sudski savjetnik

[tonini]

Da li sudski savjetnik po Zakonu može voditi ovrhu veću od 50.000,00 kn.
Radi se o sudskom savjetniku koji mimo Zakona i svih nedopuštenih radnji prodaje nekretninu vrijednu 200.000 EUR-a bez stvarne procjene, pa on sam kaže evo neka isklična cijena bude 300.000,00 kn, da mi savjest bude čista.
To mi se događa prijatelju na našem jednom otoku koji ima svoj sud.

[tonini]

Dobro damfisk očeš li mi odgovoriti na ovo moje pitanje.

[damfisk]

Vjerovao ili ne, ja ne pratim pozorno 24 sata na dan svaki jebeni novi topic na ovome forumu....


Ako si toliko nestrpljiv, otiđi na najbliži općinski sud pa pitaj!!!!!!!

Uostalom, ja sam na godišnjem odmoru i ne dajem pravne savjete.

[tonini]

Dobro čekat ču da ti završi godišnji odmor za odgovor.
Htio sam čuti tvoje mišljenje i tumačenje Zakona, a to bi triba biti izazov svakom tko je studira pravo, a ne samo sucima i odvjetnicima.
Inače ne idem isto na sve teme već se vrtim uglavnom oko politike i prava. Ne pregledavam cijeli forum.
Budeš li se nervira pokvarit češ godišnji i prije ostariti, uživaj dok si mlad.

[assault]

Sudski savjetnik ovlašten je na provođenje ovršnog postupka bez obzira na vrijednost nekretnine. U slučaju da se radi o parničnom postupku onda bi bio ograničen s tih 50 000 kn koje spominješ. Dakle, ovdje je riječ o ovršnom postupku i tog ograničenja nema.
Kažeš da nekretnina vrijedi 200 000 eura a on ju je procijenio na 300 000 kn. Treba naglasiti da to nije konačna cijena. Nakon te procijene i objave o prodaji na oglasnoj ploči suda (ili ako stranke žele i u novinama), održava se javna dražba na kojoj se ima postignuti konačna cijena. To može biti i milijun kuna ili više – ili manje. Tko zna. Pretpostavljam da sudovi odrede tako nisu cijenu iz razloga ne bi li je što prije prodali. Jer u suprotnom (nakon dvije održane dražbe) ako se nekretnina ne proda dolazi do obustave ovrhe. Na prvom održanom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod 2/3 utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 1/3.

[tonini]

Zahvaljujem, na odgovoru u vezi savjetnika, ali ovdje se održava i treče ročište prodaje, bez primjerene procjene nekretnine ovlaštenog sudskog procjenitelja, pa je sudski savjetnik sam odredio cijenu, što je po meni neprihvatljivo i osim toga dug triba biti točno utvrđen, a nekretnina može trpiti samo ono što je u teretovnici ZK upisano, ništa više, zar ne?

[damfisk]

Ništa nisam razumio...


Kakav dug treba sudski procjenitelj procijenjivat? Pa valjda je dug već utvrđen kad je već ovrha pokrenuta...

Nigdje u ovršnom zakonu ne piše da se treba procjenjivat vrijednost nekretnine...

Nadalje, kakva je to ovrha - na temelju vjerodostojne isprave ili nakon parnice?

Je li na nekrenini postojalo založno pravo?

[assault]

Već su se održala 2 ročišta i nakon toga je došlo do obustave postupka – a budući da Zakon dopušta da se nakon obustave ponovo pokrene postupak, to je i učinjeno – dakle, održava se treće ročište. Tu ništa nije sporno. Procjena od strane ovlaštenog procjenitelja prema Zakonu nije imperativ. Sudac o tome odlučuje po slobodnoj ocjeni na temelju pisanih dokaza predočenih od obiju strana u postupku. Protiv te odluke (zaključka) nije dopuštena žalba. Razumijem te da je neprihvatljivo, međutim smatram da je s time želio ubrzati postupak prodaje (čitaj namirenja vjerovnika).
Naravno da dug mora biti utvrđen, međutim sve do pravomoćnog rješenja o dosudi nekretnine kupcu (dakle, kad je već prodana novom vlasniku), svaki novi ovrhovoditelj koji se pojavi, stupa s dotadašnjim u postupak. Namiruju se po redu stupanja u postupak. Tako da se dug može tijekom postupka i povećati.
Točno je da nekretnina trpi samo ono upisano u listu c (teretovnici). Međutim, ako ti nekome ne platiš račun, on će se putem ovršnog postupka namiriti preko tvoje nekretnine pa makar on nije imao založno pravo (hipoteku) na njoj. Dovoljno je da vjerovnik podnese neku vjerodostojnu ispravu (npr. račun) ili da izgubiš spor.
Za damfiska: čl. 87. OZ , 88/05 – određivanje vrijednosti nekretnine.

[tonini]

1. sudski procjenitelj je trebao procijeniti vrijednost nekretnine, što nije učinjeno.
2. ovrha se provodi na osnovu založnog prava, u kojem točno piše što nekretnina trpi, glavnicu + zakonske kamate
3. nije utvrđena stvarna visina potraživanja koje se mora naplatiti iz prodaje nekretnine, jer je dio glavnice otplačen
4. Ovrha se provodi po onom zakonu koji dozvoljava i treče ročište
5. Da li sudski savjetnik može sam donositi odluke i zaključke bez suca bez obzira što može sam voditi ovrhu, tako je tribalo biti moje pitanje formulirno.

Pa ljudi znate i sami da se na našim sudovima događa svašta, odvjetnici su katastrofa, pola ih ništa nezna i samo nastoju odgoditi parnice da što duže traje te se dogovaraju bez znanja onog tko ih je ovlastio, čast iznimkama.

[damfisk]

Pravi autor: tonini

1. sudski procjenitelj je trebao procijeniti vrijednost nekretnine, što nije učinjeno.

Nije trebao.

Pravi autor: tonini

2. ovrha se provodi na osnovu založnog prava, u kojem točno piše što nekretnina trpi, glavnicu + zakonske kamate

E, i u čemu je onda problem?

Postoji dug, vjerovnik je iskoristio svoje založno pravo na nekretnini i pokrenuo postupak naplate... Koliko se meni čini, sve je OK.

Pravi autor: tonini

3. nije utvrđena stvarna visina potraživanja koje se mora naplatiti iz prodaje nekretnine, jer je dio glavnice otplačen

Kako nije utvrđena stvarna vrijednost potraživanja!!!!!!
Kako je uopće mogla krenut ovrha, ako "stvarna vrijednost potraživanja" nije utvrđena????
Ovršni postupak ne služi za utvrđivanej stvarne vrijednosti potraživanja...

Pravi autor: tonini

4. Ovrha se provodi po onom zakonu koji dozvoljava i treče ročište

E, pa šta onda?

Pravi autor: tonini

5. Da li sudski savjetnik može sam donositi odluke i zaključke bez suca bez obzira što može sam voditi ovrhu, tako je tribalo biti moje pitanje formulirno.

Može.

Pravi autor: tonini

Pa ljudi znate i sami da se na našim sudovima događa svašta, odvjetnici su katastrofa, pola ih ništa nezna i samo nastoju odgoditi parnice da što duže traje te se dogovaraju bez znanja onog tko ih je ovlastio, čast iznimkama.

Budalaštine.

Ako ti odvjetnik ne odgovara, ti angažiraš drugoga. Vrlo jednostavno, zar ne?