Indoeuropljani

[pharaoh]

Povijesni zapisi pokazuju da su narodi koji su se do l, st. po Kristu naselili od obala Atlantika do Indije govorili blisko srodnim jezicima. To su indoeuropski jezici, čiji se izvori mogu pratiti do zajedničkoga pretka koji se govorio u Euroaziji prije otprilike 6000 godina. Narod koji je govorio tim jezikom pretkom nazivamo Indoeuropljanima ili Praindoeuropljanima. Međutim, premda im možemo dati ime, oni nisu slični gotovo nijednome drugom starom narodu s kojim bismo se mogli susresti. Kao jezični predci gotovo polovice stanovništva ovoga planeta, oni su jedna od najvažnijih, a istodobno i najteže uhvatljivih pojava u prapovijesnom razdoblju. Ne postoji nijedan praindoeuropski tekst; njihovi se fizički ostatci i materijalna kultura ne mogu sa sigurnošću utvrditi bez opširne rasprave, a zemljopisno područje na kojem su živjeli predmetom je stotinu pedeset godina intenzivne, a ipak neriješene prepirke.

U 2. tisućljeću prije nove ere događaju se velike migracije širom svijeta, koje su prema britanskom povjesničaru Robertu Gravesu izazvale klimatske promjene. Točna lokacija indoeuropskih predaka u stručnim krugovima još je pod debatom. Spominje se među ostalima, da su obitavali u području Kirgistana i Uzbekistana. Utvrđeno je međutim da su svi potomci Proto-Indoeuropljana obožavali brojna, striktno antropomorfna božanstva koncentrirana oko groma (Svarog, Zeus, Jupiter, Indra, Odin). Migracije Proto-Indoeuropljana odvijale su se u dva smjera. Jedna se odvijala u smjeru zapada, druga je tekla južno. Njihovi jezici prema nazivima za brojku 100, podijeljeni su na centum i satem jezike. Centum (kentum) jezici su italički, helenski, germanski, keltski, anatolski i toharski. Satem obuhvaća slavenske, indoiranske, armenske, albanski i baltičke jezike.

Narodi indoeuropske jezične porodice

Jezična klasifikacija

Anatolski narodi Narodi ove grane Indoevropljana naseljavaju područje Anatolije od prije nekih 4,000 godina, odnosno nestankom prastanovnika Hata koje su zamijenili na sceni Hetiti (Hititi). Hititsko carstvo trajalo je između 1660. i 1190. prije nove ere. U kasnijem periodu javljaju se civilizacije naroda Urartu (860. - 580. prije n. e.)koji su govorili jezik blizak semitskom i Frigijaca (750-300 p. n.e.) Predstavnici su im:

* Hetiti †
* Karijci (Grčki Καρες Kares,)†
* Lidijci †
* Likijci †
* Luvijci †


Baltički narodi (Balti) (Baltic peoples, Balts). Ovi narodi naseljeni su u području uz Baltičko more. Danas su se očuvali samo Litvanci i Letonci. Porodicu predstavljaju:

* Aisti †
* Galindi (†
* Jatvingi †
* Kuri /Kuroni/ †
* Litvanci
* Letonci /Latvijci/
* Nadrovci †
* Prusi, često nazivani stari Prusi. †
* Samogiti †
* Selonci †
* Semigalci †
* Skalvijci †
* Sudovci †


Germanski narodi Germani su danas podijeljeni na niz naroda od kojih gotovo svi imaju vlastite države. Predstavnici ove grupe su: Nijemci, Flamanci (U Belgiji), Luksemburžani, Austrijanci, Danci, Englezi, Norvežani, Šveđani, Nizozemci, Ferojci (sa Ferojskih otoka), Frizi, Buri ili Afrikaneri

Helenski narodi Današnji Grci nisu (na opću zabunu) potomci starih Helena. Od starih naroda najveći su bili Ahejci, Jonjani, Dorani i Eoljani.

Indo-Arijski narodi Bengalci, Kašmirci, Marati, Pandžabi, Kašmirci, Sindi, Radžputi, Singalezi. Potomci su starog naroda Arya koji su se naselili u Indiju.

Iranski narodi Afganci (Paštuni), Bahtijari, Baludži Baluči, Gilani, Iranci (Perzijanci), Kurdi, Luri, Mazandarani, Oseti, Tadžiki, Tališi, Tati, Zaza.

Keltski narodi Kelti su danas jedna od najmanjih grana Indoeuropljana ali s velikom i značajnom ulogom u povijesno doba. Danas je od njih preostalo svega nekoliko naroda od kojih su najznačajniji i najbrojniji Irci, Velšani i Škoti na Britanskom otočju i Bretonci u Francuskoj. Kelti Stara značajna plemena bila su: Arverni, Boji (Boii), Briganti (Brigantes), Eduanci (Aedui), Durotriges, Eravisci, Helvećani (Helvetii), Iceni, Nervijci (Nervii), Parisii, Skordisci (Scordisci), Tectosages, Tolistobogii, Trinovanti (Trinovantes), Trocmi, Venetii, Volci (Volcae).

Romanski narodi (Romani) Romanski narodi javljaju se kroz povijest romanizacijom domorodačkih plemena i naroda s područja Rimskog carstva. Njihovi današnji predstavnici su: Talijani, Rumunji, Arumunji (Vlasi, od više etničkih grupa), Španjolci, Portugalci, Katalonci, Galjegi (Galicijci), Valonci, Moldavci, Retoromani, Korzikanci; stari narodi: Latini, Osci, Umbri.

Slavenski narodi (Slaveni) Slaveni su velika grana indoeuropljana koja se dalje dijeli na više ogranaka, to su: Istočni: Bjelorusi, Rusi, Ukrajinci i Rusini (Ruteni) u koje se ubrajaju i Lemki, Bojki i Huzuli. Ime posljednjim ime znači 'razbojnici'.

Zapadni: Poljaci (najveći), Česi, Slovaci, Moravci, Lužički Srbi (Milčani i Lužičani), Polabski Slaveni ili Polabljani (kojima pripadaju Abodriti ili Obodriti), Pomerjani (sa Kašubima i Slovincima).

Južni: Bugari (sa Pomacima), Makedonci (sa Mijacima i Torbešima), Slovenci, Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci, Goranci.

Toharski narodi

Proto-Tohari se 4000 godina prije nove ere kreću na područje Ukrajine, a oko 3000. prije nove ere nastavljaju dalje na istok prema Tarimskom bazenu u sjeverozapadnoj Kini. Oni su možda isti narod koji Kinezi zovu Yüeh-chi, kao i sama jezgra carstva Shakan. Jedini predstavnici su Tohari (grčki Tókharoi; sanskrit: Tukhāra; kineski: Tuholo)


Što vi mislite, tko su, što su odakle su i što im se dogodilo???

[Scorpy]

Prebaci to na Društvene, radije, teško da ćeš ovdje dobiti odgovor.

[pharaoh]

Prebaci to na Društvene, radije, teško da ćeš ovdje dobiti odgovor.

a nemogu, nemam te ovlasti, možda bi bolje bilo uočeno tamo?

[Scorpy]

Pa vjerojatno. Ljudi surfaju po podforumima, traže što ih zanima, a ovdje se spominju jezici i narodi. Tema baš nema mnogo veze s prirodnim znanostima.