Pokazujem rezultate 1 do 4 od 4
Like Tree8Likes
  • 6 Post By sahasa
  • 1 Post By sahasa
  • 1 Post By sahasa

Povijesne građevine grada Zagreba

Raspravljate o temi Povijesne građevine grada Zagreba u Zagreb forumu, dio Lijepa Naša foruma; ...

  1. #1
    Cachorro Louco Avatar od korisnika sahasa
    Datum registracije
    24-12-05
    Lokacija
    Chute Boxe Academy
    Poruka
    14,845
    Liked
    1758 times

    Povijesne građevine grada Zagreba

    ZAGREB
    BUKOVAČKA CESTA 220
    Ljetnikovac
    19.st.



    Jednokatni slobodnostojeći ljetnikovac na Bukovačkoj cesti 220 jedan je od najstarijih sačuvanih ladanjskih objekata na području Bukovca. Građen je kao središte velikog imanja koje se u 19. i poč.20. st. sastojalo od vinograda, voćnjaka, pašnjaka i oranica, vrta uz kuću te gospodarskih objekata. Kao jedan od malobrojnih sačuvanih primjera ladanjske arhitekture na zagrebačkom području posjeduje kulturno-povijesnu i ambijentalnu vrijednost.


    ZAGREB
    DOLAC

    Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije
    prva pol.18.st.



    Barokna trobrodna crkva s izduženim svetištem i zvonikom s lukovičastom kapom građena je u 18. stoljeću na mjestu srednjevjekovne crkve na Dolcu. Točna godina dovršenja crkve "1750" upisana je u kartušu na zidu kora. Svetište tzv. "rimskog tipa" s kupolom i lanternom, prvom takve vrste u Zagrebu, građeno je 1766. Crkva sa sačuvanim baroknim inventarom iz druge polovice 18. stoljeća, posjeduje izrazitu arheološku, kulturno-povijesnu, graditeljsko-tipološku, arhitektonsku i urbanističku kvalitetu.


    ZAGREB
    DVERCE 1

    Kula Lotrščak
    13.st.; 1858



    Slobodnostojeća četvorokutna, kamena prvotno trokatna kula sagrađena u 13. st. uz južna gradska vrata Dverce koja su srušena 1812. Četvrti kat s vatrogasnim nadzornim i dojavnim tornjićem nadozidan je 1858. Vrata u prizemlju južnog pročelja rastvorena su 1813. kada je otvorena kavana uz novouređenu južnu promenadu. Kula je zidana lomljenim kamenom s uglovima ojačanim klesancima. Proizvoljna rekonstrukcija u romaničkom stilu izvedena je 1981. godine. Od 1927. pucanj topa s kule označava podne.


    ZAGREB
    ILICA 14

    Lovački rog
    1796; 1878



    Ugrađena četvorokrilna jednokatnica s uličnim krilom sagrađenim 1796. za trgovca Matiju Muinića, jedina je sačuvana kasnobarokna zgrada u Ilici. Od 1813. u zgradi je kavana sa svratištem koja od 1827. nosi današnji naziv “Lovački rog”-“Jägerhorn” - najstariji ugostiteljski lokal u Zagrebu s kontinuitetom. Ljetna bašta uređena je 1958. prema projektu Hinka Bauera. Dvorišna krila rekonstruirana su 1998. prema projektu arhitekta Ivana Piteše te je sagrađeno stubište prema Strossmayerovom šetalištu.



    ZAGREB
    ILICA 224

    Kompleks Zagrebačke pivovare

    Waidmann, Kuno
    1892; dogradnje




    Izgradnja pivovare započela je 1892. prema projektu arh. K.Waidmanna. Proširenja i dogradnje tvorničkog kompleksa prema Waidmanovim, a kasnije i nacrtima poduzeća Pilar, Mally, Bauda nepostredno nakon izgradnje, nastavljeni su 1913. i 1928., te naročito nakon II sv. rata. Kompleks tvorničkih zgrada izgrađenih od neožbukane opeke, krajem 19. i poč. 20.st. tvorio je funkcionalnu, skladno komponiranu cjelinu. Svoj prvobitni oblik sačuvale su zgrada porte s restoranom, upravna zgrada i vodotoranj.


    Za početak toliko
    Bit će još...

  2. #2
    Cachorro Louco Avatar od korisnika sahasa
    Datum registracije
    24-12-05
    Lokacija
    Chute Boxe Academy
    Poruka
    14,845
    Liked
    1758 times

    Re: Povijesne građevine grada Zagreba

    Zagrebačka uspinjača



    Zagrebačka uspinjača, željeznica na uže od žice, parni uzvoz, Drahtseilnahn, stara dama ili zapinjača najstarije je javno prijevozno sredstvo u Zagrebu, godinu dana starije od konjskog tramvaja. Sagradio ju je osječki poduzetnik D. W. Klein. Kao dan službenog početka radova na gradnji parne uspinjače bilježi se 6. svibnja 1889.

    Drugi povijesni datum u priči oko zagrebačke uspinjače bio je 12. prosinca 1888., kad su gradski oci i poduzimač Klein potpisali ugovor o gradnji, kojim je utvrđena i lokacija prometnice. Jednom od najvažnijih točaka ugovora, članom 17, Klein se obvezao »da će željeznicu na žici nakon uporabe od četrdeset godina prepustiti sa cijelim inventarom gradskoj općini.«
    Uspinjača je u promet puštena 8. listopada 1890. omogućivši brzu vezu između sve većega, narastajućega Donjega grada i staroga, gornjeg dijela Zagreba, koji je u to doba bio središte političkoga, administrativnoga i duhovnog života.

    Kabine uspinjače imale su odjeljke prvog i drugog razreda, a cijena vožnje u jednom smjeru u prvome razredu bila je tri, a u drugom dva novčića. Poduzetnik Klein zadržao je vlasništvo uspinjače samo dvije godine. Više nije mogao, jer uspinjača se često kvarila zbog čega je dobila naziv zapinjača. Kad je u travnju 1892. uspinjača još jednom zastala, ovaj put na nekoliko dana, jer zapaženo je više krupnih kvarova na postrojenju i nedostataka na građevinskom dijelu objekta, postalo je jasno da uspinjaču treba temeljito obnoviti. Gradske su vlasti ultimativno zatražile njezinu rekonstrukciju. Budući da Klein nije imao novca, preuređenja se o svome trošku prihvatila firma Ganz et co., preuzevši Kleinovo poduzeće pod dug. Upravu i vodstvo novog poduzeća preuzela je Hrvatska sveopća kreditna banka iz Zagreba.

    Generalna obnova uspinjače potrajala je punih devet mjeseci, jer skinut je cijeli pogonski stroj, demontirane su tračnice, uzdužni i poprečni pragovi. Dimeći iz dimnjaka, šištajući i tutnjeći prilikom svakog polaska, uz poneko zapinjanje i česte gubitke koje je donosila vlasnicima, uspinjača je nekako dogurala do dana kad je po ugovoru prešla u vlasništvo grada Zagreba. Na posljednjoj godišnjoj skupštini Dioničkog društva parne uspinjače dioničarima je uručena obavijest: »Čast nam je izvijestiti Vas da smo temeljem ugovora od 12. prosinca 1888. godine, sklopljenog s općinom grada Zagreba, predali dana 12. prosinca 1928. godine željeznicu sa svim napravama i inventarom, dakle cjelokupnom društvenom imovinom, bez ikakve odštete, gradskoj općini. Dioničarska glavnica u cijelosti je izgubljena, te uslijed toga dioničari na račun svojih dionica ne dobivaju ništa.«

    Time je društvo likvidirano. ZET preuzima 1929. g. Prva, ujedno i najznačajnija odluka o budućnosti uspinjače uslijedila je 14. ožujka 1929. godine. Toga je dana uspinjača, koja i nadalje ostaje u vlasništvu grada, predana na administrativno upravljanje Gradskoj štedionici, a sve prometne, tehničke i financijske poslove preuzeo je Zagrebački električni tramvaj (koji je isto tako bio »pod kapom« Gradske štedionice). Ubrzo je počelo pomlađivanje četrdeset godina starog prometala. ZET-ovi su radnici najprije zamijenili tračnice. Umjesto na drvene pragove, pričvrstili su ih na nove željezne nosače, ubetonirane u postojeće zidano podnožje. Stari su vagoni zamijenjeni novima, sa širim prozorima na pročelju i bez odjeljaka prvoga i drugog razreda. Uklanjanjem unutarnjih pregrada kabine su dobile jedinstven prostor, s više zraka i svjetla, u kojemu su putnici bili komotniji, a ujedno su, u slučaju duljeg zastoja, mogli lakše izaći iz vagona na pomoćne stube. Nakon velikog kvara i dotrajalosti parnog postrojenja, uspinjača je u ožujku 1934. g. postala električnom. Više nije bilo čestih kvarova i zastoja, utišala se, a i vožnja je postala ugodnijom.
    Ostvarujući šezdesetih godina prošlog stoljeća prosječno 55.000 vožnji na godinu, uspinjača je još jednom zaslužila dulji odmor i temeljitu obnovu. Obustavila je rad 21. prosinca 1969., a ZET je istoga dana, uz istu cijenu, uspostavio promet prema Gornjem gradu malim autobusom. Zbog neriješenog pitanja financiranja obnove uspinjača je mirovala mnogo dulje nego što se očekivalo. Naime, s obzirom na dotrajalost postrojenja i derutnost zgrada obiju postaja, odlučeno je da se ništa od toga više ne popravlja, zakrpava, djelomično zamjenjuje novim – nego da se sagradi nova uspinjača! A za to je trebalo novca, koje ZET sam nije imao, a ni Grad ni banka nisu u tom trenutku bili spremni ulagati u obnovu uspinjače.
    Tek kad su riješeni financijski problemi mogli su u listopadu 1973. početi građevinski radovi na obnovi uspinjače. Stare stanične zgrade, gornja i donja, srušene su do temelja i nanovo sagrađene – oblikom i izgledom jednake starima, čime je očuvana izvorna arhitektura toga zakonski zaštićenog spomenika tehničke kulture. Jedino je na gornjoj postaji, umjesto dotadašnja dva vozna otvora, sagrađen samo jedan, širi, čime je strojar koji upravlja vožnjom dobio bolji vidik na prugu, a stubište za nuždu (između obaju kolosijeka) dovedeno je izravno u postaju.

    Od stare je uspinjače ostao samo zidani vijadukt. Građen iz opeke još potkraj 19. stoljeća, pokazao se dovoljno jakim i izdržljivim da podnese daljnji promet. No zato je obnovljen armiranobetonski donji postroj pruge, instalirana je posve nova (automatizirana) pogonska, sigurnosna i zaštitna oprema, a kao vrhunac sagrađene su nove, estetski dotjerane kabine.
    Nakon vožnje s pokusnim opterećenjem (kojom je prilikom u kabine utovareno oko tri tone pijeska u vrećama), uspinjača je – poslije četiri i pol godine mirovanja, najduljeg u svojoj povijesti – obnovljena i uljepšana, svečano puštena u promet 26. srpnja 1974. Putnici su odmah zapazili: vožnja je ugodnija, bez nekadašnjih vibracija i naglih promjena brzine. Sljedećih nekoliko desetljeća, odnosno do 2004. godine kada je na uspinjaču ugrađena hidraulična podizna platforma da se olakša pristup osobama s invaliditetom, nije bilo većih ulaganja u uspinjaču.



    Nekoliko podataka iz njezine osobne iskaznice.
    Dužina pruge: 66 m
    Visinska razlika: 30,5 m
    Nagib pruge: 52 posto
    Promjer čeličnog užeta: 22 mm
    Širina kolosijeka: 1,2 m
    Snaga motora: 37 KW
    Brzina vožnje: 1,5 m/sek.
    Trajanje vožnje: 64 sek.
    Kapacitet kabine: 28 odraslih putnika
    ana4 likes this.

  3. #3
    Cachorro Louco Avatar od korisnika sahasa
    Datum registracije
    24-12-05
    Lokacija
    Chute Boxe Academy
    Poruka
    14,845
    Liked
    1758 times

    Re: Povijesne građevine grada Zagreba

    Psihijatrijska bolnica Vrapče

    Bolnica Vrapče je najveća i najstarija psihijatrijska ustanova sa 130 godišnjom povijesti i tradicijom, i jedina je namjenski građena za psihijatrijske bolesnike.

    Bolnica nije nastala slučajno, nego je ona plod potreba (duševni bolesnici su „lutali šumama i drumovima, od nemila i nedraga“…) i okolnosti koje su vladale u Hrvatskoj i Slavoniji, odnosno u Hrvatskoj, tijekom druge polovice 19. i tijekom cijelog 20. stoljeća.
    Vrijeme izgradnje i razvoja bolnice „Vrapče“ poklapa se s više značajnih zahvata koji su imali važnu ulogu u razvoju hrvatske psihijatrije.



    Nakon dvogodišnje gradnje otvorena je 15. studenog 1879. godine. Bila je planirana za oko 300 bolesnika, no njihov broj je brzo rastao pa je broj kreveta povećan na više od 1000. U jednom razdoblju u Bolnici je bilo i 1500 bolesnika. Prvi bolesnici useljeni su u Zavod 15. studenog 1879. godine. Zavod je smješten na gradilištu od oko 60.000 metara kvadratnih udaljenom tada šest kilometara od Zagreba zapadno na putu prema Podsusedu.

    Projekt je sačinio i gradnju vodio arhitekt Kuno Waidmann. O otvaranju Zavoda nema nekih zabilješki. Jedino su dnevne novine (Narodne novine, Obzor i Agramer Zeitung) pisale da su iz «ludničkog razdjela Opće bolnice braće milosrdne u Zagrebu» prevezeni «omnibusima i fijakerima» umobolnici u «stenjevačku ludnicu».

    U ulaznoj veži zavoda postavljena je ploča s natpisom: «Za banovanja Ivana Mažuranića bude ovaj hram čovječnosti po zaključku hrvatskog sabora podignut godine 1978 i 79» (prvotno je natpis na ploči glasio: «Za kraljevanja Franje Josipa Prvog i banovanja Ivana Mažuranića bude ovaj hram čovječnosti uz dozvolu Hrvatskog sabora podignut godine 1878/9.»).
    Prema projektu, uz glavnu zgradu, izgrađeno je još osam paviljona (dva paviljona za «nečiste» bolesnike, odnosno bolesnice, dva paviljona za «bjesneće» bolesnike, odnosno bolesnice, zgrada za kuhinju, praonicu i strojarnicu, zgrada za epidemične bolesti, gospodarstvena zgrada i kapelica).

    Bolnica je bila planirana za smještaj oko 250 bolesnika, no već nakon nekoliko godina morala ih je zbrinuti dvostruko više. Kasnije, u njezinoj povijesti, broj dnevno opskrbljenih pacijenata znao je dosezati do dvije tisuće. Povećanje broja opskrbljenih/smještenih bolesnika nije pratila odgovarajuća dogradnja. Zato su se do prije četrdesetak godina - do 1958. godine - u Bolnici koristile i "slamarice" na kojima su tijekom noći bolesnici spavali, a koje su se preko dana pospremale kako bi dnevni boravci i hodnici bili slobodni.
    U svojoj stotridesetgodišnjoj tradiciji Klinika Vrapče imala je vrlo veliko značenje za hrvatsku psihijatriju i hrvatsko zdravstvo. Na čelu Bolnice kroz njezinih 120 godina izmijenilo se 17 ravnatelja. S vremenom je Klinika za psihijatriju Vrapče izrasla u jednu od najvećih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.
    ana4 likes this.

  4. #4
    prof. Foruma Avatar od korisnika Santa ledena
    Datum registracije
    05-05-13
    Lokacija
    Ekvator
    Poruka
    1,312
    Liked
    3558 times

    Re: Povijesne građevine grada Zagreba

    Jeste li znali da u Zagrebu postoji crkva svetog Dizme.

    Ako niste, nalazi se na križanju Nove vesi, Kaptola i Degenove ulice




    Preko cijele godine je zaključana, ali je sada povodom Adventa u Zagrebu otvorena.

    Zanimljivo je da se u njoj čuvaju stare sandale svete Marije Terezije.




    Više o svemu piše Čuvamo stare sandale koje je Majka Terezija izula u Zagrebu - Večernji.hr
    Dodane Slike Dodane Slike
    Nije zabranjeno govoriti gluposti, ali zabrinjavajuće je koliko ljudi koristi tu slobodu...

Slične Diskusije

  1. Dan grada Zagreba
    By sahasa in forum Zagreb
    Odgovora: 28
    Zadnja poruka: 31-05-17, 15:18
  2. Odgovora: 2
    Zadnja poruka: 28-10-08, 02:42
  3. inž.građevine(pripravnik)
    By gooongy in forum Posao
    Odgovora: 0
    Zadnja poruka: 18-10-08, 22:04
  4. Neobične građevine
    By laki47 in forum Recycle Bin
    Odgovora: 1
    Zadnja poruka: 01-09-07, 11:50
  5. SRETAN SVIMA DAN GRADA ZAGREBA
    By sunka5 in forum Poruke/Čestitke
    Odgovora: 6
    Zadnja poruka: 02-06-07, 11:25

Lajkaj nas na Facebooku