod Draguljče počne suze roniti, Ana uvijek načini rolajz i otrese se na nju. Kao – evo je, opet cendra, prestani, ideš mi na živce, draga! U takvim prigodama javi se u meni želja da kažem nekaj u Dunjinu obranu – pustite je na miru, neka cendra – no, nikad to ne učinim. Na taj način pokazao bih da sam i ja cendravac, crybaby i kako nas već sve ne zovu.

    Što je s tim ljudima? Zar su im srca od kamena? Nikad nećete vidjeti Anu gdje plače ili Miku 2.0 ili Nadstojnika Lućana, pa čak ni Mateju. Jedino Dunja plače. I ja, ali ne tako otvoreno kao ona. Dunja je vodopad, a ja sam više onako – rijeka ponornica. Preosjetljivim bićima poput nas – Dunje, Knausgaarda i moje malenkosti – nije lako. Nigdje ne nailazimo na razumijevanje. Čovjek bi rekao, ah, Booksa je mjesto gdje bi trebali biti prijateljski nastrojeni prema cendravcima. Međutim nije! U Booksi žive i rade grubi i prilično bezosjećajni ljudi. Vide li vas u suzama – narugat će vam se.

    Jednog dana, nadam se, osjetljiva bića doći će opet u modu i svi će moći cendrati do mile volje i curama će se stalno razmazivati maskara, pa će sličiti zgodnim rakunima. I svi će imati po dva tri paketića paloma-maramica, pa ako netko slučajno i ne bude imao – dat će mu prvi susjed, cendravac ili cendravica sa susjedne klupice.

    Dok ne dođe to vrijeme Dunja će biti jedna od rijetkih. Ona će cendrati za sve nas…

    ***

    F.B., 9. prosinca 2016., Zagreb
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +

Top Lista

Top Medijski partneri - Kultura

Top Surferi - Kultura

Pronašao si zanimljivu vijest i želiš je podijeliti s ostalima? Sudjeluj u stvaranju vijesti na Croportalu — prijavi se i dodaj surf! Ako još nisi član Croportala, registiraj se i saznaj kako dodati Surf sadržaj!

Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj