Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj

Kultura — Pregled kategorije

  • Umrla Vesna Krmpotić
    Vesna Krmpotić, poznata književnica i prevoditeljica umrla je u 87. godini u Beogradu.Prozna spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica Vesna Krmpotić rođena je 1932. u…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | metro-portal.hr
    prije 6 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • "Iz betona rođeni": Škurinjska izložba i okrugli stol o izgradnji naselja
    "Iz betona rođeni": Škurinjska izložba i okrugli stol o izgradnji naselja
    Vruće škurinjsko ljeto ove se godine lagano zaključuje druženjem uz otkrivanje povijesti, ali i budućnosti ovog jedinstvenog riječkog naselja. U petak 24. 8. u 18 i 30 u Ulici Save Jugo Bujkova 44, pokraj mjesnog odbora (a u slučaju lošeg vremena u njemu) bit će održano događanje “Iz betona rođeni”, izložba fotografija izgradnje naselja kroz sedamdesete godine i prateći okrugli stol na kojem će se razgovarati o budućnosti naselja, ulozi i potrebi za javnim i kulturnim sadržajima, (ne)mogućnostima…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | mojarijeka.hr
    prije 7 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Preminula istaknuta hrvatska pjesnikinja Vesna Krmpotić
    Preminula istaknuta hrvatska pjesnikinja Vesna Krmpotić
    Pjesnikinja, književnica, prozaistica i prevoditeljica Vesna Krmpotić, koja je čitateljima najpoznatija po knjizi 'Brdo iznad oblaka', preminula je jutros u 87. godini
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 7 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Vukovar Film Festival ove godine na šest lokacija donosi 60 filmova
    Vukovar Film Festival ove godine na šest lokacija donosi 60 filmova
    Ovogodišnji, 12. Vukovar Film Festival (VFF) održat će se od 23. do 26. kolovoza na šest lokacija u Vukovaru i Borovu naselju, a na njemu će biti prikazano 60-tak filmova od kojih je šest dugometražnih, osam kratkometražnih i osam dokumentarnih u glavnom programu i konkurenciji za festivalske nagrade
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 7 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Otkrijte kako se Šibenik mijenja ovoga ljeta
    Otkrijte kako se Šibenik mijenja ovoga ljeta
    Već je dobro znana činjenica da se i ove godine od 23. do 26. kolovoza u Šibeniku održava festival multimedije, besplatnih edukacija i odličnog glazbenog programa, Changer. Bio je to logični…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | metro-portal.hr
    prije 10 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Čovjek na izložbi upao u crnu rupu, instalaciju pod nazivom 'Spuštanje u limb'
    Čovjek na izložbi upao u crnu rupu, instalaciju pod nazivom 'Spuštanje u limb'
    Posjetitelj muzeja Serralves u Portu hospitaliziran je nakon što je na izložbi britansko-indijskog umjetnika Anisha Kapoora upao u umjetničku instalaciju 'Descent into Limbo', odnosno 'Spuštanje u limb'
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 11 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Pet svjetskih i tri hrvatske premijere na festivalu dokumentarnog filma Liburnia
    Pet svjetskih i tri hrvatske premijere na festivalu dokumentarnog filma Liburnia
    Najstariji festival hrvatskog dokumentarnog filma, 16. Liburnia Film Festival, u ponedjeljak navečer je otvoren na opatijskoj Maloj ljetnoj pozornici, a publika će do 24. kolovoza moći vidjeti 28 dokumentaraca, od kojih se 18 natječe za sedam festivalskih nagrada
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 12 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Vesna Krmpotić (1932 – 2018)
    Preminula je čuvena pjesnikinja, prozaistica i prevoditeljica.

    Pjesnikinja, prozaistica i prevoditeljica Vesna Krmpotić preminula je u 87. godini života. 

     

    Čuvena književnica rođena je 1932. u Dubrovniku. Diplomirala je psihologiju i anglistiku u Zagrebu, te bengalski jezik u New Delhiju. Radila je kao urednica u raznim medijima i izdavačkim kućama. Poeziju je počela objavljivati 1950-ih, a objavila je preko stotinu knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama i antologija. 

     

    Među njena poznatija djela spadaju prozna knjiga Brdo iznad oblaka (1987.) koja bilježi razvoj sinove teške bolesti, zbirka poezije Vilin svlak (1983.) koja spiritualiziranom pjesničkom slikom pokušava izraziti mistično iskustvo, opsežna pjesnička zbirka 108x108 (2006.) i razna druga djela.

     

    Dobitnica je brojnih nagrada za pojedine naslove i životno djelo, među ostalima Nagrade Vladimir Nazor 1999. za životno djelo, Odlikovanja za zasluge u kulturi 2008. i Nagrade Tin Ujević za doprinos hrvatskom pjesništvu 2013. 

    info: tportal, enciklopedija.hr
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 20 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Cviljenje vječnih cinika
    Roman 'Terorist' Emira Imamovića Pirketa uspješno se poigrava s našim očekivanjima i potpuno mijenja pravac bez velike pompe.

    Ne dešava se često da tokom čitanja promenim emotivni odnos prema knjizi. Iako je sintagma emotivni odnos nešto što bi trebalo da se skloni iz kritičarskog diskursa (može li se skloniti?!) koji ovde pokušavam da uspostavim, ipak se odlučujem za nju (moram) jer bez specifičnog erosa koji postoji u odnosu recipijent-delo ništa nije moguće. 

     

    Naime, s tekstovima stupamo u složene odnose već po prvom pročitanom pasusu. Neki tekst volite ili ne volite odmah, a tokom i po završenom čitanju proveravate da li ste razočarani ili oduševljeni, da li je tekst vredan čuvanja i ponovnog čitanja ili mu je mesto na smetlištu nepotrebnosti. Kritički tekst koji pišem bi sledstveno tome trebao da opravda odnos koji je tokom i nakon čitanja uspostavljen. Svrha je upravo u tome da objasnim i argumentujem zbog čega sam nekom knjigom oduševljen, a neke prolaze kroz mene potpuno nevidljivo.

     

    Roman Terorist Emira Imamovića Pirketa, poznatog bosanskohercegovačkog kolumniste, novinara, autora nekoliko romana i jednog od idejnih tvoraca i autora festivala Fališ u Šibeniku, od početka me čitanja zapravo činio ravnodušnim. Premda na informativnom planu predstavlja pažljivo istraženo štivo o vehabizmu u Bosni i Hercegovini, te posledičnim odlascima muškaraca i žena u borbe za islam širom sveta, u konkretnom slučaju na teritoriju pod kontrolom ISIL-a, roman nije predstavljao više od toga – uspešan novinski feljton s kapljicom ili dve ličnog odnosa prema temi i onome što su u životu naratora značili Jugoslavija i njen raspad. Sudbina Mirze Kasumovića, vehabije i borca, ali i odnos pripovedača, novinara i kolumniste uglednog sarajevskog nedeljnika, nisu mi bili dovoljno paradigmatični, odnosno upečatljivi premda se mnoga njihova iskustva poklapaju s mojim – sličnih smo godina, rasli smo u istoj zemlji koja nam se raspala pred očima, detinjstvo i formativne godine provodili smo na vrlo sličan način u gradu podjednake veličine i slične ekonomske snage. 

     

    Naravno, rat i njegove posledice osetili smo značajno drugačije i u tom trenutku prestaje svaka sličnost koja se nanovo uspostavlja u periodu tranzicije ni iz čega u ništa, kako i sam pripovedač primećuje. Rečju, prilike za identifikaciju, makar s pripovedačem, ubeđenim ateistom i cinikom po prirodi, pružaju se na svakom koraku, posebno što delimo, kako bi se to reklo, isti Weltanschauung. Ipak, ono što sam prepoznavao od početka nije dovelo do aristotelovske katarze, odnosno do toga da se knjiga u meni izazove onaj Barthesov punctum, da me ubode gde sam najtanji, da me emotivno potpuno pridobije za sebe, sve do jednog trenutka, ali o tome nešto kasnije.

     

    Strategija koja je omogućila relativno jednostavnu narativnu strukturu, ali i značenjske nivoe, sastoji se u tome da je pripovedač unapred obznanio da je novinar. Kao takav on se oslobađa onog balasta književnog koje podrazumeva prevazilaženje činjeničnog stanja i neku vrstu oneobičavanja (ma koliko ovaj pojam bio problematičan). Kako, prema njegovim rečima, povest o Mirzi raste iz članka u feljton, iz feljtona u knjigu, on zapravo tekst samo proširuje, ne produbljujući njegove značenjske horizonte, odnosno ne ugrađujući u njega dodatnu dramaturgiju u kojoj bi se dve razgovorne strane približile, a među njima stvorio nekakav suptilniji odnos prenosa, u onom smislu u kome o njemu govore psihoanalitičari, posebno Freud. 

     

    Ali i više od toga, ono što je posebno bledo jeste motivacija koja pripovedača tera da napiše knjigu o Mirzi. Okidač za prvi susret bio je dvojak – usluga ministru policije, ali i činjenica da je Mirza baš pripovedača prozvao kao osobu s kojom želi da razgovara. Međutim, od prvog razgovora vide se nepremostive razlike, ali i činjenica da jedan drugog sagovornici zapravo nerviraju, odnosno umaraju. Ni u jednom trenutku ne dolazi do onog probijanja granica, do spuštanja garda (koju god metaforu odabrali) kad iz sagovornika pokuljaju informacije, već se uzdržanost održava do kraja teksta. Rečju, nije najjasnije zbog čega je pripovedač uporan da ispriča/napiše knjigu o Mirzi, kad je jasno da ne postoji onaj odnos koji Capote slika u Hladnokrvnom ubistvu, niti dolazi do promene uloga i složene dramaturgije, kao u npr. Poljupcu žene pauka Manuela Puiga. Kad smo već kod toga, ni Mirzina motivacija nije najjasnija, osim ako na dugom štapu nije računao da će priča zainteresovati naratora te da će mu on posredno pomoći u realizaciji masterplana s kojim se i predao austrijskim, a zatim bio isporučen bosanskim vlastima.

     

    Problem je u likovima koji se čine pljosnatim, kako je to rekao E.M. Forster. Oni se ne transformišu, ne dobijaju treću dimenziju, deluju kao nacrtani. Pripovedač ostaje to što je bio i pre nego što je zakoračio u Pritvorsku jedinicu Tužilašta Bosne i Hercegovine upravo zbog sopstvene rezignacije i cinizma. On drži poziciju čoveka koji je video sve i prozreo stvari, poziciju nekoga koga ne može da ponese žar, ko, premda intelektualno nepomirljiv sa stanjem u kom se nalazi, zapravo ne poseduje u sebi nikakav potencijal promene. On je, kako god to paradoksalno zvučalo, garant statusa quo ili samo zlosluti novo pogoršanje. Zbog toga njegovo pouzdano istraživanje, citiranje velikana novinarstva poput Viktora Ivančića ili Andreja Nikolaidisa, zbog toga konačno i njegova upornost da se knjiga završi jer se čini da se i nema šta pametnije raditi. Zapravo, u ovom liku, koji Emir Imamović Pirke tako uverljivo gradi s obzirom da izvrsno poznaje milje, krije se veličina romana, jer on na kraju biva prevaren i, uslovno rečeno, poražen, a simbolički je to itekako važno. Da se izrazim patetično, taj poraz nosi poruku pokolenjima. 

     

    Neprekidno se potenciraju klasne razlike između pripovedača koji je pripadnik niže srednje do srednje klase i Mirze Kasumovića koji je bio i ostao sirotinja. Te razlike nisu očite samo u ekonomskom, nego i u svakom drugom smislu (obrazovanje, zdravstvo, kultura). Premda neće potencirati da su Mirzina religioznost, vehabizam i odlazak u Raku posledice upravo klasnog položaja, pripovedač će ostati slep za ironiju, zovimo je sudbinskom ili tragičkom, kojom mu se priča, njegova priča s vrednosnim stavovima koje nosi, smeje u brk, odnosno na izvestan način glorifikuje Mirzu, a pripovedača unižava, prikazujući ga samo onakvim kakav jeste – jalov, smoren i ciničan, neko ko perpetuira samog sebe bez mogućnosti i želje da se promeni. 

     

    Naime, Mirza je nešto učinio, makar i pogrešno. On je pokušao da spase svoja ubeđenja, da ih iživi, na koncu uradio je nešto što zaslužuje poštovanje i saosećanje, nešto što je običnim, ljudskim merilima vredno. Nakon te spoznaje sve ostalo pada u vodu. Niti je bitno kako će završiti pripovedač, niti kako Mirza, već jedino ostaje važno da je jedan od njih imao zbog čega da živi, a drugi i dalje nema. Ta spoznaja do koje kao čitaoci dolazimo zapravo uspostavlja sve ono što dramaturški narativ nije posedovao, a očigledno nije ni trebalo da poseduje jer je bitno upravo to suzdržavanje od nasilne 'literarnosti', od 'oneobičavanja' koji bi možda roman skrenuli s puta kojim je pisac odlučio da treba da ide. 

     

    Rečju, roman tek na kraju, efektom završnice, dobija svoje puno značenje i odnosi unutar njega se menjaju – mi ne možemo više istim očima da posmatramo Mirzu i pripovedača, naši vrednosni sudovi koje smo uspostavili za dati književni svet moraju da se preispitaju, te samim tim mi kao čitaoci moramo da prođemo kroz neke katarzičke procese. Roman koji se činio ravnolinijskim zapravo je uspostavio unutarnju narativnu dinamiku koja se otkriva pogledom unazad, odnosno s kraja. 

     

    Ono u čemu je veličina pisca jeste njegovo poigravanje s našim očekivanjima, odnosno navođenje na krivi put, a zatim izneveravanje i potpuna promena pravca koja ne dolazi ni uz kakvu pompu, nego, kako je to rekao T.S. Eliot, s cviljenjem. Tek kad sam osvestio subverzivnu snagu teksta koji me je naterao da se ozbiljno zamislim nad svim pročitanim i nepročitanim, nad svim učinjenim, a još više nad neučinjenim, nad svim kukavičlucima i konformizmima kojima sam predan, promenio sam odnos prema njemu. Zavoleo sam ga jer me je razotkrio, pokazao mi gde sam i šta sam, u kolikoj meri sam nalik pripovedaču, uplašio me, poremetio, makar i nakratko, jer teško je pobeći iz sopstvene kožurine. Pomenuti cvil svih nas, vajnih cinika, svevidećih i sveprezirućih, odjekuje nadaleko. Roman Terorista nam kaže da je vreme da se zbog toga zabrinemo. 
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 20 sati u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • HAVC objavio javne pozive za imenovanje članova Vijeća i Upravnog odbora
    HAVC objavio javne pozive za imenovanje članova Vijeća i Upravnog odbora
    Hrvatski audiovizualni centar objavio je u ponedjeljak Javni poziv za imenovanje članova i zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća te Javni poziv za kandidiranje članova Upravnog odbora, priopćio je HAVC
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Uskoro počinje još jedan Renesansni festival, među atrakcijama labirint od 23 metra
    Uskoro počinje još jedan Renesansni festival, među atrakcijama labirint od 23 metra
    Posjetitelje 13. po redu Renesansnog festivala, koji će se na temu 'Tajne željeza' održati od 23. do 26 kolovoza u Koprivnici, očekuje i labirint dužine i širine 23 metra, najavljuju organizatori
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kultni njujorški bend Velvet Underground dobiva posvetu u svom rodnom gradu
    Kultni njujorški bend Velvet Underground dobiva posvetu u svom rodnom gradu
    Grupa Velvet Underground sastajala se 1965. u skučenom potkrovlju bez kupaonice, grijanja i struje u njujorškoj ulici Ludlow gdje je počela uvježbavati pjesme za prvi album, a devet blokova sjevernije i 53 godine kasnije puno veći prostor - na dva kata i 1100 četvornih metara - ugostit će multimedijalnu izložbu posvećenu tom legendarnom bendu
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Kerempuh sezonu otvara predstavom 'Blue Moon' prema romanu Damira Karakaša
    Kerempuh sezonu otvara predstavom 'Blue Moon' prema romanu Damira Karakaša
    Nova sezona 2018./19. zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh bavit će se potragom pojedinca za svojim mjestom u suvremenoj stvarnosti, koristeći pozornicu kao poligon humornog i kreativnog potencijala gdje se satira isprepliće sa stand-upom, slapstickom, apsurdom i crnim humorom, a kao prvi premijerni naslov najavljena je, 28. listopada, praizvedba predstave 'Blue Moon' po istoimenu romanu nagrađivanog književnika Damira Karakaša
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Ulični komentari koji godinama zabavljaju i provociraju Zagrepčane sada i na izložbi
    Ulični komentari koji godinama zabavljaju i provociraju Zagrepčane sada i na izložbi
    'Ma idem pješke', 'Danas je srijeda', 'Ovo baš i nema smisla' i slične jednostavne izjavne rečenice na zagrebačkim zidovima ukazuju se manje-više od 2014., a iza njih stoji nepoznati autor koji se predstavlja kao Nebitno. Galerija Siva 23. kolovoza na samo jednu večer otvara izložbu fotografija njegovih sada prilično dobro poznatih uličnih komentara koji nasmijavaju i provociraju javnost
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | tportal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Razgovor s Vitoldom Koširom, glazbenikom vrlo popularnog sastava CRY BABIES
    Razgovor s Vitoldom Koširom, glazbenikom vrlo popularnog sastava CRY BABIES
    Gospodine Košir, Vaš sastav, sastav u kome svirate, CRY BABIES,o kome se u posljednje vrijeme dosta govori, traje, živi, djeluje dugo.CRY BABIES vec 20 godina žestokim nastupima uvijek iznova…
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | metro-portal.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +
  • Umjesto krastavaca
    Ljeto nam je priredilo šokove svih boja i okusa, samo ne kiselih.

    U neka drevna vremena, pričaju nam stoljetni starci, tijekom ljeta trajala bi tzv. sezona kiselih krastavaca, mistični period kad bi bilo toliko malo značajnih vijesti da bi građani mirno isključili svoje nepostojeće pametne telefone i otišli na godišnji odmor – svi osim nesretnih novinara koji bi morali puniti novinske stranice kako znaju i umiju. 

     

    Nekad bilo, sad se spominje. U današnjoj Hrvatskoj (a što možemo slobodno proširiti na Europu i na cijeli svijet) svaki ljetni dan ispunjen je bitnim i neočekivanim događajima. Čak i u malom polju hrvatske kulture ne možeš se maknuti na 14 dana, a da ne propustiš nekoliko važnih novosti. Tako nam je i ovo ljeto priredilo šokove svih boja i okusa, samo ne kiselih. 

     

    Gorko

     

    Ljetne vijesti, kako pokazuje iskustvo, uglavnom nisu dobre. Jedan uzrok tome je priroda: ekstremni vremenski uvjeti utječu na starije i bolesne ljude pa često upravo usred ljeta saznajemo o smrti nekog značajnog autora. Prije dvije godine tako su tijekom srpnja i kolovoza preminuli Slobodan Novak, Nikica Petrak i Péter Esterházy, a lani nas je u istom periodu napustio Zvonimir Majdak. Ni ove godine nisu nam stigle lijepe vijesti – prvo je preminuo veliki hrvatski postmodernist Nedjeljko Fabrio, potom englesko-karipski nobelovac VS Naipaul, a u Booksi nas je posebno rastužila vijest da je nakon kratke i teške bolesti preminula Jasna Vuljević, jedna od prvih članica Bookse i prva voditeljica Booksinog Book Cluba.

    Teško nam je pisati crne vijesti, a ove smo ih godine ispisali već previše: napustili su nas redom Ursula K. Le Guin, Nicanor Parra, Tom Wolfe, Philip Roth i draga Daša Drndić. Tužnom popisu pridodajemo i Arethu Franklin koja s književnosti nema mnogo veze, ali daje nam povod da pustimo jednu njenu pjesmu. 

     



     

    Ljuto

     

    Drugi tradicionalni izvor loših ljetnih vijesti – politika – nije nas rastužio nego razbjesnio. Svake godine usred ljeta donose se zlonamjerne, kratkoročno i dugoročno štetne političke odluke. Te odluke obično nemaju opravdanje ni širu podršku, nego se njihovi donosioci naprosto nadaju da će zbog ljetnog odmora proći nezapaženo. Tako je krajem srpnja Sanacijsko vijeće Studentskog centra u Zagrebu tiho i bez obrazloženja donijelo odluku o smjeni Nataše Rajković, voditeljice Kulture SC-a. Pisali smo na ovom portalu o važnosti i odličnom radu Kulture SC-a, kao i o dugotrajnom, teško objašnjivom naporu privremene uprave SC-a da rasturi vlastiti, funkcionalni i kvalitetni kulturni tim. Ova odluka u tom je smislu samo dosljedan nastavak te destruktivne politike, ali posebno je opasna jer je donesena neposredno prije rokova za prijavu na javne kulturne fondove Ministarstva kulture i Grada Zagreba.

     

    Srećom, kulturnjaci su posljednjih godina pokazali spremnost reagirati na ovakve prljave poteze. Početkom kolovoza kazališni redatelj i redoviti suradnik Teatra Itd. Miran Kurspahić objavio je otvoreno pismo, a ubrzo je uslijedila peticija koju je dosad potpisalo preko 1.000 redatelja, glumaca, likovnih, glazbenih i plesnih umjetnika, pisaca i drugih uglednih kulturnjaka, ali i pripadnika šire javnosti.

    Reagirala je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek: "Kultura SC-a ima dugu tradiciju i iznimnu vrijednost i za grad Zagreb i za hrvatsku kulturu u cjelini. Zato nam je važno da se kultura u okviru SC-a očuva", rekla je ministrica, koja Kulturu SC-a ocjenjuje kao jedno "doista živo mjesto, s jednim specifičnim programom kakav grad poput Zagreba treba imati." Mirko Bošnjak, sanacijski upravitelj SC-a, javio se tek obrazloženjem legalnosti svoje odluke, premda ne i objašnjenjem zašto je odluku o razrješenju Nataše Rajković uopće donio. Izgleda da će se borba za očuvanje Kulture SC-a, srećom i nažalost, protegnuti i nakon ljeta.

     

    Slatko

     

    Nije sve ipak tako crno. U osmom mjesecu obično nam stižu vijesti o događanjima u rujnu, a u Booksi smo izuzetno uzbuđeni što ćemo u drugoj polovici rujna u Zagrebu ugostiti fantastičnog engleskog romanopisca Davida Mitchella. Mitchell je, riječima našeg Fabia Büchersteigera, "pripovjedač velemajstorske kategorije", pisac koji se uvijek bavi aktualnim temama u formi žanrovski raznolikih i ekstremno maštovitih romana.

    Hrvatski čitatelji već ga dugo poznaju zahvaljujući prijevodima u izdanju kuće Vuković & Runjić, a osobno bih toplo preporučio dva naizgled suprotna, a zapravo slična naslova: Atlas oblaka, fino isprepleteni roman od šest pripovjednih linija koje se protežu na par stotina godina, te Livadu crnog labuda, suvremenu priču o odrastanju engleskog pisca koja temom, motivima i stilom čas podsjeća na Joyceov Portret umjetnika u mladosti, a čas na popularni Dnevnik Adriana Molea Sue Townsend.

    Osim po svom originalnom spisateljskom stilu, Mitchell se izdvaja i kao vrlo zanimljiv i ugodan sugovornik, što su nam potvrdili Ivan Tomašić i Mika Buljević koji su ga gledali ovog srpnja u programu sarajevskog Bookstana. 

     

    Fali malo soli?

     

    Ljeto nije gotovo, kažu nam anonimni izvori iz Istre i Dalmacije, ali književni klub i portal Booksa vraćaju se u redovni rad što nas podsjeća na mijenu godišnjih doba. Dok se turistička sezona lagano spušta od vrhunca prema pustom rujnu (kad je na moru najljepše), nama književna sezona tek počinje, i to u velikom stilu. Sutra izlazi kritika romana Terorist Emira Imamovića Pirkea (o čemu piše Vlada Arsenić), u neopisivoj kolumni Nevena Svilara pojavljuju se među inima Sofoklo, Periklo, Athanasius Kircher, litvanski genij Eliahu Kramer i Trobecove krušne peći, a krajem tjedna stiže i duža najava Festivala svjetske književnosti koji se održava od 2. do 8. rujna u Zagrebu i Splitu.

    Ako ste na kontinentu, skoro nećete ni primijetiti da vam nedostaje more. Ako ste na obali, iz zagrebačke Bookse šaljemo vam pozdrave pune zavisti.
    Oduzmi bod komentiraj članak (0) | | vezani članci | booksa.hr
    prije 1 dan u kategoriji Kultura
    • 1
    • +

Top Lista

Top Surferi - Kultura

Pronašao si zanimljivu vijest i želiš je podijeliti s ostalima? Sudjeluj u stvaranju vijesti na Croportalu — prijavi se i dodaj surf! Ako još nisi član Croportala, registiraj se i saznaj kako dodati Surf sadržaj!

Linkovi na kategorije, pretraživanje, glavni sadržaj